terça-feira, 31 de maio de 2016

“Revolução da Ternura”: Politika Batina Mutin. Papa Francisco dehan: “Pecador, sim! Traidor, não!”


FORUM HAKSESUK - Martinho G. da Silva Gusmão - Docente filosofia politica - ISFIT, Dom Jaime Garcia Goulart - Fatumeta, Dili

Hau nia artigo 2 – “Politika Samean, Etika Falur. Nicolau Lobato dehan, ‘Não é como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores” no “Carta Aberta: HANOIN 20 MAIU HAMUTUK HO NICOLAU LOBATO” hamosu tenção política, halo Hon. Eládio Faculto, Hon. Manuel Gaspar, Hon. Ilda da Conceição, Hon. Antoninho Bianco no Hon. Natalino dos Santos foti reação quase hanesan rai atu naben de’it ona. Hanesan Timor-Leste nee iha ona situação emergência nia laran. Liu-liu hakarak lori hau ba Tribunal.

Iha facebook, Dr. Mari Alkatiri hakerek katak “Martinho Gusmão ne’e tabeledor ... agora tabele fali ona ba Nicolau Lobato”. Ninia sobrinho Mar’i Alkatiri Jr., (Bahder Alkatiri nia oan) mos dehan “asu hatenu ... hasoru ami nia família”. Ema too 10-20 hanesan ne’e iha FB nebe fanaticamente fo apoio ba Mari Alkatiri ho nia família sira hodi hasai lia foer no tolok hasoru ha’u. Maibe, fantástico tebes katak besik 10.000 resin mak “like” hau nia artigo (fórum-hakeseuk dehan visited website besik 40.000), liu 1.000 mak comentário positivo, no liu 100 mak “share” ha’u nia pensamento. Significa, ha’u nia pensamento hamosu ona revolução ba mentalidade política Timor-Leste nian. Bele dehan: dekolonisasi hati-diri (ne’e ha’u nia teoria uluk sei luta iha RENETIL laran).

Importante: ema barak hahu hanoin no hetan surprise tan sa mak Timor-oan sira adora fali Partido-Fretilin no Mari Alkatiri hodi haluha tiha fali NICOLAU LOBATO no FRETILIN? Foinsae sira barak mak hanoin ona katak Partido-Fretilin la hanesan ho FRETILIN! Durante ne’e ema bosok sira, “Agora, Amo hakerek mak ami hahu loke matan!”

Husi sikun psikoanalisis ita bele hare katak, Partido-Fretilin no Mari Alkatiri sofre “neurosis” (hahalok hanesan bingung, panik no tauk), tan entre mehi no moris ne’e la nyambung, dalan husi ideal ba real kotu iha klaran. Uluk, Tasi-Timor, tuir mai LPV, agora ZEESM. Buat hirak ne’e halo Partido-Fretilin hanesan lanu todan! Tan ne’e, wainhira ita hato’o ideia ruma, sira halo reasaun neurótico no traumático (hanesan pasiente sira iha RS Jiwa ka labarik meak-oan wainhira hare doutor mosu). Ema sira ne’e lakohi hasoru philosophical therapeutic (Sigmund Freud; Ludwig Wittgenstein) – sira tauk atu hanoin tuir filosofia. Sa tan, fila hikas ba FUNDADOR lolos nia hanoin. Mak haruka Partido-Fretilin atu fila ba HUN no ABUT, ne’e katak fokit sai sira husi “status quo” (fatin be metin ona). Ne’e duni, rona NICOLAU LOBATO nia liafuan, sira sente hanesan hare mate-klamar. Iha momento ida ne’e, tan ha’u hanesan lia-na’in ka matan-dok nebe bolu hikas NICOLAU nia klamar mai, então sira mos hare ha’u nakdedar fali. Rona de’it ha’u ko’alia ka hare de’it ha’u mosu iha media, Deputado Manuel Gaspar, Deputado Eladio Faculto, Deputada Ilda Conceição, Deputado Antoninho Bianco no Deputado Natalino dos Santos, iha PN laran tur la metin, halo declaração hanesan labarik sira tauk no pânico hare mate-klamar mak mosu! Hare ha’u nia BATINA, sira sente hanesan pasien sakit jiwa nebe hare doutor ida mak lori moto-sera mai atu tesi sira nia fuk ka ko’a liman kukun.

Depois mosu ema hanesan Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo, utu oan ida Konis Maubere (sira falun an iha ID pseudonomia; ha’u la dehan ID falso), no seluk tan – atu defende sira nia ideologia mamuk. Lian maka’as, maibe bidon mamuk! Iha psicologia, wainhira ema gosta liu usa “pseudonomia” (naran seluk nebe la los) significa nia tauk ho nia-an rasik, moe hare nia oin iha lalenok, sofre “inferioridade” (minder, ka mental kuirambu), tan tauk mate-klamar mai rakut fali nia karik! Pseudonomia mos hatudu hanoin ka pensamento “pseudo” – katak hanoin nebe la genuine, la original: sarak mosu iha FB hodi terkenal netik. Ha’u sente, sira lubuk ida mak tur hamutuk halo discussão, depois ema ida mak hakerek tutan, hanesan notulen ida hodi fakar sai frustração, depresi no raiva (kebencian) iha laran. Nune’e, se ita sani/ le saída mak Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo hakerek, ita sente kedas “confused soul” (jiwa yang kacau; hati yang galau), “fiu kotu” iha dalan klaran, frase ida ba frase seluk dala ruma la hatudu compatibilidade lógica – aliás, gagap no gagu. Liafuan ida ba liafuan seluk hanesan cacing kepanasan. Fundamento hanesan ema kebakaran brewok.

Liu husi artigo ida ne’e, ha’u hakarak reformula assunto 3 nebe mosu iha fundo – (1) problema nebe ita hasoru; (2) Revolução da Ternura; no (3) política batina mutin.

1.  Problema nebe ita hasoru

Problema nebe ita hasoru hodi ke’e nia hun no abut ne’e iha Mari Alkatiri ka Xanana ka Partido-Fretilin ka Partido-CNRT? Ema oituan nebe foti lia hasoru ha’u, hatudu “pseudo”, hanoin nebe la asli. Ou, hanesan ema nebe riba tun ba ulun baku iha rai, hamrik mai geger otak tiha ona, tan ne’e ko’alia husi nebe atu too iha nebe mos ita la compreende ona.

Lae! Ita nia problema la’os individual ka pessoal. Ha’u la iha problema ho Mari Alkatiri. La iha problema ho ema sira iha Partido-Fretilin nia laran. Ha’u kleur ona la hasoru malu ho Xanana, sa tan ko’alia ho nia. Maski hela iha Manatuto (Xanana nia rain), ha’u mos la hetan projecto igreja nian, sa tan projecto pessoal. Ha’u mos la iha “urusan” ho CNRT. Ho belun Miguel Menetelu, Dionisio Babo no Nina Lemos, ha’u di’ak nafatin. Se sira agora odio hau no atu halo vingança mos, ha’u nia laran mos nafatin.

Problema nia hun no abut ne’e, tuir matenek oituan husi filosofia política nebe ha’u hetan, hanaran Geistlichen hintergrund (bahasa Jerman) – ka iha Portugues dehan segredo da alma ka espírito fundamental nebe haksumik iha Lei-Inan nia laran. Bahasa Indonesia karik dehan: jiwa dasar konstitusi.

Iha Preâmbulo (Makloken) hakerek nune’e, “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma CULTURA DEMOCRÁTICA e institucional própria de um Estado de Direito onde o RESPEITO PELA CONSTITUIÇÃO, pelas leis e pelas instituições DEMOCRATICAMENTE ELEITAS sejam a sua base inquestionável; ...”! Ha’u hanoin, Timor-Leste hakat dook liu ona (di’ak liu Portugal no Indonesia karik) hodi hatur cultura democrática iha ninia sistema politica, no la’os ona regime democrático.

Regime democrático ne’e ideologia personalista – katak, hana’i no hahi ema ida ka grupo/família ida nu’udar “proprietário” (pemilik) Estado ida. Sira moris di’ak, ema hotu tenki fiar katak Estado moris di’ak. Sira moris la di’ak, ema hotu tenki nonok tane metin sira hodi louva nafatin sira nia di’ak uluk nian. Husi ne’e mak mosu cultus individus – katak, halo ema/ grupo/ família ida ne’e sai “lulik” nebe ninia atan sira tuku-tur ba rai hodi hana’i no hahi, hasa’e buat karan sira ... “projecto” no ninia lucro. Iha otas política moderna nia laran, regime democrático mak Adolf Hittler (Jerman), Lenin, Joseph Stalin (Uni Sovyet), Mao Tse Tung (RRCina), Benito Mussolini (Italia), António de Oliveira Salazar (Portugal), Franco (Espanha)! Iha ita nia rai, ita sai husi Salazar ba hasoru kedas Soeharto. Soeharto mosu tan revolução hasoru Soekarno.

Ita sai husi regime democrático S-3 (Salazar, Soekarno, Soeharto), ba kedas cultura democratica! Maibe, infelizmente husi cultura democrática ita monu tama fali ba regime democrático nia ku’ak laran! Hahu wainhira iha Fevereiro 2016 (imagina, Fevereiro 2006!!!), Deputado sira husi PN – liu-liu Partido-Fretilin no Partido-CNRT halo ataque hasoru Presidente da República, Taur Matan Ruak. La’os “problema” saída mak PR ko’alia hodi hatur ba Deputado/a sira nia futar oin, maibe tan de’it PR temi naran Lulik, naran Santo: Mari Alkatiri no Xanana Gusmão! Ba Partido-Fretilin no Partido-CNRT, ema na’in rua ne’e “lulik” – tan ne’e “keta jura falsu, keta temi let maromak rua ne’e nia naran”! Tuir psikoanalisis Sigmund Freud, sira na’in rua ne’e hanesan “Totem and Taboo”, Meik no Kroat! La’os NICOLAU LOBATO ka Xavier do Amaral. Ba partido rua ne’e, TMR halo ona “pecado boot”, tan temi let naran lulik ne’e. Nune’e, sira hakarak lori TMR ba “inferno político” nia laran. Declaração husi Bancada Fretilin no CNRT halo ita hare tiha Hon. Francisco M. Branco no Hon. Natalino dos Santos hanesan psikopat nebe ataca “brutalmente” Presidência da República nu’udar instituição no PR Taur Matan Ruak nu’udar pessoal, hanesan fali funu ne’e Mari Alkatiri mak maka’as liu TMR ka Xanana Gusmão mesak de’it mak luta! To’o sira hakarak foti processo atu halo “inquérito”, ho finalidade atu halo “impeachment” (pecat PR). Maibe, Deputado sira la iha ida mak hakarak halo “inquérito” ba saída mak PR foti iha PN nia oin.

Keta haluha: uluk wainhira reorganiza luta iha ai-laran 1980-ba leten mosu conflito barak no todan, to’o fakar ran. Ema sira iha FRETILIN laran mak fakar fali FRETILIN nia ran rasik. Iha momento “critico” ne’e mak TMR mosu; nia mak l’umo in gamba (italiano): ema nebe sama ain metin iha rai, tuba rai metin hodi resolve problema. Liman mamuk, la lori forsa armada. Nia lori de’it nia fuan laran nu’udar consciencia critica da nação. Nia mak “reorganiza” resistência iha “uma laran”. Wainhira forsa inimiga kaer metin Xanana lori ba dadur, TMR mak kaer comando (1992-1999). Iha crise 2006, TMR mak iha klaran atu resolve problema. La’os Xanana. Sa tan Alkatiri.

