terça-feira, 30 de julho de 2013

BLOGUE FECHADO ATÉ SEGUNDA-FEIRA

.

Queridos leitores,

O Timor Hau Nian Doben por razões de ordem pessoal, vai suspender as suas publicações até à próxima segunda-feira.

Pedimos desculpa por qualquer inconveniência que possamos causar durante a nossa ausência. Assim que regressarmos, voltaremos ao ritmo normal das publicações.

Até segunda-feira, amigos!

Lisa
.

sexta-feira, 26 de julho de 2013

“PR Dehan PM Xanana Hamaus Demais Kontrator”

.

Jornal Independente - Sesta-feira, 26 Julhu 2013 

Prezidenti da Republika (PR) Taur Matan Ruak husu ba Primeiru Ministru (PM) Kay Rala xanana Gusmao atu labele hamaus demais ho kontrator sira. “PR Taur husu PM Xanana labele halimar demais ho kontrator sira, tenke penaliza kontraktor sira ne’ebe halo obra laiha kualidade,” hateten PR Taur hodi hatan komunidade Aubeon nia lamentasaun. 

 Tanba uma sira husi Programa Millenium Development Goal’s (MDG’s) ne’ebe mak Governu entrega ona ba povu sira maibe seidauk kumpletu, PR Taur haktuir dehan governu iha abitu ida halo projeitu halo rohan husik hela rohan. 

Iha oportunidade ida ne’e, PR Taur mos husu ba kompania BTK atu halo hotu tiha uma MDG’s hodi nune’e labele halo sorin husik hela sorin. “Tanba gasta osan be’e ba buat ne’ebe iha kualidade, karik gasta osan ba buat ne’ebe mak laiha kualdiade, ne’e hanesan buat ida karik gasta ou estraga deit povu nia osan,” dehan PR Taur. 

Nia hatutan, ba sira ne’ebe mak jere nasaun nia osan, kuandu ladiak tenke responsabliza tanba laiha ema ida mak iha lei nia leten , maibe hotu-hotu hakruk ba lei. 

Tanba antes ne’e, hanesan projeitu konstrusaun Comisaun nasional Eleisaun (CNE) neebe mak kaer husi kompania ATRAMOR no ikus mai osan mohu konstrusaun seidauk remata, maibe, PM Xanana tolera no fo nafatin tempu hodi husu atu finalija tiha konstrusaun ne’e, tuir planu, Governu mos sei aumenta osan ba kompania ATRAMOR ne’e hodi finaliza konstrusaun ho halais.

Foto de, Presidência da República 
.

“PR Taur Husu Governu Rezolve Mota Bebui”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 26 Julhu 2013

Prezidenti da Republika (PR) Taur Matan Ruak husu ba Governu liu husi Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP), Mariano Asanami sabino, no Ministru Obras Publiku (MOP), Gastao Souza, atu tau atensaun ba Mota Bebui tanba to’o fulan ida ona mota no irigasaun Bebui seidauk rezolvidu.

Liu husi komunikadu ne’ebe maka Jornal nacional Diario aksesu iha Kinta (25/7), katak xefi estadu promete ona ba komunidade ne’ebe sai vitima ba mota bebui atu fo hatene ba MAP no MOP atu bele hadia hikas mota refere, nune’e bee ne’ebe sulin tuir Mota bebui bele la’o tuir nia dalan, tanba to’o oras ne’e irigasaun refere nakonu ho rai henek nune’e bele la bele halai tuir ba natar.

“Prezidenti sei fo hatene ba MAP para haruka eskaptor hodi dudu sees tiha rai henek, Kona ba Bronzon Ministru Obras Publiku maka hatene, tanba ne’e Prezidente sei fo hatene mos ba MOP atu tau atensaun ba problema ne’e,” promete PR Taur.

Xefi Estadu hateten lia hirak ne’e, wainhira hala’o vizita de trabalho hod observa diretamente ba komunidade Bebui hamutuk uma kain 25 ne’ebe mak afetadu inundasaun husi mota Bebui, Suku afloikai, Sub Distritu Watulari, Distritu Viqueque. Xefi Estadu mos promete ba komunidade iha bebui wainhira komunidade ejiji, xefe estadu sei fo hatene ba parte kompotente hodi rejolve.

Aliende ne’e, komunidade mos ejiji ba Prezidenti Republika atu bele fo hatene mos ba Ministeriu kompetente para aumenta tan Bronzo ne’ebe satan Mota bebui, tanba Bronzo ne’ebe mak iha metru rua deit, nune’e mota boot hakat liu bronzo ne’e hodi hetan inundasaun ba komunidade bebui.

Aproveita oportunidade ne’e, Prezidenti Taur matan Ruak observa mos Ponte Ira-Bere ne’ebe liga ba sub Distritu Watu-Carbau, Distritu Viqueque no Sub Distritu Iliomar, Distritu lautem, ne’ebe mak kotuk kuaze metru atus lima.

Tuir ajenda xefe Estadu ho nia komitiva sei deskansa iha Sub Distritu Baguia, Distritu Baucau, nune’e Xefe Estadu Kontinua halao nia vizita ba komunidade ne’ebe maka afeita inundasaun iha Suku Seical, Sub Distritu laga, Distritu Baucau.

Editor Foto: Paizinho Tilman
Fotógrafo: Abick Carceres
.

PSHT Konsidera PNTL Viola Lei “Pedro Aparicio: Ami Sei Keixa Polisia Ba Tribunal”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 26 Julhu 2013

Sejretariu Jeral “Persaundaraan Setia Hati Terate” (PSHT), Pedro Aparicio Guterres Konsidera operasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) tama sai ema nia uma iha kalan boot hodi perturba ema nia deskansa hatudu momos violasaun ba lei, tamba rezolusaun nia karakter laos lei.

“Kona ba rezolusaun implementasaun PNTL nian iha terenu oin seluk, kalan polisia tama sai uma rekoilha atributu artemarsiais, ema balun tato iha nia isin simblu organizasaun polisia kaer, hau hanoin polisia kontra ona lei, tamba rezolusaun Governu ne’e, la’os lei, maibe orden ne’ebe hateten aktividade artemarsial para, iha implementasaun PNTL viola ona,” Sekretariu jeral PSHT Pedro Aparicio Guterres informa ba Jornalista sira nia kna’ar fatin aimutin, Kinta (25/7).

Tuir Pedro Aparaicio Guterres, rezolusaun ne’ebe governu hasai iha pontu rua, taka aktividade grupu arte marsiais no husu Membru Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) no FALINTIL-Forca Defeza Timor Leste (F-FDTL) atu labele involve an iha grupu artemarsiais, maibe iha terenu Polisia implementa oin seluk.

Rezolusaun Governu hasai iha loron 10 Julhu, kontiudu rezolusaun atu hapara atividade artemarsiais, PSHT mos aseita rejolusaun refere e kumpri, maibe realidade dadaun ne’e iha terenu aktividade trenu nafatin, ida ne’e mak polisia iha kompetensia tomak hodi atua, nota bene, polisia atu atua tenki tuir baze legal ne’ebe vigora iha Timor Leste, liu-liu liga ho kodiku prosesu penal.

Basa iha kodigu prosesu penal hateten, wainhira ezekuta mandatu kapturasaun tenki iha karta kapturasaun, hare ba implementasaun rezolusaun no erru ne’ebe mak PNTL komete iha prosesu tama sai uma iha kalan boot, Pedro dehan, Polisia mak implementador lei maibe, sira rasik la kumpriende lei ne’ebe mak sira ezekuta.

Realidade arte marsiais kumpri orden maibe, polisia kontinua tama sai uma hodi preturva fila fali ema nia direitu fundamentais seluk. “Hau rona informasaun katak, kalan tuku 09.00 Otl ba leten, ema labele tur iha luron, ne’e informasaun ne’ebe la los, se ema tur hamutuk koalia halimar ne’e sira nia direitu,” informa Pedro.

Nia mos kontinua dehan katak, PSHT sei halo keixa ba atetude Polisia hasoru nia membrus sira ba Ministeriu Publiku relasiona ho operasaun PNTL tama sai uma foin lalais ne’e.

 Entertantu, Directur interenu Asosiasaun HAK Manuel Monteiro reforsa katak, artigu 43 aleinea premeiru katak, ema hotu-hotu hetan liberdade ba asosiasaun ho hanoin ida neebe la halo violensia no halo tuir lei haruka, tanba ne’e wainhira hare polisia tama ema nia uma iha kalan boot ne’e hatudu katak, Polisia kontra ona lei.

 “Realidade ami hare iha terenu, polisia nia atuasaun dala barak la tuir realidade ne’ebe akontese, husi nee haree katak, autoridade polisia balun servisu la tuir lei no orden, tamba ne’e sira fo orientasaun ba nia membrus atu implementa iha terenu la tuir lei ho orden, no polisia viola lei mak barak,” Manuel Monteiro dehan.

Nia dehan tan katak, desizaun Governu taka grupu arte marsiais sei la rezolve problema, tamba problema nia hun laos maka grupu arte marsiais, maibe kampu servisu, ho kampu servisu mak bele redus numeru violensia.

