domingo, 25 de junho de 2017

TMR, “SIRA NE’EBE TABELE XANANA HAKARAK APROVEITA DE’IT”

.


PARTIDO LIBERTAÇÃO POPULAR (PLP) - Rua Metiaut, Dili, Timor-Leste

Komunikadu Imprensa

TMR, “SIRA NE’EBE TABELE XANANA HAKARAK APROVEITA DE’IT”.

SAME, 24 Juñu 2017 – Prezidente Partidu Libertasaun Populár (PLP), Belun Boot Taur Matan Ruak hateten, nia koiñese di’ak Prezidente Partidu Congreco Nacionál Reconstrucão Timorense (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão,tanba tinan 17 hanesan nia vise komandante iha ai-laran, tanba ne’e TMR hatene momoos  ema ne’ebé tuir Xanana  hakarak aproveita de’it atu hetan oportunidade maibé sei la ajuda Xanana.

“Imi nia maun boot Xanana horseik iha ne’e, ha’u tinan 17 ninia wakil iha ai-laran. Ha’u koiñese Maun Xanana liu ita boot sira iha ne’e, no liu ministru sira ne’ebé la’o ho nia. Sira ne’ebé agora tuir nia ne’e aproveita para hetan oportunidade de’it. Sira la’os ajuda nia, sira nia oin ha’u koiñese hotu, sira la brani ko’alia ho ha’u, ha’u ko’alia ba sira dala ida de’it”, Prezidente PLP, Belun Boot Taur Matan Ruak hato’o iha Nia kampañe eleitoral ba dala-lima iha Postu Administrativu Same, Munisípiu Manufahi, iha Sabado fin do semana.

Eis-Xefe Estadu no Eis-Guerileiru ne’e mós hatutan katak,  “Tanba ne’e,  ha’u mai hamutuk ho imi iha PLP para ita halo mudansa agora. Mudansa refere mak atu fahe riku hanesan, oportunidade hanesan. Imi sei lembra, wainhhira ha’u ba Parlamentu, ha’u hateten ba sir,a imi kria orang numeru satu, numeru dua. Ha’u la funu, la terus tinan 24 para halo ida ne’e”.

Eis Xefe Estadu hateten durante tinan lima hanesan Xefe Estadu promulga $8.5 billoins ba governu atu ezekuta. Maibe, nia rezultadu la hanesan ho osan boot ne’ebé sira gasta, tanba ne’e ‘Time is over, Game is over’. Fó tempu ba PLP atu ukun ho governasaun ida “ONESTU, MOOS, IHA INTEGRIDADE NO EFISIENTE”.

Militantes no apoiantes sira husi Postu Administrativu Same Villa partisipa iha kampañe refere entuziasmu maka’as tebes.
Informa mós katak kampañe iha Postu Same Villa la mobiliza apoiantes hosi Postu Administrativu sira Munisipiu Manufahi nian,  tamba postu seluk mós hala’o kampañe ho komisiu hosi ekipa kampañe husi partidu PLP nian.

Hafoin remata iha Same Villa, Prezidente PLP ho nia komitiva kontinua kedas ba Munisipiu Ainaro hodi hala’o kampana iha ne’eba.

~~~~~~ H O T U ~~~~~~

Favor kontatu |Please contact:
For general Inquiries | Ba informasaun geral: info@plp.org.tl ​ ​
For media related | Ba asuntu media Media@plp.org.tl Sebastião Guterres: + 670 7856 2277 | Dilecto Tilman +670 78141663 | Eurico Pereira: + 670 7724 3674​
The Spokesperson | Portavos : Fidelis.Magalhaes@plp.org.tl

Website: plp.org.tl | Facebook: https://web.facebook.com/Partidulibertasaunpopular/ | Twitter: https://twitter.com/Partidu_PLP
Property of PLP | Propiedade PLP. All rights reserved.

For general inquire Please contact | Ba informasaun geral favor Kontatu : info@plp.org.tl
For media related, please contact | Ba asuntu media, favor kontatu Media@plp.org.tl
For contacting the Spokesperson please contact : Atu kontatu portavos, favor kontatu: Fidelis.Magalhaes@plp.org.tl
Website: plp.org.tl | Facebook:
Twitter: https://twitter.com/Partidu_PLP
Property of PLP|Propiedade PLP. All rights reserved.
.

quinta-feira, 22 de junho de 2017

Durante Mandatu, Taur Aprova OJE 8,5 Miliaun

.

FSuara Timor Lorosae- 22 de junho de 2017

UATUCARABOU- Presidente PLP Taur Matan Ruak afirma durante nian mandatu nudar Presidente Republika husi period 2012-2017 nian parte aprova Osamentu Jeral Estadu 8, 5 Miliaun.

Durante hau nian mandatu nudar Presidente Republika husi period 2012-2017 hau aprova Osamentu Jeral Estadu 8, 5 Miliaun maibe ba orsamentu neee governu halo gastus latuir nesesidade povu nian no ba prosesu Dezemvolvimentu oras nee dadaun liu liu ba infrastrutura seitores balun kontinua ladauk resolve,” dehan Taur Matan Ruak bainhira halo kampania iha postu administrative Uatocarabou Munisipiu Viqueque, Kuarta ( 21/6/2017).

Nia dehan governu iha nian planu diak maibe ba jestaun hanesan saida maka sira atu presiza halo nee maka ladauk iha tamba nee maka ba OJE neebe maka 8,5 miliaun  tinan tinan  husi aprovasaun maibe too ras nee dadaun buat balun ladauk resolve ho diak no too oras nee dadaun sei sai preukupasaun.

Ita nian nian governu iha plnua neebe adekuadu maibe sira rasikla iha vizisaun nebe maka diak tamba nee nee maka ba oJE nee rasik ladauk resolve neseidade povu nian oras nee ba seitores hanesan infraesrutraladauk resolceediak no sei sai preukupasaun “dehan Taur.

Eis Presidente Republika nee afirma kuadu PLP maka povu fo fiar hosi kaer governu maka sei halo mudansa ba kestaun sira hanesan nee tamba PLP iha ona planu no programa neebe rasik hodi reolve ba kestaun nee.

“Tamba ba OJE neee be maka ho montante 8,5 miliaun neee laos osan neebe maka uituan  bele halo ona buat barak liu liu ba prosesu desemvolimentu no too oras nee povu kontinua halerik” dehan nia. Natalino T.da
.

FRETILIN halo kampanha iha Likisa ba loron dahuluk kaer ukun, FRETILIN Lakohi Kopia Dezenvolvimentu RAEOA

.
Foto, Facebook.
Independente-  Mateus dos Santos - 22 de junho de 2017

DILI:Partidu Frente Revolusionáriu Timor Leste Independente(FRETILIN) garante sei la kopia dezenvolvimentu iha Rejiaun Autónomu Espesiál Oekosi Ambenu (RAEOA)  hodi implementa iha munisípiu 12 iha territóriu Timor-Leste.

Ba loron daruak kampaña FRETILIN ho Tipu Diálogu hamutuk ho juventude no estudante Universitáriu UNPAZ, UNDIL,UNTL, DIT, IOB, ICS, ICR, Institutu Canossa no Juventude FRETILIN sira.

Sekretariu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hatete, bainhira hetan fiar husi povu manan iha eleisaun Parlamentár FRETILIN sei hala'o dezenvolvimentu iha munisípiu seluk hanesan hotu ho Rejiaun Autónomu Espesiál Oekosi Ambeno (RAEOA).

Tanba nia dehan, Se dezenvolvimentu iha Munisípiu tomak halo hanesan iha RAEOA entaun ema ba Oekusi ona lakohi ba tan vizita munisípiu Seluk.  

FRETILIN iha programa dezenvolvimentu atu implementa iha munisípiu sira seluk atu ema ba Oekosi, ema mos hakarak no laran kmaan ba haree fali dezenvolvimentu iha munisípiu sira seluk.

“ Ita tenke halo ho iha Kriatividade halo sasan di'ak maibé hot-hotu labele hanesan se ha'u halo ponte ida iha Laklo maka nia modelu hanesan ponte iha Oekusi ema dehan kopia tuir de'it”, dehan nia hafoin dialógu hamutuk ho juventude no estudante universitáriu TL iha UNITAL-Bekora –Dili,horisehik.

Alkatiri dehan, Oekusi  ne’e sai ona hanesan laboratóriu Estadu nian ne’ebé se  bainhira FRETILIN manan sei transforma fali modelu Oekusi ne’e sai fali polítiku nasionál  hodi habelar ba territóriu tomak tanba iha direitu atu hetan ninia dezenvolvimentu Zona espesiál ekonómika Merkadu Sosiál (ZEEMS).  

Marí dehan,  FRETILIN iha ema barak tanba ne’e maka vota ne’e ba FRETILIN la'ós ba ema, ema ne’e ohin moris- aban sei mate, mas  FRETILIN sei moris ba nafatin to’o jerasaun ba jerasaun.

Programa Partidu FRETILIN nian hakarak hasai povu  husi kiak no mukit nia laran liu husi juventude sira hodi liberta rai no povu ida ne’e.

Iha fatin hanesan,Estudante UNITAL Enias Expostu hateten atu liberta povu husi kiak no mukit ne’e presiza hadi'a infraestrutura   báziku tanba realidade orsamentu gasta barak ba estrada ne’ebé laiha kualidade.    

Estudante UNDIL, Maria Udis de Canossa husu atu partidu polítiku ne’ebé maka ukun rai ida ne’e tenke loke kampu traballu ba juventude sira.

Entretantu, Reitór UNITAL Roberto  Jerónimo  dehan, Diálogu ne’e importante tebes ba universitáriu sira atu hatene programa partidu nian ne’ebé sei halo ba juventude sira iha futuru.

Hatan ba preokupasaun ne’e, Alkatiri dehan, atu hadi'a infraestrutura  ho kualidade tenke iha responsabilidade ho onestidade labele sai fali korruptu, iha  dezeñu di’ak ho kalkula saun osan no tenke iha fiskaliza independente.

Ho nune’e, FRETILIN sei fó atensaun ba infra-estrutura hanesan estrada, ponte, uma boboot ho kualidade atu labele loke kuak taka kuak hodi gasta orsamentu de'it.

Tuir observasaun jornalista iha terrenu nota katak,Diálogu ne’e hetan mós partisipasaun masimu husi estudante rihun rua resin no Komisáriu Polítika Nasionál FRETILIN hanesan aktual Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo  Deputadu,  David Dias Mandati, Aniceto Guterres, Antonino Bianco inklui Reitór UNITAL Roberto  Jerónimo no hetan seguransa másimu husi Polisia Nasionál Timor-Leste.
.

Saida mak signifika eleisaun jerál 2017 ba ita povu ki’ik sira?

.
Juvinal Dias
Hosi: Juvinal Dias

Sinu boot ba polítika eleisaun jerál 2017 nian iha Timor-Leste hahú dere ona dezde tinan kotuk liu ba. Hahú kedas hosi Konsolidasaun, restruturasaun, harii partidu, kongresu, afiliasaun, Rekrutamentu polítika, inaugurasaun, festa, konfrontasaun entre massa ho massa, debates, lista naran kandidatu deputadu/a, hadau malu kadeira, baku malu, ameasa malu, tolok malu tan hadau númeru ki’ik, fó hatais kamiza polítiku no kolu kamiza partidu seluk, kria movimentu apoiu, movimentu amigu, politizasaun movimentu massa to iha kampaña ofisiál molok lori povu ba sentru votasaun iha 22 Jullu.

Fenómenu sira ne’e besik sai tiha buat komún no bai-bain tiha hodi halo eleisaun sai buat rebo-rebo ne’ebé balu razoavel mais balu mós kria konfuzaun tiha. Pergunta primeiru mak, saida mak signifika hosi buat sira ne’e? Simplesmente ema barak ne’ebé la envolve iha vida polítika partidáriu sei hatán katak, “tanba elites polítiku sira hakarak atu hetan podér ba ukun ka goza moris ida di’ak liu nian ho sira nia família no krooni sira ba bei-beik.”

