quinta-feira, 10 de outubro de 2013

“PN Husu Hapara Asaun Hasoru Dr. Daniel”

.

Jornal Independente - Kinta-feira, 10 Outubru 2013

Parlamentu Nasional (PN) liu husi Komisaun F (Trata asuntu Saude, Edukasaun, Veterannus no Igualidade Jeneru) husu ba staf no eis staff kllinika bairu-Pite atu hapara asaun pasifika hasoru Dr. Daniel Murpy, tanba asaun ne’e bele fo perigu ba saude pasiente sira. 

Komisaun F husu atu resolve ho ulun malirin tanba asaun ne’e fo ameasa ba vitima pasiente sira bainhira Dr. Daniel la halo konsultasaun adekuadu.

 Asaunn pasifiku ne’e hahu iha loron tersa-feira no kontinua iha kuarta-feira (09/10) hasoru Diretor Klinika Bairo Pite husi eis staff hamutuk nain neen (6) halo revolta no taka portaun Klinika atu Dr. Daniel labele tama konsulta pasiente.

Tanba ne’e, membru komisaun F, Ilda Maria da Conceicao husu ba Staf Klnika Bairo Pite lalika halo asaun no lalika taka portaun hasoru Dr. Daniel tanba pasiente ha klinika presiza halo konsultasaun adekuadu. “Ami senti kontravesrsi mosu hanesan ne’e sira tenki tuur hamutuk para esplika lolos ba malu hodi resolve iha interna,” dehan nia iha PN, (09/10).

Entertantu, pasiente Klinika Bairo Pite lamenta ho asaun ne’ebe staf sira halo hasoru Dr. Daniel ne’e hatudu indisplinadu. Pasiientte david souse (37) hatete, staff sira ne’e loro-loron sepre preokupa ho doutor Daniel atu labele fo konsulta lai ba pasiente sira hodi resolve lai sira nia problema.

“Ami fiar katak Dr. Daniel ne’e ajuda ona ema barak, maibe ita kompara tok Dr. Sira seluk, Dr. Daniel mak fo konsulta diak,” dehan david ba Independente horseik iha sala baixa klinika Bairo Pite.

 “Ami pasiente la simu ho hahalok hanesan ne’e, ne’ebe staff sira hatudu, maske ami mai baixa iha ne’e laos, sira staf ne’ebe halo asaun mak atu atenede ami, maibe Dr. Rasik mak fo atende baa mi,” dehan nia ho tristeza. Antes ne’e, Dr, Daniel hasai tiha staf nain neen (6) husi Klinika tanba halo revolta hasoru klinika sein konesementu. 

 Staff sira halo konferensia imp0rensa hamutuk ho Organiizasaun Naun Govermental (ONG) Luta Hamutuk (LH) kontra Dr. Daniel, tanba deskonfia mosu korupsaun, Kolusaun no nepotizmu iha Klinika Bairo-Pite.

Hafoin ida ne’e, Dr. Daniel ezizi staf sira atu husu deskulpa ba klinika ho durasaun tempu loron 10, maibe ikus mai staf sira hamosu asaun pasifiku, nune’e Dr. Daniel ameasa staf sira ba Tribunal karik la husu deksulpa.
.

“Dili Primeiru Lugal Ba Kazu Krime”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 10 Outubru 2013

Estatistika husi komando Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Departementu Servisu investigasaun Kriminal, iha tinan 2013 ne’e hahu husi fulan Janeiru to’o Setembru rejistu kazu krime hamutuk 2.323, husi numeru ne’ebe mensiona, capital Dili tama iha nueru ida (Primeiru lugar-red)ho total 800 kazus krime.

 Komandante interinu, servisu Investigasaun Kriminal Nasional (SIKN), Inspektor Xefi Manuel Alves, hateten, husi total kazu ne’e Distrito Dili maka’as liu tammba Dili sai hanesan ida ne’ebe ema hotu konsentra hamutuk.

“Kazu sira ne’e capital Dili maka numeru sa’e a’as liu, tanba ita hatene katak capital nasaun nian ne’ebe ema hotu konsentra ba,” hateten Komandante Interinu SIKN ne’e ba Jornalista sira iha Kuartel Jeral PNTL, Kaikoli, Dili, Kuarta (09/10).