Nune’e, hata’an kona ba informasaun Arte marsiais 400 PSHT nian ba posse iha Atambua ho Kupang no Indonezia, Sekretariu Jeral PSHT dehan ne’e isu de’it, e sadik atu hatudu evidensia.

Wainhira halo klarifikasaun la iha evidensia PSHT sei lori polisia nafatin ba Tribunal tanba konsidera polisia fo informasaun falsu ba publiku (pembohongan Publik).

“Konstituisaun RDTL artigu 40 katak, ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade koalia nian no direitu atu hetan informasaun ruma no tan informasaun lolos nian, tanba ne’e ami sei halo keixa ba Tribunal no Ministeriu Publiku hodi halo investigasuan klean, tanba ho informasaun ne’ebe fo sai on abele halo foer naran organizasaun arte marsiais sira, tamba faktus ami la haruka membrus sira ba pose iha Indonesia, maibe komando PNTL anunsia publiku la ho realidade,” Pedro Aparicio argumenta.
,

“Pensaun Vitalisia Hariku Ema Balu, Povu Kontinua Kiak”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 26 Julhu 2013 

Sosieade sivil kontinua hakilar ba Parlamentu nasional (PN) nudar matan, tilun no ibun Povu nia atu reve lei pensaun vitalisia, tanba lei ne’e halo diferensia ona ba sidadaun katak, ema ne’ebe riku kontinua riku no ema ne’ebe kiak kontinua sai kiak, alias sobak rai nafatin. 

 “Pensaun vitalisia ne’e halo ema riku, riku ba nafatin, no ema kiak, kiak ba nafatin, em ema riku sira halo lei ne’e hodi proteze sira nia aan no familia, sira nunka hanoin povu nia sofrementu,” Diretur interinu Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro Fernandes relata asuntu ne’e ba JNDiario Kinta (25/7) iha nia kna’ar fatin, Palapaco, Dili. 

 Nia haktuir, violasaun direitus humanus ne’e bele mai husi aspeitu legal, tanba sira (ulun Boot) halo lei hodi proteze aan deit no hamosu injustisa social ba povu ida ne’e, nune’e husu ba PN atu reve lei ne’e. 

“Reve mak diak para eis titulares ne’ebe idade produtivu, maibe la halo servisu ne’e lalika simu, tanba ita halo sira sai sidadaun baruk ten no Governu tenki tau osan barak, nune’e bele selu sira i trava direitu povu atu asesu ba moris diak,” afirma nia. 

Dehan nia estadu fo Valor boot ba eis titulares sira, maibe tebke difini ho didiak, se nia eis titular mak tinan sei produtivu mak la halo serviso nune’e to’o tinan ida la rpodutivu ona mak nia simu pensaun vitalisia. 

 “Se jerasaun fun mak la produtivu ona entaun hatun nia prosentu katak, tina ba tinan tenki hatun hanesan periodu dahuluk nia simu 100%, segunud tun ba 75%, terseiru tun ba 50%, kuartu tun ba 25% no quintu tun to’o zero, tanba hakat ona ba eleisaun talves sira sei kompete,” tenik Manuel. 

Nia afirma, PN presiza tau importansia ba lei refere hodi reve, tanba la kondis ho situasaun povu iha rai ne’e, povu nia moris neebe perioridade atu tau matan. 

 “Karik deputadu sira preokupa ho lei seluk, maibe lei pensaun vitalisia mos importante, sira tenke debate didiak, tanba oras ne’e daudaun povu eziji hela,” nia haklaken. Nune’e mos antes ne’e, Diretur Ezekutivu Luta Hamutuk (LH), Mericio Akara hateten, sira membru (PN) halo diskriminasaun ba povu, tanba komesa hamosu ona ema ida ne’ebe mak riku, nia kontinua riku, no ida ne’ebe mak kiak nia kontinua kiak ba beibeik. 

“Sira membru PN kala laiha moral ona, sira hakarak sira mesak mak goza hodi halua povu nia terus no susar,” afirma Akara. 
.

Juiza Konsidera “Estadu Gasta Osan Saugate Ba DP”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 26 Julhu 2013 

Juiza Ana Paula Fonseca, konsidera estadu fakar osan saugate ba Defensor Publiku )DP) sira, tanba fo asistensia legal ba povu kbiit laek la efetivu. 

Ana Paula Fonseca dehan, iha realidade hatudu bei-beik katak, DP sira sempre abandona prosesu ba kazu krime ruma ne’ebe atu julga iha Tribunal. 

 Juiza Ana Paula Fonseca hato’o lamentasoens refere relasiona ba prosesu julgamentu ba kazu maok ida ne’ebe arguidu kumpri hela prizaun preventiva mak lori mai Tribunal atu julga, maibe, prezu ne’e tenke hein durante oras rua resin, tanba defensor ne’ebe atu fo asistensia legal ba arguidu la marka prezensa iha Tribunal. 

“Imi sosieade sivil sira mak observa deit, ida ne’e mak serviu sefensor publiku nian, Arguidu ohin kedas mai Juis ho Ministeriu Publiku preparadu ona maibe julgamentu la bele lao tanba defensor publiku iha serviso importante seluk,” dehan Juiz Ana Paula Fonseca iha Tribunal Distrital Dili, Kinta (25/7). 

Juiza ne’e haktuir, tuir lolos iha prosesu ba kazu ne’ebe atu halo julgamentu ne’e, arguidu hetan asistensia legal husi Defensora Laura Lay mais Tribunal hein la mosu, tenke hadia julgamentu ba loron 26 Setembru 2013. 

 Julgamentu refere tuir orariu sei preside husi Juiza Ana Paula Fonseca, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokuradora Ivonia Guteres no arguidu ba kazu naok ne’e hetan asistensia legal husi defensor Laura Lay. 

 Juiza Ana Paula mos informa ba sasin sira iha prosesu ne’e katak, julgamentu la bele lao, tanba ema ne’ebe defende arguidu la mai Tribunal ho razaun iha servisu ne’ebe importante, entaun juis desidi adia prosesu ne’e.
.

Tribunal Absolve Akuzasaun Ba Borlaco “Malik Tenke Selu Osan Restu U$ 22.500,00

,

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 26 Julhu 2013

Tribunal Distrital Dili (TDD) liu husi leitura akordaun ne’ebe lee sai husi Juiza Prezidenti Jacinta Correia, Kinta (25/7), absolve akuzasaun Ministeriu Publiku (MP) nian hasoru arguidu Francisco da Costa Soares ‘Borlaco’, Atual Sekretariu Estadu Fortelesementu Institusional (SEFI).

MP akuza Francisco Borlaco komete krimi abuzu poder no Fraudia fiskal, maibe la iha provas no Francisco Borlaco, la iha intensaun atu uza osan estadu ba benefisia privadu, maibe osan sira ne’e ba estadu nian.

 Leitura akordaun ne’ebe lee sai husi Juiza Prezidenti Jacinta Correia katak, faktus provadu arguidu Francisco simu no autoriza ka aprova osan ba pagamentu sosa kareta nian, mesmu arguidu altura neba la’os ona lider aprovizionamentu.

 Faktus provadu hirak ne’e mai husi deklarasaun arguidu nain rua inklui depoimentu testamunha no dokumentus ne’ebe junta iha autus, nune’e hatudu arguidu Francisco Borlaco neglijente iha prova refere tanba fo benefisia ba arguidu Mariano Malik, hanesan Director kompania Tiara Lda atu hetan autorizasaun hodi importa kareta mai TL, maibe, arguidu Francisco Borlaco rasik la iha intensaun atu uza osan estadu ba benefisia privadu, osan sira ne’e ba estadu nian.

Kona fali ba arguidu Mariano Malik, Tribunal kondena ho pena prizaun tinan ida, maibe suspende ba tinan rua, tanba tuir Tribunal kada kareta kontratu ho estadu US$27.500 mas realidade Mariano Malik deklara ba Alfandega katak, nia sosa kareta ho valor RP.150 miloens resin, konfirmadu ho sasin Cancio de Jesus nia depoimentus ida ne’e hatudu arguidu iha intensaun atu halo planu tanba sosa kareta ho valor ketak no deklara ba estadu ho valor ketak.

Ho hahalok ida ne’e, arguidu Mariano Malik mos tenke selu osan restu sosa kamioneta tolu ho valor US$ 22.500,00 ba estadu. Hafoin rona desizaun husi Tribunal, Francisco Borlaco informa katak, nia fo perdaun ba akuzador sira neebe lori nia ba Tribunal, tanba nia hatene ema hirak ne’ebe akuza nia la hatene resgra servisu aprovizionamentu nian.

“Tribunal fo sai lia los, publiku bele sai sasin katak hau la halo sala iha prosesu ne’e, hau mak lia los, entaun ba publiku no instituisaun ne’ebe akuza hau fo perdua ba sira, no hau hatene ema sira ne’e akuza hau tanba sira la hatene saida mak sira halo,” afirma BVorlaco ba Jornalista.