Conflito mosu tan exoneração ba Chefe de Estado Maior General F-FDTL. Halo nusa ba mos, nu’udar académico no docente ética social-(politica), ha’u moe hare Lere Anan Timur ninia “resposta” ba TMR. Ha’u hein, oinsa mak Dr. Mari Alkatiri halo comentário konaba LAT, se nia compreende ka estuda ona ética social hanesan ha’u estuda iha Eropa.
To’o wainhira Dr. Dionisio Babo haruka carta atu hasai PD husi Governo ha’u hahu reagem atu defende DIGNIDADE rai ida ne’e no povo doben ida ne’e. Lae! Ita labele husi TIMOR-LESTE naksobu iha vandalismo nia laran. Wainhira PM Rui M. Araujo la hasai membro PD, Ministro Babo husu atu sira sai independente de’it. PD simu “tuntutan”. Lakohi nafatin. Mosu mai, Ministro Miguel Manetelu no Sekretaria do Estado Nina Lemos, quase ho expressão “bengis” hanesan atu duni sai ema husi partido nia laran. Ha’u shock ho hahalok husi “geração foun”. Ha’u “kecewa” la halimar. Ha’u “putus asa” kedas hare oinsa mak ema di’ak sira derepente sai tiha “kejam lebih dari ibu tiri”.

Lae! CULTURA DEMOCRÁTICA la’os hanesan ne’e. Ita geração foun sira luta iha Indonesia, tuir RENETIL no IMPETTU, ita nia maluk sira luta iha Timor laran DSMPTT ... Lorico Aswain ... ita “combate” hasoru REGIME DEMOCRÁTICO Soeharto – “Demokrasi Pancasila”. Xanana no Alkatiri ko’alia konaba tranformação da geração sai tiha fali boomerang nebe tidin líder foinsae sira nia rentos arbiru de’it ona.

Ha’u foti Problema ida uluk mak: RESPEITO PELA CONSTITUIÇÃO. Ba ha’u, hakruk ba Lei-Inan ne’e hanesan de’it ho RESPEITO ba POVO. Tan, “A soberania reside no POVO, que a exerce nos termos da CONSTITUIÇÃO” (artigo 2o n. 1). Kbiit iha povo nia liman, nebe hala’o tuir Constituição! Presidência da República ne’e Instituição Constitucional ida nebe tula iha Presidente da República nia leten. Hanesan mos Parlamento Nacional no Governo ho Tribunais. Ha’u loke tun sae ita nia Lei-Inan hamutuk 170 artigos: la iha INSTITUIÇÃO ida mak hanaran Mari Alkatiri no Xanana Gusmão; la iha instituição mak naran Dionisio Babo, Miguel Manetelu no Nina Lemos. Sa tan instituição Natalino dos Santos, Manuel Gaspar da Silva no Eládio Faculto. Agora, wainhira ita la fiar ona “institucional própria de um Estado de Direito” hanesan PR, PN, Governo no Tribunais, ... Estado ne’e atu sai saída?

Problema ida seluk: TR declara ona katak decisão PR nian la sala! Ne’e duni, exoneração ne’e los ona! Povo tomak hakfodak, wainhira General Lere Anan Timur dehan lakohi sai husi nia cargo nu’uda Chefe Estado Maior General F-FDTL nian. La’os halo di’ak sasan sira, Governo lori tan fali proposta foun ba hodi estraga liu tan situação. Maibe, Governo tuda tahu ba PR nia oin laran. Tan sa mak General Lere halo petisaun hamutuk ho veterano FALINTIL hasoru PR? Sa tan dehan, veterano FALINTIL mak sai fator determinante iha Timor-Leste! Liafuan sira iha petisaun nia laran, hatudu momos hanesan fali TMR ne’e mai husi Maputo ka Lisboa ka Australia be la involve iha luta armada. Ha’u hanoin, Comandante em Chefe das FALINTIL hanesan NICOLAU LOBATO hateten: “O POVO de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue” atu ita too ohin loron ukun-rasik-an! FALINTIL rasik dehan bebeik, “POVO mak we, FALINTIL mak ikan”. Ikan mak faktor determinante ka we mak determina ikan nia moris?

Problema ida ikus: DEMOCRATICAMENTE ELEITAS sejam a sua base inquestionável. Ha’u la compreende tan sa mak CNRT “unilateralmente” duni sai PD husi posição Vice-Presidente PN; to’o hetan dalan karik, CNRT bele “gusur” hotu Chefe da Bancada, no duni sai PD husi Governo. Tan sa mak, CNRT rasik duni sai ninia ema rasik husi Presidente PN. Pelo menos, to’o agora ha’u la hetan explicação iha publico konaba razão lolos! Maibe, CNRT no PD, hanesan mos Fretilin no FM ne’e “democraticamente eleitas”, tan sa mak CNRT hakarak sai “superior” no “supermen” ka “bionic women”? CNRT iha Estado nia leten ka Estado mak iha CNRT nia leten? Fretilin iha Alkatiri nia leten ka okos?

2.  Revolução da Ternura

Maibe, ha’u bele dehan katak iha momento ida ne’e TMR halo revolução da ternura. Ema ida nebe halo política ho fuan. Halo politica tan RESPEITA ba POVO, maski nia sacrifica CONSTITUIÇÃO atu bele “fo ksolok” ba Lere Anan Timur ho nia maluk sira veterano, ba Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão no Mari Alkatiri, ba Partido-CNRT no Partido-Fretilin. Husi biban seluk, PD mos koko atu haraik-an hodi lakohi sobu Governo. Lakohi foti hahalok politica ruma atu provoca nune’e bele mosu dissolução ba PN.

Maibe, dala ida tan, neurosis politik sira tuda fali sala ba PR no PD nia leten. Hanesan fali Taur Matan Ruak no Adriano do Nascimento, ka, Virgilio Hornay, Lurdes Bessa, Antonio Conceição, Mariano Assanami, no seluk tan mak sala. To’o ikus, La Sama mos sala hotu tan sa mak nia mate! Partido-Fretilin no Partido-CNRT fase liman fase ain tur nas calmas.

Conceito REVOLUÇÃO DA TERNURA ne’e ha’u foti husi lia-menon nebe PAPA FRANCISCO hato’o ba Bispo sira iha mundo, nune’e mos ba Bispo sira husi Timor-Leste. Saída mak revolução da ternura ne’e lerek? Tuir lolos, TMR nu’udar PR no “Comandante Supremo” haruka captura Jeneral Lere tan la hakruk ba Constituição no Tribunal. Kaer Governo no halo dissolução, usa meios tomak atu “garante” Estado tomak no Povo. Maibe lae! TMR halo revolução da ternura! Revolução ida ne’e katak ita labele lori violência, terror no demolição hasoru ema seluk. Ho de’it senyum. Ho hakmatek. Ho damen. Ho kakutak. Ho fuan. Dehan lia-los ne’e hanesan caridade ida. Defende lia-los ne’e hanesan virtude ida. Maski fuan moras no laran kanek, tan maluk rasik halo traição ba malu iha ema tomak nia oin.

Ha’u fo exemplo ida, iha Setembro 1999 ... refugiado sira iha Manatuto hetan ameasa husi Team Rajawali. Sira haruka mensagem ba ha’u, katak, se KORAMIL ida iha Soibada ne’e mak la husik, milisi no tentara sei oho hotu sira iha Manatuto. Ho ta’uk no laran nakdedar, ha’u ba kedas visita refugiado sira iha Manatuto, no hasoru kedas comandante Pak Edy. TAU BATINA mak ba hamutuk ho Madre Herminia Cazzaniga no Madre Celeste Pinto (ikus mai, milisi oho sira na’in 2 iha Lautem). La lori kilat. Fila housi Manatuto, ha’u hetan tan ameasa husi tentara iha Pos Laleia, tan L7 hadau sira nia kilat iha Sukaer-Laran Vemasse. Ha’u telefone kedas TMR iha Wai-mori: urgente!  (Telefone Satelit ida Falur Rate Laek fo ba ha’u atu kaer iha Vila Laran hodi contacto sira iha Waimori). Bele dehan ha’u “Comandante Sektor Vila”, Frater Jacinto F. Xavier (mate iha Lautem, Milisi mak oho sira na’in 5 hatais BATINA hotu) kaer “operação”. Saída mak TMR halo? Nia hakilar iha telefone, “Sai husi neba, PADRE, la iha ona tolerância ... ami agora tenki halo operação. Xanana husu atu tahan-an. Nia tanis hela de’it. Ha’u dehan ona ba nia, mata-wen de’it la to’o. Agora ha’u mak manda. Amo agora kedas ses!” Ha’u hakfodak la halimar. Tan TMR nunca hakilar ha’u. Nia ema ida nebe suave no sorridente. Dala ida ne’e: ahi klak mak mai! No, los duni ... L7 ho ninia membro halo operação taka sira iha Laleia, ra’ut sira lubuk ida. Iha Latin dehan, líder hanesan TMR ne’e fortiter in re, suaviter in modo ... metin iha fatin, maibe halus iha dalan. To’o tempo dehan: lae! ... ne’e lae duni.

Tuir ha’u nia hare, política nebe TMR no PD halo, hanesan CULTURA DEMOCRÁTICA ida nebe moris husi revolução da ternura ida ne’e. Ha’u sente hanesan lia-menon murak mean nebe NICOLAU LOBATO husik hela – “Não é como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores”. Ba Nicolau Lobato, TIMORES ne’e cultura ida ... relação “firaku” ho “kaladi”. Iha ami nia lian, FI (ita) + RAKU (maun-alin) = firaku, ita mesak maun-alin! KA(L) (maun) + ADI (alin) = kaladi, ita mesak mau-alin de’it. Xanana no Alkatiri ne’e Maun-Boot; Ramos Horta mos Maun Boot; ita sira seluk ne’e dehan Alin sira. Katak, culture of politics! TIMORES katak Timor-Leste ne’e ita hotu nian. FRETILIN nia política ita hotu nian tan nu’udar “MOVIMENTO DA VANGUARDA”, nu’udar “MOVIMENTO AMPLA QUE REUNE TODOS OS NACIONALISTAS”! Ne’e fundador FRETILIN sira mak hatur, inclui Mari Alkatiri hatene momos kedas konaba saída mak “programa vasto 1975” ne’e lerek!

Ema hotu nebe ataca no insulto ha’u, no fundo, lakohi hatene konaba NICOLAU LOBATO nia doutrina politica. Afinal, ha’u terang-terangan ko’alia atu HANOIN HAMUTUK HO NICOLAU LOBATO. La’os hau mak inventa. La’os ha’u mak kestiona FRETILIN. Simples: “admiração e encanto” (kekaguman dan terpesona) ba NICOLAU LOBATO. Sala iha nebe? La iha ema ida mak hatudu. La iha ema ida mak hatan. Maibe, liu-liu hau sente ema sira iha Partido-Fretilin laran ne’e alergia ba NICOLAU LOBATO. Lori sira nia fingido no munafik hodi ataca no insulta fali ha’u ...! Sira LOUVA fali Dr. Mari Bin Amude Alkatiri nebe “la level” ho Nicolau ... astagafirullah aladziiiimmmm!

Tan sa mak Mari Alkatiri la defende FRETILIN no NICOLAU LOBATO maibe tebe-retek de’it ho ninia Partido-Fretilin? Ba ha’u, Partido-Fetilin la hanesan ho FRETILIN. Husi ki’ik kedas, ha’u nia aman nu’udar delegado ki’ik ida, ha’u nia aman sarani nu’udar delegado ailebo ida dehan bebeik katak se de’it mak luta ba ukun-an, nia ne’e FRETILIN. Ukun-an tiha, FRETILIN sei taka ... no ema hotu bele hari’i partido ida-idak. Hau rona dala ruma sira dehan, ne’e programa husi VICENTE SAHE. Ne’e doutrina husi NICOLAU LOBATO. Claro sira ko’alia ne’e bisu-bisu de’it ... la brani ko’alia iha publico, la brani tun ba liuron atu halo demonstração, sa tan lori ba TRIBUNAL. Buka mate karik?!

Senhor Manuel Gaspar no Senhor (alin) Eládio Faculto la hatene kariiiiik, Partido-Fretilin ne’e Mari Alkatiri ho Lu-Olo mak hari’i iha 2000/2001 atu compete ba eleição Assembleia Constituinte 2002. La’os FRETILIN nebe mai husi Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, Ramos Horta, Francisco Borja da Costa, no sira seluk tan. Senhor Mari Alkatiri ne’e “salah satu pendiri” de’it, la’os satu-satunya iha FRETILIN! Agora nia mak único iha Partido-Fretilin nia laran. Githu aja kok repoooot!!??