Maske nune’e, seluk balu, liu-liu sira ne’ebé envolve iha partidu polítiku sira, sei dehan katak eleisaun ne’e prosesu “demokrasia” ne’ebé hatuur ona iha konstituisaun hodi fó oportunidade ba povu sira hodi hili sira nia lider sira ne’ebé di’ak atu ukun sira durante tinan lima nia laran. Besik ema sira ne’e konkorda katak eleisaun ne’e buat devér konstitusional ida ne’ebé tenke ejerse hosi povu tomak, katak se mak la ba vota, nia laiha espíritu nasionalismu.

So, ida ne’ebé mak loos? Mai ita halo revista ba signifika hosi eleisaun. Globalmente ema mensiona eleisaun katak prosesu foti desizaun ida ne’ebé formal ne’ebé povu sira hili ema ruma atu kaer ukun. No tuir ensiklopédia britániku, katak prosesu formal ida ne’ebé atu hili ema ida hodi ba kaer ukun ka simu ka rejeita propozisaun polítika ida liu hosi dalan votasaun.

Ha’u hakarak dada fenómenu polítika Timor-Leste ho revista rua iha leten ne’e. Besik ita bele dehan katak prosesu eleisaun iha Timor-Leste ne’e besik ladún kona revista rua iha leten ne’e. Tanba sá? Katak maske povu sei ba tuir votasaun, maibé sira la hili “ema ruma” ka “propozisaun polítika ida” ne’ebé tuir aspirasaun no vontade povu nian tanba laiha opsaun ba dalan hili “alternativa”. Bainhira eleitor tu’u Partidu ida, hanesan mós nia hili ema ne’ebé nia hakarak ka la gosta hotu.

Mekanizmu lista “feichado” halo povu ki’ik sira ka eleitor kiak sira sai tiha “karimbu” formal ba preferénsia no interese Prezidente ka Sekretáriu Jerál partidu sira nia “emar” no nia “propozisaun polítika”. Politikamente, “lista feichado” ne’e fó vantajen boot ba “estabilidade polítika” iha partidu laran de’it, maibé ladún promove forsa povu nudár determinasaun ultimo ba futuru nasaun nian. 

Ne’ebé halo Prezidente Partidu no Sekretáriu Jerál sira sai tiha “liurai ba demokrasia” no kria loyalista polítika sira ne’ebé loron kalan serve de’it interese “liurai” sira ne’e duke povu nia nesesidade.

Dala ruma persepsaun ida ne’e hetan atake, no grupu kontra sira sempre bolu hanoin ne’e hanesan hanoin hosi ema ne’ebé iha “moras mental”. Interese, ambisaun boot ba priviléjiu ukun nian halo elites polítiku sira lakon tiha fuan atu hare realidade, hodi halo sira sempre hakilar hatudu took saida mak evidénsia hosi persepsaun ne’ebé foin temi iha leten ne’e.

Iha evidénsia lubuk mak iha hela ita nia matan maske elites polítiku sira koko halakon ka finje lakohi hatene. La’ós ona segredu katak eleisaun iha Timor-Leste prodús lider polítiku sira ne’ebé la konsege hanoin naruk kona-ba sustentabilidade povu ne’e nia moris. Eleisaun prodús de’it reprezentante povu ida ne’ebé hatene hit kartaun azúl ba projetu sira ne’ebé fakar osan povu nian, no hit kartaun mean ba povu nia bee mós, uma ba povu, ai han ba povu, ekonomia ba ema kbiit laek sira, saúde ba povu no mós edukasaun ba ita nia oan sira.

At liu tan mak eleisaun ida ne’e “obriga” povu atu sosa Prado luxu ba ema na’in 65 tinan-tinan, no mós fó sira vensimentu as ba iha sira nia moris tomak. No balu nia fatin atu para karreta laiha ona maibé buka nafatin atu hetan karreta foun. Linguajen ida ne’ebé foin ha’u rona hosi kolega ida mak ema sira ne’e hakarak halo sira nia an nudár “memória instituisional” iha Parlamentu Timor-Leste.

Imajina took, durante tinan 15 nia laran, bee mós ba povu laiha, kria projetu estraga estrada ida di’ak ne’e hodi ba sobu tiha halo tiha sai hanesan fali natar (kazu iha Lautem nudár evidénsia forte ida), vida karun, fakar osan povu nian ho arbiru hodi fó de’it prezente ba sira nia maluk sira. Lista kandidatu sira hosi Partidu sira hatudu hela mai ita katak ema sira ne’ebé kaer podér durante tinan 15 liu ba kontinua lidera ita ba tinan lima oin mai.

Saida mak ita ekspeta hosi sira? Klaru katak ita kontinua moris iha pobreza nia laran. Se tinan 15 de’it sira la konsege fó be mós ba ita, ha’u fiar katak iha tinan lima oin mai tan, laiha bee mós ba povu, maske durante fulan ida nia laran ne’e sira hakilar “dada bee mós ba povu”. Simplesmente eleisaun ne’e nia signifika ba ita ema kiak mak kontinua aprova karreta foun ba sira ne’ebé simu ona karreta Pajero iha 2007 no Prado iha 2012, dala ruma la'os ona Prado, maibé ida be mais luxu.

Oinsá atu muda? Vontade atu muda ne’e tenke mai hosi Prezidente no Sekretária Jerál Partidu sira nian, inklui tenke promove “fó oportunidade ba eleitor sira atu vota ema ida entre ema balu mezmu hosi partidu ida ne’ebé hanesan”. Se buat ida ne’e mak Timor-Leste promove, iha eleisaun sira tuir mai, povu sei prodús deputadu/a sira ne’ebé iha kapasidade, mós hosi korrupsaun, onestu no reprezentativu hodi fó valor boot ba povu atu partisipa iha eleisaun ho esperansa ida ne’ebé boot ba mudansa moris iha futuru.

Buat seluk ida mak, karik di’ak liu Timor-Leste iha de’it Partidu ka bloku koligasaun rua, nune’e kompetisaun entre bloku ka partidu rua ne’e iha forma balansu katak povu bele livre no iha podér atu hili Partidu ida, karik ida seluk la fó vantajen ba povu.
.

PLP Hakarak Hikis Kosar ho Povu ba Moris Di’ak

.
Foto de Partido Libertasaun Popular, Facebook.
Independente - Ligia Noronha- 22 de junho de 2017

LAUTEM: Partidu Libertasaun Populár (PLP) ne’ebé lidera husi Taur Matan Ruak hakarak hamutuk ho povu hodi hikis kosar ba hetan moris di’ak.

Iha kampaña daruak PLP iha Postu Administrativu Iliomar, Munisípiu Lautem, Prezidente PLP Taur Matan Ruak promete se hetan konfiansa husi povu sei hamutuk ho povu hodi hikis kosar ba hetan moris di’ak.

Atu hetan moris di’ak, nia dehan, PLP sei fó prioridade ba setór Agrikultura, Saúde, Edukasaun hodi bele dignidade povu husi kiak no mukit.

“Ita terus barak ona bainhira buka ukun rasik aan ne’ebé tempu agora tenke hamutuk hodi dezenvolve Timor-Leste. Maski la'ós ita aproveita iha ha'u nia tempu,maibé ba oan sira tuir mai ne’e”, dehan nia bainhira hato’o deklarasaun polítika iha kampaña daruak Iliomar-Lautem,horisehik.

Iha fatin hanesan, Koordenadór Partidu (PLP) Munisípiu Lautem Carsilião Pinto husu ba Iliomar oan sira atu labele duvida vota ba partidu PLP tanba hakarak hamutuk ho povu hodi ba hetan moris di’ak.

“Ha’u konfia ba inan-aman no juventude sira vota ba PLP”, dehan nia.

Tuir observasaun diáriu ne’e nota katak,  komísiu lider PLP iha Postu Administrativu Ilomar hahú oras tuku 10:00 dadeer no remata iha tuku 11:30 ladún hetan partisipasaun másimu husi komunidade tanba udan no kampaña polítika la’o di’ak tanba hetan seguransa másimu husi PNTL inklui hetan observasaun direita husi STAE no PDHJ.

Tuir Orariu Ohin (22/06), PLP kampaña lejizlativu iha Postu Administrasaun Watukarabau Munisípiu Vikeke.
.

quarta-feira, 21 de junho de 2017

TL Independensia Tinan 15, Povu kontinua Moris Kiak-Mukit

.

STL - 21 de junho de 2017

DILI-Timor-Leste independensia tinan 15 ona, maibe povu kontinua moris iha kiak no mukit nia laran, tanba agora sei nafatin mosu, korupsaun, familiarismu, no seluk tan hodi latau importansia ba povu nia moris iha nasaun ida nee.

Kestaun nee hatoo husi Veteranus Pedro Menezes katak, Timor-Leste ukun aan agora atu atinji ona 15 anus, ema hot-hotu buka meius atu dezenvolve nasaun nee. Maibe lider sira balu ladun iha inetese ba povu sira tanba nee kontinua moris iha kiak no mukit nafatin.

Ita nia independensia nee povu mak deside maibe lider sira laiha interese dezenvolve nasaun no laiha interese komum ba povu sira, tanba haree ba povu sira iha foho barak mak sei hakilar ba sira nia nesesidade baziku hanesan Estrada, Bee-Mos, Eletrisidade, Saude, Edukasaun no seluk tan. Karik governante sira iha hanoin ida deit mezmu partidu diferensa maibe tuur ona iha kadeira tenke iha hanoin ida hodi dezenvolve povu ho nasaun ida nee,” katak Veteranus Pedro ba STL Kuarta (21/06/2017) iha Kintal Boot.
.
Nia hatete, pior liu tan mak agora mosu familiarizmu ou nepotizmu, nee nia haree akontese barak los, tanba nee hanesan veteranus ida nia kritika hahalok ida nee tanba iha servisu mos buka familia deit, tanba nee kritika para atu hadia malu.

Iha parte Seluk, Deputadu Adriano do Nascimento husi Bankada PD hatete, haree ba dezenvolvimentu iha nasaun nee balu lao ona, maibe balu mos seidauk lao, tanba nee karik PD manan maoria iha Elpar sei fo komitmentu tomak hodi kaer planu stratejiku dezenvolvimentu neebe aprova iha ukun ANP nian, iha neeba iha lina jerais hotu ona, klaru ke PD mak povu fo fiar sei halo revizaun hodi implementa tuir komitmentu politiku neebe tau iha planu stratejiku dezenvolvimentu. Guilhermina Franco / Jacinta Sequeira
.

sexta-feira, 16 de junho de 2017

“Ha’u iha artigo ida kontra TMR, Dona Isabel no PLP, ha’u hakarak publika iha Timor Hau Nian Doben”

.


Timor Hau Nian Doben - 16 de Junho de 2017

Segunda-feira liu ba ami simu iha Timor Hau Nian Doben nia Facebook mensajen ida hosi ema ida naran Ronaldo, nia haruka primeira mensajen ho lia edukadu tebes no iha mensajen ne’e nia husu se bele publika "artigo" ida iha ami nia blogue.
.
.
Señor ke hakerek mensajen uza naran Ronaldo, tanba ami deskonfia naran la loos no ultimamente ami simu mensajen balun  tolok ami nomos amiasa ami, Zizi Linda husu ba Senõr Ronaldo artigo kona ba saida?

Señor Ronaldo hatan: “Kontra TMR, Dona Isabel no PLP”, Zizi Linda la fo’o permisaun, imi hotu hatene katak Zizi Pedruco nia herói boot mak ita nia Maun boot Taur Matan Ruak, ne’ebe husu ba nia ba publika buat ruma kontra nia herói, imi buka duni problema, imi keta bulak, porra pá!

Señor Ronaldo la hetan publikasaun iha Timor Hau Nian Doben hodi publika nia lixu no nia ba buka blog malae nian, Timor Agora, hodi publika nia porkaria sira, fasil hetan publikasaun iha malae nia blog tanba nia la hatene koalia Tetun nomos nia ema besik membru Fretilin balun. Hanesan imi bele haree, ema nia foto  iha blogue malae nian hanesan ho foto iha mensajen ke Timor Hau Nian Doben simu segunda-feira liu ba. Iha publikasaun husi  señor Ronaldo ke Timor Agora publika hatudu momos ba ita hotu se maka iha Fretilin 2000 nia laran, sira asu maupagador duni...