 Borlaco dehan, altura hanesan diretur aprovizionamentu iha tinan 2009, nia halo servisu todan duni, hodi rezolve problema kona ba osan, tanba ne’e ho esperensia ne’ebe nia hasoru iha Tribunal bele sai ezemplu atu ema hotu bele asegura servisu ho diak. Rona tiha desizaun Tribual nia ne’e, familia, colega, parentes no kopmainheiro Francisco Borlaco nian husi Partidu demokrata (PD) dahur no basa liman ho ksolok hodi simu desizaun justisa ba Francisco Borlaco.

 Julgamentu final iha primeira instansia Francisco Borlaco ne’e asiste mos Sekretariu Estadu Apoiu Seitor Privadu (SEAPRI), Veneranda Lemos, eis Deputadi Leandro Isaac, eis Deputada Gertudes Moniz, ho eis Deputada Teresa da Costa.
.

quinta-feira, 25 de julho de 2013

Jere Bens Publiku: “PR Taur: Mal Jestaun Ne’e Korupsaun”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 25 Julhu 2013

Prezidenti da Republika (PR) Taur Matan Ruak, hateten orgaun estadu tenki jere bens publiku ne’e ho didiak tanba mal jestaun ne’e korupsaun. 

Xefi Estadu hateten lia hirak ne’e wainhira loke konferensia Internasional Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nian ne’ebe hala’o iha Timor Plaza, Comoro, Dili, Tersa (23/7). 

 Iha intervensaun xefi Estadu hateten, dezafiu boot ida ba Timor-Leste atu halo oinsa mak bele kria funsionalizmu publiku ida ne’ebe maka honestu, kompotente no efikasia. Tuir Prezidenti Taur Matan Ruak, problema mal jestaun bens Estadu ia provoka deskontentemente iha sosiedade. 

“Independentemente interpretasaun mas problema mal jestaun bens estadu nian provoka deskontentementu no kria sobre falsu iha sosieade nia let.” PR Taur dehan tan. 

Nune’e mos nia hatutan katak, iha tinan 1980, 1990 iha nasaun Afrika do sul, Filipina no Indonezia, obriga mudansa ba sistema politika iha mundu maibe ohin loron laos buka demokrasia maibe buka oinsa mak halo mudansa ba sistema hirak ne’e. 

“Se ita haree tan akontesementu boot ida ema bolu dehan primaveira Arabi, iha anos 80, 90 ita haree iha Afrika do Sul, Filipina no Indonezia, ita bolu dehan People power, sira obriga mudansa ba sistema politika iha mundu mais ohin laos deit ba buka demokrasia maibe bele iha auto distruisaun, mais tamba saida mak ida ne’e akontese? 

Tamba deskontentementu, frustrasaun, ne’e signifika saida ba estadu, nasaun ne’ebe la hatene jere bens publikus ne’e sai Pontus ba problema ida, Timor Leste lakohi tama iha ida ne’e,” dehan PR Taur.

Foto de, Presidência da República
 Editor Foto: Paizinho Tilman
Fotógrafo: Abick Carceres
.

“Ohin, Tribunal Foti Desizaun Final Ba Borlaco”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 25 Julhu 2013 

Tribunal Distrital Dili (TDD), Kinta ohin (25/7), sei fo sai desizaun final ba kazu Francisco da Costa Soares ‘Borlaco’, Atual Sekretariu Estadu Fortalesementu Institusional (SEFI) ho Diretor Kompania Tiara Lda, Mariano Malik. 

 Juis Koletivo, Kompostu husi juiz Prezidenti Jacinta Correia, Julio Gantes, ho Juiz Antonio Helder do Carmos, sei termina arguidu Francisco Borlaco ho arguidu Mariano Malik nia distinu Justica iha tuku 10:00 OTL. 

Tuir akuzasaun Ministeriu Publiku (MP) ne’ebe aprejenta ba Tribunal katak, iha loron 29 Agustu 2009, arguidu Francisco Borlaco aprova karta hodi sosa kareta kamioneta tolu ba Ministeriu Edukasaun atu fasilita programa merenda eskolar. 

Aprovasaun ne’e halo, bazeia ba proposta husi Ministeriu Edukasaun ba Diresaun nasional Serviso Aprovizionamentu Ministeriu Financas, hodi husu osan valor U$90.000,00. Husi valor orsamentu ne’e, Ministeriu Edukasaun (ME) desidi atu sosa kareta kamioneta ida ho montante U$29.000.00 resin, maibe rezultadu hatudu oin seluk, katak, ‘invoice’ ne’ebe kompania Sinarias Lda haruka ba Ministeriu Edukasaun ho montante RP. 150.000,00/kamioneta ne’ebe simplifika ba dollar provolta U$16,304,00,00. 

Signifika kareta folin ne’ebe Ministeriu Edukasaun sosa la tuir montante iha prosesu tender. 

Ho prosesu tender no ezekusaun projeitu kareta tolu ba ME ne’e nia rejultadu mak akuza arguidu Francisco Borlaco hanesan autor material ba krime abuzu de poder no arguido Mariano Malik nudar autor ba krime fraudia fiskal ne’ebe previstu iha artigu 314 kodigu prosesu penal Timor Leste. 

Ho hahalok ne’e, Francisco Borlaco deskonfia komete krime abuzu de poder no Mariano Malik komete krime fraudia fiskal. 

Entertantu, iha alegasaun foin lalais husi MP reprezenta prokuradora internasional husu ba Tribunal atu kondena arguidu Francisco Borlaco ho pena prizaun tinan 4 no arguidu mariano MP husu atu aplika metade de pena husi krime Fraudia Fiskal.
.

“Lere Duvida Jerasaun Foun Lidera F-FDTL”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 25 Julhu 2013 

Xefi Estadu Maior Jeneral FALINTIL-Forca Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Maijor Jeneral, Lere Anan Timur, duvida ho jerasaun foun sira atu lidera instituisaun F-FDTL. 

 Lere dehan, Comandante Componente sira atu intrega ba jerasaun foun atu kaer maibe nia duvida oituan tanba sira joven ho joven sira ne’e komanda malu ne’e fiar malu ka lae? 

“Ami haree atu tau joven sira ne’e ba komandantes das unidades mais sinti difisil ituan tanba ami kestiaona Joven komanda malu ne’e rona malu ka lae? 

Ami hasai konkluzaun katak dala ruma la rona malu duni,” dehan Lere ba Jornalista sira iha Kuartel jeneral Fatuhada, Kuarta (23/7). 

 Tanba ne’e mak Lere informa, sira nia parte desidi atu tau joven ida hamutuk ho sira ne’ebe idade bot ne’e mak komanda iha unidade ida ka komponente ida. 

 “Oras ne’e ita tau ona Joven sira hamutuk ho katuas balun mak komanda iha komponente apoia servisu, terestre, Centro Treinamentu Metinaru, komandante tau joven tanba sira ita rekruta joven, maibe iha komponente Naval Veteranu deit mak komanda iha ne’eba,” sublina Lere. 

 Lere hatutan, tina oin atu halo re-estruturasaun iha F-FDTL laran atu entrega ba jerasaun foun sira hodi lidera instituisuan ne’e, tanba ne’e mak husu ba ofisiais sira atu prepara a’an didiak hodi bele lidera nia soldadu sira. 

Maibe Lere afirma, atu sai lideransa superior sei halo avaliasaun ba sira, avaliasaun ne’e la hare ba nia matenek maibe haree liu ba ninia hahalok, katak nia bele duni atu sai lideransa ka lae, tanba ohin loron iha tentasaun oioin. 
.

La Reve Lei Pensaun Vitalisia, “PN Tauk Lakon Futuru”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 25 Julhu 2013 

Sosieade Sivil Konsidera Membru Parlamentu nasional (PN) to’o ohin loron la reve lei pensaun vitalisia, tanba tauk lakon sira nia futuru previlezu iha povu kiak no mukit nia leet. 

“Sira tauk atu reve, tanba prezudika fali sira nia futuru, laos tempu mak la iha, sira mos hatene se reve lei nee sira rugi, maibe la hatene katak povu iha baze ne’eba atu hetan deit sentavus 0,50 cent susar los, sira nunka hanoin to’o iha ne’eba no halua tiha se mak hili sira tur iha Parlamentu,” Direktu Ezekutivu ONG Luta Hamutuk, Mericio Akara relata asuntu ne’e ba JNDiario Kuarta (24/7) iha ninia kna’ar fatin Farol, Dili. 

Lei pensaun vitalisia halo no aprova iha Primeiru lejislatura Parlamentu nasional (PN) ne’ebe mak lidera husi eis prezidenti PN, Francisco Guterres Lu-olo actual Prezidenti partidu FRETILIN, maske nune’e FRETILIN rasik husu atu halo revizaun ba lei refere hodi redus. 

Nune’e metade orsamentu aloka fila fali ba area seluk ke nudar nesesidade perioridade nasaun ninian. Akara afirma, lei pensaun Vitalisia ne’e perioridade duni atu reve, tanba tinan-tinan ne’e Prezudika orsamentu jeral do Estadu (OJE), tanba selu eis deputadu, membru Governu ne’ebe mak la produtivu (la halo ona serviso) maibe selu nafatin. 