Total kazu rezistu iha capital Dili hamutuk 800, Oecusse 267, Baucau 220,Ermera 174, Viqueque 166, Luquisa 149, Bobonaro 133, Covalima 116, Aileu 76, Lautem 72, Ainnaro 71, Manatuto 47 ho Manufahi 33. Husi kazu sira ne’e kazu ofensas integridade fisika maka’as liu ho total numeru 976, maus tratus ba konjuje hamutuk 600, futrtu simples 173, Danu 156 ho ameasa 93.

Tipu kazu ne’ebe mak rejistu iha SIKN kompostu husi kazu abuju de poder, peska illegal, abuzu konfiansa, Suicidiu, abuzu seksual ba menor idade, abuzu seksual ho adolexente, ameasa, Burla, Danu, explorasaun ba jogu ilisitu, expozisaun ka abandona, armas proibidu, falsifikasaun ba dokumentus ka notasaun teknika, fraude seksual, furtu agravadu, furtu simples, hasoru ambiente, hasoru flora no fauna, infantisidio, Insendiu, konra bandu, korupsaun maus tratus ba konjuje, ofensas ba integridade fiscal simples, droga, homesidu, raptu, roubu, torturasaun, trafikku ema no violensia.
.

terça-feira, 8 de outubro de 2013

ACASO

.
Obrigada barak, malae bulak! Bulak duni! ;)
Antoine de Saint-Exupéry

Cada um que passa em nossa vida,
passa sozinho, pois cada pessoa é única
e nenhuma substitui outra.
Cada um que passa em nossa vida,
passa sozinho, mas não vai só
nem nos deixa sós.
Leva um pouco de nós mesmos,
deixa um pouco de si mesmo.
Há os que levam muito,
mas há os que não levam nada.
Essa é a maior responsabilidade de nossa vida,
e a prova de que duas almas
não se encontram ao acaso
.

" To Linda with love." - Malae bulak...:P
Motele - Menino de oito anos escreveu este pequeno poema nas paredes de um dormitório do campo de concentração de Auschwitz. 

AMANHÃ...

Amanhã fico triste,
Amanhã.
Hoje não.
Hoje fico alegre.
E todos os dias,
por mais amargos que sejam,
Eu digo:
Amanhã fico triste,
Hoje não.
Para Hoje e todos os outros dias.
.
Nota: Há tantos anos que falo contigo TODOS os dias e hoje não queria falar através dos "devices" e planeei escrever algo bonito só para ti, mas olha, estás com muito azar, hoje não consigo escrever nada...Existem dias assim...As minhas flores preferidas e o amarelo " arrasaram" comigo...

Mas...Obrigada pelo carinho, amor, amizade e dedicação. Devia de ser eu a dar-te e não tu a mim. "Mal me quer, bem me quer, muito, pouco ou nada." Ohhh, era uma festa o que a princesa e eu  fazíamos com estas flores... Recordar é viver, bonitão!

Hey rapaz...Pela nossa menina bonita e adorada, amanhã, hoje não...

Bjs da Linda - Tu é que inventaste mais este nome... Já nem sei como é que eu me chamo...;)
.

KRIME ORGANIZADO - Fidelis Magalhães, and this is his personal opinion

.
Fidelis Magalhães
Dr. Fidelis Magalhães - Personal opinion* - October 8, 2013

I applaud Mahein's attempt to explain the crimes that happened recently. However, I think that Mahein needs to be cautious in drawing conclusions due to the following reasons.

By hastily claiming that the crime was conducted by a group of organized criminals may mislead the public. All the attention will then be on the organization and their structure. We may assume that the crime was conducted with a specific motive inline with the goal of the "masterminds" or "executive leaders".
.
The fact is one shall not ignore existing social problems as possible drivers. Moreover, the claim may insinuate that the crimes could not be conducted if not by a specially organized group with its own funding and ideology. This rules out the fact that crimes are common and can be conducted by anyone.
.
Even the so called KIBATA (KIPAS DULU BARU TANYA- Whack First, Ask later) may well be just a group of [disenchanted] youth who hang out together where not all the members have been co-opted into an organized criminal group.
.
I would take an extra caution in drawing a conclusion. There are many thousands of Bairro based youth groups in the country, and many are very positive.
.
My own group was called Tuba Corente (firm chain) when I was growing up. We were simply searching for an identity, I process which admittedly could be aggressive and even violent.
.
The point is I wish to know better about their motives, if there was really a criminal organization with a structure of that sort. Were the motives economic, political or ideological?