Señor Ronaldo hakerek aat loos kona ba Timor Hau Nian Doben, maibe primeiru nia buka ami nia blogue hodi publika ninia hakerek, ami la publika, nia hirus ami no tolok fali ami iha ninia hakerek. Ida ne’e lolos Fretilin ninia hahalok ba ami iha tinan 2015, imi aat liu labarik sira iha jardim escola, moe laiha!!! Fretilin 2000 laran moras tanba la hetan ona publikasaun iha Timor Hau Nian Doben, agora sira  tenke buka blogue malae sira ba publika, kuitadu!!!

Publikasaun hosi señor Ronaldo hanesan lolos propaganda ke Fretilin 2000  halo iha 2012 hasoru TMR no Isabel Ferreira, estratejia nafatin. Iha 2012 Timor Hau Nian Doben suporta FRETILIN iha eleisaun lejislativa no sira beibeik haruka informasaun mai ami ba insulta ka defama TMR no dona Isabel, maibe ami la dun publika maibe rai hela...

Imajina took katak partidu seluk hahu hakerek kona ba alegasaun involvimentu ho droga hosi parte Alkatiri nia mane foun no eskandalo resente ida ke jornal Timor Post hakerek kona ba Alkatiri nia mane foun engana Estadu ho website ZEESM hodi alegadamente naok Estadu nia osan ho folin $ 20,000 USD. Hau mak partidu seluk hau kaer ida ne’e no halo kampana ho sira nia frako, furak los!
.
Fretilin 2000 sira la gosta Maun Taur Matan Ruak no hau hatene, tinan 2012 deputadu balun loron kalan la para haruka difamasaun ba ami publika, los ka lae? Balun iha Fretilin nia lideransa hatene hau koalia loos, hau la bosok. Primeiro-ministro Rui Araújo mos halo kontaktu ho blogue hodi hetan tulun iha kazu Mauk Moruk, los ka lae?

Halo ba konferensia de imprensa ida ka halo Press Release kontra Timor Hau Nian Doben no ami depois hatudu ba leitor sira se maka bosokteen? Ahhh, deputadu Fretilin balun odiu tebes TMR no dona Isabel, los ka lae? Email no mensajen sira, ami rai hotu...Ooopsss!

Hau bele dehan ba leitor sira iha blogue ida ne’e ami membru nain lima, ema nain lima hotu mai hosi Fretilin, maibe 3 haksoit ona ba PLP, ida ba CNRT no ida seluk sei hanoin hela. Hau hakerek kona ba mane ke hanoin hela no hau hamanasa tanba ho triste bot nia dehan hodikalan mai hau, “Hau la gosta lideransa Fretilin ohin loron, maibe hau nia aman mate ho bandeira Fretilin iha nia fuan no liman”, hau lakohi hatene se hau nia Maun Doben sei hela iha Fretilin ka troka ba partidu seluk, ita rua nia amizade boot tebes hodi porkaria partidu ida estraga ida ne’e.

Ami nia blogue loke ba ema hotu, maibe realidade duni katak ami la dun gosta Alkatiri no ninia mainato sira, la iha membru nein ida hosi blogue ida ne’e ke la konkorda katak Fretilin Alkatiri nian laos hanesan Fretilin 1975. Alkatiri nia partidu nakonu ho lekirauk oportunista, maulambe, mautabele ke uza naran boot Fretilin hodi hariku sira nia aan rasik no foo vantajen deit ba Alkatri nia famillia nomos ninia belun. Ezemplu diak ida mak lista FRETILIN 2000 nian, Alkatiri nia oan feto mos tama ho numeru kiik hodi sai de puta da, se ida ne’e laos nepotismu, saida mak nepotismu?

MOE LA IHA LIU!!! 
.

FRETILIN/MARI ALKATIRI APROVEITA FALTA ARMONIA ENTRE XANANA VS TAUR

.

Opiniaun hosi :Timoroan Maubere Foho

Notas kiik relasaun entre Xanana Gusmão ho  Taur Matan Ruak.

Xanana Gusmão hanesan eis Komandante em Xefe das FALINTIL no Taur Matan Ruak hanesan Vise em Xefe das FALINTIL durante tempu gerilla. Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak konsideradu maun ho alin iha funu laran (ema ho nia latatak ne’ebe labele haketak),katak ema na’in rua ne’e hanesan figura importante durante  tempu rezistensia nia laran.

Tuir sasin Lere Anan Timur atual Xefe Estadu Major Jeneral  F-FDTL ne’ebé uluk luta hamutuk ho Xanana no Taur iha ai-laran hateten, Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak la’os foin ukun an mak hirus malu maibe hirus malu kedas iha ai-laran ne’eba  i pior liu ida agora ne’e.

Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, ema na’in rua ne’e ho personalidade ida ke kuandu  hirus ona ema ema ka hirus malu lori tempu naruk mak foin rekopera fila fali ou presiza ema intermediariu maibe intermediariu ne’e mós tenke hatene tuir ema na’in rua ne’e nia karakter.

Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak hahuu ho relasaun ladun di’ak wainhira iha tinan daruak mandatu Taur Matan Ruak nian hanesan Xefe Estadu iha 2015. Taur komesa kritika governasaun Xanana nian iha tempu ne’eba, liuliu kona-ba uma MDG’s ne’ebe halo iha Timor laran tomak, tanba tuir Taur katak uma ne’e kondisaun la kondis ho realidade povu Timor nian no klot i Taur konsidera projetu ne’e hanesan fakar masin ba tasi laran.

Xanana mós sente la gosta ona Taur nia lideransa tanba Taur sai fali hanesan obstaklu ba nia governasaun.

Iha momentu ida enkontru semanal ho Taur, Xanana hamosu idea atu rezigna-an hosi nia kargu hanesan Primeiru Ministru ba Taur Matan Ruak. Xanana sente hakfodak tanba  resposta hosi Taur nian la’os atu fo motivasaun Xanana para atu kaer pasta Xefe Governu to’o hotu, maibe Taur dehan ba Xanana “ Se maun hakarak rezigna an halo favor tanba Timor la depende ba maun mesak de’it, la depende ba ha’u nein depende ba Alkatiri, hanesan mos uluk ita funu iha ai-laran, Nicolau mate maun hamrik lidera funu, Bapa kaer maun Xanana  ami kontinua lidera funu to’o iha 99 ita manan ukun rasik an. Timor ne’e  la depende ba ita lider sira ne’e, maske ita na’in hira ne’e mate hotu mós nasaun ne’e sei  kontinua lao ba oin nafatin”.

Tensaun mosu liu tan entre Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, wainhira Taur Matan Ruak ba hala’o diskursu ida iha Parlamentu Nasional loron 25 fulan Febereiru 2016  kona-ba ezonerasaun Major Jeneral Lere Anan Timur nian.

Xanana la simu tanba liafuan  ida Soeharto ne’ebe Taur Matan Ruak indika ba nia ho Mari Alkatiri tanba de’it Taur hateten “Soharto, nia familia sira mak hatun nia”.

Tanba ne’e liu tiha semana balun Xanana intrega fila-fali kedas medalla Ordem Gerilla ne’ebe atribui ba nia iha loron FALINTIL nian iha 2015, i hosi ne’e to’o mai mandatu remata Xanana Gusmão buka hasees an hosi Taur Matan Ruak. Xanana Gusmão nein partisipa  serimonia sira estadu nian ka ofisial ne’ebe Taur Matan Ruak mak marka prezensa ka dirije.

Falta armonia ema na’in rua nian ne’e, halo FRETILIN/Mari Alkatiri hahuu buka aproveita situasaun refere, Mari Alkatiri ho nia grupu sira komesa ataka Taur Matan Ruak ho liafuan oioin  iha media sosial facebook nu’udar meius ida atu desakredita Taur Matan Ruak  hodi buka simpatia Xanana Gusmão nian atu apoiu nafatin  FRETILIN.I Mari Alkatiri hakarak Xanana Gusmão atu ataka  nafatin nia alin Taur Matan Ruak.

FRETILIN/Mari Alkatiri hakarak relasaun Xanana ho Taur Matan Ruak kontinua at atu nune’e FRETILIN/Mari Alkatiri aproveita buka koligasaun ho CNRT hodi bele halo aliadu iha governasaun tuir mai  ne’e, tanba FRETILIN la auguenta ona hanesan opozisaun durante  tinan 10 nia laran.

FRETILIN liliu Mari Alkatiri preokupa karik relasaun Xanana ho Taur Matan Ruak mak diak fila fali, bele ameasa fila fali ba nia relasaun diak ho Xanana, Mari tauk Xanana divorsiu nia  hodi kaben fali ho nia alin Taur Matan Ruak, i ne’e  hanesan mehi at ba Mari Alkatiri no FRETILIN atu ba ukun fila fali.

Tanba Mari Alkatiri/FRETILIN sente atrapalla oituan ho Taur Matan Ruak ho nia Partidu PLP  ne’ebe hetan  apoia maka’as hosi  povu i satan Taur Matan Ruak deklara ona hakarak atu sai Primeiru Ministru.

Iha tersa semana ne’e FRETILIN/Mari Alkatiri sira halo festa tanba sira sente hetan vitoria kiik ida relasiona ho intervizta Xanana nian iha Aeroportu  Nicolau Lobato hafoin fila hosi negosisaun fronteira maritima, iha ne’ebe Xanana desmente atu apoiu nia Taur Matan Ruak ba Primeiru Ministru hanesan nia alin tanba seidauk simu liafuan Soeharto ne’ebe Taur ko’alia iha 25 Febreiru 2016.

Vidio sira kona-ba intervista Xanana  nian ne’e hetan sahre/fahe barak liu iha media sosial Facebook liuliu hosi militante FRETILIN ho liafuan mesak azitasaun oioin de’it, dehan Taur mimpi di siang bolong, Taur nia mehi ba PM  mohut ona no ect.

FRETILIN/Mari Alkatiri nia mehi mak ida de’it hakarak Xanana ho Taur Matan Ruak selok malu hodi sira  aproveita ba ukun.
.

quarta-feira, 14 de junho de 2017

Poor Countries Can't Live on Rice Alone - Timor-Leste needs a more diverse diet

.
Photographer: James D. Morgan/Getty Images
Bloomberg - By Jessica Fanzo  And Rebecca McLaren 

Timor-Leste needs a more diverse diet.

Stunting – low height for age – is a striking measure of chronic undernutrition in children under 5. More than 1 in 5 children in the world are stunted from not having enough nutritious food. While rates are very low in high-income countries, up to half of the children are stunted in some low- and middle-income countries.

To solve the problem, these countries need to improve their food systems, to see that everyone is able to procure sufficient meat, eggs, dairy products, vegetables, fruits, tubers, peas, beans and grains. Too often, instead, leaders look for salvation from just one food – a food that can be healthy enough, if it's balanced by other things in the diet, but that can't, on its own, prevent stunting. That food is rice.

A country that illustrates the problem tragically well is Timor-Leste, a small island-nation in Southeast Asia. Fifty percent of its children under 5 are stunted. What's more, 38 percent are underweight and 11 percent are wasted – measures of still more acute undernutrition.

In Timor-Leste, rice is the main source of calories for most households, and people generally choose it over other foods. The country imports most of the rice it consumes, however, and the national government wants to boost domestic production to the point where imports are no longer needed. That way, Timor-Leste could better control its own food systems and assure its food security. But this plan can do little to improve nutrition for Timor-Leste's children.

Nor is it the most culturally appropriate strategy, because it does not reflect Timor-Leste's indigenous diet of roots and tubers. Consider that the Timorese have only recently emerged from a long period of colonization and occupation. Portugal controlled East Timor for centuries, until the resistance movement won independence in late 1975. Indonesia then quickly invaded and occupied. Again, the Timorese fought spiritedly, until they won independence in 1999. At least 25 percent of the population was killed in the process. And in the years since 2002, when the country became fully independent, several smaller conflicts have flared up, requiring United Nations peacekeepers to settle things.

Only in the past five years has Timor-Leste been peaceful and stable enough for its leaders to focus on improving people's lives. Today, almost 27 percent of the population remains undernourished, and more than 1 in 10 people report being hungry. Seasonal hunger – which occurs in January and February, after the previous season's harvest has run out but the next season's hasn't arrived – leaves half of Timorese with only enough food for one meal a day, at most.