Luta POVO Timor-Leste ne’e tuir método REVOLUÇÃO DA TERNURA. Ne’e espírito no klamar POVO nian, hanesan Romo Y.B. Mangunwijaya (padre ida nebe sai ha’u nia mentor político to’o hasai gelar S-2) dehan, “... hamba hanyalah orang kecil yang tidak suka pertumpahan darah atau pun bahasa tombak. Tombak kami tenggang rasa, perisai kami hati yang terbuka, pedang kami kejujuran dan golok kami kegembiraan hati yang ikhlas bila orang lain maju dan berkembang” (1983: 221). Koko to’ok atu sente liafuan hirak ne’e hamutuk ho São Paulo iha Biblia Sagrada dehan, “Portanto, ponde-vos de pé e cingi os vossos rins com a verdade e revesti-vos da couraça da justiça, e calçai os vossos pés com a preparação do evangelho da paz, empunhando sempre o escudo da fé, com o qual podereis extinguir os dardos inflamados do Maligno. E tomai o capacete da salvação e a espada do Espírito, que Palavra de Deus” (Ef 6, 14-17).

3.  Política Batina Mutin

PADRE be hatais batina mutin bele halo política ka lae? Bele halo politica! Hanesan ha’u nia professor Rocco D’Ambrosio iha Pontificia Universidade Gregoriana Roma hakerek livro “Non Come Pilato” (2014) dehan PADRE sira labele hanesan Pilatus nebe hare injustiça, crueldade no barbareidade maibe fase liman iha ema nia ran no mate-wen nia leten. Ne’e hanesan “Pilatus fase liman” tiha maski hare katak Jesus Cristo hasoru perigo atu mate iha injustiça nia laran! Hanesan mos Romo Mangunwijaya hakerek livro, “Politik Hati Nurani” (1997), defende maka’as los Bispo Belo no Padre sira iha Timor-Timur tan sira mak hatudu lolos oinsa mak luta hodi hametin “Kemanusiaan yang adil dan beradab”. Romo Mangun ho jeito político “ternura” ida hakarak hahi Bispo no Padre sira, maibe mos choque Soeharto no regime Orde Baru hodi defende ninia BATINA rasik.

Maibe!!!! Hanesan Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo (na’in 2 ne’e usa ID-pseudo) hakerek, hanesan mos Deputado Natalino dos Santos no Deputado Manuel Gaspar ... ita bele hare linhamento geral ida katak sira hakarak tau odio no halo vingança ba IGREJA CATÓLICA. Maibe, sira la brani foti instituição Estado hodi riba ba instituição religiosa. Kebetulan sira hetan PADRE ida naran Martinho Germano da Silva Gusmão no bele usa atu hamosu conflito. Tuir lolos, lalika halo conflito.

Ha’u hanoin, problema la’os BATINA MUTIN sira hotu. La’os IGREJA CATÓLICA. La’os SARANI sira tomak. Problema iha HA’U rasik, tan ha’u insisti atu HANOIN HAMUTUK HO NICOLAU LOBATO. Ida ne’e halo Deputado sira no sira nia “apoiante” iha FB hanesan hare mate-klamar Nicolau Lobato nian! Governo hari ona estatua iha Lafatik Comoro atu fo homenagem ba nia; tau nia naran iha aeroporto, centro treinamento militar iha Metinaro, avenida. Maibe, buat sira ne’e hotu “mummy”! Ha’u hahu halo Mummy ida ne’e ko’alia, ke’e sai fali ninia klamar filosófica! Tan sa mak ema sira iha Partido-Fretilin no Partido-CNRT hetan “complexo de inferioridade” – menderita rasa minder hasoru ema baibain ida naran Martinho Germano da Silva Gusmão? Kebetulan nia PADRE ida husi IGREJA CATOLICA. Lalika lori partido, TRIBUNAL atu halo conflito hasoru cidadão ida. Sa tan, hakarak dada tama IGREJA CATOLICA iha conflito nebe la exite! Lolos karik, la’os Partido boot rua ne’e mak oficialmente loke “fogo” ho ha’u. So ema balun de’it, nebe la hatene historia, no sai “estrangeiro” iha Timor-Leste nia politica. Ema sira husi Partido rua ne’e FINJI ka “pura-pura” defende IGREJA liu husi dalan moral no ética, liu husi fiar sarani nian, maibe hanesan NA’I JESUS CRISTO dehan, sira ne’e “... vêm a vós disfarçado de ovelhas, mas por dentro são como lobos ferozes” (Mateus 7, 16) – “mai ba imi hatais hanesan bibi-oan, maibe iha laran sira hanesan asu-fuik nebe tolan tomak”. Ida ne’e mak Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo (ID pseudo ka falso), defende maka’as los Igreja, maibe sira “brutal”, “cruel” ... “lobos ferozes”. Sira usa teknik no gaya ISIS nian ka Al Qaeda nebe hakarak defende Islam, maibe lori brutalidade no crueldade nebe halo Islam sofre to’o ita hare mak la agoenta de’it.

Cidadão ida ne’e – Martinho Germano da Silva Gusmão – nebe hili dalan nu’udar PADRE la’os “único”, la’os “primeiro” no “ultimo” husi BATINA MUTIN sira nebe involve iha POLITICA. Historia Timor-oan sira nebe hatais BATINA MUTIN involve iha politica naruk liu no otas boot liu. Molok Deputado sira iha Partido-CNRT no Partido-Fretilin hatene halo politica, batina mutin soe dok ona!

Iha historia PADRE Gregório de Virgem Maria Barreto OP, Timor-oan dahuluk be sai na’ilulik (05/11/1826) halo ona politica. La iha documento atu hatudu nia mai husi nebe, maibe balun dehan Manatuto ka Laclo ka Oe-Cusse. Claro, nia la mai husi Arabe ka Cina-Macau. Iha tinan 1834 nia kaer knar ukun missão Timor-Solor, hela iha Dili, Manatuto no Oe-Cusse. Governador Frederico Leão Cabreira Valente (1834-1842) desconfia nia halo “clandestina” atu hadau poder, nune’e kaer Amo Timor-oan ne’e ba dadur tiha iha Lautem. Maibe, tan nia la sala ikus mai nia fila ba Dili no involve iha Comissão Governo nian. Bainhira governador José Joaquim Lopes fa’an Solor no Flores ba olandés sira, ema iha Larantuka la kohi simu soberania olandés. Governo haruka PADRE Gregório ba Larantuka atu halo hakmatek povo sira neba nian. Nia mos tur iha Comissão nebe halo estudo konaba disputa fronteira husi Portugal no Olanda, to’o ohin loron ita hetan baliza Timor-Leste no Timor-Ocidental. Iha 1856, PADRE ida ne’e husu boot sira iha Dominicano nian atu hakerek catecismo no doutrina sarani nian iha TETUM no baiqueno. Nia mak promotor dahuluk ba “lian tetum”, to’o ohin loron sai lingua official Timor-Leste nian. Nia mate iha 3 Abril 1867.

Timor oan seluk, PADRE Martinho da Costa Lopes (Laleia, Manatuto) sai Deputado iha Assembleia da República (1959-1964), tur iha Lisboa. Liu husi eleição geral, nia manan voto maioria hodi representa Timor. Molok ida ne’e representante POVO Timor nian la iha. Amo Martinho mak primeiro. Nia ko’alia bebeik konaba “sociedade solidaria e fraterna” nu’udar Deputado. Nia mak suporta Ramos-Horta atu publica conceito “Maubere” no “Mauberismo” iha boletim Seara.

Hahu 1965-1970, PADRE Jorge Barros Duarte (Same) sai Deputado hodi troka Amo Martinho. Nia sai mentor boot tebes ba NICOLAU LOBATO, Abilio de Araújo no Francisco Borja da Costa atu aprende POLITICA ba futuro Timor-Leste nian. Padre ida ne’e mak fo suporta maka’as atu foinsae sira ne’e la’os sai de’it ko’alia politica, maibe hakerek hakerek no hakerek beibeik.

Hahu 1977, MONSEIGNEUR Martinho da Costa Lopes sai Administrador Apostólico Ad Nutum Sanctae Sedis. Iha tempo neba, nia mesak de’it ... la iha tan ema seluk ... Mons. Martinho mesak mak tebe-rai iha Dili laran no la’o haleu Timor tomak. Romo Mangunwijaya dala ida dehan ba ha’u, “Uskupmu itu gendheng” (bulak), nia brani hateke Soeharto nia mata-laran no iha Jendral M. Jusuf nia oin hodi dehan tentara Indonesia brutal no oho POVO hodi halimar. Tan la agoenta ho nia “hahalok” contra Soeharto ne’e mak Jendral Benny Moerdani halo lobby politik atu hasai Mons. Martinho husi Timor-Leste, 1983. Ema taka dalan ba nia atu hasoru Papa João Paulo II. Maibe, nia hasoru Cardeal Agostinho Cassaroli, Sekretariu Estado Vaticano, nia hateke mata-laran mak dehan, “konaba teologia ita boot los no hau fiar, konaba politica no Timor nia sofrimento imi sala boot”. Romo Mangun dehan, “pancen gendheng” (bulak aat duni). Nota: ha’u hanoin hikas hasoru malu no kaer liman ho Legado Especial Papa nian, Cardeal Pitero Parolin (Sekretariu Estado) mai Timor-Leste, Nuncio Apostolico Mgr. Joseph Marino dehan ba nia, “Questo é Padre Martinho, lui in questi giorni ha fatto rabbiare i politici” (ida ne’e Padre Martinho, nia iha loron hirak ne’e laran halo político sira ran sae hela de’it). Cardeal hateke ha’u dehan, “Ah, sei tu?!” (Ah, o mak ne’e ga). Liafuan oituan de’it maibe bele sukat: iha “oficial” Vaticano balun nia matan, ha’u especialista iha politica.

Hahu 1983, Vaticano hili fali PADRE Carlos F.X. Belo SDB nu’udar Administrador Apostólico. Iha fulan Novembro 1984, nia hakerek Carta ba Comandante Kay Rala Xanana Gusmão, hakerek momos kedas, katak, se FRETILIN brani no manu-aman tan sa mak la ataka Bapak sira? Tan sa mak la sunu Bapak sira nia uma? Tan sa mak la foti Bapak sira nia sasan? Tan sa mak imi brani de’it assalta POVO mukit no ki’ak sira? Indonesia mak hetan kois Carta ida, kala, biduu tebee ... Maibe, Xanana subar carta ida ne’e no haruka ba Abilio de Araujo. Sira hotu subar tiha protesto ida ne’e. Xanana haruka lalais fali Carta ida ho proposta atu Bispo Belo ajuda luta. Maibe, tan Indonesia mos estraga POVO barak liu-liu tan hetan ajuda husi Hansip no Ratih, Makikit sira! Nune’e 1989 (6 Fevereiro) nia hakerek carta ba ONU atu husu REFERENDO. Nia mak luta maka’as atu Papa João Paulo II mai Timor-Timur maski padre balun no grupo indepencionista sira lakohi simu. To’o iha Dili, nia labele rein rai iha Comoro. Maibe, PADRE sira mak manobra atu nia bele rein rai iha Taci-tolu. Amo Papa mos halo missa iha TETUN. Ne’e duni, rein rai no halo missa ho Tetun iha Taci-tolu ne’e hanesan POLITICA BATINA MUTIN hodi halo “afirmação da identidade” Timor-Leste nian (la’os Portugal, hanesan Partido-Fretlin hanoin halo iha Oe-Cusse ne’e!!!). Husi visita ida ne’e mak Timor-Timur nia “justa causa” tama iha aredor politica Amo Papa nian. Ohin loron nia sai tiha ona SANTO.

Sa beik ida mak PN halo ba POVO SARANI. La’os lori São João Paulo II nu’udar padroeiro PN nian, maibe Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Vicente Guterres no Lu-Olo ba lori fali estátua Guru Sri Cinmoy (gado-gado espiritual) nu’udar padroeiro Deputado sira nian ... aaahh, babeur sae ona imi mak ne’e!