 “Nusa la fo osa ba isra metade deit no metade seluk aloka ba buat seluk hodi alakon pobreza, nune’e povu bele moris diak ho asesu infraestrutura?,” deklara Akara. 

Akara hatutan, PN la dun iha konsensia ba realidade actual povu ninian moris ne’ebe susar buka hahan, osan no susar liu buka nesesidade baziku hanesan be mos, kondisaun estrada la diak iha aldeia suku no teritoriu tomak. 

 “Ho povu nia susar hanesan ne’e sira (membru PN) la intende didiak, hanoin mak sira nia an ne’ebe mak sira moris sufisiente ona hanesan salariu boot, fasilidade, simu tan pensaun vitalisia,” lamenta Akara. 

Iha parte seluk, Julio da Costa hanesan estudante Iniversidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) komenta liu tan katak, Membru PN sira presiza haree ikas lei ne’ebe refere, tanba lei ne’e benefisia liu ba ukun nain sira, maibe povu mak kontinua halerik, kiak no mukit ba beibeik. 

Ba kestaun ne’e, Deputadu Mateus de Jesus hatete, Komisaun A sei tau perioridade hodi debate lei pensaun vitalisia, maibe partidu tolu (CNRT, FRETILIN no Frenti Mudanca) tenki halo consensus atu reve lei refere. 

 “Hau hanoin atu reve ita presiza hanoin no halo analiza, tanba ita foti desizaun lalais bele sala, nune’e maluk sira eis titulares bele halo problema hasoru PN,” haklaken Deputadu Mateus. 

Jornal Nacional Diario Kinta-feira, 25 Julhu 2013 “Uma MDG’s La Iha Kualidade” Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak, husu ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, atu labele halimar demais ho kontraktor ka kompania ne’ebe kaer projeitu laiha kualdiade, tanba rezultadu mak fakar osan Estadu nia maibe projeitu ba uma Millenium Development Goal’s (MDG’s) laiha kualidade. 

Husi komunikadu ba imprensa ne’ebe JNDiario simu katak, Xefi Estadu hatete lia hirak ne’e wainhira hala’o vizita traballu ba fatin ne’ebe mak afeitadu dezastre naturais no vizita familia sira ne’ebe hetan inundasaun iha Suco Aubeon Sub Distritu natarbora, Distritu manatutu iha Kuarta (24/7). 

Iha Vizita xefe Estadu ne’e, komunidade la menta ho uma MDG’s ne’ebe governu halo ba komunidade sira iha suco maibe laiha kualidade no fasilidade ba uma refere la kompletu. 

Tamba ne’e, Xefe Estadu husu ba Primeiru Ministru Xanana Gusmao atu fo sansaun ba kompania ka kontraktor sira ne’ebe kaer projeitu halimar deit, laiha kualidade no fasilidade seidauk kumpletu tanba ema hotu tenki iha lei nia okos. 

“Sira ne’ebe jere nasaun nia osan ladiak tenke responsabliza, laiha ida mak iha lei nia leten, husu Primeiru Ministru atu labele halimar demais ho kontraktor sira, tenke peneliza kontraktor ne’ebe halo obra laiha kualidade,” dehan PR Taur hodi hatan ba komunidade nia preokupasaun ba uma MDG’s. 

Tuir PR Taur iha ambitu halo uma ba familia ne’ebe kbiit laek, Governu halo projeitu halo rohan husik rohan tanba ne’e, Xefe Estadu apela ba PM xanana atu halo obra tenke halo kompletu mak intrega ba komunidade. 

 Husi preokupasaun komunidade kona ba uma MDG’s ne’ebe laiha kualidade no entrega ona ba familia kbiit laek sira, Prezidenti taur husu kompania Bakti Timor Karya (BTK) ne’ebe hala’o projeitu refere tenki finaliza hikas projeitu ne’e, nune’e komunidade bele utiliza. Uma MDG’s ne’ebe Governu liu husi Kontraktor BTK halo ba komunidade kbiit laek iha Suko refere hamutuk 200 resin, maske entrega ona maibe bee mos laiha, rai ka kompleksi seidauk ateru ho diak no sintina mos seidauk kompletu. 

 Entertantu, Vizita Trabalho Prezidenti Republika nian durante loron tolu, hahu husi dia 24 to’o 26 ba Distritu baucau no Viqueque atu haree diretamente vitima dezastre naturais. 
.

“Komisaun B PN Husu Faktus Rekoilla Kilat 2006”

.

Jornal Independente - Kinta-feira, 25 Julhu 2013

Parlamentu Nasional (PN) liu husi komisaun B (Trata asuntu negosiu Estranjeiru, Defeza no Seguransa Nasional) ezije ba Governu liu-liu sekretariu Estadu Seguransa no Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) atu hatudu faktus rekoilamentu kilat ne’ebe lakon iha krizi 2006.

 Presidenti Komisaun B Maria Lourdes Bessa hatete, SES no komandu PNTL presiza hatudu faktus rekoilamentu kilat ne’ebe lakon iha krizi 2006 ba Parlamentu nasional no ba publiku.

 “Ami tenki husu lolos no haree katak los duni governu rekoilla ona duni kilat ne’ebe lakon ne’e presiza rekoilla maibe ami presiza hatene no orienta sira atu rezolve problema ne’e,” dehan Maria Bessa iha PN (24/7) relasiona ho deklarasaun SES, Francisco Guterres katak kilat PNTL ne’ebe lakon iha krize 2006 no kilat balun lakon iha 2012 rekoilla hotu ona. SES mos dehan, kilat hirak ne’e sei iha prosesu investigasaun laran hodi buka tuir nain husi kilat ne’e ka membru PNTL ne’ebe mak halakon kilata sein rajaun fundamentu.

 “Ami rona informasaun oioin katak, kialta balun seidauk rekoilla no ami koalia beibeik ho SES, tanba kilat ne’e ida-idak iha ninia numeru neebe diferensia, ne’ebe ita tenki haree didiak no tau informasaun didiak para it abele garante katak laiha kilat ne’ebe iha ema seluk nia liman,” nia informa.

Kona ba kilat hamutuk hira mak lakon no hira mak SES rekoila ona, nia dehan, Komisaun B seidauk iha informasaun ka relatoriu ruma husi governu ba asuntu ida ne’e.

“Ami la hatene kilat hira mak lakon no hira mak rekoila ona husi governu tanba ami laiha informasaun,” dehan nia. Nune’e nia eziji ba SES no komandu PNTL atu identifika kilat hirak neebe lakon tanba bele fo impkatu ba estabilidade Timor Leste.

Nia mos hatutan katak, krize 2006 ne’e mosu, kauza husi soldadu F-FDTL ne’ebe kuaze hamutuk 600 hato’o petisaun ba estadu, tanba deskonfia diskriminasaun akontese iha instituisaun F-FDTL nia laran, hafoin ida ne’e, instituisuan rua, F-FDTL no PNTL nakfera tiru malu hodi rejulta ema sivil balun mate no forsa balun mate.
.

“Sidadaun Indonezia “Invade” Datomit No Foho Raimean”

.

Jornal Independente - Kinta-feira, 25 Julhu 2013 

Parlamentu Nasional (PN) no Administrador Sub Distritu fatu-Lulik preokupa tebes sidadaun Indonezia kuaze loron ida tomak halo movimentu illegal iha Datomit, Sub Distritu fatululik no Foho Raemea, Sub Distritu fatumean, Distritu Suai. 

Administrador sub Distritu fatululik, Vitorino do carmo konfesa katak, sidadaun Indonesia kuaze lorn ida tomak halo movimentu illegal iha Area datomir no Raimean hodi naok riku-soin TL nian. 

Nia dehan, maske komunidade hetan ema illegal sira ne’e maibe la fo reasaun, tanba kestaun seguransa. Nune’e, nia husu ba Sekretariu Estadu Seguransa no Komandante PNTL atu tau postu seguransa Unidade Patroilamentu fronteira (UPF) iha ne’eba hodi asegura situasaun komunidade nian. 

Iha parte seluk, Deputadua Kosaun B, trata asuntu negosiu estranjeiru, defeza no seguransa, Jacinto Viegas ‘Rogge’ hatete, presiza duni tau postu UPF iha area Detomit no Foho Raimean entre sub Distritu fatumean ho fatululik iha Distritu Suai. 

“Ita nia UPF presiza tau postu iha ne’eba hodi fo seguransa ba ema illegal ne’ebe tama hakarak foti ita nia riku soin,” dehan nia iha PN (24/7). Antes ne’e, komunidade sub Distritu Fatumea no fatululik hato’o ona keixa ba PN kona ba kestaun ne’e katak, sidadaun Indonesia ama illegal hodi fori riku soin Timor Leste nian. 

 Komunidade mos hatutan katak, iha futuru mai tiku soin bele mohu tamba laiha seguransa atu tau matan ba ema illegal ne’ebe tama hodi foti riku soin Timor nian. 

 Entertantu, Administrador sub Distritu Fatululik, Vitorino do carmo mos reforsa katak, movimentu illegal ne’e bele fo ameasa ba nia komunidade no fo ameasa ba riku soin Timor-Leste nia iha futuru bele mohu, nia dehan ema illegal ne’e naok riku soin, hanesan ai-kameli, bani been no seluk tan. 