The perpetrators might have been just psychopaths (they happen to exist all around the world). With the development process (which often alienates people) mixing with our own history of trauma , I am not surprised that some would commit such crimes.
.
The way the public reacted made me think that we ourselves may have to take a share of responsibility. I am not impressed with  the photos I saw in the newspapers. One of the perpetrators was displayed with a battered face and there was no single person to question it.
.
Many Facebookers even called for death penalty and torture. Despite the level of their atrocity, I still think they have to be considered innocent until proven otherwise by the court. This is a basic principal.
.
Besides they were already caught red handed so why would anyone have to beat the hell out of them? To extract information when the "truth" was lying naked before the investigators' eyes? See by the way we reacted and by the way we tolerate violence that made it not surprising to think that the children of this land (today's children) are capable of committing such hideous crimes. We as a society shall question ourselves before pointing fingers.
.
* Fidelis Magalhães, and this is his personal opinion.
.

segunda-feira, 7 de outubro de 2013

“Publiku Lakon Konfiansa Ba HNGV, MS Masa Bodoh”

,
Fotos de, Arsénio Bano

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 07 Outubru 2013

Reprezettante Povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) hateten katak, dadauk ne’e publiku lakon ona konfiansa ba prestasaun servisu tekniku no kualdiade atendementu saude nian iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), maibe Ministeriu Saude (MS) Masa Bodoh.

Tuir Prezidenti Komisaun F ne’ebe trata asuntu saude Edukasaun Virgilio Hornai katak, problema ida ne’e MS tenki esplika lolos, tanba se la’e povu sira kuandu moras, sira lakohi atu ba halo tratamentu iha banku de urjensia, tanba tauk ho prestasaun servisu tekniku sira ne’ebe halo atendementu iha ne’eba.

“Hau hanoin Ministeriu Saude tenki klarifika situasaun ne’e lolos, atu nune’e povu bele hetan nafatin konfiansa ba tratamentu saude,” dehan Virgilio Hornai.
 .
.

Virgilio Hornai hatutan katak, durante ne’e Fiskalizsaun Komisaun F nian ba iha HNGV, konsege identifika problema barak ne’ebe mosu iiha ne’eba, hhanesan problema aimoruk, fasilidade no selu-seluk tan. 

“Hau hanin rejultadu ema balun mate tamba ai moruk laiha, maibe iha item balun ne’ebe laiha, sira la halo prosesu ba distribuisaun ne’e lalais mak hodi aimoruk ne’e laiha,” tenik Virgilio Hornai. 

Iha fatin hanesan, Deputadu Inacio Moreira husi bancada FRETILIN mos afirma katak, nia triste tebe-tebes wainhira rona katak, iiha hospital siira ne’e aimoruk laiha. “Aat liu tan mediku sira ne’e dala ruma la kumpri oorden servisu nian, ida-iida servisu tuir nia vontade deit, ida ne’e mak hau triste tebe-tebes,” katak Innacio Moreira. 

Inacio hatutan, Ministru saude presiza tenke hanoin, oinsa mak atu organiza didiak ministeriu ida ne’e, atu hospital iha Timor laran tomak ne’e, bele lao diak tuuir ema hotu nia hakkarak. “Agora dadauk ne’e karik mosu ona nepotismu mak haree malu la diak, ou tamba Ministru Sergio Lobo hanesan masa bodoh hela deit, mak hodi problema ne’e mosu,” esklarese Inacio Moreira ba JNDiario Sesta (04/10 iha PN. 

 Inacio mos husu MS atu hadia sistema servisu parte saude nian, hodi nune’e labele fo perigu ba ema nia vida.
.
.

“Fasilidade Ezame Menus, Eskola Sekundaria Publiku kobra Estudante”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 07 Outubru 2013 

Eskola Sekundariu Publiku Palaban (ESPP) distritu Oecusse, deside halo kobransa ba kada alunus US$1 hodi bele sosa ekipamentu ba ezame nian. Nia dehan, desizaun ne’e foti tanba orsamentu husi Ministeriu Edukasaun hodi apoiu material ezame tama tarde. 

 Fundu ne’ebe ME aloka, nia dehan, kada alunus hetan U$0,50 ESPP ho total alunus nain 875 kada fulan simu U$43.750, maibe iha trimester dahuluk sira simu deit U$387. 

“Iha altura ne’eba ami empresta osan husi edukasaun U$357 hodi aloka ba ezame primeiru trimester,” dehan nia iiha ninia kna’ar fatin, Oecusse foin lalais. 

 Nia hatutan, ho orsamentu ne’ebe menus, parte eskola deside atu deve ekipamentu ezame ba loza balun. Orsamentu ba trimester daruak, director ne’e esplika, maski kumpletu maibe tama atraza no sira uza osan balun hodi selu deve. 