Timor-oan sira nebe iha rai liur lakohi hamutuk atu luta. Sira sukit malu no hatun malu hela de’it. Sira buka problema hela de’it. Tan ne’e la ajuda luta iha rai laran. Iha 1998, PADRE Domingos Soares “Maubere” no Filomeno Jacob SJ ba rasik iha Peniche Portugal hodi organiza convenção dahuluk nian ba luta na’in rai-liur (Diaspora) hodi hari’i Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT). To’o nia lori nia mata-wen rasik tanis tui-tuir sira atu tur hamutuk hodi hanoin ba POVO nia situação. Labele hanoin sira nia kabun-laran de’it. Ne’e duni, CNRT ne’e PADRE sira mos “turut mendirikan dengan cucuran air mata”. Senhor Natalino dos Santos la hatene kariiiiik, iha 2007 ne’e mak Kay Rala Xanana Gusmão hari Partido-Congresso Nacional da Reconstrução Timorense. Beda kelas, boss! Ne’e duni, Partido-CNRT ne’e la hanesan ho CNRT.

Destino! Tradição! Ami sira “geração foun” BATINA MUTIN husi kedas Malang hahu tama RENETIL (1988) no falun hotu iha IMPETTU atu luta ba ukun-an. Sira nebe ki’ik liu iha Lahane no Balide mos involve, to’o tama mos iha massacre Santa Cruz, 12 Novembro 1991 nian. Ami hatene-an no hatene POLITIK HATI-NURANI. Tama RENETIL ka IMPETTU la’os atu hadau poder husi Indonesia, maibe moris iha NACIONALISMO foun ida.

Tuir Igreja Catolica, iha Código de Direito Canónico (CDC) dehan duni, “Os clérigos estão proibidos de assumir cargos públicos que importem a participação no exercício do poder civil” (can 285 §3). Na’ilulik sira labele kedas kaer cargo publico nebe hola tiha fali knar “poder civil” nia fatin (hanesan: executivo, legislativo, judicativo). Ne’e katak, PADRE ida labele hadau “poder civil” husi ema sira nebe “democraticamente eleitas” hanesan Lei-Inan dehan. Tan ne’e, Deputado/a ka Ministro/a sira santai de’it, tan PADRE sira bele ko’alia to’o nebe de’it mos sira sei la tama iha imi nia fatin atu hadau imi nia kadeira. CDC hatudu kedas ho liafuan “PROIBIDO” (dilarang). Poder civil ne’e ba de’it partido político sira nebe mak participa iha “órgãos do poder político” tuir eleição (CRDTL art. 70o n. 1).

Maibe, CDC mos dehan, “Os clérigos promovam e fomentem sempre e o mais possível a paz e a concórdia entre os homens, baseada na justiça” (can 287 §1). Husi ne’e ita hare kedas norma positiva no norma negativa. Ida uluk, PADRE ida iha “dever positivo” nebe nia halo baibain no bebeik atu hametin PAZ no hakmatek; la’os atu halakon de’it conflito, maibe liu-liu hari’i JUSTIÇA. Tan ne’e, iha Lei-Inan dehan los kedas, “Na sua vertente cultural e humana, a IGREJA CATÓLICA em Timor-Leste sempre soube assumir com dignidade o sofrimento de todo o POVO, colocando-se ao seu lado na defesa dos seus mais elementares direitos” (Preâmbulo, C-RDTL). Nune’e wainhira Estado Timor-Leste representa husi PM Rui M. Araújo no Vaticano representa husi ninia Secretário do Estado Cardeal Pietro Parolin assina ACORDO (14/08/2015) dehan nune’e, “A Igreja Católica e República Democrática de Timor-Leste reafirmam que, ... nas relações reciprocas, a respeitar plenamente tal principio e a colaborar mutuamente para a promoção integral do Homem, na justiça, na paz e no bem comum” (artigo 1o n. 2). Ne’e duni, Igreja no Estado, moral no politica hasoru malu iha justiça, paz no bem comum nia laran. Wainhira PADRE ida hala’o knar mak nia hare injustiça, discriminação, brutalidade no crueldade nia bele “usa meios” tomak atu halo defesa ba ema nia moris ka “a salvação das almas” tuir dalan Evangelho nian (doc. Gaudium et spes: 41, 42, 76). Hanesan ne’e, hakarak ka lakohi, PADRE ida sei hamutuk ho Estado atu lori lisuk ka tau iha nia kbaas leten hodi “Promover a edificação de uma sociedade com base na justiça social, criando o bem-estar material e espiritual dos cidadãos” (CRDTL artigo 6o e). Ema nebe dehan katak tau ketak IGREJA iha nia fatin no ESTADO iha nia fatin, simplesmente beik-ten ida nebe badiu tun sae, la hatene CONSTITUIÇÃO RDTL nian. Ema nebe dehan “Igreja hases an husi Estado nia moris” hatudu katak nia kakutak mamuk no la hatene katak Nicolau Lobato dehan, “Não é como relamente, de facto, Timor-Leste é dos timores”. Halo nusa ba mos IGREJA no ESTADO ninia moris mak iha dalan ida de’it “... construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraterna” (Preambulo, C-RDTL).

Ida seluk, “dever negativo” katak PADRE ida labele sai dirigente PARTIDO ka foti fatin ukun-na’in sira nian. Se ema ruma hare ka hatene momos ona katak PADRE Martinho Germano da Silva Gusmão tama iha quadro dirigente PD ka PLP nia laran, ka, hanesan Deputado Natalino dehan atu tama Partido-CNRT ka Partido-Fretilin ne’e automaticamente nia ba hatan kedas iha Bispo nia oin ka Amo Papa nia oin. Hakarak ka lakohi, Bispo sei dehan ba Amo Papa atu PADRE Martinho Gusmão “halot ona batina”! Maibe, la’os Santo Padre gadungan hanesan Manuel Gaspar ka Natalino dos Santos ho idiota sira iha facebook nia laran nebe tolok ka hateten aat ...! Se agora PADRE Martinho G. da Silva Gusmão hakerek bara-barak ne’e oinsa? Bele dehan, SARANI sira nebe halo politica “podem esperar orientação e impulso espiritual” (GS: 43) husi PADRE aktivista ida! Ba ida ne’e liberdade ema hotu nian. Hakarak simu ha’u nia hanoin, di’ak de’it! Lakohi simu ha’u nia hanoin mos di’ak nafatin! Saída mak hau hakerek ne’e la’os doutrina Igreja Catolica nian. La’os “oficial” husi Igreja. Simplesmente husi cidadão ida nebe kebetulan PADRE.

Ne’e duni, Deputado Manuel Gaspar da Silva, Deputado Antoninho Bianco, Deputado Natalino dos Santos, Deputado Eládio Faculto no Deputada Ilda da Conceição, hamutuk ho Lorico Lorosae no Jose Antonio Belo (na’in 2 ikus ne’e oknum): ita boot sira sarani mos kala sarani Natal no Pascoa de’it ka sarani hein missa matebian de’it (ka, fingido sai sarani wainhira iha cerimnia solene ruma) ... ha’u bele compreende imi tan la iha conhecimento luan no klean konaba Igreja no Estado, konaba Moral no Politica. Importante ba imi no imi nia partido, la’os POVO maibe PROJECTO. Biar imi tur iha cargo político ba mos, kala, hatene oituan de’it Constituição-RDTL, no la hatene liu kedas CDC. Imi hatene de’it mak LPV, ZEESM ka haksesuk malu konaba projecto no kadeira iha Municipio sira.

Besik ona eleição geral 2017, balu-balun hahu sente ona katak “gloria e honra e poder” mos kala halot neneik ona! Imi kala sarkele tun sae atu hetan simpatia no “cari perhatian” husi Alkatiri ka Xanana atu tinan oin, 2017, sei bele sai Candidato iha Partido-CNRT no Partido-Fretilin nia laran. Ema sira nebe insulto no tolok ha’u iha facebook mos buka oin atu bele hetan perhatian husi partido atu tama lista candidatura. Ou durante ne’e Alkatiri ka Xanana “mina” imi maka’as, agora tenki “balas jasa”, to’o PR no NICOLAU LOBATO mos imi fila kotuk hodi halimar de’it! Ha’u hanoin, Partido-Fretilin ka Partido-CNRT hahu baku mata ikun ba malu, hahu hafuhu malu hahu kedok malu atu “hetan fatin”! Maibe, hau fiar metin katak PARTIDO boot rua ne’e agora buka candidato nebe inteligente no iha integridade nasional no moral ... se lae partido boot rua ne’e hela naran de’it.

Ema di’ak mak TMR, Falur Rate Laek, Sabika no Veternao FALINTIL sira balun nebe sei laran mos, fuan nabilan. Manobra sira nebe mosu tun mai husi Fevereiro 2016, estraga tiha ona Lere Anan Timur. Hanesan uluk 2006, quase atu hakoi moris de’it TMR no Falur Rate Laek. Manobra antes mos halo Fernando La Sama de Araujo mate. To’o hanoin atu halo rahun PD. Agora hahu tauk ba PLP. Tan sa mak Partido boot rua ne’e: Fretilin no CNRT mental fraku hanesan krupuk? Ba fadigado fali ho ema seluk nia uma laran, maibe sira rasik la hamos sira nia uma laran? Iha festa laran ruma karik, Partido boot rua ne’e dansa la tuir música rasik, maibe koko atu estraga ritmo no compasso nebe di’ak: ema dansa ho música slow, sira tama ba bidu no dahur fali, ema dahur no tebe, sira dansa valsa ... halo Timor-Leste hanesan tiha tenda democracia arbiru ida.

NICOLAU LOBATO nia liafuan mak sai fundamento ba ha’u nia filosofia politica. Tabele ba nia, ha’u hetan Geistlichen hintergrund – jiwa dasar bangsa! Tabele ba Alkatiri ka lambe Xanana, ha’u lakon ha’u nia consciencia critica da Nação. Ha’u sai aat, sira sei la hetan tan ema ida nebe fo hanoin ho laran tomak. Hanesan agora, tabeledor sira no lamberdor sira hatama sira iha taho laran. Xanana sai aat, Alkatiri sai “pior peça” iha politica la’os tan ha’u nia INSULTO. Liafuan sira hanesan “fuk naruk la fase”, “fahi krekas”, “kaixa”, “kaixote”, “kokorek kokotek la tolun”, ne’e la sai husi ha’u nia ibun ka artigo. Liafuan hirak ne’e mak “insulto”, no mosu de’it husi ema nebe la educado! Ha’u halo CRITICA, ne’e hanesan filosofo Immanuel Kant dehan, hatur “Tribunal ... critique of reason: pure reason”! Xanana no Alkatiri sai arbiru de’it ona, tan ema sunu-sunu sira hodi sai tiha megalomania ... katak, lohi sira atu sente an boot ba bebeik, maka’as bebeik, haluha tiha katak natureza hahu fo “fronteira” no “limite” ba sira! Karl Marx dehan, religião ne’e ópio ba povo; Martinho Gusmão dehan, poder no osan ne’e ópio ba politica.

Ba ha’u P-CNRT ka P-Fretilin, PD ka PLP la determina POVO nia moris. POVO mak fo moris ba partido sira. Ida ne’e mak FUNDAMENTO FILOSOFICO no TEOLOGICO husi NICOLAU LOBATO. La’os tabele fali ba ema nebe identidade no hun-abut la metin iha Timor-Leste. Ho orgulho ha’u declara, ha’u PADRE Martinho Germano da Silva Gusmão tabeledor ba NICOLAU LOBATO nia filosofia politica no fiar católica ... nu’udar hun no abut TIMORES:

O povo de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue uma pátria revolucionaria democrática, uma terra livre para gente livre.
20 de Maio, dia .. da FRETILIN, dia ... do povo timor.
Um povo que surge do desumano sistema colonial.
Um povo que renasce das cinzas do esquecimento.
Um povo que retoma a consciência de si mesmo.
Um povo que luta sem trégua contra o expansionismo colonial indonésio e imperialismo.

Hoje, ... a FRETILIN identifica-se com o povo, a FRETILIN torna-se povo, o povo é a FRETILIN.

Os nosso inimigos são muitos e poderosos. Nós somos um país pequeno e fraco. Entretanto, sabemos, e podemos, e devemos vencer. ... nós confiamos na certeza da nossa vitória. E por isso, estamos determinados a lutar até vencer. ... Mas, nós lutamos como é a vitória ganha. Porque temos a certeza da nossa vitória. Por isso dizemos: a vitória é certa!