Clear thinking from leading voices in business, economics, politics, foreign affairs, culture, and more.

What's ironic, in a country with such strong national pride, is that rice has come to be thought of as a traditional food – when it was the Indonesian occupiers who promoted it, as they looked down on the Timorese' own foods. Many in the country have little else to eat. Less than half the population consumes meat and other animal-source foods, and even fewer eat pulses (peas, beans and other legume seeds) and fruit. This is why so many people's diets are deficient in protein and micronutrients.

Unfortunately, as the Timor-Leste government looks to restructure the national food system, it seems to be overly concerned with ending food imports – at the expense of improving nutrition. By dropping its focus on rice, the government could address both problems.

Rather than grow rice in greater quantity, Timor-Leste should embrace more diverse and nutritious foods, including pulses, tubers, vegetables and fruits – as well as cash crops such as timber, coffee and spices.

Rice provides needed calories for many populations around the world. However, many other countries along with Timor-Leste – including China, India, Bangladesh and Nepal – place too much emphasis on rice. Every country has the right and the responsibility to create its own food system. At the same time, every person has the right to eat sufficient nutritious food.

This column does not necessarily reflect the opinion of the editorial board or Bloomberg LP and its owners.

To contact the authors of this story:
Jessica Fanzo at jfanzo1@jhu.edu
Rebecca McLaren at rmclare2@jhmi.edu

To contact the editor responsible for this story:
Mary Duenwald at mduenwald@bloomberg.net
.

terça-feira, 13 de junho de 2017

Calbuadi, Alkatiri Laos Potensia ba PM

.
Foto de Lorico Aswa'in
STL Online - 13 de junho de 2017

Maliana – Presidente Partidu Libertasaun Popular Taur Matan Ruak konsidera Francisco Cabuady Lay actual Sekretariu Jeral Partidu CNRT no aktual Sekretariu Jeral partidu Fretitilin laos ema neebe potensia atu okupa kargu Primeiru Ministru (PM) 2017.

Deklarsaun nee fo sai husi Presidente PLP Taur Matan Ruak bainhira halao konsolidasaun partidu PLP iha postu Administrativu Maliana, Segunda (12/6/2017). Tuir Taur iha eleisaun parlamentar neebe maka oras nee atu mai nee iha figura tolu maka sei sai hanesan pontus importante ba iha eleisaun nee rasik maka husi partidu CNRT Calbuady, no partidu Fretilin maka Mari no partidu PLP Taur Matan Ruak.

Hau lafiar katak maun Xanana sei sai Primeiru Ministru ba tinan lima mai tamba razaun nian lakohi asumi fali kargu, tamba nee maka ita hare durante nian ukun tinan sanulu nia fo fali ba Maun Rui maka kaer ukun governasaun, no ba Maun Lu-Olo nia posivel ke atu mai okupa fali kargu Primeiru Ministru tamba nian iha ona kargu neebe altu liu maka Presidente Republika” dehan Taur.
Taur Sublina katak oras nee iha kandidatu tolu neebe maka forte hodi harame festa demokrasia nee, maka husi CNRT iha Maun Calbuady no Fretilin maka Mari, maibe Mari nee la iha potensia ba iha kargu xefe governu tinan 2017.

Taur mos elusia ba simpatisante militante PLP tantu povu tomak bele exerse direitu didiak hodi deside tuir konsesia iha tempu eleisaun parlamentar mai, tambaoprtunidade hosi deside nasaun no povu nian destinu nee mai dala ida deit. Natalino T.da Costa
.

PROGRAMA DALAN BA ELEISAUN PARLAMENTAR-TVE HO PREZIDENTE PLP, BELUN BOOT TAUR MATAN RUAK PARTE II: PERGUNTAS HOSI TELESPETADORES VIA TELEFONE

.

Partido de Libertasaun Popular - Facebook

PROGRAMA DALAN BA ELEISAUN PARLAMENTAR-TVE HO PREZIDENTE PLP, BELUN BOOT TAUR MATAN RUAK

PARTE II: 
PERGUNTAS HOSI TELESPETADORES VIA TELEFONE

• João, Taibessi
Hanesn ohin Prezidente PLP, Sr. Taur Matan Ruak dehan katak bainhira PLP hetan konfiansa, sei halo mudansa, ha’u-nia pergunta mak ida ne’e, tebes duni ka lae kuandu povu fó fiar duni ba PLP, PLP halo mudansa radikal ka lae? Ne’e ida. Ida seluk, ita-nia sistema ne’ebé lao daudaun ne’e semi prezidensialista, objetivu PLP atu muda ba Prezidensialista, se PLP hetan konfiasa maioria, PLP bele duni realiza ida ne’e ka lae?

TMR: Maun João, obrigadu ba perguntas. Primeiru maun João husu tebes ka lae halo mudansa? Tebes, tanba ha’u mós baruk tiha ona apá, ne’ebé ita sei halo mudansa, nune’e la iha duvida, se la iha duvida ita halimar ho ita nia an. Segundu ha’u defensor ba sistema prezidensialista mas ne’e la’ós prioridade ba ha’u agora, talves bele ikus, primeiru prioridade mak ne’e, fahe rikusoin hanesan, fahe oportunidade hanesan, tanba ita hotu baruk ona maun Joao. Obrigadu.

• Pedro, Surikmas
Boa Noite ba Sr.Taur Matan Ruak, ita-nia programa ne’ebé ohin ko’alia kapas tebtebes i ha’u haree ba periodu ukun governu ida ne’e, liuliu kona-ba administrasaun públika ne’e ita haree sabraut tebtebes. Ha’u hakarak husu de’it ba Sr.Taur Matan Ruak nia hanoin maizumenus estartegia saida mak PLP uza para halo di’ak liutan intermus de administrasaun públika ninian?

TMR:Em primeiru lugar ha’u hakarak hateten katak, ha’u respeitu tebes ita-nia funsionariu sira iha funsionalismu públik, sira hanesan mós ita, sira mós iha mehi ida, sira halo esfórsu maka’as loos para bele fó sira nia kontribuisaun hodi dezenvolve ita-nia nasaun, soke sira ne’ebé lidera mak sala, iha improvisaun polítika maka’as, dala ruma mistura polítika ho serbisu teknik. Soladau hotu hanesan mas depende ba Jeneral ne’e, se Jeneral ne’e iha vizaun, iha kapasidade lori soldadu sira bele manan mas Jeneral ne’e la iha nosaun ida entaun problema boot, ne’ebé funsionalismu públiku la sala, agora ida be lidera sira, liuliu governu sira mak sala, tanba sira la iha nosaun oinsa mak kria sistema ida di’ak para ke ita-nia ema, ita-nia rekursu umanus sira ita uza máximu, ita tama tiha ona iha abitu ida ke ita sempre fó sala ba funsionalismu públiku sira, sira be iha karik ne’eba, ha’u komprimitiu i ha’u tinan 5 hanesan Prezidente apresia sira-nia serbisu, ha’u haree ha’u-nia staff sira uluk iha Palasiu iha balu ke tama 5 oras, ne’e buat ida fóra de normal, ne so Timor mak iha ida ne’e, karik PLP mak manan, ami hakarak fó oportunidade ba sira hotu para teste sira nia kapasidade, ita iha rekursu ita labele desmantela ita nia an.

• Matias, Comoro
Kalan di’ak ba Prezidente PLP, ne’ebé mai ho programa ida ke di’ak tebtebes, ha’u iha perguntas rua ke hakarak atu husu ba Prezidente PLP Sr. Taur Matan Ruak. Ida oinsa mak ita bele dezenvolve ita-nia ekonomia ne’e para atu bele fó benefisiu ba ita-nia povu sira, tanba realidade agora daudauk hahuu hosi Primeiru Governu to’o mai Governu atual, depende liu ba iha mina. Oinsa mak PLP karik manan, estratejia saida mak atu uza hodi dudu ita-nia ekonomia para bele subtitui mina ne’ebé tinan barak Governu sira liuba dependente. Ida fali kona-ba edukasaun, se PLP manan karik sistema edukasaun saida mak PLP halo para bele dezenvolve edukasaun? Obrigadu.

TMR:Ha’u tenta responde maun Matias nia pergunta. Em primeiru lugar ha’u hakarak fó uluk modelu dezenvolvimentu iha mundu. Iha mundu iha modelu dezenvolvimentu haat, modelu liberal, ne’e uza iha EUA, segundu modelu dezenvolvimentu Europa nian ke konsentra ba industria, tuir mai modelu dezenvolvimentu ida ke Xina mak uza, Vietnam ou pais sira ne’ebé komunista/sosialita sira uza ne’ebé investimentu barak liu mai hosi estadu, empreza estatais, i emprezas medias i kiik ne’e na baze de kooperativa, i iha modelu dezenvolvimentu ida ikus ne’e ke ema hanaran modelu dezenvolvimentu verde.

Modelu dezenvolvimentu ida ne’e PLP ami hakarak opota ba ida ne’e, dezenvolvimentu ida ne’e nia karakteristika saida? Em primeiru lugar investe liu ba iha seitor primariu, hanesan agrikultura no peskas, tuir mak edukasaun, saúde, abitasaun i ba liga liu ba buat ne’ebé ba bem estar sidadaun sira nian i nia labele fó impaktu maka’as ba ambiente, hanesan mós turizmu, i entaun dezenvolvimentu ekónomiku saida mak ita hakarak tuir? Ezatamente mak ida ne’e, dezenvolvimentu verde.

Ita haree Singapura, pais ida ke la iha mina, la iha gas, la iha rekursu naturais mas bem susedidu iha Azia, liuliu tanba saida, nia investe maka’as iha nia ema, edukasaun nu’udar sira-nia preoridade ba sira nia ema, priproidade numeru dois ema i prioridades numeru tres ba sira-nia ema, i Timor iha la’ós de’it ema mas iha mós rekursu sira seluk, problema ita-nian é ke investimentu la sufisiente não é. Ha’u kuandu Prezidente da Repúblika ha’u veta orsamentu i ezije atu aumenta orsamentu ba iha edukasaun, tanba edukasaun ita-nian foin 6% enkuantu iha Azia ne’e ema nian liu 10% ba leten, entaun target ita-nian saida? Saida mak ita hakarak, se bele ita konsege tau 10 ou 15% OJE ba edukasaun ne’e ha’u hanoin susesu boot ida, tanba ita investe ba estrada, investe ba aeroportu investe ba buat hotu mas se ema ita la investe nia kakutak entaun dezenvolvimentu ida ne’e la benefisia timoroan, bele benefisia ema hotu mas menus timoroan sira.

Ita haree de’it hanesan iha Oecusse, Oecusse populasaun 65 mil abitantes, ita gasta besik ona 400 liu milloins iha ne’eba mas sira kontinua deskontenta nafatin, tanba saida, 60% ne’e analfabetu, ita la investe ba ema. mas investe fali ba aeroportu ba buat boboot mas depois edukasaun lala’o, ne’ebé ha’u hanoin Maun Matias nia hanoin ne’e loos i ha’u-nia partidu kompremetidu loos para investe liuliu ba edukasaun, la’ós de’it ida ne’e mas ne’e preoridade ida acima de preoridade.

• Leo, Aimutin
Boa noite, ha’u-nia perguntas mak ne’e oinsa polítika PLP nian se karik PLP ba ukun, polítika saida mak PLP halo atu kontra sistema familiarismu ne’ebé ohin nakonu iha ita-nia rai doben Timor-Leste. Segundu oinsa Polítika PLP nian ba edukasaun, polítika siada mak PLP sei halo atu nune’e labele halo diskriminasaun ba iha bolsu estudu, realidade ohin loron akontese Governu fó oportunidade liu ba milisi sira-nia oan no otonomia nia oan ba bolsu estudu, maibe ba ema veteranus, kbiit laek no faluk sira-nia oan sai bainaka ba nia rain rasik, ida ne’e mak ami-nia preokupasoins boot, se karik PLP ba ukun tenke ser hadia sistema sira ne’e, ha’u-nia pergunta mak ne’e de’it obrigadu.