 Iha trimester datoluk, nia hatutan, orsamentu seidauk tama to’o agora. 

Diretor ne’e informa mos katak, kona-ba material ezame ne’ebe sira produs ho makina manuel (mesik ketik) maibe mesik ketik hirak ne’e aat ona no makina atu dulas material ezame rua aat ona no sira utiliza deit makina ida. 

Nia hatutan, eskola ne’e iha ona komputador maibe labele atu produz material ezame tanba tinta printer laiha. 
.

Deskonfia Problema Uma Laran “Joben 1 Hetan Oho Iha Meti-Aut”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 07 Outubru 2013 

Joven ida ho idade 25 hetan oho husi suspeitu ho naran inisial AJ no ema nain 2 hetan kanek kma’an, sesta kalan tuku 19:30, iha area Meti-Aut. Komandante Operasaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) Superitendente Xefi Armando Monteiro hateten, kazu oho Joven ida no hakanek nain rua. 

”Ami kaptura kedas suspeitu ne’e hafoin liu horas ida suspeitu ne’e rasik deskonfia sei iha relasaun familia ho vitima,” hateten Armando ba INDEPENDENTE via telephone, sabadu (05/10). Suspeitu oras ne’e iha sela polisia no mate isin lori ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) hodi submete ba prosesu autopsia. 

 “Ita seidauk hatene lolos motive husi kazu ne’e no vitima nia naran rasik mos ami seidauk hetan tannba sei iha prosesu investigasaun nia laran, segunda mak hau informa ba ita boot sira (jornalista),” dehan Armando. 

Nia hatutan, tuir informasaun ne’ebe mak Polisia siimu katak, entre suspeitu ho vitima ne’e iha problema privadu mak lori sira to’o oho malu no vitima nain rua ne’ebe kanek ne’e atu ba sorin, maibe sira hetan sona mos iha parte liman no ida seluk iiha parte kabas. 

Tuir observasaun diariu ne’e iha loron rua liu ba, grupu illegal espalla iinfoormasaun falsu ba komunidade katak, kazu oho iiha uma laran, iha Pantai Kelapa Dili, aliende ne’e, isu falsu ida mosu mos katak ema oho tan madre. 

Hafoin diario ne’e konfirma ba parte polisia nian katak, informasaun ne’e falsu no oras ne’e parte seguransa buka atu halo kapturasaun ba autor espailla informasaun falsu ne’e.
.

“Kilat PNTL 23 Sei Lakon”

,

Jornal Independente - Segunda-feira, 07 Outubru 2013 

Kilat Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne’ebe mak lakon iha krize 2006 too ohin loron seidauk rekolla hamutuk 23 resin, kompostu husi kilat boot ho marka AK-33 no Pistola. 

 Segundu komandante PNTL, Komisariu Afonso de Jesus hatete, Polisia rekoila ona kilat ballun ne’ebe mak uluk lakon iha krize 2006 no mos kilat hirak ne’ebe mak membru polisia balun halo lakon, nia dehan, kilat ne’ebe sei lakon hamutuk 23. 

 “Ita nia kilat boot ne’ebe mak uluk foti iha Fronteira AK-33 ne’e sei falta 3 no pistol sei falta 20 resin ne’ebe mak seidauk hetan,” hateten afonso ba Jornalista sira iha Kuartel jeneral F-FDTL Fatuhada, sesta (04/10). Iha krize 2006, membru rebeldes nasaun lidera husi matebian Major Alfredo Reinato halo asaltu ba polisia Fronteira ne’ebe konsege hadau kilat boot AK-33 no Pistola balun. 

 Relasiona ho kilat hirak ne’ebe mak se lakon, adjunto komandante PNTL ne’e husu ba komunidade sira atu hetan kilat bele informa ka intrega direta ba polisia, tanba tuir nia, kilat ne’e bele fo perigozu ba ema nia vida. Maske nune’e deklarasaun adjuntu komandante PNTTL ne’e kontraversial ho deklarasaun Sekretariu estadu Segurasa (SES) antes ne’e. SES Francisco Guterres deklara ktak, Kilta PNTL nian ne’ebe lakon iha tempu krize 2006 ne’e rekolla hotu ona. 

“Kilat hirak lakon ne’e ami rekolla hotu ona iha ona komandu PNTL niia liman, hein atu harree deit kilat hirak ne’e husi instituisaun PNTL nian no husi Unidade ne’ebe nian,” hateten Guterres. 