BATINA MUTIN sira: Pe. Hilario Madeira, Pe. Francisco Soares, Pe. Tarcisius Dewanto, Pe. Albrecht Karim, Fr. Jacinto F. Xavier, Fr. Fernando dos Santos, Fr. Valerio Conceção, Me. Herminia Cazzaniga, no Me. Celeste P. Carvalho ... “Estes são os que vêm da grande tribulação: lavaram suas vestes e alvejaram-nas no sangue do Cordeiro” (Apc 7, 14) – “Mereka ini adalah orang-orang yang keluar dari kesusahan yang besar; dan mereka telah mencuci jubah mereka dan membuatnya putih di dalam darah Anak Domba” (Why 7, 14). Ho NICOLAU LOBATO nia liafuan karik, PADRE no MADRE sira mos fase sira nia BATINA MUTIN “com próprio suor, com próprio sangue”, nebe NA’I JESUS CRISTO haraik ba sira. Massacre iha Liquiça, Suai, sunu Igreja no Amo-Lulik nia uma sira, tolok no insulta, halo acusação oi-oin ... la’os tan Partido-Fretilin ka Partido-CNRT, sa tan PD ho PLP ... maibe, tan POVO SARANI. Padre no madre sira la mate ba PARTIDO. Sira mate ba TIMORES.

PAPA FRANCISCO dehan, “Pecatore, si! Traditore, no!” Barak liu mak ema sente moe bo’ot tan sai PECADOR, maibe la ta’uk ka la moe liu to’o sente baibain tiha de’it sai TRAIDOR no CORRUPTOR! Ema hotu-hotu sala nain! Ema ida-idak halo ona sala boot ka sala ki’ik. La iha ema ida mak sala la iha. Maibe, nu’udar sarani ... ema labele halo traição ba ninia POVO, ninia ESTADO no ninia FIAR. Nu’udar PADRE mos, labele taka matan no taka tilun ba POVO SARANI nebe iha IGREJA laran sira hananu bebeik, “Liu husi rai fuik ema halerik, liu husi nakukun ema tanis ... hamlaha hamrok ... liman ain-kolen!” Mata-wen no ran ne’e SANAK no DIKIN. Maibe, HUN no ABUT mak injustiça, crueldade no barbareidade. Traidor bo’ot liu mak wainhira hare POVO no NAÇÃO la’o mata-wen no mate hamlaha, maibe nia nonok de’it. Significa nia la halo CARIDADE. Tuir ha’u nia hanoin, DOMIN bo’ot liu mak wainhira ita hanoin no hatudu DALAN LOS no MORIS DI’AK ba ita nia rain, ita nia ema sira no ita nia na’i-ulun sira. CRITICA Mari Alkatiri no Xanana Gusmão ne’e CARIDADE ida. La’os tabeledor ba PROJECTO. La’os “insulto” no “tolok”, la’os hafoer naran! Wainhira simu Nobel da Paz 1996, Dom Carlos F.X. Belo SDB hola liafuan husi poeta Terentius dehan, “Homo sum: humani nihil a me alienum puto” – nu’udar ema, nu’udar ema ho moris baibain nian, ha’u labele laran malirin husik hela tiha lian halerik ema (seluk) nian loron ba loron! Tan ne’e mak, BATINA MUTIN nia vocação sai “voice of voiceless people of East Timor”! Hanesan LOUVA Nicolau Lobato, ha’u mos haksolok ho TMR tan sira na’in 2 hatudu duni LIDER POLITICO nebe hatudu duni CONSCIENCIA nu’udar TIMORES, no nu’udar CATÓLICO. Ha’u orgulho atu “promove” sira nia virtude ne’e. Ba ha’u NRL no TMR ne’e murak mean, diamante politica nebe Maromak haraik mai TIMOR. Ha’u ata sai de’it “porta voz” ka halo “iklan” de’it.
.

sexta-feira, 27 de maio de 2016

POLITIKA IBUN BALADA HARUKA KOLU BATINA MUTIN

.
Foto de: Guido Goulart
Opiniaun: Miguel Arcanjo (LF)

Falha grave neebe Partidos Politicos boot rua (FRETILIN & CNRT) timor oan nian halo dadaun maka hakarak soke malu ho Igreja katolika TL nian tanba liafuan deskontroladu sira hanesan "kolu ka hasai tiha batina mutin para mai halo politika iha PN.. !".

Partidos rua refere presija hanoin naruk, hateke dook, kalkula halo didiak, sukat ho ulun malirin maka depois halo konfrontasaun ho Igreja. Ema neebe estrategiku no politico vizionario simplesmente bele analiza katak iha TL nee, Igreja nia poder sei boot tebes no iha influensia aktivu no passivu neebe bele dehan forte los. A pedra, pietra, pedro, fatuk boot lalehan nia sei toos no metin hela. Labele koko atu sobu no soke. Nee bele dehan aktu politiku neebe politikamente la inteligente no suicidal.

Iha Filipina Igreja iha kapasidade atu organija people power kuandu poder politiku korruptu no podre ka dodok ona. Fenomeno interessante neebe agora ita hare dadaun maka politicos  timor oan barak neebe assume funsaun hanesan deputados iha poder legislativu RDTL nian, komesa "ibun balada no la elokuente ona" bainhira halo politika. 

Sira konfronto ideas ho akademista Timor oan Martinho Gusmao,  maibe em vez de responde ho maneira elegante tuir politika inteligente, estrategiku, akademiku ITUAN liu hosi hakerek sistematizadu no rasional, lae, lahalo ida nee, sira ibun balada no nervozu sae lalais, sira deskontroladu too temi KOLU BATINA MUTIN, indiretamente sira hakarak provoka konfrontasaun frontal no politika ho IGREJA APOSTOLIKA KATOLIKA ROMANA TIMOR LESTE. Tanba batina mutin maka identidade fizika Igreja Katolika nian neebe mos iha signifikadu historiku no espiritual ida neebe profundu no enraizadu sekulu ba sekulu. 

Se politicos partidos rua nee maka soke malu ho Igreja maka de certeza absoluta hanesan foti ulun fatuk deputados sira nia ba soke iha fatuk boot lalehan nian neebe metin ona iha rai lulik RDTL. Deputado sira nia ulun sei bubu, bolelu no bele tan nakfera tanba Igreja TL maka klamar lolos povo Maubere nian.

FRETILIN, MOVIMENTO FRENTE AMPLA DE NACIONALISTAS E PATRIOTAS maka matadalan ba ukun rasik an, IGREJA KATOLIKA APOSTOLIKA ROMANA TIMOR LESTE no uma lisan sira maka povo Maubere NIA MATADALAN ESPIRITUAL NO KLAMAR RASIK no ikus liu determinasaun no aten barani maka matenek povo nia neebe lori povo Maubere ba ukun rasik an. Relasiona ho nee maka dePUTAdos Natalino, Euladio, Francisco Branco neebe hakarak kolu Padre nia batina no insulta padre ida dehan bulak, sira presija kontrola nanal balada nian nee atu nunee labele arepende iha loron ikus. 

Politika nee ema dehan arte, seni, halimar ho liafuan ho elegante atu manan ema nia laran, laos uza liafuan irasional no emosional hodi kria tan deskonfiansa no odio iha ema nia fuan. Nee laos politico neebe inteligente hodi buka votos atu ezekuta nia idealismu no objetivu politico iha poder politico, maibe nee maka ema dehan suicidio politico tanba koko hakarak soke malu ho poder religiozu neebe nia abut metin ona no nia forsa makaas tebes iha aspetu influensia ema nia isin no klamar durante sekulu ba sekulu historia lao.

Estrategiku funu, politico inteligente no matenek nain Xina naran Sun Tzu dehan nunee:  "Jeneral neebe manan batalha maka ida neebe halo kalkulasaun barak no klean iha nia Kuartel molok tun ba luta iha batalha. Jeneral ida neebe derrotado maka ida neebe halo kalkulasaun  ituan deit maibe barani tun ba batalha, rezultadu maka derrotado".
.

quarta-feira, 25 de maio de 2016

Mari tabeledor boot liu iha Timor - FRETILIN hahu politik ditadura

.

Gustavo Simões

Tuir notisia jornal Suara Timor Lorosae, membru bankada parlamentar FRETILIN nian, de puta du Eladiu Faculto hakarak lori Padre Martinho Gusmao ba tribunal tanba nia sempre kestiona istoria FRETILIN nian.

Loos duni, Amu lulik kestiona duni partidu istoriku ida ne’e maibe tan deit kestiona, de puta du Faculto hakarak lori ba tribunal? Krimi saida mak Padre Gusmao halo? Kritika konsideradu krimi iha ita nia Kodigu Penal? Ka FRETILIN mak hakarak penaliza demokrasia, liberdadi expresaun no taka ema nia ibun tanba sira lakon ona sira nia kredibilidade iha povu nia leet  no hakarak soe rai rahun ba povu nia matan, hodi nune’e ita hotu kontinua hanoin katak FRETILIN 2002 hanesan ho FRETILIN 1975, Nicolau Lobato nian?

FRETILIN tenki aprende simu kritika hosi se-se deit, labele hahu histerismu uainhira ema kritika sira, tenki aprende simu konsekuensia hosi sira nia politika foer, ida mak Pensaun Vitalisia, tenki aprende halo politika hanesan opozisaun no tenki aprendi tane povu nia intrese aas liu Alkatiri nia intrese no ditadura. Hau dehan ba imi, karik imi la tebe sae Alkatiri hosi FRENTE nia lideransa, imi sei hakoi imi nia partidu, FRETILIN 2002. Eladio Facultu moe oituan ba no servisu ba povu keta halo politika hanesan Alkatiri nia TBO, ita boot hakarak lori Amu ida ba tribunal, entaun kuitadu imi, imi rasik mak hafoer dala ida tan imi nia partidu (FRETILIN 2002)  nia naran iha povu nia leet.

Ita keta haluha katak Igreija elementu importante tebes iha Timor-Leste nia funu hodi hetan Independensia. FRETILIN membru balun mak la hatene tanba sira iha tempu funu balun hamutuk ho inimigu no lakohi ukun rasik aan no ohin loron sira hatenu makaas loos hanesan sira mak funu-nain. Tanba balun lakohi independensia no tabele ba Alkatiri mak sira koalia hasoru ita nia membru igreija nian no la hanoin, sira hakarak halo sensasi deit hodi Alkatiri kontenti ho sira, hodi nune’e sira hotu hamutuk bele kontinia uza naran boot FRETILIN hodi hetan benefisius ba sira nia aan rasik.

Ita nia nasaun hasoru problema barak tebes, 68% povu moris iha kiak nia laran, ita nia eskola sira kondisaun kiak tebes, ita nia profesor sira la simu sira nia vensimentu, povu seidauk hetan bee moos nomos infraestrura basiku seluk hodi moris ho dignidade, no FRETILIN iha Parlamentu Nasional preokupa ho deklarasaun Amu Martinho halo ba media? Amu Martinho mak devia lori de puta du sira ne’e ba tribunal tanba sira hanesan fraude ida, sira tur iha Uma Fukun no simu osan boot maibe sira la servisu ba ema ke sira representa, sira servisu ba sira nia patraun no ba sira nia aan rasik.

Sorti boot ita sei iha lia loos hanesan Amu Martinho nian hodi povu hatene katak ohin loron FRETILIN laos ona hanesan 1975 nian, maibe sira sai ditador no esplorador foun iha ita nia rai. Karik Nicolau Lobato sei moris nia rasik ba hamutuk ho Amu Martinho hodi desmaskara ema ke ohin loron uza ninia naran nomos naran boot FRETILIN hodi hetan benefisiu ba sira nia aan rasik.
.
Sekretariu-jeral FRETILIN nian, Dr Mari Alkatiri, nia mos hamoe tebes FRETILIN no lakon ona ninia dignidade uainhira nia bolu Padre Martinho tabelador iha ninia Facebook.