• José, Komoro
Boa noite maun boot, lakeru diki diki lakeru dikin, loroba loro mai lakeru dikin. Hanesan jovem ida ha’u haree governu ne’e laran moras loos maun, tanba lorolorn ita han lakeru dikin mal fali, ne’ebé se karik povu Timor fó fiar ba ita, hanesan juventudi ha’u hakarak husu de’it saida mak maun hakarak halo ba nasaun ne’e halo de’it ba maun, importante di’ak ba rai ida ne’e. Segundu atu fó hanoin fali ba maun katak durante tinan lima toos sira ne’ebé kuda hela de’it lakeru ne’e haree ba maun muda tiha kuda fali buat seluk ba. Obrigadu.

• Julio, Bairo Pite
Ohin Prezidente PLP ko’alia kona-ba moris di’ak ba povu, ha’u hakarak husu kona-ba situasaun traballadores sira-nian, tanba tuir lei traballu nr. IV, salariu mínimu mak $115.00, agora relasiona ho lei ida ne’e, PLP haree katak lei ne’e granate duni ekonomia ida di’ak ba ita-nia povu ka lae? Se lae, polítika saida mak PLP sei halo atu bele fó garantia di’ak ba ita-nia traballadores, ne’e primeiru. Segundu
Ita iha Timor bolu mós traballador doméstika (Pembantu rumah tangga), iha lei ne’e rasik la define kona-ba traballador doméstika, ezemple ema ida ba serbisu serve iha ema seluk nia uma mas balun simu de’it $50.00, sa polítika ida mak PLP hanoin hetan atu rezolve situasaun ne’e?

TMR: Uluk nana’in ha’u ba perguntas maun Leo nian hosi Aimutin. Primeiru ko’alia kona-ba KKN, halo nusa mak kombate KKN, kombate KKN iha dalan rua, ida ita loke oportunidade barak para bele hotu-hotu hetan fatin ba serbisu, ida seluk halo sinsibilizasaun maka’as defini regras klaras para ke ema labele fasilita malu, tenke rigorozu. Segundu ko’alia kona-ba bolsu estudu, kona-ba bolsu estudu iha tinan lima ha’u hanesan Prezidente Repúblika, ha’u husu ba Ministeriu Edukasaun fó lista ba ha’u atu haree, to’o ha’u sai tiha de’it lista ne’e ha’u la haree, ne’ebé ha’u la hatene sira subar saida ba ha’u, ha’u mós admira, maibe ha’u defende estadu numínimu bele fó bolsu estudu ba familia ida, kada familia ida oan ida ke ba universidade hetan bolsu estudu, liuliu sira ne’ebé la iha kbiit rasik atu bele kontinua sira-nia oan ba universidade, tanba karik kada familia ida iha ida mak hetan boslu estudu no iha garau universitariu, nia hetan serbisu di’ak, nia bele ajuda fali nia alin sira iha uma laran para hetan mós oportunidade. Ha’u hanoin ho ida ne’e, bele mós kombate diskriminasaun, favoritismu ne’ebé ohin loron la’o iha ita-nia rain.

Maun Jose nian:Ohin dehan karik maun hakarak halo saida halo de’it ba, ha’u hanoin la loos, ha’u hakarak halo buat ne’ebé imi hakarak no imi gosta duke buat ne’ebé ha’u hakarak, ida ne’ebé ha’u hakarak mak ha’u halo tiha ona iha ai-laran, halo tiha iha Jeneral tinann 10, agora ne’e halo buat ne’ebé imi (povu) hakarak, tanba ne’e ha’u-nia tempu rohan ne’e ha’u hakarak serbí tan dala ida ba Timor no ba timoroan sira, presta ha’u-nia kapasidade ne’ebé sei iha ba dezenvolvimentu ita-nia rain, dezenvolvimentu ekonómia familia sira-nian.

Maun Julio hosi Bairo Pite, ohin dehan salariu báziku ne’e halo nusa.Bom, ha’u uluk sei iha fórsa, kuandu Governu kontaktu ha’u para aumenta salariu fórsa sira-nian, ha’u husu sira atu halo buat rua, ida halo levantamentu kona-ba kustus de vida, tanba se o la hatene kustus de vida oinsa mak o bele aumenta ema nia osan, segundu tenke haree iha Azia ne’e salariu mínimu ne’e nusa, i Timor nian oinsa? So ita iha rua ne’e mak ita bele defini polítika ida klaru kona-ba salariu mínimu, selae ita aumenta tanba ita hakarak de’it.

Segundu tanba saida mak ita-nia inan feton sira, dala ruma serbisu pembantu nia manan oituan de’it. Ha’u fóin daudauk ba Oecusse, ha’u hetan kondutor ida, nia kondutor kareta fuso roda 10, serbisu iha aeroportu Oecusse, nia dehan ba ha’u maun, ha’u manan loron ida $5.00, fulan ida $150, ne’e ba ema ne’ebé lori kareta fuso, ha’u-nian labarik balu serbisu iha ha’u-nia uma manan ho nia hanesan, ha’u hanoin fali i ha’u husu nia tanba saida ita boot aseita, tanba serbisu la iha ne’e maun, ita feen oan mós presiza han, ne’ebé pasensia de’it ona, entaun normalmente serbisu la iha sira pasensia mesmu em troca de megalha, troka salariu ida mizeravel, maibe nia aseita tanba la iha opsaun tanba la iha dalan seluk ona. Iha Oecusse iha katuas sira balun dehan iha Oecusse ne’e sira prefere mate duke ba husu hahan ba ema seluk. Ha’u impresionadu ho ida ne’e. Ne’ebé ha’u hanoin saida mak ita tenke halo e loke oportunidade barak, ami-nia manifestu polítiku hateten “Fahe riku hanesan, fahe oportunidade hanesan”, dezenvolvimentu Timor ne’e dala ida de’it la’ós halo tiha Oecusse, tinan 20 mai mak halo tan iha Baucau, to’o Baucau katuas sira hanesan ha’u mate hotu ona, nia la hetan ona, satan oan sira mós idade ba beibeik, ne’ebé ha’u hanoin ita la iha tempu. Loke oportunidade barak para bele kompetisaun ne’e di’ak no oferta pelayanan mós di’ak liutan.

• Loro, Raikotu
Atu husu de’it Jeneral, ohin ko’alia kona-ba salariu, ha’u hakarak halo ballansu, karik PLP manan polítika saida mak sei halo, tanba agora dadauk ita haree apontamentu polítika sira iha Ministériu barak mai ho sira-nia pakote, maibe oinsa mak ita atu fó motivasaun ba ita-nia FP, tanba entre apontamentu ho FP la iha ekelibru salarial, entaun oinsa PLP nia polítika ba ida ne’e?

• Jeronimo, Komoro:
Kalan di’ak ba Prezidente PLP, ha’u iha perguntas ida, sekarik PLP ba lidera governu sei halo nafatin programa hanesan uluk Ita Prezidente Republika, vizita suku ka lae?.

TMR: Ba Maun loro nian, ko’alia kona ba polítika salarial, hanesan ohin ha’u dehan para ita estabelese salariu ida di’ak ba ita-nia funsionariu sira, ita-nia traballador sira, em primeiru lugar tenke halo estudu kona-ba kustus de vida, fós kilo ida hira, mina litur ida hira, ect para ita determina, na baze de ida ne’e ita bele determina salariu mínimu, tanba se ita la halo estudu ne’e ita aumenta la iha lojiku ida, segundu ita tenke haree iha reziaun ne’e Indonésia, Aústralia nasaun sira besibesik ne’e salariu mínimu oinsa? Para ita bele halo ekelibru ida, balansu ida ho ita-nia salariu mínimu.

Maun Jeronimo nian kona-ba se karik povu fó fiar sei vizita suku ka lae. Ha’u vizita tiha ona suku 442 i pedidu ne’ebé povu halo ne’e mak ha’u inklui hotu iha programa PLP nian ne’ebé dadaun ne’e ha’u aprezenta fila-fali ba povu sira, karik sira fó fiar ha’u sei serbisu ho sira tanba ha’u mesak, partidu mesak sei la halo buat ida karik ita la involve ita-nia sidadaun sira, kalru ke Prezidente la hanesan Governu mas ha’u sei esfórsu.

Mensajen ikus :

Primeiu lugar ha’u-nia mensajen ba povu tomak, ukun an ita hetan ona, ne’e lori sakrifisiu,matan-been, terus barak mak hodi ita hetan, i uluk kuandu ita luta ba ida ne’e, ha’u mós iha imi nia sorin, la iha munutu ida ka oras ida ha’u ses an hosi im, agora ba fali moris di’ak serbisu ida la’ós fasil, maibe ha’u fiar katak ita sei konsege, tanba ne’e mai ita hamutuk para luta ba moris di’ak “HISIK KOSAR BA MORIS DI’AK”.

Ba militante PLP, apoiantes, simpatizantes ha’u husu para serbisu maka’as di’ak liutan, tuku ita nia inan-aman sira nia odamatan, hateten ba sira loron la iha ona, ida ne’e loron ikus ona, se o lakon agora o sei lakon permanente lakon para sempre, ne’ebé hili PLP, hili mudansa tanba ne’e labele lakon imi-nia tempu.

Obrigadu.

Foto de Partido Libertasaun Popular, Facebook.
.

segunda-feira, 12 de junho de 2017

Se los mak lohi povu e se los mak trai povu nia confiança?

.

Reflesaun kiik ba Uatolari oan sira

Ema rihun ba rihun fo nia an ba mate no terus hodi defende politica FRETILIN nian atu liberta patria inclui manu aman nain tolu husi familia Baiwari-Uatolari, manu aman nain tolu nee Gaspar, Amjere ho sira nia alin ikun Chiquito. 

Wainhira Timor-Leste hetan ona nia liberdade, Partido Historico Fretilin manan eleisaun Asembleia Constituinte iha tinan 2001 hetan total votus 57% e eleisaun parlementar iha tinan 2007 tun ba 29.02% no ba iha tinan 2012 hetan votus 29.8%. hare ba resultado cada tinan 5 nia laran husi 2002 too tinan 2012 partido historico nee hein monu hakdasak deit ona tamba ema lubun nebe mak mai halibur an iha partido nee nia okos hakarak aproveita hodi atinzi sira nia objetivu e haluha tiha objetivu commum nebe consagra iha FRETILIN hodi liberta povu husi kiak ho mukit. 

Familia Baiwari durante tinan 15 nia laran fo votus confianca ba partido Fretilin quaze 100% iha Uatolari, husi Partido Historico nee iha mos ninia representante mak ba tur iha Parlamento Nasional e Governo, maibe hare ba realidade durante sira ba tur iha parlamento nasional e Governo laiha lia fuan ida hodi defende Uatolari/Viqueque nia interese comum hodi hadiak e desenvolve Uatolari hanesan mos sub-distrito seluk iha Timor-Leste. 

Hare ba potencia ba diversificasaun economia iha area turismo, agricultura, seitor privado ho industria petroleo la lao ho diak tamba desenvolvimento infrastrutura basico hanesan Estrada ligasaun husi Viqueque ba Uatolari-Uatocarbau-Baguia/Iliomar pior liu quando ita compara iha tempo ocupasaun Indonesia, iha tempo Indonesia ita halo viazen ba Uatolari husi Viqueque gasta tempo horas 1:30minutu deit maibe iha tempo ukun an ita presisa gasta horas 3 hodi ba too iha Uatolari tamba Estrada sira nee estragados e laserve ba ema atu uja ho kareta/motor tamba iha risco boot ba ema nia vida.

Estrada ho pontes iha Uatolari laran continua aat ou nunka halo nunee dificulta populasaun nia movimento izemplo: lori sira nia produtus ba Mercado, ba misa/igreja, ba servisu e labarik estudantes sira barak mak falta escola durante tempo udan tamba labele hakur mota e seluk2 tan, Iha potensia ba area Turismo barak mak iha Uatolari hanesan fatin ba eco & marine tourismo (fatin rekreasi), Fatin historical & fatin cultura, Fatin religiozo & pilgrimage, adventura & sport, no hare ba area Agricultura nian Uatolari hanesan fatin nebe produz hare, batar, fehuk, fore rai no seluk-seluk tan nebe mak bele sustenta alimentasaun ba familia no iha potensia ba reserva ba seguransa ai-han ba nasaun, iha area industria petroleo iha Beaco ho iha Alembata iha potencia bot ba petroleo iha futuru. 