Nia dehan, karik verifika hotu ona kilat ne’e mak fin fo sai ba publiku, nune’e nia husu ba komuidade atu labele paniku ba kilat lakon ne’e.
,

Padrastu Halo Relasaun Seksual Hasoru Oan “TDD Kondena Prizaun Tinan 14”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 07 Outubru 2013

Tribunal Distritu Dili (TDD) Sesta (4/10) loraik ne’e kondena arguidu Vasco Pereira ho pena prizaun tinan 14, tanba halo relasaun sexual hasoru nia oan hakiak C.F.C.

Antes tama iha leitra akordaun Tribunal alerta tiha artidu 173 kona ba krime violasaun ne’ebe MP akuza ba arguidu, Tribunal alerta ba fali artigu 177 no 173, tanba momentu akontesementu ne’e, vitima foin mak idade 12, ne’e sei tama iha kategoria menor idade, Leitura akrodaun ne’ebe le sai husi Juisa Jacinta Coreia katak, Tribunal kondena arguidu ho pena prizaun tinan 14 ne’e, tanba faktus aprovadu duni arguidu komete krime abuzu sekxual ba menor artigu 177 no krime agravasaun artigu 173 kodigu penal TL.

Antes ne’e iha audensia julgamentu vitima deklara ba Tribunal katak, vitima toba dukur hela iha kuartu laran arguidu hanesan vitima nia aman padrastu tama ba kous tiha vitima no lori vitima ba iha sira nia kuartu laran, no memento ne’e vitima nia inan ba halo lia iiha Fahimeta no toba iha ne’eba, arguidu ahsa’e vitima nia saia to’o iha nia hirus matan, depois kolu vitima nia roupa hotu no komesa halo relasaun seksual hasoru vitima.

Tuir vitima iha momentu ne’e nia atu hakilar maibe arguidu takka metin tiha vitima nia ibun no ameasa dehan labele hakilar, selae sarguidu buti vitima nia kakorok to’o mate.

 No iha momentu ne’e, vitima tanis no husu ba arguidu nusa mak apa halo hanesan ne’e ba hau, maibe suspeitu hatan katak, labele hatete ba ho nia inan se lae hau oho tiha o, depois hau fo osan, tamba tauk vitima la fo hatene nia iinan kona ba nia aman padrastu nia hahalok ne’e.

Iha loron 10/6/2012, vitima nia inan sai tiha arguidu aroveita tan oportunidade ne’e, iha tuku 14:00 Otl kalan bainhira vitima toba mesak iha kaurtu laran, arguidu tama ba hasai vitima nia roupa hotu taka metin vitima nia ibun kontinua halo tan relasaun sexual hasoru vitima, depois arguidu sai tiha ba liur no husik vitima tais hela iha kuartu laran.

Iha loron11/6/2012, tuku 03:00 vitima deklara sai ona nia aman padrastu nia hahalok ne’e ba nia inan, maibe bainhira vitima nia inan atu konfirma ne’e ba arguidu, arguidu nega no hirus kedas vitima nia inan no vitima foin atu koalia ba nia inan arguidu hamrik basa dala ida iha vitima nia asan parte los to’’o vitima monu tun ba rai no foti sintu atu baku tan vitima.
.

“Membru F-FDTL 175 Entrega Atributu Arte Marsiais”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 07 Outubru 2013 

Membru FALINTIL-Forca Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hamutuk 175, Sesta (04/10), entrega volontariamente atributu Grupu Arte-Marsiais (GAM) nian ba Estadu atraves instituisaun F-FDTL. 

Husi total sira ne’ebe mak involve iha GAM Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) hamutuk nain 62, KERA SAKTI nain 68 no Klibut Oan Rai Klaran (KORK) nain 45. 

Membru F-FDTL sira ne’e mai husi Coomponente hotu ne’ebe mak estabelese iha instituisaun F-FDTL kompostu husi Componente apoiu serviso (CAS), Komponente centro Formasauun no Treinu (CFT), Komponente Naval, Componente Trrestre no Kuartel general Fatuuhada, Dili. 

Antes ne’e Governu hasai tiha ona rezolusaun ida hodi taka totalmente aktividade GAM, nune’e governu bele haree ba dezenvolvimentu nasional, bainhira implementa rezolusaun ne’e, PNTL mos konsege kaer GAM balun ne’ebe attu ba halo graduasaun (Pengesahan) iha Kupang Indonesia. 