“Martinho Gusmão tabeledor duni. Tamba la hetan kabide atu tabele ba Lideransa sira nebe'e sei moris buka tabele fali ba Saudoso Nicolau Lobato. Lalika sr. Martinho Gusmão. Diak liu fila fali ba estuda étika sosial. Tanba ita bot presiza duni. Deskulpa.” MA

Tebes duni katak Padre Martinho mak sai tabeledor ka Alkatiri mak tabeledor boot liu iha Timor-Leste?

Se mak tabele iha FRETILIN nia lideransa istoriku hanesan Nicolau Lobato no se mak tabele iha FRETILIN naran boot hodi hetan pozisaun no hetan benefisiu hosi Orsamentu Jeral Estadu nian hodi halo projetu ida ke la fo’o iha tempu badak benefisiu nein ida ba povu kiak no mukit? Se mak foin tabele ba Maun Xanana hodi mos hetan benefisiu? Se mak tabeledor boot ida ke aproveita ninia pozisaun hodi hetan pensaun vitalisia no benefisiu sira seluk ba ninia moris tomak? Mari Alkatiri mak tabelador ka Padre Martinho? Lalika hanoin barak tanba labarik sira iha eskola mos hatene katak Mari Alkatiri mak tabeledor boot liu iha Timor-Leste. Hau sujere ba Mari Alkatiri ba estuda tan prinsipiu demokrasia sira hodi nune’e la koalia hanesan ema dezesperadu iha facebook.

FRETILIN povu sei hakoi sira iha tinan 2017 karik sira la muda sira politika foer no oportunista hasoru Povu Maubere nia intrese no direitu.
.

terça-feira, 24 de maio de 2016

PR Taur: Deslutu Nasional Governu Batal

.

Suara Timor Lorosae - 24 de maio de 2016

QUELICAI-Prezidente Republika (PR)Taur Matan Ruak deklara ba luta nain sira iha suku Lelalai, Postu Admintrativu Quelicai, Munisipiu Baucau katak saudozu sira neebe mate lakon kontinua buka, la hapara, tamba iha tinan kotuk ba governu halo dezlutu nasional maibe batal tiha, ho rajaun saudozu sira barak maka too agora seidauk hetan.

Lia hirak nee hatoo husi PR Taur, liu husi dialogu aberta ho komunidade Suku Lelalai, iha Quelicai, Baucau, Tersa (24/05/2016.)

Ita nia saudozu sira neebe too agora seidauk hetan kontinua buka, konaba pensaun governu kontinua tau matan hodi rejistu, maibe ita hatene iha tinan kotuk ita nia governu halo dezlutu nasional, maibe ema barak kontra, tamba ita nia saudozu barak maka seidauk hetan, maibe ita halo uluk lutu, ida nee maka ita nia governu batal tiha, neduni ita kontinua buka ita nia saudozu sira para rekoilla sira nia ruin,” hateten PR Taur.

PR Taur haklean saudozu sira nia ruin barak maka familia vitima rekolla, tau iha Osowariu iha Timor laran tomak, too agora seidauk iha fatin, maibe familia vitima sira kontinua buka hodi rekoila too tempu ida governu sei foti desizaun hodi halot.

Iha fatin hanesan Veteranus Paul da Silva hateten Timor oan neebe mate ba funu ida nee barak maka ruin seidauk rekoila, no familia vitima sira barak maka seidauk hetan pensaun.  Joao Anibal

Foto: Presidência da República de Timor-Leste, Facebook.
.

segunda-feira, 23 de maio de 2016

José Ramos-Horta considera inaceitável atraso nos salários de professores em Timor-Leste

.

Díli, 23 mai (Lusa) - O ex-presidente da República timorense, José Ramos-Horta, considerou hoje "incompreensível e inaceitável" que o Governo do seu país continue a demorar tanto tempo para pagar salários e complementos salariais aos professores portugueses e timorenses.

"Há dinheiro, está orçamentado, então pague-se. Além das grandes doutrinas e teorias da educação, por favor comecem a pagar a tempo e horas aos professores timorenses e portugueses a quem já tão mal pagamos", disse à Lusa em Díli.

Ramos-Horta falava à Lusa à margem de uma Conferência Internacional sobre as Políticas da Educação e Investigação Científica nos Estados-Membros da CPLP, que inicia uma ronda de contactos entre representantes lusófonos neste setor.

"Quando recebi o convite para estar presente nesta conferência automaticamente pensei nesses professores portugueses e timorenses, mas em particular os portugueses que vem de tão longe, deixando as suas famílias, e todas são pessoas modestas, e que passam meses em dificuldades porque o Governo não consegue fazer a coisa mais simples que há num país, que é pagar salários", afirmou Ramos-Horta.

No passado dia 06 de maio o ministro da Educação timorense, António da Conceição, garantiu à Lusa que estava a ser aplicado um novo mecanismo para evitar que se repetissem os longos atrasos nos pagamentos de salários e componentes salariais de professores, estagiários e funcionários das escolas de referência.

"Definimos um novo mecanismo com a embaixada portuguesa em Díli para evitar esse problema e garantir o pagamento dos salários a tempo", disse António da Conceição à Lusa, à margem de um seminário em Díli sobre a língua portuguesa em Timor-Leste.

No entanto, mais de duas semanas depois os professores portugueses continuam sem receber os componentes salariais correspondentes a março, abril e maio e os professores e funcionários timorenses estão sem receber a maior parte dos salários desde fevereiro.

Em causa estão os pagamentos dos salários dos funcionários e professores timorenses e os componentes salariais dos docentes portugueses dos Centros de Aprendizagem e Formação Escolar (CAFE) que, constantemente, sofrem atrasos, em alguns casos de vários meses.

O projeto que este ano já começou mal - com praticamente todos os CAFE sem poderem abrir durante dois meses por atrasos de Portugal no envio dos professores - mantém novamente os atrasos, com os professores a referirem que ainda não receberam os componentes salariais de março e abril.

O protocolo com base no qual os professores são enviados para Timor-Leste prevê que além do salário pago por Portugal cada um dos professores receba do Governo timorense 1.000 dólares por mês como ajudas de custo, a que se somam mais 100 dólares por cada ano trabalhado no país.

António da Conceição explicou que o novo mecanismo desenhado pelo Ministério timorense envolve a definição destes pagamentos na categoria de transferências públicas, ficando uma pessoa responsável por garantir a transferência mensal do valor a pagar para a conta do projeto controlada pela Embaixada de Portugal.

"O ministério faz as transferências do montante destinado para a conta da cooperação da embaixada, e por sua vez daí para as contas dos professores. Temos apenas que concluir os últimos trâmites para garantir que não se repetem mais estes atrasos", explicou.

ASP//ISG

Lusa/Fim
.

sexta-feira, 20 de maio de 2016

FRETILIN 1975 HERÓI, FRETILIN 2000 NAKONU HO TRAIDOR

.

Fernando Fernandes

Ohin ita nia rai doben selebra Loron Restaurasaun Independensia, ba Timor Oan hot-hotu hau hakarak hatoo hau nia Parabéns ba konkista lulik ke povu Timor hetan iha tinan 1999 uainhira ba vota  iha referendum hodi ita rai doben bele hamirik iha mundu nia leet hanesan nasaun independente ida. 

Hanesan Timor Oan, ita  hot-hotu tenke iha orgullu boot, agradese no fo onra ba ita nia maun alin rihun ba rihun que mate hodi ita ohin bele goza ita nia independensia. Ba sira hotu hau nia obrigadu wain.

Ohin loron ita asiste loron feriadu barak iha ita nia rai hodi komemora ita nia luta, no ita nia pasadu heroiku no historiku maibe tinan-tinan hau haree elementu xavi  ida que ema barak haluha hodi fo’o kondekorasaun ida, haluha fo onra no karik  elementu ba luta ida ne’e laiha, ohin loron independensia laiha.

Maun  alin sira, ita labele haluha iha ita nia nia moris tomak katak Povu Maubere mak xavi ba independensia, Povu Maubere mak konkista duni ita nia independensia lulik, fiar hau, laiha Povu Maubere laiha independensia, laiha. Tanba sa mak ita nia ukun nain la fo’o medalla ida ka kondekorasaun ida ba povu tomak, hanesan kolektivu ida ke fo’o kontribuisaun boot liu ema hotu ba ita hetan independensia? Tanba sa? Tanba sa? Povu instrumentu ida deit hodi ukun nain ohin loron hariku sira nia aan, gasta povu nia osan, povu nia naran uza deit hodi  sira  naok osan mina rai nian hodi fahe ba malu? Uainhira mak ukun nain sira hader no hanoin ho honestidade katak POVU MAUBERE MAK HEROI BOOT LIU SIRA? Uainhira loos? 

Uainhira mak ukun nain sira hapara sira nia egoismu- arogansia no hahú dehan ita (inklui povu, klaru) no hapara ho liafuan hau, hau, hau, hau, hau. Sira nia hau, hau, hau...halo hau hanoin fali asu hatenu...Tristi tebes ita haree ukun nain sira nia egoismu, tristi tebes.

Aat liu mak ohin loron mos ita komemora partidu lulik ida nia moris, FRETILIN, partidu istoriku ke ita bele dehan hanesan alavanka ida ba ita nia independensia. Ema hot-hotu tenki hakruk duni ba partidu FRETILIN 1975 nian, ema rihun ba rihun mate tanba kaer bandeira FRETILIN nian, tanba defende FRETILIN nia prinsipiu politiku, laiha FRETILIN hanesan laiha povu no laiha independensia, ida ne’e ita hotu labele nega. Maibe…

Hau rona konferensia husi lider FRETILIN 2000 nian, Maun Lu no Maun Mari nian, ke sira fo’o horiseik no hau ba adapta. Maun Mari dehan:“Laiha konfuzaun ho ASDT 1974 ho ASDT agora”, hau mos hakarak dehan ba maun alin sira, LABELE IHA KONFUZAUN HO FRETILIN 1975 HO FRETILIN 2000 nian, LABELE HALO KONFUZAUN maun alin sira.

FRETILIN 1975 ita hotu nia partidu lulik, ita tenki respeita to’o ita mate maibe FRETILIN 2000, Alkatiri no ninia matroz sira nian, ita diak liu sai ba dook no buka partidu seluk hodi vota iha tinan 2017, tanba FRETILIN 2000 nian nakonu ho ema traidor, nakonu ho ema bosokteen, nakoku ho kolonialista foun que sira nia objetivu mak: sama povu nia direitu, hariku sira nia familia, belun no hakonu sira nia bolsu ho povu nia osan. FRETILIN agora sai traidor boot ida ba Povu Maubere nia luta no Povu Maubere nia terus durante tinan 24. FRETILIN agora nakonu ho ema traidor que buka deit diak ba sira nia aan rasik. 

FRETILIN iha PN halo saida ba defendi povu nia direitu? Sira servisu ba povu ka ba ema balun nia interesse? FRETILIN iha PN ba deit iha ne’eba ba defendi Alkatiri no grupu kikoan nia intrese, povu nia intrese sira haluha desde tinan 2000. Pensaun Vitalisia se mak sai autor? Mega projetu Oekussi nian que governu fakar millaun ba millaun, se mak nain ba projetu ida ne’e? Sira halo festa pribadu boot los ho povu nia osan no saida mak akontese ba ita nia povu doben? 68% moris iha kiak no susar nia laran. FRETILIN ohin loron mos sai kulpadu boot ba Povu Maubere nia terus tanba haluha tiha ona defende povu doben ne’e ninia direitu.Ba hahalok aat ida ne’e hosi FRETILIN hau foti konkluzaun katak FRETILIN 2000 nakonu ho traidor no traisaun. To’o ona ora ba  Povu Maubere  hader no fo’o kastigu boot ba traidor sira ne’e iha 2017. FRETILIN 2000 la merese kaer ukun, sira lakon sira nia dignidade, sira faan prinsipiu lulik FRETILIN nian no faan sira nia klamar ba dolar.

Mai ita hotu fo’o liman ba malu hodi tebe sae oportunistas traidor sira ne’e iha tinan 2017 no hili líder ida ke hadomi Timor Oan hodi Povu Maubere hetan moris diak no prosperidade iha sira nia moris tanba povu doben ne’e merese tebes.