“Ita nia area luan kuaze 200 hektares ne’ebe ema Indonezia kuandu tama illegal mai ita nia area sira foti ai-kameli, bain been, manu loriku iha area Datomit, nune’e mos ema illegal tama hodi dada kuda kuaze 50 resin ona,” dehan nia liu husi telefone ba INDEPENDENTE. 

Administrador sub Distritu ne’e mos identifika ona katak, ema illegal hirak ne’e husi suku Fahuk, Sub Distritu Lamakmean, Distritu Atambua Belu. 

Maske nia lembra katak, iha tinan kotuk sira fo ona relatoriu eskrita ba Prezidenti Republika Taur matan Ruak no komandante UPF atu tau postu UPF iha area refere maibe seidauk iha resposta. 
.

“Presu Nesesidade Baziku Komesa Sa’e”

.

Jornal Independente - Kinta-feira, 25 Julhu 2013 

Dezde insisiu fulan Jullu 2013 nian laran presu nesesidade baziku komesa sa’e, folin sasan hirak ne’e entre prosentu lima (5%) to’o porsentu sanolu (10%). 

Relasiona ho mudansa hirak ne’e, konsumidor sira eziji ba governu atu implementa lalais tabela presu, ne’ebe antes ne’e governu promete ona. Jose da Cruz (37) hateten, Ministeriu Komersiu Industria no Ambiente (MKIA) koalia beibeik ona katak sei hatun presu sasan nesesidade baziku iha merkadu, maibe realidade folin ne’e kontinua sa’e tan, no promesas hirak ne’e hela ho graganta deit. 

 “Ami la presiza Ministru sira mai koalia rebo-reb, importante ami hakarak haree sira nia asaun hodi hatun presu sasan,” tenik nia iha Audian, Dili (24/7). Deolindo da Silva (47), hamutuk ho nia familia nain haat dala barak sosa foos lata iha merkadu atu bele sustenta ba semana ida nian, tanba nia rasik laiha rendimentu permanente atu sosa foos saka. 

“Hau dala ruma sosa lata U$2 nian iha merkadu atu bele han hamutuk ho familia ba semana ida nian,” tenik nia iha Merkadu hali-Laran ho tristeza. 

Desizaun Governu atu hatun presu nesesidade baziku konsidera tarde , tanba promesa hirak ne’e halo dezde tinan fiskal 2013, maibe fulan hitu ona seidauk iha realizasaun. 
.

quarta-feira, 24 de julho de 2013

“Lere Duvida Jerasaun Foun Komanda Malu”

.

Jornal Independente - Kuarta-feira, 24 Julhu 2013 

Komandante Jeral FALINTIL-Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL) Maijor Jeneral Lere Anan Timur sei duvida ho jerasaun foun sira atu lidera komponente naval. Eis Komandante FALINTIL nu’udar mos veteranu ida ne’e sei la fiar jerasaun foun atu komanda malu iha instituisaun F-FDTL laran. 

“Ami haree ba komandantes das Unidades mais senti difisil oituan ami kestiaona joven sira komanda malu, ne’e rona malu ka lae, ami hasai konkluzaun katak dala ruma la rona malu duni,” dehan Lere ba Jornalista sira, iha Kuartel jeneral Fatu-Hada, Dili (23/7). 

Tanba ne’e mak nia dehan, sira desidi atu tau joven ida hamutuk ho dira idade ne’e ida mak komanda iha unidade ida ka komponente ida. 

“Oras ne’e ita tau ona joven sira hamutuk ho katuas balun mak komanda iha komponente apoia Servisu, trestre, Centru Treinamentu Metinaru maibe iha komponente Naval veteranu deit mak komanda iha ne’eba,” dehan Lere. 

Tuir planu, tinan oin atu halo re-estruturasaun F-FDTL nian laran atu intrega ba jerasaun foun atu lidera instituisaun, nune’e veteranu nee husu ba ofisiais sira atu prepara an didiak hodi bele lidera nia soldadu sira. 

 Maibe nia dehan, atu sai lideransa superior sira sei halo avaliasaun ba sira, avaliasaun ne’e la haree ba nia matenek maibe haree liu ba ninia hahalok, nia bele duni atu sai lideransa ka lae. 

Tuir observasaun Diario ne’e katak, kuaze instituisaun iha TL mesak veteranus mak lidera, mak hanesan Prezidenti Republika, Primeiru Ministru, Instituisaun F-FDTL no Instituisaun sira seluk. 
,

Konstrusaun Rezidensia Ministra Finana “ADN La Hatene Nia Prosesu”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 24 Julhu 2013 

Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN), fase liman hasoru konstrusaun ba rezidensia Ministra Finansa Emilia Pires, iha area Farol, Suku Motael, ne’ebe entidades balun konsidera luxu, tanba ADN la hatene prosesu konstrusaun ne’e hahu. Samuel Marcal afirma katak, ADN La hatene prosesu hahu konstrusaun ne’e, tanba konstrusaun ne’e lao tiha ona maka ADN ne’e forma estabelese ikus. 

“Konstrusaun ne’e hau la dun apar, tanba prosesu tomak ba projeituida ne’e hamriik husi Ministeriu Financas, atu single source ou tenderizasaun hau la dun apar,” sublina Samuel marcal ba Jornalista sira foin lalais ne’e, iha seminariu Dare, Dili. Samuel Marcal akresenta katak, maske ADN hamriik ikus, maibe lalaok konstrusaun ne’e Ministru Finansa kontinua informa mai AND. 

 “Rezidensia Ministeriu Finansa ne’e halo ho kustu ne’ebe ki’ik, tuir ita iha Timor rezidensia ne’e ita hanoin dehan uma ne’e luxu ona, maibe iha fatin seluk uma hanesan ne’e seidauk luxu,” Samuel Marcal dehan. Tanba ne’e Samuel dehan,” ema labele hanoin katak, ho rezidensia ida ne’e mak atu foti ona nasaun Timor Leste, ne’e seidauk kategoria ba luxu. Samuel Marcal fundamenta tan katak, maske Timor-Leste nasaun foun ne’ebe foin ukun an tinan sanulu resin, maibe presiza mos hatudu ba nasaun sleuk katak, Timor Leste mos komesa hakat ona ba oin. 

“Ita nia nain ulun sira mos presiza hela iha uma ne’ebe diak, para it abele hatudu ba ema seluk katak, ita mos la kiak liu,” dehan Samuel Marcal. Samuel Marcal haklaken katak, tuir ADN nia hatene, total orsamentu ba konstrusaun rezidensia Ministra Finansa ne’e, US$ Miliaun ida resin. 

Kona-ba se-se mak atu hela iha rezidensia ne’e, Samuel Marcal argumenta katak, ADN seidauk hatene klaru, tanba seidauk hetan informasaun. Entertantu antes ne’e, informasaun ne’ebe mak espalla ona iha publiku hateten katak, uma ne’e atu entrega ba Prezidenti da Republika (PR) Taur Matan Ruak, maibe PR rezeita simu uma ne’e, tanba konsidera uma ne’e iha kedas fatin publiku. Nune’e, to’o notisia ne’e fo sai seidauk hetan konfirmasaun husi Prezidenti Republika Taur Matan Ruak.
.

“PNTL Kaptura Membrus Arte Marsiais Iha Fronteira”

.

Jornal Independente - Kuarta-feira, 24 Julhu 2013 

Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) Distritu Kovalima kaptura membru arte-marsiais husi Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) hamutuk nain 12 inklui membru KORK nain ida (1), iha loron 20 fulan ne’e hafoin hakat liu husi dalan illegal lina Fronteira mai teritoriu Timor Leste. 

Membru arte marsiais hirak ne’e, hetan kaptura tanba liu husi dalan illegal no hala’o atividades arte marsiais iha rai liur, Indonesia. Segundu Komandante Jeral PNTL, Komisariu Afonso de Jesus hateten, Komandu PNTL Distritu Covalima kaptura membru arte marsiais inklui sita farda jogu sanolu resin ida (11 pasang) ho Livru Manual PSHTnian no kuitansia osan ba pengesahan nian, ne’ebe kada membru hatama osan hamutuk U$250 dolar Amerikanu. 

PNTL identifika katak, iha loron 11 Fulna-Junu tinan ne’e, membru arte marsiais hirak ne’e ba hasa’e sabuk iha Indonesia, ih aloron 19 to’o loron 20 fulan ne’e. 

 “Ita nia Polisia sira kaer membru arte marsiais husi PSHT nain 11 ho KORK ida iha loron 20 fulan ida ne’e , maijumenus tuku 10:00 kalan Otl iha fronteira, bainhira sira tenta atu tama fali mai ita nia rain,” hateten Komisariu Afonso ba Jornalista sira, iha Kuartel jeral PNTL, Kaikoli (23/7). 

Membru arte marsiais hirak ne’e, oras ne’e submete ona ba prosesu investigasaun iha Polisia Distritu Kovalima. 

