terça-feira, 15 de janeiro de 2013

Don Basilio: “Governu Malirin”

.

Jornal Timor Post - Tersa - Feira, 15 Janeiru 2013 

Haree ba mandatu V Governu Konstitusional liu ona fulan hirak nia laran, membru Governu sira mos ezekuta ona orsamentu Retifikativu, maibe seidauk iha sinal signifikante ruma ne’ebe hatudu ba publiku, karik tanba membru governu sira maka laiha kapasidade ou tanba estrutura governu nian ne’ebe luan tebes hodi halo membru governu sira hateke ba malu de’it, saida mak tenki hala’o. 

La’os tekniku administrasaun ne’ebe kona-ba dehan atu halo remodelasaun ou la’e, ida ne’e-ne’e hau laiha opiniaun ou hau la prinunsia buat ida sobre ida ne’e. 

Agora buat ida hanesan imi jornalista hateten, ne’e los duni katak, too oras ne’e ita hein hela katak, iha buat balun ne’ebe halo ke hanesan obra maibe to’o oras ne’e pelumenus iha ita Loro sa’e ne’e, mai hau seiduak haree, hau rona dehan katak, hadi’a dalan Laga ba Baguia. 

Iha Loro sa’e ne’e mai hau seidauk haree buat ida ke bolu ita nia atensaun maibe mos agora ho tempu udan ne’e ita hatene katak, iha Timor kuandu udan ne’e ita book an la diak, kuandu udan foho sira mak book an, ne’ebe semana uluk hau mai husi Dili tenki hein kuaze oras tolu iha dalan tanba luron subao boot nia monu, ne’ebe pelumenus husi kraik it abele haree foho ne’e kuantu mais hadia foho ne’e atu monu tan, pronto maibe ne’e iha Timor ita hatene katak buat sira ne’e hanesan ne’e. 

Agora nusa mak buat la la’o, ne’e hau la hatene maibe ita boot sira tenki husu husu ba administrasaun, tenki husu ba governu rasik tanba sa mak buat ne’e la la’o, ha’u lee ona opiniaun balun iha Jornal dehan katak, tenki halo remodelasaun maibe kona ba ida ne’e dala ida tan, hau la iha opiniaun tanba hau laos tekniku administrasaun. 

TP: Tuir Amu Bispu nia akompania Ministeriu no Sekretariu Estadu ne’ebe mak durante ne’e Servisu la efetivu? 

Don Basilio: Hau haree iha televizaun nee ema koalia barak, promesas barak hanesan bai-bain e pelumenus hau keta la justu karik, maibe to’o oras ne’e seidauk iha buat ida ke bolu ita nia atensaun hanesan proxemplu iha IV Governu nian ne’e buat ida ke naton ne’e bolu atensaun refujiadus, e naton ne’e kuandu tama pronto ita haree katak, refuziadus iha preukupasaun e buat ne’e book duni e tantu mais ke problema ne’e durante ukun IV Governu nian ne’e buat ne’e rejolve duni. 

Agora iha ne’e-ne’e ita hotu hein hela dehan buat infraestrutura, e kuandu koalia kona ba infraestrutura ne’e ema hotu-hotu temi mak luron, maibe oras ne’e pelumenus kona-ba ida ne’e seidauk haree buat ida, Dili rasik mos fou-foun hanesan iha buat ruma ne’ebe habosok hela ita, ita haree makina sei la la’o, maibe la haree buat ida book an. 

Buat ne’ebe book an iha Dili ne’e ita haree mak Timor Plaza, mais Timor Plaza nia ne’e la’os Governu nian, Timor Plaza ne’e buat privadu, ne’ebe pelumenus iha privadu oan ida ke hatudu netik katak, iha Dili buat ruma book, buat ne’ebe book liu iha Dili maka tranzitu ne’e mak iha kareta oi-oin, motor oi-oin, mate mos oi-oin, tohar mos oi-oin. 

Ne’ebe pronto hau haree ne’e buat ida ke pelumenus sira la halo karik buat seluk ba, pelumenus hanoin oituan Dili hanesan kapital ne’e haree oituan mos kondisaun Dili hanesan kapital ne’e oinsa mak bele fasilita ema nia vida iha Dili laran, maibe oras ne’e buat kumplikadu tebe-tebes, tuku 7 to’o tuku 8 dader ital abele la’o iha Dili. 

Media mos la’o la diak e tuku 5 loraik mos ita la’o la diak, ne’ebe ou kareta mak barak resin ou luron maka klot resin ou ema mak la hatene kaer kareta ka la hatene, maibe hau to’o oras ne’e hau seidauk haree buat ida ke bolu ita nia atensaun dehan mak ne’e, hahu ona buat ruma, ne’ebe hanesan buat infraestrutura nasaun nian, buat kiikoan balun hanesan eskola balun hanesan uma kreda balun, ok, mais ne’e buat kikoan. 