VIVA POVU MAUBERE!
VIVA FALINTIL!
VIVA FRETILIN 1975!
ABAIXU FRETILIN OPORTUNISTA 2000, MARI ALKATIRI NIAN!
.

quinta-feira, 19 de maio de 2016

Senario Hamonu Taur Matan Ruak

.

Husi: Ediy da Costa Guterres

Iha mundu politika lideransa sempre invrenta situasaun rua wainhira sira ukun no halo desijaun politika ruma sobre intereses Nasional. Ida, hetan kritika no tratamentu la diak husi adversario politika enklui buka meus hotu atu ataka no hamonu. Rua, hetan gava (elogiado) no reja husi povu. Hau nia aman uluk sempre sama antensaun ba hau katak, O la bele tama iha vida politika tamba wainhira O sai lideransa O halo diak ema at la gosta O no pelo kontrario O halo at ema diak la gosta O! situasaun ida nee agora lao iha ita nia nasaun.

Fofoun hau hanoin katak problema politika nebe mosu iha pais ida nee tamba prosesu natural husi tradisaun Demokrasia nebe ita adopta dehan, iha kontrola entre orgaun soberania sira (Checks and Balances) maibe hau hanoin sala. Barak liu orgaun soberania no lideransa sira uja tradisaun Demokrasia atu hamonu malu tamba hamrok ba poder.

Iha tinan 2006 mosu krize bo`ot nia objeativu atu hamonu governasaun nebe hari husi prosesu Demokrasia. Orgaun soberania hanesan Presidente da Republika Xanana Gusmao ho Chefe do Governu Primeru Ministru Mari Alkatiri ho modelu lideransa rua nebe diferente hamosu  pertubasaun entre orgaun soberania no lori Timor-Leste ba rai kuak.

Iha tinan 2009 la iha udan no la iha anin partido FRETILIN hanesan opozisaun halo mosaun sensura ba Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) ho intensaun atu hamonu quartu (IV) Governu Konstitusional lidera husi PM Xanana Gusmao. Kazu hirak iha leten la mosu asidental maibe liu husi senario nebe planea antes.

Mestri bo`ot nain rua nebe abituado ona korta dalan no uja meus hotu atu halo inpedementu ba sira nia adversario politika, agora hafuhu hela sira nia adversario foun atu halo ataka. Meus barak sira uja ona hanesan halo polemika ba kazu ezonerasaun Lere Anan Timur to`o Governu lori Presidente da Republika General Taur Matan Ruak (TMR) ba Tribunal, uja Parlamentu Nasonal hodi ataka Presidente Taur no Ikus sira utulija Veteranus hodi kontra Presidente Taur liu husi Petisaun.

Hau senti hakfodak wainhira rona husi Veteranus oficiais superior F-FDTL dehan Maun Bo`ot nain rua husi CNRT no FRETILIN bolu sira no husu ba sira atu halo deklarasaun kontra Presidente Taur Matan Ruak. Tuir observasaun Veteranus F-FDTL balun konsege tama iha lasu politika nian maibe barak mak sei tau an hanesan independente la mete iha situasaun refere. Kestaun iha leten bele hamosu presepsaun diferente pro no kontra iha institusaun F-FDTL nia laran no bele fo risku ba instabilidade Nasional.

Durante nee Presidente Taur nia Adversario sira la hetan oportunidade atu ataka livre tamba iha Parlamentu Nasional bankada Partido Demokratiku (PD) no Presidente Parlamentu Vicente Guterres sempre defende no halo favor ba Presidente Taur nia politika. Hare ba PD ho Presidente Parlamentu hanesan tamen ba Presidente Taur maka CNRT duni sai PD husi Bloku Koligasau (BK) no hasai Vicente Guterres husi Presidente Parlamentu Nasional. 

Agora dalan loke luan ba sira atu halo senario no jogadas politika foun hodi hamonu Presidente Taur atu atinji sira nia objeativu. Maibe talves Taur mos iha hela estratejia rejerva no perpara hodi halo kontra ataka? Ita hein no hare jogadas nebe lider sira halo iha tempo tuir mai antes tama elisaun 2017.
.
Problema no kazu hirak nebe akuntese hasoru Presidente da Republika Taur Matan Ruak hodi hamosu perguntas simples tolu. Ida, Tamba saida problema hirak nee mosu? Rua, problema hirak nee mosu atu halo saida? Tolu, Semak halo senario (autor principal)?  Resposta badak ba perguntas tolu;Ida, Problema hirak nee mosu hasuru Presidente Taur Matan Ruak tamba eziste ona Partido Libertasaun Popular (PLP). Antes nee Lideransa balun husi Partido CNRT halo ona aprosimasaun ba ema konfians Taur Matan Ruak iha Aitarak Laran hodi konsola Taur atu ba lidera fali Partido refere hanesan Presidente Partido CNRT no Maun Xanana Gusmao hanesan KONSELERU PARTIDO. Ho intensaun Maun Xanana atu kontinua kaer volante iha vida politika Timor-Leste nian.

Maibe aprosimasaun nebe CNRT halo nia resposta mak PLP, tuir informasaun nebe iha Fidelis Magalhaes  ho Assessor sira iha Aitarak Laran maka obriga Taur atu lao hamutuk ho sira hodi hari partido foun duke tama CNRT. Karik TMR ba CNRT hanesan mos Taur tama tahu laran hanesan agora akuntese ba Mari Alkatiri ho partido FRETILIN. Rua, adversario politika Taur nian sei uja meus hotu hodi kria situasaun balun hodi hamosu elisaun antisipada hanesan PN halo Mosaun Sensura ba Governu, Governu la hetan votus konfiansa husi PN, hamosu krize institusional, PM Regina-an enklui bele kria konflitu entre institusaun F-FDTL Vs PNTL no Ex. Organizasaun Arte Marcial sira tamba institusaun F-FDTL, PNTL no Organizasaun Arte Marcial fasil sira utiliza hodi loke dalan ba elisaun antisipada atu bele impede Taur la bele halo kampanha iha elisaun 2017. Karik iha elisaun antisipada uniku Presidente da Republika mak sei ejiste no sei perpara elisaun iha loron 30 nia laran tuir Konstitusaun RDTL.

Hau nia hanoin karik iha elisaun antisipada Taur Matan Ruak bele kontinua Re-Kandidatu an ba Presidente da Republika 2017-2022. Maiske Taur deklara ona ba publiku katak nia sei la Re-Kandidatu tan ba Presidente da Republika maibe PLP bele kandidatu fali Taur ba Prisidente da Republika. Karik senario nee mak akuntese duni Taur Matan Ruak tenki deklara an tama partido PLP antis elisaun no saida mak sei akuntese iha elisaun geral 2017? PLP sei manan iha elisaun Parlamentar no elisaun Presidensial.Signifika Presidente da Republika husi PLP, Presidente Parlamentu mai husi PLP no Governu mos sei forma husi PLP. (Hau husu ba Partido FRETILIN no CNRT keta paniku tamba nee hau nia analiza deit tamba iha elisaun povu mak sei determina).Tolu, semak autor ba problema hirak nee?  La persija halo analiza no resposta klaramente tamba labarik ki`ik sira mos hatene no komprende semak iha senario hirak nia kotuk. Semak bele uja Veteranus F-FDTL, semak bele uja Governu no Parlamentu Nasional hodi kontra Presidente da Republika se laos ita nia Maun, se fali? Heheheheee…

Bazea ba problema no analiza iha leten hodi hamosu konkluzaun ida katak, orgaun soberania sira uza sala tradisaun Demokrasia nebe lolos atu halo kontrola bamalu maibe so uza deit hodi hamonu malu tamba hamrok ba poder no kadeira.

Artigo ida nee hanoin pesoal la representa institucao nebe hakerek nain serviso ba.

Kritik no sujestaun bele haruka ba email: ediy.guterres@gmail.com
Hakerek nain hela iha Dili.
.

quarta-feira, 18 de maio de 2016

Povu kontinua moris rabat rai, Estadu iha ne’ebé lós?

.

Hosi: Vitor Maia

Dala barak ita hakarak haree sasan sira akontese, ka ema hetan resposta di’ak ba problema ruma maibe la presija liu hosi burokrasia ida ke todan, ka liu hosi prosesu naruk, ka ema balu tenke hatama sira nia kanuru-tohar. Ita nian hakarak mak boot sira lalika halo jestaun mikro no responsabiliza ema ne’ebé ezekuta deit. Ita hotu hakarak servidór Povu sira bele pragmátiku uitoan, onestu, servisu ho efisiensia no hatudu respeitu dignidade ema ne’ebé sira servi ba, liuliu tanba mákina Estadu ne’e tolan osan (bem público) boot tebes kada tinan.

Diferensa entre komportamentu funsionáriu iha mákina Estadu ne’ebé produtivu ka lae mak ne’e: Komportamentu funsionáriu ne’ebé produtivu mak la preokupa ho status quo; xefe sira fo orientasaun deit servisu halo kedas no reporta fila fali rezultadu; sempre buka alternativu foun wainhira hala’o knaar ruma. Maibe funsionáriu ne’ebé la produtivu hakarak mantéin deit empregu ka kaer metin kadeira; haree problemas hela deit no koalia mak problema deit; lakohi asume responsabilidade ba rezultadu ruma; hakarak justifika hela deit tentativu ne’ebé sira halo maibe laiha rezultadu ruma. Komportamentu oin rua ne’e ninian refleksu iha performance governasaun.

Ne’e atu dehan katak prezensa Estadu laós hanesan ita loke rádiu rona deit promesa mamuk hosi ukun na’in sira kona-ba buat ne’ebé sira hakarak atu halo iha tempu mai; Povu prefere liu rona sai buat ne’ebé polítiku sira sei la halo. Onestidade mak ida ne’e no Povu apresia lia lós. Povu Timor-Leste tilun nakonu tiha ona rona deit konaba projetu boot iha área infra-estrutura nian, ka obra boot sira ne’ebé rezulta hosi “consenso alargado”. Maibe sei furak liu Povu rona no hatene katak modelu Estadu no governasaun ida ne’e presija halo duni reforma. Konserteza polítiku sira lakoi temi ida ne’e.

Buat ne’ebé ita hatene mak ne’e: Modelu Estadu ho ninian mákina ida boot ne’e mantéin deit ekonomia ida permanentemente kiik tebes (economia atomizada); temi atomizada katak merkadu internu la efisiente, produsaun doméstiku kiik tebes hanesan ema moras anemia, no nesesidade báziku depende makas ba importasaun hosi rai liur. Importasaun sasan hosi rai liur fásil liu tanba ita la presija hisik kosar.

Tebes, Timor-Leste nakloke ona ba mundu, no ho volume importasaun ne’ebé ás, halo konke kresimentu ekonómiku sa’e maski artifisialmente. Artifisiál tanba kresimentu bazeia ba konsumu. Kresimentu hanesan ne’e iluzaun ida, ba sa wainhira osan (hosi minarai) laiha ona atu selu, ema sei fila fali ba rai hodi hisik kosar. Iha tempu ne’eba karik ema sei hadau malu tanba deit rai; rai barak iha ona ema seluk ninian liman; rai na’in faan tiha rai, hetan osan hodi gasta deit ba sasan ne’ebé laiha retornu ekonómiku. Temi iluzaun mós tanba ita nian balansu komersiál défise hela deit no défise ne’e hetok boot ba beibeik. Esportasaun tun ba beibeik.

Ekonomia Timor-Leste enfrenta problema ida⎯laiha kresimentu inkluzivu ne’ebé sustentável. Se Timor-Leste lakoi hakiak nia rikusoin liu hosi ninian kosar rasik, país ida ne’e sei kondenadu moris ho tusan hela deit. Governasaun ekonómiku ida ke la ejije produtividade no badinas hosi sidadaun halo konke atividades ekonómiku sira kontinua hetan finansiamentu tomak hosi osan Fundu Minarai; finansiamentu Orsamentu Jerál Estadu mós liu pursentu sianulu mai hosi Fundu Minarai. Tinan ba tinan governu sira viola hela deit lei fundamentál ekonómiku konaba eskasez; foti osan pursentu tolu hosi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) foti tan montante liu RSE tanba deit hakarak hatudu karidade. Ida ne’e hanesan mós enjiñeru konstrusaun sivil ke tenta atu viola lei termodinamiku tanba deit hakarak hatudu domin ba natureza. Konfuzaun boot!