Husi Rezolusaun ne’e, iha membru GAM balun liu-liu sivil sira balun hatam tiha ona atributu ba Estadu. Nune’e, Xefe Estado Maior F-FDTL, Maijor General Lere Anan Timur hateten, antes ne’e Governu hasai tiha ona despaixu katak, taka atividades artemarsiais hotu, maibe instituisaun PNTL ho F-FDTL la presiza governu hasai despaixu, no displina no lei rasik bandu atu instituisaun rua ne’e involve iha politika ka organizasaun artemarsiais. 

Lere mos hatutan katak, realidade akontese katak, iiha membru F-FDTL no PNTL balun mak fasilita fali ema kriminozu no ema ne’ebe importa droga tama mai nasaun doben ida ne’e. 

Maijen Lere, ne’e mos husu ba F-FDTL sira atu dedika an tomak ba iha instituisaun, no fiar katak, F-FDTL mak hatudu hahalok diak, matenek, ikus mai sei sai diak hodi servisu ba nasaun ho professional. 
.

“Komando Rekonese Oknum PNTL Fasilita Ema Hatama Droga”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 07 Outubru 2013 

Komando Jeral Policia Nacional de Timor-Leste (PNTL) rekonese katak, iha duni oknum PNTL balun involve iha grupu organizadu no fasilita ema hodi droga tama Timor-Leste. 

“Hau hanoin buat sira ne’ebe mak itta nia (Maijor) Jeneral Lere Anan Timur hatete ne’e dala ruma los, no hau hanoin ne’’e hanesan avizu saida mak hatete sai ne’e, nune’e mos hanesan alerta ida ba iha membrus PNTL hotu, ba mos ofisiais ne’ebe servisu iha instiituisaun atu haree deit ba ninia kna’ar no responsabldiade seguransa iha ita nia rai laran, ital abele ba mete sasan sira ne’e,” hateten segundu komandante jeral PNTL Komisariu Afonsu de Jesus ba jornalista sira bainhira partisipa iha serimonia membru F-FDTL entrega atributu ertemarsiais nian, iha Kuartel General, fatuhada, Dili, Sexta (04/10). 

Segundu Komandante PNTL mos haktuir tan katak, membru ka ofisias PNTL ne’ebe komete iha kazu sira anesan krime organizasaun no transaksaun droga oras ne’e prosesu la’o namanas hela, karik to’o ptosesu ikus mak hetan duni, sira tenki roma desizaun hodi hakat sai husi instituisaun refere. 

“Informasaun iha tiha ona maibe ami sei rekolla nafatin para atu buka informasaun ne’ebe kompleta iha evidensia atu nune’e bele prosesa sira tuir lei no regulamentu ne’ebe mak iha,” dehan Afonso. 

 Antes ne’e, iha loron kinta (03/10), Xefi estado Maior F-FDTL, Maior Jeneral Lere Anan Timur, hateten katak, iha ofisiais PNTL balun involve iha Grupu organizadu no mos fasilita ema lori droga tama mai iha Timor. Husu kona ba preokupasaun xefi Estadu Maior F-FDTL, Maijor General Lere Anan Timur ne’ebe husu Governu atu halo reforma ba Eis Polisia Republik Indonesia (POLRI), ne’ebe sei ativu nafatin iha Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Segundu Komandante Jeral PNTL, Komisario Afonso de Jesus hateten, kona ba reforma ne’e prosesu hela ne’ebe sira sei haree tanba parte Juridiku sira hare iha lei ba reforma niian ne’e kuandu los ona mak sei halo reforma ba PNTL sira ne’e. 

Segundu komandante ne’e mos hateten tan katak, kona ba atu halo reforma ne’e nia hanoin diak tebe-tebes atu nune’e prepara fali jerasaun foun sira. 
.

“PR Taur Husu Hatama Emprezariu Ba Kadeia”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 07 Outubru 2013 

Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak, la kontente ho emprezariu balun nia servisu iha rai-laran, tanba projeitu barak halo laiha kualidade, ne’e duni, nia sujere atu emprejaru ne’ebe estraga osan estadu nian tenke hatama iha kadeia. 

Nia dehan, projeitu estadu nian hotu-hotu iha rai laran porsentu ualu nolu (80) laiha kualidade, ida ne’e sai nuudar sasukat ba emprejariu atu hadia aan. 

 Xefe Estadu dehan, durante ne’e Primeiru Ministru Xanana Gusmao laran diak tebes no hadomi tebes setor privadu, maski iha fallansu hanesan emprezariu Raul lemos ne’ebe halo falansu, maibe xanana sei hamaus hodi fo nafatin oportunidade. 