Hau koalia ne’e buat infraestrutura ne’ebe bele halo diak ba nasaun tomak agora ita haree iha televizaun mak akreta mout oi-oin luron monu oi-oin, ema mak lamenta beibeik, dehan husu estadu tau matan tanba mota lori ida ne’e, tanba mota sobu ida ne’eba, tanba mota sobu ema nia natar, sobu ema nia toos, irigasaun la diak, mota iha Dili deit mos bee mai kee husi abut kee husi okos ba hotu mais buat hirak ne’e hotu ita senti hanesan ema ida la preokupa, ne’ebe la hatene. 

 TP: Ne’e karik tanba durante ne’e UNMIT iha Timor maka buat hirak ne’e sai hanesan ne’e? 

Don Basilio: La’e, hau hanoin UNMIT la iha buat ida ho ne’e tanba laos UNMIT mak kaer administrasaun, administrasaun ne’e ita nia governu rasik. 

TP: bainhira halo remodelasaun karik tuir Amu Bispu nia hanoin mos bele fo impaktu ba destinu governu nian, tanba governu ne’e moris ho koligasaun husi Partidu tolu CNRT, PD no FM? 

Don Basilio: kuandu ita muda buat ruma ne’e ita hakarak muda ba halo buat ida, muda atu sai nafatin entaun diak liu lalika halo buat ida, agora muda oinsa muda ho se, ida ne’e hau la hatene tanba la hatene se’e re modelasaun rezolve buat ruma tanba buat importante ne’e ideas defini dalan e depois hala’o, ha’u la hatene se remodelasaun rezolve problema hotu-hotu, mais se mak dehan remodelasaun bele rezolve buat ruma , oke, ita lao to’ok ba. 

Pelumenus agora buat ne’ebe iha fatin ne’e hanesan dehan buat ne’ebe iha fatin ne’e to’o oras ne’e seidauk iha akontesementu ida seidauk iha hahalok ida ke pelumenus bolu ita nia atensaun no halo povo kontenti dehan mak ne’e, iha buat ida ke hahu dadaun e ida ne’e-ne’e iha tinan 3 tinan 4 laran ne’e ita benefisia. 

Buat ida ke diak ahi, ahi ne’e oin loron diak mais ne’e laos deit governu ida ne’e nia mai ona husi kotuk, maibe buat obra boor ruma hanesan ne’e ke dehan halo nasaun kontenti halo nasaun hakmatek, ne’e hau haree momentu ida ne’e seidauk iha buat ida, loos duni governu ida ne’e foin maka halo fulan 5 ou 6, oke, maibe kuandu fou-foun ita tama ho tama ne’e hatudu kedas, maibe kuandu la hatudu ema komesa dezanima , ema komesa la fiar, depois buat hirak ne’e hotu, neneik-neneik ema hadook an, bei-beik buat hotu sai malirin. 

TP: Karik ne’e akontese mos tanba governu lakohi rona opozisaun nia lian iha Parlamentu? 

Don Basilio: Opozisaun nia servisu fiskaliza governu nia hahalok, agora buat ne’ebe hau husu mos ohin loron hau la dun rona opozisaun koalia, hau la dun asiste tamba televizaun agora mos a’at, sinal ita iha Baucau ne’e la simu, ne’ebe hau la tuir buat ne’ebe akontese iha ita nia nasaun, liu husi televizaun maibe iha jornal sira uluk ita haree bei-beik opozisaun e opozisaun, ikus ne’e opozisaun mos haree nonok hotu, lahatene ema hotu kala hakmatek hotu ona. 

TP: Presiza ka lae bainhira akontese remodelasaun ema opozisaun mos bele hola parte iha V Governu ne’e? 

Don Basilio: Hau lahatene- hau lahatene, se buat ida be FRETILIN bolu dehan governu inkluzaun, la hatene, se ida ne’e sistema diak, tanba buat ida ne’e mos kuandu iha uma laran mak ulun barak buat ida mos depois lao la loos, ne’e duni hau nia hanoin, senhor Primeiru Ministru iha tempu ida nia mehi hela ho maioria, maibe nia komu la hetan maioria tenki governu ho aliansa ne’ebe nia hetan. 

Maibe buat sira aliansa ne’e, por-outrulado buat diak maibe por-utrolado husi sorin seluk mos buat ne’e kumplikaduoituan tanba kuandu ema barak ne’e ita la hatene, ida-idak nia hakarak, ida-idak nia interese ou iha consensus aliansa nian koligasaun nian atu buat ne’e hodi la’o ba oin ou entaun kuandu ita la entende malu iha buat sira hanesan ne’e-ne’e se kuandu iha hanoin barak iha situasaun barak buat hirak ne’e la’o namkari hotu. 

 Hau hateten fila fali, see remodelasaun mai atu rezolve problema sira, oke, maibe hau iha duvida katak, remodelasaun ne’e rezolve i se mak iha remodelasaun, hatama mos husi partidu sira seluk, ne’eduni envolve ema hotu-hotu la hatene se’e rezolve sasan. 
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.