Hare ba kestaun Heroi ho Martries da Patria nian mos too ohin loron atan ami familia mak iha inisiativu ho halibur malu hodi ba buka tuir sira nia restos mortais e recolha hodi fo ba Estado, hanesan ami nia aman sira nee kala uluk ba naok sasan mak bapa sira mai oho nebe familia mak iha responsablidade hodi recolha e halot sira nia restos mortais. Iha Partido Fretilin nia ukun 2002 too 2007 laiha mudansa significante ba populasaun Uatolari mesmo sira fo ona votus confianca quaze 100% durante nee e hanesan ema hotu hatene Uatolari/Viqueque sai hanesan baze FRETILIN nian. 

Hare ba situasaun no condisaun sira nee atan hau hanesan geracao FRETILIN nia oan sente triste maibe labele tur nonok hodi hare maun boot sira nia politica no programa nebe continua taka matan ba ema kiik no mukit e hein too bainhira tan mak condisaun sira nee bele hadiak, se desenvolvimento comesa loron ohin. 

Husu ba maun boot sira iha partido historico tamba saida mak votus Fretilin nian tun hela deit? Tamba saida mak militantes, apoiantes no simpatizantes sira halai ba partido seluk? Se los mak trai ona militants sira nia votus confiança? 

Hare ba resultado eleisaun nian maun boot sira iha resposta ba cada pergunta, maibe cada vez maun boot sira moe atu hatan nunee facil atu hatudu liman fuan 1 ba ema maibe liman fuan 4 hatudu ba an rasik. 

Maun boot sira lahatene hakuak e halibur nia ema sira e nunee ikus mai estraga fali mak naran historico/sagarada FRETILIN, atan hau hanesan geracao FRETILIN nia oan hau nia respeito e hadomi naran FRETILIN nebe mak sagrado maibe moe e triste hare ba resultado e condisaun sira nee tamba deit lideranca sira nia ignorancia ho arogancia lahatene ukun ho diak. 

Tempo too ona atu halo mudança, lalika lakon tan tempo tamba laiha tan tempo. 

VOTA BA  PLP, VOTA BA MUDANÇA! 
VIVA PLP! 
VIVA TMR!
VIVA BA MORIS DIAK!
.

PROGRAMA DALAN BA ELEISAUN PARLAMENTAR-TVE HO PREZIDENTE PLP, BELUN BOOT TAUR MATAN RUAK


PROGRAMA DALAN BA ELEISAUN PARLAMENTAR-TVE
HO PREZIDENTE PLP, BELUN BOOT TAUR MATAN RUAK

Parte I

Kalan di’ak hasoru malu fali ho ha’u Otelio Ote iha Programa dalan ba eleisaun Parlamentar. Hanesan ita hotu hatene katak, kalan ida ne’e ita iha bainaka espesial, bainaka ne’e fóin daudauk mak remata nia-mandatu hanesan Prezidente Repúblika (2012-2017), ohin nia mai hamutuk fali iha Partidu ida ho naran Partidu Libertasaun Popular (PLP), S.E. Sr. Taur Matan Ruak.

Kalan ida ne’e ita sei ko’alia kona-ba istoria partidu nian, ita mós sei ko’alia vizaun no misaun partidu nian, ita mós sei ko’alia oinsa preparasaun partidu ne’e ba eleisaun parlamentar 2017.

JORNALISTA: Fóin daudauk PLP halo kongresu ba dahuluk loron tolu kedas, i remata iha loron ida ke importante loos, 20 Maiu, loron ida ne’ebé  monu ba komemorasaun Ainversáriu Loron Restaurasaun Independensia ba dala 15. Molok  tama ba tema, uluk nana’in ha’u hakarak husu, razaun saida PLP hili loron 20 fulan Maiu  hodi hili nia estrtura difinitivu sira no fó tomada de posse?

PREZIDENTE PLP, TAUR MATAN RUAK (TMR): Bom em primieur lugar, ha’u hakarak fó saudasoins espesial ba haree na’in no rona na’in TVE, partikular militante, simpatizantes no apoiantes Partidu Libertasaun Popular (PLP).Orgulllu no onra boot ba ha’u primeira ves mai iha estudio TVE  para bele fahe hanoin oituan kona-ba Partidu Libertasaun Popular nian.
Kongresu kuaze loron tolu, dia 18,19 no 20, ha’u hanoin kongresista sira la hili sala, liuliu tanba iha loron ida ne’e realmente ha’u-nia mandatu remata i entaun oportunidade ba ha’u para  bele partisipa, ne’ebé ha’u hakarak fó saudasaun espesial ba kongresista PLP ne’ebé hili loron ne’e hodi fó oportunidade ba ha’u ba partisipa i eleje ha’u ba Prezidente Partiu Libertasaun Popular nian.

JORNALISTA:Bainhira iha loron ikus, S.E. eleitu hanesan Prezidente Repúblika, ita ba hamrik hanesan Prezidente Partidu ida, fatin ne’ebé la hanesan, baibain hamrik hanesan Prezidente Repúblika  i derepente hanesan Prezidente Partidu?

TMR: Ha’u hanoin, ha’u kontente loos, liuliu tanba pozisaun boot iha nasaun ida mak Prezidente da Repúblik, ne’e hanesan Jeneral karik ha’u tun fali mai Koronel, ne’ebé ha’u kontente loos, normalmente ema kontenete tanba sae pangkat, mas ha’u kontente tanba tun pangkat. Ha’u mai iha partidu ida ne’ebé nia kompozisaun partikamente mai hosi adeptus, simpatizantes, militantes, membrus hosi partidu barbarak hanesan;CNRT, FRETILIN, PD ne’ebé sira sente katak loron to’o ona hasees an hodi harii fali ida i provavelmente ita aprezenta, oposaun alternativas di’ak no hanoin di’ak liu ba ita-nia  nasaun, depois de 15 anos sira akompaña  esperiénsia, atividades, jestaun no lideransa partidu sira ne’ebé ukun.

JORNALISTA: Hanesan Prezidente Partidu ida, hamrik la hanesan Prezidente Repúblika, ne’ebé hanesan matan tilun ba ema hotu, ida ne’e ita simu hanesan responsabilidade fóun todan ida ou simples atu hahuu luta foun ida hodi hametin ita-nia estadu di’ak liutan?

TMR:  Ha’u kontente bele iha ambiente ida seluk, ha’u-nia vida tomak ne’e militar, militar ne’e normalmente konfronta dezafius i kuandu tama partidu ha’u haree katak klubu sira seluk mós iha, entaun halo ha’u motivadu liutan para bele dezafia ho partidu sira seluk hodi hatudu realmente sé mak bele, não e, intermus kapasidades, intermus de vizaun, ida ne’ebé mak di’ak liu para fó oposaun ba sidadaun sira hili para labele lorloron ita mak lakeru diki diki lakeru dikin.

JORNALISTA: Ita hahuu ho istoria partidu nian, molok ita mai hanesan Prezidente partidu, partidu ne’e eziste ona tinan 2 se ha’u la sala, ida ne’e tanba idea hosi ita nian?

TMR: Ha’u hanoin idea liuliu mai hosi sira ne’ebé funda 35 mill, ne’ebé oferese sira-nia kartaun eleitoral ba halo rejistu ou grupu sira ne’ebé halibur sira para hateten katak ita mós bele moris, ita mós bele hetan fatin no lian iha Timor, loke dalan ba fó kontribuisaun, sira harii. Ha’u apresia i ha’u akompaña durante  tinan rua nia laran i la’o ho sira, mesmu ha’u hatene Jeneral ida kuandu ba funu lori soldadu foun ne’e arsikadu loos. loloos ha’u ba CNRT ka ba FRETILIN, mas ha’u hanoin ho fóun ne’e di’ak-liu, nia abitu seidauk, fóun loos, fresku loos, ha’u hanoin ida ne’e di’ak liu duke ba sira ne’ebé iha distrasaun barak ona. Ne’ebé partidu sira-nian, ha’u oferese ha’u-nia prestimu, ha’u-nia kapasidade para ho sira atu evita  alternativas ida, ideas ida di’ak-liu ba ita-nia povu em komparasaun ho partidu sira seluk nian.

JORNALISTA: Ohin ita temi ema rihun 35, entre sira ne’e iha ema na’in hira mak figura importante iha partidu nia laran, ha’u atu dehan katak sé mak fundador loloos iha Partidu PLP?

TMR: Ami la iha fundador mesak ida, partidu seluk ne’e iha fundador ida ka rua de’it, ami-nian ne’e sira ne’ebé mak oferese sira-nia kartaun eleitoral hamutuk 35 mil, sira ne’e mak fundadores PLP. Ne’ebé tinan lima mai se ha’u hakarak sai, tinan sanolu mai ha’u hakarak sai, na’in ne’e iha hela, ha’u mai hanesan aumenta tan de’it, ne’ebé ha’u la’ós na’in ba partidu ida ne’e.

JORNALISTA: Razaun saida mak PLP mósu?

TMR: Mósu para fó opsaun alternativa governasaun, ita akompaña partidu sira ne’ebé ukun, sira-nia programa polítiku, sira-nia governasaun liuliu CNRT, FRETILIN, PD, Frente Mudansa, sira iha oportunidade no sira seluk ne’ebé tempu ikus mai la  hetan. Ita haree, ita apresia mas ha’u mós hanoin katak bele iha opsaun di’ak-liu, alternativa di’ak-liu  i PLP mósu para  konkore no fó opsaun, fó alternativas ba sidadaun sira hodi hili ida ne’ebé di’ak liu tuir sira hanoin no sira-nia interese.

JORNALISTA: Partidu ida ne’e naran Libertasaun Popular, ita bele dehan iha signifikasaun ketaketak  entre libertasaun ho popular?

TMR: Uluk ita liberta ita-nia nasaun, agora liberta ema, entaun ida ne’e liberta ema, liberta povu hosi ki’ak, mukit no analfabetismu.

JORNALISTA: Se karik ida ne’e mak ita hili motto “HISIK KOSAR BA MORIS DI’AK”, nu’udar save ba Libertasaun Popular?

TMR: Moto ami hili kada sirkuntansia, liafuan ida para responde i dadaun ne’e ba eleisoins agora ne’e ami nia Motto mak: REKURSU FAHE HANESAN, OPORTUNIDADE HANESAN, DISKRIMINASAUN LAE! tanba ami haree katak  governu sira agora, VI Governu Konstitusional sira tau matan liu ba Kosta Sul no ba Oecusse i Munisipiu sira seluk ne’e so para simu anin de’it, entaun ami bele fó opsaun ida, inves de haree de’it Munisipiu rua, ami fó alternativa ba Munisipiu sira seluk fó oportunidade para dezenvolve sira-nia an.

JORNALISTA: Bele esplika vizaun loloos Partidu PLP nian?

TMR: Ami iha hanoin ruma, ke orienta liuliu ami-nia vizaun. Ami nia vizaun mak oinsa  ajuda harii estadu de direitu demokratiku ne’ebé ema hotu-hotu iha lei nia okos, demokratiku tanba fó oportunidade ba governasuan ukun,ne’e na’in mak povu, partidu hotu-hotu  atu hetan oportunidade para ukun  simplismente implementa aspirasaun ne’ebé povu fó fiar.

JORNALISTA: Partidu hotu-hotu iha liafuan ida ne’e, iha diferensia karik espesial hosi liafuan ida ne’e? Partidu barak uza  liafuan hanesan, karik PLP iha difirensia oituan?

TMR: La iha diferensa iha ko’alia, mas iha difirensa iha aplikasaun, pelo faktu ami-nia partidu ho naran Libertasaun Popular, signifika mandatu ka ukun ne’e povu nian portantu ami so kumpri buat ne’ebé  tuir interese no aspirasaun ita-nia povu nian.

JORNALISTA: Saida mak misaun hosi Partidu?