Kapturasaun hasoru membrus arte marsiais hirak ne’e bazeia ba rezolusaun governu nian hodi taka permanente atividades arte marsiais PSHT no KORK nian, tanba antes ne’e sempre provoka situasaun halo komunidade la moris hakmatek. Iha fatin hanesan, Komandante PNTL Distritu kovalima Superitendente Antonio Maulana hatete, hafoin sira kaptura membru arte marsiais sira ne’e lori kedas ba postu komandu hadi halo investigasaun. 

“Ita nia polisia kaptura sira wainhira membr arte marsiais sira ne’e hakat husi Indonesia atu tama mai ita nia rain,” hateten Mauluta. Aliende ne’e, tuir planu iha semana oin Komamdante Komponente hotu husi Inastituisaun FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) sei intrega lista naran membru F-FDTL ne’ebe mak antes ne’e involve an iha grupu arte marisiais ka partidu politiku ba superior instituisaun. 

Xefe Estadu maior F-FDTL Maijor Lere Anan Timur hatete, lista ne’e sei iha nia liman iha semana oin, liu husi serimonia formal. “Hau koalia ona komandante komponente semana ida ne’e nia laran haruka ona lista membru sira ne’ebe antes ne’e fasparte iha arte marsiais nian,” hateten Lere ba Jornalista sira iha Kuartel Jeral Fatuhada, Dili. 

 Lere sei la tolera membru F-FDTL ne’ebe mak kontinua involve iha arte marsiais, iha futuru, antes ne’e mos nia dehan, ona ba publiku katak, membru arte marsiais labele halimar ho estadu, tanba estadu iha forsa atu kaptura ema ba Hotel becora, Ospital no dalan ikus liu ba Santa Cruz.
,

Vicente Guterres: “Imposivel Halakon Lei Pensaun Vitalisia”

.


Jornal Independente - Kuarta-feira, 24 Julhu 2013 

Partidu hotu-hotu iha parlamentu Nasional (PN) konkorda atu halo revizaun ba lei pensaun vitalisia, maibe, Prezidenti Parlamentu Nasional (PN), Vicente Guterres la garante atu halakon lei ne’e total. 

“Hau bele garante katak, atu halakon ne’e imposivel maibe, bele modifika tempo,” dehan nia, hafoin soru mutu ho Prezidenti da Republika, iha palasiu Ai-Tarak laran, Dili, segunda (22/7). 

Tuir nia, altera lei pensaun vitalisia laos prioridade, tanba sei iha tempu tinan hat atu bele haree, tanba iha lei balun ne’ebe prioridade liu atu deskute iha tempu badak nia laran. 

 Nune’e, kona ba sidadaun estranjeiru ne’ebe mak kontinua uza vistu turista hodi halo fali negosiu iha Timor Leste, nia dehan, servisu imigrasaun mak tenke haree kona-ba kazu ne’e. 

No nia mos ezizi ba kada departementu bele kumpri sira nia misaun hodi bele lao ho diak.
.

“Kombate Korupsaun Laos Loron Aban”

.

Jornal Independente - Kuarta-feira, 24 Julhu 2013 

Prezidenti Republika Taur Matan Ruak hateten, luta hodi kombate korupsaun laos ba loron aban nian, maibe oinsa atu hamenus risku husi Korupsaun iha Timor Leste. 

“TL la’os loron aban mak ultra pasa kombate korupsaun maibe, TL komprementa par abele hamenus tiha risku husi korupsaun iha nasaun ida ne’e,” hateten PR Taur liu husi nia diskursu, iha konferensia KAK, Tersa (23/7) iha Timor Plaza, Dili. 

Tuir nia katak, difisil liu atu lalais hahalok korupsaun, tanba problema mal jestaun estadu nian rovoka diskontentimentu iha sociedade nia leet. Aliende ne’e, PR Taur hateten, tinan 10 ona Timor-Leste nia esperensia pasa buat diak maibe buat aat mos mosu, nia dehan iventu diak halo povu Timor-Leste orgullu mak konsege hametin paz. 

Ikus liu PR Taur mos iluzia ho KAK nia servisu iha ultimo anos desde inisio, esensialmente foka iha area ruamak hanesan area Edukasaun no represaun. Iha primeiru konferensia ne’e, hetan partisiantes nain 60 husi nasuan 30 iha Rejiaun Asia-Pasifika. 

Entertantu, Komisariu Anti Korupsaun, Aderito de Jesus hateten, Timor Leste presiza aprende kombate korupsaun husi ajensia anti korupsaun husi nasaun barak. 

“Vantazen ne’ebe TL sei hetan mak bele aprende malu tanba TL mos fahe buat balun ba sira no sira mos sei aprende buat balun husi Timor Leste, maske TL kiik oan no sei nurak liu, maibe sira balun sei aprende husi TL,” hateten Komisariu Aderito de jesus, Tersa ba Jornalista sira iha Timor Plaza, Dili. 

KAK mos kria ona kooperasaun ho komisaun Pemberantasan Korupsi (KPK-Indonezia) no iha tempu badak sira sei deskute draf akordu. 

KAK mos sei haruka nia funsioanriu sira ba treinu iha Honkong, Malaysia no Singapura. Nia esplika mos kona ba konferensia ne’ebe taka ba publiku, tuir nia regra hudi Ajensia Internasional balun no iha konferensia ne’e koalia kona ba estrategia balun ne’ebe mak labele sai ba liur atu publiku hatene.  

Editor Foto: Paizinho Tilman
Fotógrafo: Abick Carceres
— at Dili - Komoro Timor Plaza.
.

“PN Husu CAC Investiga Funsionariu Mate Klamar”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 24 Julhu 2013 

Reprejetante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) husu ba Comisaun Anti Corupsaun (CAC) atu investiga mos funsionariu mate klamar (tau osan iha bolsu husi kotuk-red) durante ne’e. 

Sidadaun saida mak halo fali korupsaun ba Governu, simu ona salariu mos hakarak naok tan osan husi kotuk ne’e merese halo investigasaun ba sira, bas a antisipada diak liu duke husik hela aumenta ba bei-beik,” deputada Angelica da Costa, husi Bancada FRETILIN deklara kestaun ne’e ba jornalista sira Tersa (23/7) iha PN. 

 Deputada ne’e hatutan tan katak, merese duni halo investigasaun husi CAC, tanba sira ne’e halo manobra fuik liu husi kotuk bainhira gasta osan estadu nian. 

Nia hatutan, inves de ajuda Governu ejekuta orsamentu ne’ebe PN aprova kada tinan ne’e ho diak lae ba halo tuir sira nia hakarak hodi naok sub-subar, nune’e orsamentu sira ne’e sai naben deit. 

Kestaun ne’ebe refere laos sai deit preokupasaun membru PN, maibe sosieade sivil Organizasaun naun Govermental (ONG) Luta Hamutuk no lalenok Ba Ema Hotu mos preokupa, tanba ne’e hahalok krime, basa hahalok ne’e bele halo povu kiak no hariku deit grupu balun no impaktu mak dezenvolvimentu hakiduk ba kotuk. 

Diretur Ezekutivu Luta Hamutuk, Mericio Akara, dezafia CAC atu kee klean korupsaun to’o iha nia abut hahu husi Ministro to’o diretur no funsionariu bai-bain. Nia mos husu atu komisaun A-PN atu hare no diskute lalais lei Anti Korupsaun nune’e bele fo nehan ba CAC atu tata koruptores sira ne’ebe gosta naok osan estadu nian. 

Foin lalais ne’e, LABEH publika sai Ministeriu ne’ebe mak malandru iha prosesu aprovizionamentu no dadus ne’e sei lori ba CAC atu investiga klean, tanba projeitu barak mak laiha numeru referensia no montante orsamentu.
.

Padrastu Halo Violasaun Seksual Ba Intiada “Tribunal Fon Sentensa Tinan 16 Komarka”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 24 Julhu 2013 

Arguidu Sabino dos Santos Soares, oras ne’e, tenke haksimuk iha Otel Becora durante tinan 16, tanba prova komete kazu insestu (Halo violasaun seksual) hasoru nia oan intiada (anak tiri) ne’ebe mak foin ho idade tinan 15. 

Desizaun primeiru instansia ne’e fo sai husi juiz Jose Maria de Araujo, Segunda (22/7), bazeia ba artigu 172 no 173 kodigu penal sobre krime violasaun seksual hasoru menor. 

Prova mos katak, arguidu hanesan padrastu ne’ebe kaben ho vitima nia inan, ne’ebe iha loron 3 Dezembru 2011, vitima nia inan ba hanorin eskola no vitima halimar hela ho arguidu nia oan nain 4 iha uma, maka arguidu aproveita tempu dada vitima ba kuartu laran xave metin odamatan amiasa vitima no obriga tenki hasai hotu roupa iha isin lolon no atoba iha kama laran. 

Bainhira vitima tauk hodi toba iha kama laran no arguidu kolu nia kalsa hodi halo violasaun seksual hasoru vitima, hahalok imoral ne’e mos arguidu halo hasoru vitima iha lorn 14 Dezembru 2011 hodi halo vitima hetan gravida no kous bebe mane oan ida. 