Maski foti osan boot hosi Fundu Minarai, ekonomia sei enfrenta nafatin risku boot ida mak dezempregu. Ita lahatene lós taxa dezempregu iha rai laran maibe ita hatene deit katak joven barak mak halai sai hosi Timor-Leste hodi buka moris no suporta sira nian família tanba laiha fatin ba sira iha país ida ne’e. Dezempregu mós sa’e hela deit kada tinan. Maski hatene hela, governu sira ladun fo importansia iha sira nian polítika públiku.

Nune’e, iha sorin ida ita persija reve fila fali relasaun entre modelu Estadu ho ninian governasaun ida ne’ebé la serve atu dudu ekonomia país ne’e ba oin ho ekonomia ida anémiku ne’ebé tau em kauza soberania Nasaun. Estadu no governu sira tuir lolós konsentra enerjia tomak atu hases ekonomia hosi dependensia ba Fundu Minarai⎯úniku fundu soberanu Timor-Leste iha. Governu sira liu ba tuir lolós pragmátiku foti medidas hodi rekupera lalais kustu ne’ebé ás tanba distrasaun oioin ne’ebé la fo vantajem ba ekonomia. Estadu no governu sira tuir lolós prepara medidas hodi kapta investimentu hosi rai liur hodi aumenta esportasaun. Maibe tanba distrasaun oioin mak hadok investimentu esternu hosi ita nia país no promove fali konsumu internu. Ekonomia sei sofre no governu sira sei penalizadu tanba prefere hateke liu ba kotuk duke ba oin. Afinál, Estadu no governu sira seidauk komprende katak prioridade mak ekonomia, laós polítika orasamentál. Maibe parese ke polítiku sira gosta duni kria distrasaun oioin, halo Povu bidu tun sa’e hela deit lahatene atu alkansa saida lós; karik ne’e estratéjia di’ak ida atu halo ema hamanasa kontente. Pelu menus ba sira ne’ebé gosta lakon tempu no enerjia ho bidu.

Iha sorin seluk, ita mós hakarak haree sidadaun barak liu mak asume responsabilidade hodi duni tuir sira nian destinu rasik, no la hein ka husu deit Estadu ninian tulun. Para ita bele haree sidadaun sira ativu liu tan iha prosesu dezenvolvimentu, sidadaun mós presija dehan ba Estadu pára ho asistensia oioin, no pára kous sidadaun sira ho osan. Enkuantu transferências públicas sai nudaar meiu ida hodi asegura “estabilidade”, maka sidadaun sira ninian kontribuisaun sei kontinua fraku nafatin (anémico), no úniku fundu soberanu ne’ebé ita iha ne’e sei mohu lalais.

Hanoin nafatin katak Timor-Leste riku ho rikusoin oioin, ne’e ejemplu iluzaun ida no halo konke komportamentu maioria Timoroan hanesan ema toba dukur hela enkuantu ema balu (grupu kiik) aproveita hosi inérsia ida ne’e hodi hariku sira an no habelar sira nian puder ka influensia. Lójika ida hanesan ne’e presija muda.

Bainhira lós mak desizaun entrega tomak iha munisípiu sira liman? Ministériu sira deit mak hatene ukun rai ida ne’e? Bainhira lós mak munisípiu sira hahú hala’o sira knaar kuandu desizaun ne’e sei konsentra hela iha kapitál deit? Too ohin, desentralizasaun la liu retórika deit. Atu asegura prezensa Estadu too iha baze ne’eba signifika katak transferência de poderes tenke halo ona ba nível administrasaun iha kraik, ba sidadaun sira, ba empreza sira no ba família sira. Afinál família no empreza sira mós ajente ekonómiku, laós deit Estadu. Nune’e, sidadaun sira, emprezáriu sira bele hala’o sira knaar ho responsabilidade, sira bele ganã tan auto-confiança, no bele konkista no kontrola soberania di’ak liu tan.

Maibe difísil atu mobiliza ajente ekonómiku sira enkuantu ita sei iha Estadu ida ne’ebé harii bazeia ba figura ida ka rua ka grupu kiik ida. Estadu ida hanesan ne’e gosta proklama mehi deit no obriga sidadaun sira tolan tomak mehi no sira nian hakarak rasik. Ohin, Povu matenek ona no hakarak liberta nia an hosi kiak, beik, no subdezenvolvimentu, no lakoi rona promesa mamuk deit.

Oinsa Povu bele liberta an ho tipu governasaun ida hanesan ne’e? Libertasaun só bele akontese wainhira Estadu firme iha nia promesa, koerente iha nia polítika públiku, hakbesik an ba Povu hodi rona mehi no satisfaz Povu ninian hakarak no presija. Tinan sanulu resin hat liu ona, maibe ita haree mudansa halo hela deit iha polítika, tinan-tinan sistema muda hela deit, ema mós troka tun sa’e tanba diverjensia hanoin, maibe Povu kontinua moris no mate ho aifarina, povo Timor Leste hetok kiak no mukit barak liu tan, 68% Povo Timor Leste maka kiak iha dimensaun barak haktuir relatorio organizasaun internasional kredivel sira, Estadu iha ne’ebé lós?.....!!!!!!!
.

terça-feira, 17 de maio de 2016

Lere, Xanana & Mari Mesak Timor-Leste La Manan Funu

.

Husi: Ediy da Costa Guterres

Prosesu funu hodi hari nasaun Timor-Leste involve Timor oan hotu enklui ema estrajerus no povu Indonezia rasik. Funu Timor-Leste fahe ba Frenti tolu hanesan ita hotu hatene Frenti Armada (FALINTIL), Frenti Klandestina (Povu iha Vila) no Frenti Diplomatika (Timor oan iha deaspora) no antis Timor-Leste hetan ukun rasik an povu rihun atus rua resin mak mate durante funu tuir relatorio CAVR.

Depois de Timor-Leste restora nia independensia iha dia 20 Maio 2002 lider oan nain rua mak hamrik hodi kualia makas no hatudu sira nia attitude hanesan Timor-Leste nee sira nia kusta no hanesan sira mesak mak funu, hanesan sira nia familia mesak mak mate ba Timor-Leste nia ukun rasik an. Tamaba deit sira nia Egoizmu no ambisaun hodi hamosu krize 2006 halo povu terus tan dala ida iha tempo Independensia nia laran.

La to`o deit iha nee agora sira fila hamutuk hodi fahe privilezu ba malu husik hela povu rihun atus rua resin nebe mate soe hela sira familia hanesan faluk no oan kiak moris hanesan segundu klase iha nia rain rasik. Sira hamtuk atu fahe deit Povu Timor-Leste nia osan ba malu, Maun Xanana halokonta Municipio 12 no Mari Alkatiri halokonta enklave Oecusse (diskursus PR iha PN). Durante sira nia tempo no sira moris, lei la iha valor (la vale) no regras la folin iha sira nia oin, sira tau sira nia an as liu Kostitusaun no Lei sira, sira taun sira nia an hanesan ema matenek liu iha Timor-Leste maibe sira la uja sira nia matenek atu hadia povu nia moris maibe uja deit hodi halo riku sira nia an, familia no kolega.

Tinan barak nia laran asuntu hirak nee sai hela debate publiku derepente iha tinan ida nee mosu tan lideransa ida husi Frenti Armada Sr. Lere Anan Timur (LAT) nebe nia attitude no komportamentu at liu utuan nia mestre (guru kencin berdiri murid kencin terbang). LAT laos hatur nia an as liu lei maibe nia mos halo karta petisaun ba Presidente da Republika Taur Matan Ruak. Kolega ida dehan ba hau, Lere halo petisaun nee insubordinação no insubordinação hanesan mos LAT halo golpe estado, iha Timor forsa halo petisaun no Golpe estado nia estatuto hanesan ho Grupu Gastao Salsinha no Maijor Alfredo Alves Reinaldo.

Laos deit halo Golpe Estado maibe Lere mos nega Joventude Loriko Asu Wain nia involvementu iha funu ba ukun rasik an. Tamba deit ambisaun, lere dehan at Pedro Klamar Fuik (PKF) iha publiku liu husi Media Nasional. PKF reprejenta gerasaun foun no Joventude Loriku Asu Wain iha institusaun F-FDTL, iha tempo registensia PKF nia involvementu bo`ot tebes hanesan forma organijasaun registensia iha Vila, kria ligasaun ho FALINTIL, autor ba 12 de Novembru 1991, apoia logistika ba Ailaran. Depois hetan orientasaun husi Comandante David Alex Daitula hodi sai ba liur no durante PKF iha liur nia kontinua serviso no fo apoia nafatin ba ita nia luta.

Lere maupagador, Lere dehan nia nunka rende menutu ida tun mai han tiha Bapak nia Supermi mak sae fali ba ailaran. Lere nega tiha katak, apoia logistika no osan ba ailaran laos husi povu nebe mak tun mai rende serviso ho Bapak, han supermi hodi suporta fali imi iha ailaran. Karik Lere la hatene tamba Lere subar deit iha fatuk kuak taka tilun taka matan la hatene prosesu funu nee lao halo nusa, hodi halo argumentu hanesan labarik. Karik Frenti Klandestina mak la fo apoia ba Frenti Armada hau hanoin Lere mos parese agora rui lahuk ona iha foho leten neba.

Funu ba Timor-Leste nia independensia lori Frenti tolu no uniku FRENTI KLANDESTINA mak terus no sofre liu tamba Frenti Klandestina halo funu iha LAFAEK NIA IBUN LARAN. Frenti Klandestina mos sai ponte atu liga Frenti Armada no Frenti Diplomatiku liu husi dokumentu no dadus nebe haruka husi Timor-Leste ba estranjerus, sein dadus ho dokumentu Frenti Diplomatiku mos la halo Boy.

Frenti tolu nee uniku Frenti Klandestina mak brani liu Frenti rua seluk. Iha 12 de Novembru 1991 hatudu momos Joventude lori hirus matan mak ba hasoru kartus iha simiteru Santa Cruz, joventude organiza malu halo demostrasaun iha Timor-Leste no iha Indonezia ema kaer barak mak oho, kastigo, lori lakon no feto sira hetan turturasaun no violasaun seksual.

Frenti Diplomatiku halo diplomasia iha Sopa no Tinto nia leten, Frenti Armada tiru halai no tiru subar deit. Frenti Armada sira nebe mak heroi lolos no brani ba funu mate hotu ona hela deit sira tauk ten no ibun beik mak sei moris hodi naran kualia.

Imi sura terus no kolen, se mak uluk haruka imi ba funu? Funu atu halo saida? Joventude sira luta atu liberta patria no liberta povu laos atu hadau malu kadera hanesan imi, tamba nee Joventude hanesan Gerasaun foun tur nonok no sei hakmatek. Ema ida la haruka imi ba funu, imi ba funu tamba imi nia konsensia no esperitu nasionalismu. Depois funu hotu tamaba sa imi sura fali kolen hanesan los ami mak uluk haruka imi ba funu.

Diak liu keta mai sura kolen iha ami nia oin, la iha Joventude la iha povu la iha Indenpendensia. Lere, Xanana & Mari Mesak funu to`o Manu nehan moris mos ita la ukun an tamba nee keta gava an demais. Timor-Leste iha tamba hotu-hotu nia kontribusaun barak no utuan hodi hari nasaun nebe ita hotu hadomi, la iha rajaun atu lider ruma mai gava an atu halo tuir nia hakarak. Katuas Veteranus sira hakarak Joven no gerasaun foun hakruk no respeitu imi diak liu hatene tau an se lae Gerasaun foun no Joventude hamutuk mak sei futu hotu imi atu Timor-Leste moris hakmatek utuan, laos tinan ba tinan mak rona ba imi mak han malu hela deit.

Artigo ida nee reprejenta hanoin Joventude Loriko Asu Wain no Mate Restu 12 de Novembru 1991.
Kritik no sujestaun bele haruka ba email: ediy.gusmao@gmail.com

Hakerek nain hela iha Dili.
.