TMR: Ami-nia misaun mak, oinsa refórsa ita-nia independensia i refrosa independensia ne’e haree ba aspetu rua, ida  refórsa ita-nia identidade no ida harii sistema ekonómiku ida  ne’ebé viavel, sustentavel no lori benefisiu ba ita-nia sidadaun sira, por outrolado perpara jerasaun fóun sira para ke sira bele perpara-an para hetan oportunidade hodi ukun no dirije  hodi lori ita-nia nasaun ba oin.

JORNALISTA: Kona-ba  reforsa identidade, saida mak PLP atu luta ba ida ne’e?

TMR: Bom, ami iha programa ida, ita sei to’o iha ne’eba, ha’u esplika ami-nia programa, defeza de identidade ita-nian ne’e saida mak ami hakarak halo bainhira karik ita-nia povu fó fiar ba PLP.

JORNALISTA: Populasaun sira mós hakarak hatene, ema ne’ebé tama Partidu PLP mai hosi klase ou grupu ida ne’ebé?

TMR: Hotu-hotu dezde estudantes, agrikultores, veteranus, traballadores, ema hotu-hotu ne’ebé haree ba ami-nia partidu nia programa di’ak liu, sira bele adere, sira bele partisipai involve iha partidu nia laran, i ami nia odamatan nakloke ba timoroan sé de’it.

JORNALISTA: Karik involve mós ema sira ne’ebé uluk lakohi ukun an?

TMR: Konserteza, buat ida ne’e ita tau tiha ba kotuk,i hela ba ita-nia istoria de’it ona, agora iha ne’e ba oin ne’e iha dezafiu boot ida tan halo nusa mak serbisu hamutuk para hetan moris di’ak ba ita-nia sidadaun sira.

JORNALISTA: Partidu sira agora daudaun iha hela faze dala ikus nian kona-ba preparasaun lista foun ba membru Parlamentu Nasional, oinsa ho PLP?

TMR: Bom ami-nia lista kandidatura intrega tiha ona i kriterias ne’ebé tuir lei ami tenke kumpri é ke iha 90 membrus, iha 30 feto no 60 mane.

L Oinsa ho prosesu rekrutamentu ba membru sira ne’ebé atu ba tuur iha Parlamentu?

TMR: Ami-nia mai hosi Munisipiu sira no nasional, sira ne’e mak tama iha lista.

JORNALISTA: Bele temi tok kriteria saida de’it mak PLP iha tuir ho lei eleisaun parlamentares nian?

TMR: Portantu lei fó kriteirus ida mak feto, entre mane rua iha feto ida, i ami halo tuir legalmente tuir lei  para bele hetan aprovasaun i passa hodi partisipa iha eleisoins.

JORNALISTA: Karik haree mós nivel edukasaun no figura?

TMR: Sira ne’ebé tama hirak ne’ebé iha kofiansa eleitoradu,i eleitoradu vota nia tenke haree sé mak nia atu vota ba.

JORNALISTA: Oinsa ho nivel edukasaun?

TMR: Normalmente kiik liu mak desimu segundu ano.

JORNALISTA: Bahira ita halo rekrutamentu, ita haree ba potensia iha nasional ka ou potensia hosi Munisipiu?

TMR:  Munisipiu i Nasional.

JORNALISTA: Komparasaun, maizumenus ema nasional porsentu hira, no Munisipiu hira?

TMR: Ami-nia porsentu boot ne’e mai hosi Munisipiu.

JORNALISTA: Lista sira ne’e ita intrega ona ba Tribunal Rekursu haree, karik iha oportunidade seluk atu troka ema sira iha lista molok atu ba eleisaun?

TMR: Ha’u hanoin agora la iha, anaunser, talves sirkuntansia seluk obriga karik bele halo mas normlamente agora lae.

JORNALISTA: Oinsa ho fiskais sira?

TMR: Fiskais lista ne’ebé fó tenke kada sentru votasaun iha na’in 3 entaun ami tenke perpara 3203 fiskais portantu ne’e esfórsu boot ida ke ami tenke halo para bele mós hetan fiskais di’ak para ajuda prosesu eleisaun.

JORNALISTA: Ne’e kobre hotu iha munisipiu sira?Tanba se fiskais la iha ne’e bele perigu i tauk komputador mak fó fali rezultadu?

TMR: Em prinsipiu ha’u konfia sistema ne’ebé ita iha, tanba ami lakohi espekula buat ne’ebé ita la haree hanesan espekulasaun, tanba ami konfia sistema i ami sei halo efsorsu dentru mekanismu ne’ebé iha  para kontribui ami-nia efsorsu ne’e rasik, ho ami-nia kbiit ne’ebé iha para kredibiliza di’ak liutan ita-nia  elesisoins.

JORNALISTA: Kona-ba ema ne’ebé atu hamrik iha palku leten, iha ona ema atu hamrik iha palku leten ba kampaña?

TMR: Ne’e barak loos, Jeneral barak loos, preparadu ne’ebé ami prepradu loos.

JORNALISTA: Ema sira ne’ebé sei hamrik iha palku mak fator ida importante atu bele atrai eleitor sira  atu fó sira nia kofiansa de votu?

TMR: Ha’u hanoi, ita-nia sidadaun sira agora la’ós haree de’it ba ida ne’e, ida ne’e ida, mas kiik liu, haree é programa, programa ne’e di’ak ka lae, tanba kadaves mais sidadaun sira esklaresidu sira rasional liutan, la hanesan uluk ke ho emósaun, tanba ne’e mak partidu barak mósu tan, uluk partidu rua tolu de’it. Partidu mósu tan nia ema mai hosi ne’ebé? Realmente mai hosi partidu boot sira.

JORNALISTA: Se ita haree partidu antigu sira hanesan FRETILIN i CNRT, iha mós partidu fóun mósu mai hanesan PLP, PUDD KHUNTO i sira seluk tan. PLP nia pozisaun entre partidu fóun ho tuan,hamrik iha area ida ne’ebé?

TMR: Ami hanesan de’it, tuir lei, tuir porsedimentus legais ita-nia ne’e, partidu sira hanesan de’it, agora so iha eleisoins mak haree ida ne’ebé mak realmente liu ida ne’ebé, ne’e hanesan mós jogador sira ou tim sira ba hasoru malu iha kampu, ne depois de jogu, se ita gaba an uluk ne’e risku ba ita.

JORNALISTA: PLP iha potensia atu kompete ho partidu sira seluk?

TMR: Ami fiar tanba rejistu de’it ami hetan 35 mil, ne’e iha tempu badak loos, agora depois de tinan rua, muito mais organizadu, muito mais agresivu iha kampu politiku, ha’u  hanoin  ami sei hetan fatin.

JORNALISTA: Oinsa programa kampaña ou orariu ba kampaña?

TMR: Ami prepara programa i sei submete ba CNE no STAE, iha ne’eba mak sira sei haree, tanba partidu barak talves iha ne’eba sei rigorozu para depois ida labele perturba ida seluk nia atividades, mas em prinsípiu ami preparadu ho ajenda ida di’ak a nivel nasional.

JORNALISTA: Kona-ba edukasaun ba fiskais sira?

TMR: Ami iha ema ba ida ne’e.

JORNALISTA: Antisipasaun ba disturbiu?

TMR: Ha’u hanoin ne’e la iha, disturbius sei la iha, eleisoins Prezidensias 2012, ha’u-nia tempu totalmete difirente ho eleisoins Prezidensiais 2017 i ha’u fiar katak eleisoins parlamentares sei di’ak liu, i tanba hanesan ha’u dehan beibeik ona, lider di’ak hamósu seguidores di’ak, lider aat, nia seguidores mós aat. Ha’u hanoin lider iha Timor mesak di’ak de’it, tanba ne’e nia seguidores mesak di’ak hotu de’it. Entaun halo polítika ida sivilizadu, ne’ebé ibun mak ko’alia, kuandu ba ona liman kabu ai kabun ne’e dehan selvagem.

JORNALISTA: Iha loron hirak ikus ne’e, públiku influensia ho notisia sira karik oinsa bele iha konfrontasaun PLP ho CNRT karik ou ho FRETILIN?

TMR: Sira ne’ebé mak hanoin problema karik, mas ema ne’ebé hanoin positivu ne’e la iha, agora sira ne’ebé serbisu la iha mak loron kalan hanoin problema iha, tanba problema seidauk iha mas iha sira-nia ulun problema nakonu uluk tiha ona. Ami PLP garante sei problema la iha, uniku problema e dazafius ba dezenvovlimentu, oinsa mak lori moris di’ak ba povu.

JORNALISTA: Bele klarfika oituan liafuan ida Xanana ho Alkatiri hases hosi ha’u?

TMR: Ita-boot ohin husu ha’u nia programa, agora ita husu fali Mari Alkatiri ho Xanana Gusmao. Ha’u lakohi kalan ne’e sira rua toba la di’ak, ha’u hakarak fókus ba programa tanba iha manifestu polítiku barak loos atu transmite ba eleitoradu sira. Ha’u respeita sira na’in rua, Maun Xanana ami rua serbisu hamutuk tinan barak i Sr. Mari iha Mósambique naran mak ha’u hatene, ne’ebé ha’u hakarak fókus ba programa.

JORNALISTA: Saida loos mak importante programa PLP nian ba futuru karik bainhira hetan asentu parlamentar?

TMR: Ami aprezenta programa sia (9), programa tolu(3) hanesan importante i programa neen (6) hanesan normal. Governu ida sai governu ida seluk mai, nia bele kontinua hala’o nafatin. Tanba saida mak programa tolu urujenti liu? Urujenti liu tanba loloss halo tiha ona, maibé ita la halo i entaun agora tempu para ita halo i PLP hakarak asumi ida ne’e hanesan responsabilidade ida  prioritariu atu halo.Primiru identidade :Identidade ko’alia kona-ba saida?

Em primeiru lugar ko’alia kona-ba ita-nia restu mortais sira ne’ebé mate ba funu ke ohin namkari hela iha fati-fatin, PLP kompromete ida ne’e sai prioridade ida. La iha razaun, la iha sentidu depois de 17 anos  ita budu hela sira, hada hela sira lemo-lemo iha Timor laran tomak. Sira mate para ita moris, sira mate para ohin ita goza i entaun fórma di’ak ida para fó gratidaun ba sira-nia sakrifisiu i ita tau sira iha fatin di’ak no dignu. Ne’e primeiru. 

Segundu :Ami kompromete hakarak atu hadia ita-nia uma lulik sira no ita-nia kapela sira. uma lulik iha ligasaun espiritual boot tebes ba moris ita-nia povu nian, ita-nia inan-aman sira aleinde maioria katóliku mas tambem sira kontinua nafatin sira-nia  tardisioins sira.

Terseiru :Ami hakarak valoriza papel lia na’in sira, para ida ne’e, hamorin fila-fali lei tradisional, lei tradisional iha funsaun liuliu ba prevene konflitu. Ezemplu ita iha tarabandu iha fatin-fatin iha Timor laran tomak, i tarabandu sira ne’e iha impaktu maka’as ba estabilidade suku no aldeia sira, entaun ami hakarak haburas fali ida ne’e. Ida seluk ami hakarak valoriza no dezenvolve di’ak ita-nia primeira jerasaun ezersitu Timor nian, ke ita-nia mordaor sira. Ita-nia morador ne’e hanesan jerasaun primeiru ezersitu ita-nian  ne’ebé uluk kedas iha ita-nia avon vida von sira nia tempu kuandu funu hasoru Portugues sira, sira uza tais, tau manu fulun, tara espada, tara morten, belak no kaibauk sira ba funu, entaun ami hakarak valoriza sira. Hanesan ne’e mós ita-nia inan ferik sira tebe dai, hamósu ita-nia materiais ornamentais hanesan belak, morten i bele halo hanesan industria  para ita-nia katuas sira no inan sira iha tempu festa tardisional  simu bainak sira bele uza para labele aban hanesan Prezidente mai mak ohin kalan ba ku’a fali eskarlata, tau fali kalen, entaun ne’e primeiru programa  ke ami iha.