 Altura vitima isin rua arguidu mos ameasa vitima atu labele hatete sai ba nia kabene, ba hahalok ne’ebe nia halo ba vitima, entaun bainhira besik partus mak vitima konfesa ba nia inan katak nia aman padrastu mak fo oan ba nia. 

Ho hahalok ne’e Ministeriu Publiku (MP) akuza arguidu ho krime rua, Violensia domestika ho violensia seksual agravadu. Arguidu mos iha Tribunal deklara faktus tomak katak akuzasaun ne’ebe MP akuza ba nia ne’e los hotu, no nudar aman padrastu nia arepende ba hahalok ne’ebe akontese liu ona, nune’e nia kontinua fo responsablidade ba labarik mane ne’ebe vitima kous hela. 

 Ho prova hirak ne’e, Tribunal aplika pena ba krime rua ho kada krime prizaun tinan 9, maibe, tetu ho hahalok arguidu nia kontribui ho justisa, mak hasai ho pena uniku ba krime rua ne’e hamutuk tinan 16 hela iha prizaun becora. 

Desizaun primeiru instansia ba kazu ne’e prezide husi Juiz Jose Maria de Araujo, PM reprezenta husi Prokuradora Ivonia Guterres no Arguidu hetan asistensia legal husi defensora Laura Lay. 
.

terça-feira, 23 de julho de 2013

“Veterana Kasian Uza Nia Osan Rasik Hodi Harii Eskola”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 22 Julhu 2013 

Komunidade Kaiteu Dub Distritu Likisa hetan eskola foun hodi fasilita oan sira ba prosesu aprendizazen. Eskola refere harii husi komunidade veteranus ho osamentu rasik, Veterana Ho kodigu Kasian uza nia osan rasik hodi harii eskola Pre-Primaria ida iha Kaiteu Sub Distritu Bazartete, Distritu Likisa hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional, liu husi seitor edukasaun. 

Eskola refere inagura husi Vice Ministru Ensino baziku Ministeriu edukasaun. Madalena Alias Kasian hanesan veterana ne’ebe uluk Luta ba libertasaun nasional hateten, oras ne’e nia hakarak kontribui ba povu atu sai matenek hodi lori nasaun ba oin. 

“Harii eskola ne’e hau uza osan kuaze U$4000.00 resin mas osan kikoan-kikoan hau la sura, atu hadia nasaun hau uza uluk hau nian e hau labele husu governu, governu kaundu ita tane liman tenki halo duni, kuandu ita la halo mak governu nia osan monu ba rai no lafolin depois ema la fiar ita, tamba ne’e mak hau nia objetivu ne’e hau nain rasik halo depois hanesan ahi ida karik hau sunu kuandu nia suar ona, kuandu horon ahi nia iis no harii ahi nia sura depois mai buka tuir katak, ahi nia hun iha ne’ebe?, 

Depois arnja mai hodi ajuda lisuk mak ohin loron hetan uma hanesan ne’e,” dehan Kasian. 

Diretor Ensino Baziku husi Ministeriu da Edukasuan ne’ebe inagura eskola ne’e hateten, kontribuisaun husi veteranus ba seitor edukasuan importante atu hasae rekursu humanus iha rai laran. 

Nota: BRAVO, SENHORA DONA KASIAN! COMO SOMOS PEQUENOS PERANTE A SUA GRANDEZA!BRAVO!!!
.

Ukun Nain Halerik Ba Kadeira, Povu Halerik Ba Bee Moos “Populasaun Saelari Utiliza Udan Been Ba Konsume Loro-Loron”

,
Foto de Joãozito Viana
Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 22 Julhu 2013 

Ukun Nain Halerik Ba Kadeira, Povu Halerik Ba Bee Moos “Populasaun Saelari Utiliza Udan Been Ba Konsume Loro-Loron” Populasaun Suku Saelari hasoru problema ba bee moos tamba ne’e sira sei utiliza udan been ba konsumu iha tempu udan. 

Iha Eskola no mos uma populasuan nian iha Suku Saelari tau hela tanki iha uma tatis hodi tau udan been wainhira udan monu rai. 

Populasaun sira informa ba sekretariu Estadu Meiu Ambiente katak, temu bai loron susar hetan bee moos, tamba iha tempu udan sira sempre utiliza udan been ba fase no hariis. “dezde uluk Indonesia nia tempu to’o agora ami konsue deit udan ben, tamba ne’e ami husu tau atensaun,” dehan Komunidade.

Nune’e, Sekretariu estadu Meiu Ambiente hateten, bee sai nuudar fator importante, tamba laiha bee maka sei laiha moris. 

 “Iha uma tatsi sira ne’e sira dada kalen hodi halibur hodi been ba konsume loro-loron nisn,” dehan Sekretariu estadu Meu-Ambiente. 

Iha okajiaun ne’e, Kordenador sorumutu Tesa hateten, durante loron 3 halo teste bee matan iha mota no bee posu iha Suku Saelari, hatudu duni katak oras ne’e dadauk hatudu katak bee matan hirak ne’e bele konsume direita maibe be matan hirak ne’e dook husi populasaun nia hela fatin.
,

“CAC Organiza Konferensia Internasional No Sei Taka Ba Publiku”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 22 Julhu 2013 Aban (23/7) 

Iha Dili Comissao Anti Corupcao (CAC) sei organiza konferensia internasional ida hodi koalia kona ba kombate korupsaun iha rai laran. 

 Konferensia ida ne’e sei taka ba publiku, rejultadu iha konferensia ida ne’e sei fo sai iha loron 25 lokraik. Informasaun ne’e hato’o husi Prezidenti CAC, Aderito de Jesus Soares liu husi konferensia da imprensa, hamutuk nasaun 30 mak sei partisipa iha konferensia ne’e. 

“Aban ita iha enkontru hodi apdeit ba malu kona ba sira nia progresu ne’ebe, sira nia lalaok ne’ebe, difikuldade saida mak sira infrenta i depois iha 24 to’o 25 ita koalia kona ba papel ida hodi hato’o informasaun ruma kona ba korupsaun, ita nia filojofia ktak, “kolaborasaun entidades hotu-hotu no mos media importante ba asesu kombate no preven korupsaun,” dehan Aderito de Jesus. 

Iha konferensia ne’e sei deskute mos kona ba protesaun ba denunsia partisipantes sira no mos hametin ajensia anti korupsaun. 

Jornalista sira se hala’o deit kobertura iha abertura, diskusaun tomak iha konferensia ne’e sei taka ba publiku.
,

Diretor Tizolu Hetan Konvite Husi Mari Alkatiri “Produsaun Tizolu Sei Uza Ba Projeitu Master Plan Oecusse”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 22 Julhu 2013 

Sekretariu Estadu Industria no Koperativa hala’o vizita ba fatin produs Tezolu iha Distritu Likisa. Sesta semana kotuk Sekretariu Estadu Industria no Koperativa ho ekipa halo vizita ba Distritu Likisa, fatin ne’ebe durante ne’e Joven sira uza hodi produs tizolu. 

Joven hirak ne’e tuir hela formasaun atu oinsa produs tezolu ho kualidade ne’ebe diak. Rai-mean ne’e sira aranja ho transpote rasik husi Distritu Likisa. Entertantu Diretor Fundasaun ne’ebe toma konta mos ba produsaun ba tizolu ne’e hateten, projeitu ne’e hetan apresiasaun husi entidades barak no Diretur ne’e hateten, Tezolu ne’e mos sei uza iha Projeitu Master Plan. 

 “Ami mos konvite husi Senor Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri atu bele envolve iha Master Plan iha Oekusse, iha tinan oin, tamba sira dehan programa ne’e diak,” afirma Diretor Tezolu. 

Entertantu, Sekretariu Nino Pereira fo apoiu tomak ba servisu ida ne’e no nia promete sei apoiu makina hodi fasilita servisu ida ne’e. 
.

Kazu Edifisiu Ministeriu Finansas “Mateus Mate Iha Garfu Trator Okos”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 22 Julhu 2013 

Mateus da Costa ne’ebe mate Minsteriu iha edifisiu foun Ministeriu Finansas, iha fulan kotuk hetan ona nia resposta, autopsia nian ne’ebe hasai husi Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), relata katak, Mateus lakon vida tamba trator mak hanehan. 

Komandante servisu investigasaun kriminal nasional (SIKN), Superitendenti Calistro Gonzaga hateten, rezultadu autopsia husi ONGV katak, trabalador Mateus mate tanba garfu trator nian maka hanehan iha nia kotuk laran. “Hau simu ona rezultadu autopsia husi HNGV Pozitivu trabalador Mateus mate tanba garfu trator nian mak hanehan, tanba iha kalan ne’e nia ba toba iha garfu trator nian,” hateten calistro, iha Kuartel jeral (PNTL), kaikoli, Sesta, (19/7). 

Nia hatutan, tuir informasaun husi matebian nia kolega katak, iha akontesementu ne’e Mateus toba iha garfu trator nia okos, maibe tanba lahatene, nia kolega ne’e hatun garfu ne’e hodi hamate Mateus. 