 “Hau la halimar!! Kuandu la los ba para hotu iha kadeia, maibe maun xanana koallia to’o tanis problema hotu ona,” tenik nia, iha Otel Timor, sesta (4/10). PR Taur mos kestiaona maka’as kona-ba setor produtivu, liu-liu agrikultur no peska, ne’ebe kada tinan TL importa kuaze tokon 40 tonelada foos husi rai liur, nune’e iha area peska kada tinan lakon ikan kuaze tokon ba tokon. 

 Taur Matan Ruak mos salienta liu tan katak, emprezariu sira iha kna’ar importante oinsa bele fo kontribuisaun ba dezenvolvimentu no ekonomia ne’ebe diak ba povu no nasaun, laos deit depende ba governu. 

 Nunne’e mos, PR husu ba seitor Privadu Nasional atu servisu hamutuk ho setor privadu internasional, hodi bele moderniza infraestrutura no atrai investidor iinternasional sira para investe barak liu tan iha Timor-Leste.
,

Sobu Obra Arboru: “PR Taur Konsidera AND Komete Krime”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 07 Outubru 2013 

Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak, konsidera agensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) iha implementasaun komete krime tamba sobu obra ne’ebe laiha kualidade ne’ebe kaer husi empprejariu nasional sira. 

 PR Taur dehan, tuir lolos, ADN atu sobu ne’e primeiru tenki halo akompaniamentu uluk husi hahu projeitu kuandu la diak sobu, maibe to’o tiha ona 100% mak sobu ne’e ladiak. 

PR Taur hateten lia hirak ne’e wainhira participa iha dialogu ba dahuluk entre seitor privado sira ne’ebe hala’o iha Hotel Timor, sesta, (4/10) iha Hotel Timor, Dili. Xefe Estado hateten, baibain Director ADN, Samuel Marcal mak ba loos hodi sobu projeitu sira ne’ebe la iha kualidade maibe PR Taur konsidera ADN destroi osan ne’ebe mak devia fob a komunidade sira ne’ebe mak hela iha area rural. “Hau haree Sr. Direoctor ida baibain sobu obras ne’e? 

ADN, ba loos tanba nia sobu, não e crime, este e crime, ne’e destori osan sira ne’ebe devia ba ema kiak sira iha foho leten ne’eba, não pode, nia kuuandu sobu obra ida, nia laiha emosaun, osan hira mak nia sobu tiha ona, hau dala ruma haree hau atu tanis nusa mak nia la fo ba hau fob a ema kiak sira foho leten ne’ebe uluk suubar hau,” dehan PR Taur ho hirus. 

PR Taur hateten, tuir lolos ADN tenki akompania para servisu hamutuk ho kompania sira labele sai fali element presaun ADN nian, ne’e labele!. “A melor forma servisu, servisu hotu emprezariu sira para servisu loro-loron ajuda para hari’i, nia labele sai element persaun mas labele sai metodu ida, não pode,” kestiaona PR Taur. 

 Prezidenti mos konta katak bairo sira iha Farol halo desde uluk kedas no iha tempo ne’eba enjineiru laiha maibe sei dura to’o ohin loron. “Bairo Farol sira ne’e dala ruma halo hau seidauk moris tan i uluk enjineiru laiha, ohin sei iha,” dehan Taur. Anntes ne’e, Director ADN, Samuel Marcal hatetenn katak ADN iha ona ekipamentus atu bele koko obra infraestrutura ne’ebe laiha kualdiade. 

 Nune’e Diretor ADN rasik tun ba terenu hodi fiskalliza projeitu ne’ebe laiha kualidade no sobu obra ne’ebe halo ona maibe laiha kualidade iha Timor laran tomak. 
.

“Fundasaun MAHEIN Konsidera OJE Sa’e Maka’as, Kiak Aumenta no Grupu Kriminozu Mos Kria Instabilidade”

.

Notisia Husi TVTL

Organizasaun Fundasaun Mahein konsidera instabilidade ne’ebe akontese iha rai laran tamba iha ona krime organizadu. 

Organizasaun ne’e husu ba PNTL atu identifika didiak grupu ne’e hodi kombate grupu organizadu. Liu husi koonferensia da imprensa prota vos fundasaun Mahien Joao Almeida hateten, tuir rejultadu fiskiza ne’ebe fundasaun MAHEIN hetan, Timor-Leste oras ne’e dadaun iha grupu deskoinesidu no grupu organizadu ho intensaun atu kria instabildiade iha pais ida ne’e. Grupu hirak ne’e mak hanesan, KIBATA alias ‘Kipas dulu baru tanya’, MONSTER ‘Moris ne’e tenki terus’, Dewa mabuk no MAGER ‘Manusia geger’. 