Segundu, Integrasaun : Tanba sa ami tau atensaun ba ida ne’e? Tanba integrasaun ne’e oinsa mak ita integra ita-nia sidadaun sira iha prosesu dezenvolvimentu.Para integra sira, ita tenke organiza sira, organiza para ita mobiliza, entaun primeiru lugar programa integrasaun ne’e ami tau matan ba veteranus no antigus kombatentes sira. Ba veteranus no antigus kombatentes sira, primeiru lugar muda lei estatutu veteranus i antigus kombatentes, tanba iha nasaun seluk hanesan Aústralia para hetan estatutu veteranu  fulan neen ou sia de’it, iha Timor  sira ne’ebé uluk iha baze de apoiu tinan tolu, balu tinan neen, sira la hetan títulu veteranus, ne’e provoka deskontentamentu iha Timor laran tomak. Entaun ami hakarak muda estatutu para bele integra sira seluk ne’ebé la hetan, bele hetan tuir sira-nia partisipasaun, i por outorlado ami mós hakarak deskuti di’ak liutan ba pensaun ne’ebé ohin loron governu fó ba ita-nia veteranus no antigus kombatentes sira para ke nia labele sai pezu mas nia sai fator ida ba uniaun veteranu sira-nian no dezenvolvimetu ekonomia nasaun, tanba pensaun ba veteranus sira se kontinua hanesan ne’e, sei sai pezu boot liu ba estadu.

Terseiru lugar ba ita-nia jovem sira, ita-nia jovem sira pratikamente sira iha mehi iha sira-nia vida, la iha ema ida mak tau matan sira, entaun ami hakarak tau matan liuliu  ba ita-nia jovem sira, tau atensaun ba sira-nia formasaun, sira-nia edukasaun fórmal, sira-nia edukasaun tékniku profesionál, ami defende serbisu militar obrigatoriu, serbisu patriótiku, no serbisu nasional service ba  volontariadu hanesan mós organiza sira ba brigadas kombate hamalah, mal nutrisaun, kombate analfabestismu no kombate distruisaun no degradasaun meu ambiente, signifika sira hanesan fórsa ida ke ita labele haluha sira aleinde futuru mai ne’e,futuru sira nian. Iha uma uma sira-nia inan-aman mak tau matan ba sira, iha nasaun estadu ou governu mak iha obrigasaun boot  tau matan ba sira, orienta sira para ke hetan futuru ida di’ak.

Kuartu, ami hakarak tau matan mós ba traballador sira no agrikultor sira, agrikultor iha Timor kuaze 80% i sira ita abandona, Ministériu Agrikultura tinan 15 ne’e  ita importa fós, importa na’an importa buat hotu, menus ita la iha kapasidade para abastese ita-nia merkadu internu i muito menus para atu fa’an ba liur, entaun ami hakarak tau matan ba sira ho hanoin fóun no halo mudansa para ke produsaun bele aumenta, por outrolaud hanesan mós ita-nia  inan feton sira, Jéneru, estadu tenke fó papel ida akresentadu, papel ida boot liu ba feto, tanba sira jestor familia nian, sira tau matan ba sira-nia oan sira-nia saúde no edukasaun, i entaun ha’u nia hanoin, PLP nia hanoin ba feto sira tenke fó sira-nia atensau tomak.

Tuir mai Orienta ba governasaun, ami defende governasaun ida “INTEGRADU, MOOS, KOMPETENTE NO EFISIENTE, tanba governasaun ida hanesan ita-nian agora, buat ida nia halo loron ida halo fali loron sanolu, buat ida loron sanolu nia halo fali tinan ida nian, ne’e ita la ba oin, mundu ohin la’o lais liu, mudansa ne’e lais loos, ita la iha tempu para atu lakon hodi propre estadu sai fali pezu boot ida ba sosiedade i sai obstaklu ba dezenvolvimentu ita-nia nasaun nia. Ne’e programa tolu ba ami urujente.

Depois tuir mai ami iha programa neen (6) ne’ebé programa moris di’ak,moris dia’k ne’e iha sub-programa hitu (7), primeiru abitasaun, ami tau atensaun ba abitasaun, planu estratéjiku abitasional, ba zonas urbanas no zonas rurais. Kintu no Sestu Governu halo uma  MDG’s, mas MDG’s ne’e so para gasta osan de’it i ohin MDG’s naran mak iha mas uma atu la iha ona tanba dodok hotu ona, entaun ami lakohi halo ida ne’e, ami hakarak halo abitasaun ida dignu ba ita-nia sidadaun sira iha Dili, organiza sira di’ak liutan para labele ita duni sira halai tun sa’e, halo tiha uma iha ne’e dehan estadu nia rai duni tiha, hanesann agora iha Beto atu halo aeroportu ita duni sira, iha Tasi tolu ita atu duni sira ida ne’e não, sira merese respeitu, tanba ne’e ami hakarak tau atensaun ba abitasaun hanesan mós zonas rurais sira, ami nia partidu karik ita-nia populasaun fó fiar, ami hakarak subsidia konstruksaun abitasaun uma  ba ita-nia inan-aman sira iha foho, ne’e primeiru. Segundu agua no sanementu, ha’u haree uma MDG’s ne’ebé governnu halo, halo tiha uma, sintina la iha no bee moos la iha, ha’u hanoin ne’e ita fó ezemplu aat ba ita-nia sidadaun sira, tanba ne’e segundu lugar ami hakarak fó bee no saneamentu.Terseiru lugar alimentasaun, eletrisidade, edukasaun, saúde no seguransa sosial, ne’e pakote ida  ke halo parte programa  moris di’ak nian.

Em segundu lugar ami iha, setor ida naran produtivu, setor produtivu ne’e ko’alia kona-ba setor primariu, setor sekundariu no setor tersiariu. Setor primariu ko’alia kona-ba peskas no agrikultura, investimentu tenke maka’as para aumenta produtividade no mós peskas nian, ita bele aproveita rekrusu ne’ebé iha tasi, tanba kada tinan ita lakon 250 milloins de dollares amerikanu iha peskas ilegal, finalmete ita lori barko Xines sira mai peskas, maibé ita nunka investe para ita-nia sidadaun sira kapasita an hodi aproveita rekursu ida ne’e.

Segundu lugar, setor sekundariu :Setor sekundariu mak ita ko’alia kona-ba industria mediu no kiik sira, Governu dadaun ne’e tau atensaun liu ba industria estrativas Pétrolifeiras, mas ha’u hanoin ita-nia indústria kiik sira bele fó empregu ba ita-nia sidadaun sira, hanesan mós setor tersiariu, setor turismu ko’alia kona-ba turizmu, Timor furak la halimar mas ita la iha kapasidade atu dada turista mai ita-nia rain i entaun ne’e area ida ke ami tau atensaun.

Tuir mai iha konektividade, oinsa mak ita dezenvolve transportes sira hanesan aérea, marítimas no terestres para ke ajuda. Hanesan mós telekomunikasoins para ajuda ita-nia populasoins sira ba mai lais no sasan ba-mai lais. Dadaun ne’e ita uza mak estrada maka’as liu, estrada ita presiza manutensaun di’ak, mas uza ró é fasil liu tanba la iha manutensaun, hanesan mós ita dezenvolve transportes aéreas, tanba ita iha primeiru aviaun mas ne’e la’ós Timor nian, ne’e ZEESM nian fali, loloos ne’e Timor nian mak ZEESM uza karik ne’e loos, agora ZEESM nian mak Timor uza ha’u hanoin diskriminasaun ida ke inaceitavel, sé mak inventa ida ne’e, ha’u hanoin nia la iha nosaun. Ida seluk Aviaun Air North ba Darwin uma ora i mea karu liu fali ita ba Jakarta ka ba Singapura. Depois 15 anos ita komprensivu hosi sorin dependete ba Indonésia no sorin seluk dependente ba Aústralia, tanba sa ita labele dezenvolve ita-nian rasik kuandu ita iha intrese para dezenvolve ita-nian. Ne’e konektividade.

Tuir mai ami iha kuartu programa, ida ne’e ba ekonomia i finansas públikas,  halo nusa mak ita produs barak liu, oinsa mak ita fahe rikeza sira no mós ita poupa di’ak liu buat ne’ebé ita iha. Tanba ita haree  finansas públikas, ita iha problema, iha 2012-2015 tinan lima nia laran, governu gasta ona 8 mil milloins dollar amerikanu, agora ita-nia fundu iha $16 billoins, ne’e signifika katak tinan 10 tan osan ne’e hotu ona,  karik ita kontinua gasta nafatin hanesan ne’e, anaunser aban milagre ida mósu mai lori tan $16 billoins mai, se lae iha  tempu badak osan ne’e sei hotu.

Kintu, ami iha  programa defesa nasional seguransa, no relasoins internasional, oinsa mak ita tau matan di’ak liu.

Sestu iha Justisa, diretus umanus no demokrasia portantu ami iha programa 9, 3 urujenti no 3 prioridades.Karik eleitoradu sira fó konfiansa ba PLP, ita dezenvolve oinsa? Ami nia prinsipiu mak riku fahe hanesan, oportunidade fahe hanesan, Governu agora sira iha polus dezenvolvimetu rua, Suai no Oecusse, ami sei halo neen: I:Lautem, II: Baucau no Viqueque, III: Manatuto (area sentral) VI : Aileu, Manufahi, Ainaro,Covalima, Bobonaro no Ermera V: Dili, Liquica Atauro no VI: Oecusse. Ami presiza 4 mill miloins  ital, metade hosi buat ne’ebé Governu gasta iha tinan lima para ami halo Timor ne’e moris dala ida de’it, la’ós hein Oecusse la’o tiha mak Baucau tuir fali, antes to’o ida ikus ne’e ema mate hotu ona, tanba sira la iha ona oportunidade ba hein, ha’u hanoin jovem sira mós la iha tempu para atu hein, ha’u mós la iha tempu, PLP mós la iha tempu, tanba ne’e mak ami-nia palavra de ordem ami dehan :Vota ba PLP, vota ba mudansa, lalika lakon imi nia tempu, tanba ita lakon ona tempu tinan 15, tanba ne’e PLP aprezenta alternativa ida  ke talves uniku mas  bele salva ita-nia rain, salva ita-nia osan ne’ebé iha i salva atu ita labele lakon tan tempu.

JORNALISTA: Bele esplika signifika hosi vizita suku 442?

TMR: Ha’u-nia vizita ba suku sira ne’e programa ida ne’ebé ha’u halo ba ha’u-nia an wainhra ha’u simu posse hanesan Prezidente Repúblika, tanba durante tinan lima kotuk, ha’u defini prioridade rua, ida mak halo oinsa involve ita-nia sidadaun sira atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu, ida seluk halo nusa mak serbisu ho Governu para ke presta serbisu ida di’ak ba ita-nia sidadaun sira, tanba ne’e halo ha’u vizita suku sira, para agardese sira ba buat-hotu ne’ebé sira halo para ohin Timor sai livre no indpendente, tanba ukun an la monu hosi la lehan mas ne’e mai hosi kontribuisaun siadadun sira nian. Segundu  infórma ba inan-aman sira saida mak ita halo ona no saida mak ita seidauk halo, seidauk halo tanba saida? i halo ona ne’e nia rezultadu ne’e nusa. Terseiru hatudu dalan ba sira no husu sira-nia partisipasaun i ha’u fó serbisu ba sira, primeiru lugar husu sira para konsentra iha ekónomia familiar, segundu husu sira investe iha edukasaun, haruka sira-nia oan sira ba eskola, terseiru husu sira kuidadu saude, hadia nutrisaun i últimu ha’u husu sira serbisu hamutuk, tanba ema ida ninia fórsa labele kompara ho ema barak nian, tanba ida mesak labele so ita barak mak bele, ne’e ho obejtivu ida i ha’u sente gratifikante loos, kontenete loos tanba ha’u  bele visita ita-nia inan-aman sira iha foho. Ida ne’e Prezidente seluk mai sei labele halo tan, i ne’e sei hela ba memoria nasaun nian.

JORNALISTA: PLP iha ambiasaun atu manan iha eleisaun, iha trajetu ruma ba kadeira iha Parlamentu Nasional?

TMR: Primieru lugar ami hakarak manan barak para tama governu, maibé se lakonsege, pelumenus sai opozisaun ida kredivel, iha kapasidade bele intervein iha polítika vida nasaun nian, liuliu dezenvolvimentu ekonomiku ita-nia nasaun nian.
.