Nia hatutan, oras ne’e nia kolega ne’ebe mak lori trator ne’e sei iha hela investiagsaun nia laran, se iha investigasaun mak hetan indikasaun sleuk fali sei kontinua prosesu ne’e ba oin. 

“Ami sei Prosesa tan Mateus nia kolega ne’e se iha indikasaun seluk,” hateten Calistro. 

Nia dehan tan katak, se iha investigasuan mak trabalador ne’e mak la hatene duni katak, Mateus toba hela iha fatin akontesementu, entaun nia se la todan, tanba nia la’o hakarak oho matebian, maibe nia la hatene duni. Matebian Mateus mate iha loron Kuarta (19/6) iha oras 08:00 kalan iha Edifisiu foun Ministeriu Financas (MF)
.

“Apoiu Ba Remodelasaun Suli”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 22 Julhu 2013 

Maski to’o ohin loron seidauk klaru atu halo duni remodelasaun ba estrutura Governu ka lae, maibe apoiu ba Primeiru Ministru Xanana Gusmao nu’udar Xefe do Governu hahu suli, la’os de’it husi organizasaun Naun-Govermental (ONG), Deputadu sira iha Parlamentu Nasional (PN), maibe mos husi membru partidu CNRT. 

 Antes ne’e, ONG hanesan Luta Hamutuk (LH) “dudu maka’as” PM xanana atu halo remodelasaun, ONG ne’e mos ho momos hasai naran membru Governu ne’ebe tuir sira merese atu “Katik sai” husi kadeira Ministru no Sekretariu estadu. 

Iha PN, Xefi bancada CNRT, Natalino dos santos dehan, nia parte durante ne’e preokupa ho servisu membru Governu balun. “Ami Bancada CNRT konkorda ho metodo avaliasaun husi PM Xanana Gusmao nian ne’ebe fo sai ba publiku katak, sei remodela membru governu knstitusional,” dehan Natalino. 

Tanba tuir Xefi Bancada ne’e, remodelasaun mak hanesan motivu ida atue stimu no dinamiza empenamentu kna’ar membru Governu nian. iha parte seluk, Prezidenti Organizasaun Joventude Nasional Partidu (OJNP) CNRT, Jose Soares Cristovao, apoiu atu halo remodelasaun. 

 “Karik remodelasaun ida ne’e solusaun diak para hases povu husi mukit no kiak ami fo apoi tomak,” hateten Jose. Jose dahn, PM Xanana Gusmao mak iha kompetensia atu hasai no hatama ka muda membru governu sira. “Importante mak ami fo apoiu 100 pursentu ba maun Xanana atu halo remodelasaun, no desizaun tomak iha nia liman,” Jose realsa. 

 Entertantu, Iha parte seluk delegadu Distritu Baucau Antonio da Costa Derok Masin hatete, primeiru lugar nia fo apoi tomak ba desizaun politika ne’ebe xefi do Governu koalia said ala barak ona iha media kona-ba remodelasaun. “Ami fo apoiu tomak ne’e tanba ho razaun katak, Governu ne’ebe mak agora lidera husi maun Xanana Gusmao, tenke halo diak ba povu ida ne’e,” afirma Antonio da Costa Derok Masin. 

Tuir delegadu ne’e bainhira membru governu ruma halo politika no jestaun ne’ebe la diak nia konsekuensia ba povu sira, tan ne’e dalan diak ida atu hadia mak remodelasaun.
,

“OJP-CNRT Apoiu PM Xanana Halo Remodelasaun”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 22 Julhu 2013 

Organizasaun Joventude Partidu Congresu Nacional Rekonstrusaun Timor (OJP-CNRT) apoiu 100% ba Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao, ne’ebe mak sei desidi halo remodelasaun V Governu Konstitusional. 

Prezidenti OJP-CNRT, Jose Doutel Soares Costovo, Sabadu (20/7), iha Centro Convencoes Dili (CCD), esklarese ba jornalista sira katak, organizasaun Joventude ne’ebe halibur malu iha partidu CNRT fo nafatin apoiu 100% ba kualker desizaun ne’ebe mak PM Xanana atu foti hodi halo liu tan ba povu nia moris diak. 

 “Karik dalan remodelasaun ne’e mak solusaun PM Xanana hodi bele lori sai povu ne’e husi kiak no mukit, ami OJP-CNRT fo apoiu tomak ba desizaun PM Xanana nian ne’e,” afirma Jose Costovo. 

Remodelasaun ne’e mak sei afeita ba membru Partidu CNRT balun ne’ebe mak tuur iha Governu, Jose Costovo, reafirma katak, PM Xanana mak iha liu direitu prerogativu atu deside halo remodelasaun ka lae. 

“Hau la iha ideia ida lakohi mete buat ne’ebe PM Xanana atu halo, tamba remodelasaun governu ne’e, direitu prerogarivu PM Xanana nian,” hateten Jose Costovo. 

Iha parte seluk delegadu Distritu Baucau Antonio da Costa Derok Masin hatete, primeiru lugar nia fo apoi tomak ba desizaun politika ne’ebe xefi do Governu koalia said ala barak ona iha media kona-ba remodelasaun. 

“Ami fo apoiu tomak ne’e tanba ho razaun katak, Governu ne’ebe mak agora lidera husi maun Xanana Gusmao, tenke halo diak ba povu ida ne’e,” afirma Antonio da Costa Derok Masin. 
.

“CNRT-FRETILIN Hamutuk Tane Interese Nasaun”

,

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 22 Julhu 2013 

Prezidenti Partidu Congresu Nacional Resistencia Timor-Leste (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmao deklara katak, CNRT ho Partidu Frente Revolusionaria Timor-Leste Independenti (FRETILIN) desidi atu hamutuk, tanba atu tane aas interese nasaun nian ba povu ba moris diak. 

“Ami hamutuk ho FRETILIN, katuas Mari Alkatiri mos iha ne’e, tanba atu haree no tane interese nasaunnian bo’ot liu duke interese privadu,” dehan Xanana Gusmao bainhira loke konferensia Partidu CNRT ba da ruak iha Centro Convencoens Dili (CCD), Sabadu (22/7). 

Maske lider maximu partidu CNRT ne’e la esplika detalles konaba kontestu Politika CNRT no FRETILIN nian ne’ebe hamutuk ne’e, maibe Xanana esplika deit katak, FRETILIN no CNRT hamutuk tanba interese nasional, la’os interese partidu ida-idak nian. Ho ida ne’e Prezidenti Partidu CNRT ne’e, husu mos ba resonsavel Partidu CNRT nian iha Distritu hotu atu hato’o ezemplu ida ne’e, koopera ho komponente social no partidu sira seluk iha Distritu, tanba sira mak servi povu iha Distritu. 

 “Foin dadauk ita boot sira mos kala akompania, hau liu husi ita boot sira nia uma fukun sira ne’e hotu, atu koalia kona ba preparasaun desentralizasaun, iha ne’eba partidu sira hamrik hamutuk dehan, keta fahe povu tanba ita atu desentralzia planu governu, maibe partisipa iha debates ho hanoin, i partidu sira mos tenki kolabora ho komponentes social sira iha baze,” Xanana haktuir. 

Xanana dehan, partidu atu boot to’o iha ne’ebe mos, tenki submete duni ba nasaun nia interese, tanba nasaun no ninia sistema mak partidu hotu mosu ezizste. “Ita hotu sei lembra, ita hotu hasoru malu iha ne’e depois de eleisaun, konferensia desidi atu lahamutuk ho FRETILIN, maibe lao hamutuk ho bloku, ida ne’e desizaun soberanu husi partidu,” akresenta Xanana. 

Prezidenti Partidu CNRT atual Primeiru Ministru ne’e mos akresenta katak, konferensia ida ne’e loke atu koalia loloos saida mak responsavel partidu Distritu ida-idak haree, hodi ema seluk kritika, maibe tenki kritika ho diak. Maibe katak Xanana, la’os atu lori fali kritika ida neebe selok malu, tu’u malu tanba hahalok ida ne’e la permiti iha partidu laran. 

 “Hanesan hau nia kompadre Mari Alkatiri hateten dehan, ei pa la kleur se imi mak kaer Governu iha 2017, imi boot liu fali F-FDTL,” relata Xanana. Tuir Xanana, maske lia fuan sira ne’e halimar deit, maibe ne’e preokupasaun boot ida, tanba dala ruma ema seluk fo nia kritika labele hateten katak, ida ne’e atu minimiza buat hotu. 

“Maibe ida ne’e hanesan atu bolu atensaun ba governu ida ne’e atu kuidadu,” Xanana esplika. 

Xanana informa katak, iha partidu laran hateten, ema ne’ebe sala, sala duni, ema ne’ebe los tenki los. 

Tanba ne’e konferensia ida ne’e atu buka solusaun bas ala sira ne’ebe ema komete tiha ona durante ne’e,” Xanana deklara. 

 Partisipa iha konferensia ne’e, Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari Alkatiri, Sekretariu Jeral Partidu PD Mariano Asanami Sabino, korpus diplomatiku sira husi nasuan sira hanesan, Estadus Unidus Amerika (EUA), Australia, Portugal, Indonesia, Filipina no Thailandia. 
,