Grupu hirak ne’e nia aktividade maka hanesan, halo asaltu hodi naok ema nia sasan, asaltu hodi oho ema arbiru no halo violasaun sexual hasoru feto sira. Tuir fundasaun MAHEIN grupu organizadu ne’e mosu tanba orsamentu Jeral estadu anualmente aumenta ba beibeik, numeru kiak as no numeru dezempregu mos as ba beibeik. 

“Iha momentu ne’ebe situasaun Timor Leste inflasaun ekonomia sa’e maka’as iha momentu ne’ebe hanesan, osan fundu petroliu ne’ebe sa’e maka’as, orsamentu estadu ne’ebbe sa’e maka’as, iha situasaun ida ne’ebe kiak mos aumenta, dezempregu mos aumenta, entaun fasil mos krime orgaizadu sira influensia ita nia joven sira hodi envolve iha krime organizadu,” deklara Joao Almeida. 

Ho problema hirak ne’e, Fundasaun ne’e husu ba mInisteriu kompotennte atu halo investigasaun klean ba grupu hirak ne’e hodi kria hikas estabilidade iha rai laran. 

 Porta Vos mos rekomenda ba komando PNTL atu kontrola no komunika informasaun seguransa ba komunidade ho kredivel no atual hodi nune’e komunidade teritoriu labele paniku ho informasaun bosok ne’ebe serkula husi ibun ba ibun.
,

“Transkrisaun Ba Maijen Lere Nia Deklarasaun Iha TVTL”

.

Notisia Husi TVTL - Kinta-Kalan, 03 Outubru 2013

“Ba hau nia instituisaun F-FDTL, sese de’it ofisial ka soldadu ohin ho envolve kuandu toman hau duni sai e lori kazu ne’e ba Tribunal, ital abele halimar ho vida nasaun porque ita tenki fo emazen diak ba ita nia jerasaun foun, porque ita nia jerasaun foun ne’e hanoin katak nasaun ne’e hamrik mesak mais tenki hatene katak nasaun ne’e harii ho ran ho isin i mate restu sira ami mak sei moris ne’e, i ami lakohi ita nia nasaun ne’e sai hanesan ne’e, se ita nia seguransa rasik mak envolve ba droga, envolve ba krime organijadu, ida ne’e nasaunnia future sai aat i husu liu-liu ba F-FDTL, PNTL tenki kumpri didiak ninia misaun, nuudar seguransa nuudar lutu ba nasaun, mais ita mak envolve ba ida ne’e nasaun nia distinu sei sai at, porque tamba mentalidade, porque prujempu ita dehan eis Polisia Indonesia, mentalidade Indonesia nafatin, hasai ona sira, sira la serve ona, la serve ona, tau jerasaunn foun, mentalidade Indoensia sira rai nafatin, hanesann ami, ami nia mentalidade gerilia, ami la hatene servisu komputador, servisu birokrasia ne’e ami lahatene, ami hakarak buat ne’e lalais, ba los mai los, ne’e mak ba polisia ninia hau husu ba ita nia Governu halo ona reforma ba eis Polisia Indonesia sira ne’e, reforma ona, porque sira nia mentalidade aat i ami mos hanesan, katuas sira gerilia sira ne’e mos atu reforma ona,, porque katuas sira ne’e, nia mentalidade gerilia nafatin, sira hanoin katak buat ne’e diak hela deit, lei laiha, regulamentu laiha, uluk ai-laran lei laiha, regulamentu laiha, sira halo tuir konforme sira nia hakarak, agora la’e, lei iiha be sira labele ona, poque hau mos laiha moral atu kastigu hau nia katuas ida, bolu nia dezertor, bolu nia faltozu hau laiha moral entaun hau buka formas halo nusa mak reforma sira, PNTL mos tenki halo, porque horseik hau lee dokumentus balun possa ita hanoin, ita hanoin que ema ida kuandu la kontrola an ne’e bele munu ba estremu seluk, komonante, komonante responsavel ba seguransa defeza sei responsavel ba krime, sira mak komete uluk, ida nenee, hau husu ba governu reforma ona, reforma katuas sira iha polisia ne’e haruka sira ba uma, sira lalika hela ona ne’eba, se naun halo ita nia nasaun ne’e monu ba kuak,” dehan Lere Anan Timur.
.