segunda-feira, 30 de dezembro de 2013

SENHORES LEITORES, ATÉ QUANDO PUDERMOS

.

Oláááá estimados leitores!

Cá estou eu outra vez, vá nada de serem ingratos...Eu até sei que gostam de mim...:)

Como devem ter reparado, nos últimos dias tenho andado na " malandrice" e o blogue esteve parado, tenho " más" notícias meus queridos amigos, vai ser assim até fevereiro.

 Não vou fechar o blogue, mas as publicações vão ser intermitentes, não tenho a certeza quando cá venho e a que horas, sempre que puder, eu venho atualizar o blogue, esta semana já cá não venho publicar.

Agora é tempo de família - estamos todos de férias - amigos, praia, borga, festas e champanhe. :) Para chatices, preocupações e responsabilidades basta o ano inteiro.

Ó Romualdo, tu não brinques comigo...Só duas? Vá...Haja decência! ;) Eu acho que o ursinho lindo que o meu filho me deu no Natal vai apanhar uma "bebedeira", lol.

Bem, então meus caros amigos aqui ficam os nossos votos para todos vós de um 2014 cheio de paz, amor, saúde e um dinheirinho nos bolsos para as despesas.

Em fevereiro voltamos com a periodicidade do costume e muito obrigada por nos terem visitado em 2013.

FELIZ ANO NOVO, QUERIDOS LEITORES!

Zizi Pedruco
.
;)
Para a minha família e amigos espalhados por este mundo, envio-vos um beijo muito grande com muito amor  e os meus votos de um Ano Novo cheio de tudo de bom para vocês.

Zizi ou Rosarinho, conforme quem estiver a  ler. :)
.

Boas entradas tinan foun 2014 ba governantes gatunos sira

.

 Leba Ficof

LABARIK SIRA NE'E HETAN SAIDA IHA NATAL IDA NE'E? 

KARIK SIRA BUKA PREZENTE NATAL IHA FOER LARAN? SO MENINO JESUS MAKA HATENE. 

Povo mos hato'o boas festas ba governo da RDTL lidera hosi Xanana Gusmao. 

Maromak tulun imi para labele dukur demais no labele korupsi demais osan povo nian atu nune'e labarik sira iha foto ne'e labele ba hili nafatin foer iha Tibar no fatin foer sira iha Dili laran. 

Boas entradas tinan foun 2014 ba governantes gatunos sira.
.

“Naturalisasi Jogador, SEJD Prontu Simu Investiga”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 30 Dezembru 2013 

Naturalisasi Jogador iha ekipa fotebol Timor Leste ne’ebe partisipa iha Sea Games Myanmar nebe sai preokupasaun Primeiru Ministru Xanana Gusmao ho eis Primeiru Ministru actual Sekretariu Jeral FRETILIN, Mari Alkatiri nian ne’e, Parte Sekretariu Estadu Joventude e Desportu (SEJD) prontu simu investigasaun. 

 Jogador naturalisasi nebe tama iha ekipa nasional timor Leste hodi ba joga iha Sea Games Myanmar ne’e maioria mai husi Brazil no Portugal, tan ne’e Xefe Governu Timor Leste, Xanana konsidera jogu entre Myanmar ne’e laos Timor Leste mak kontra Myanmar, maibe jogu entre Brazil ho Myanmar. 

“Hau hanoin publiku iha razaun, se ne’e hanesan kazu ida grave ami hotu SEJD nakloke ba ida ne’e (investigasaun), mas hau la dun hatene lei mas hau husu tuir ema lei hateten, “atu fo sidadaun nian ba ema ida ne’e so parlamentu mak aprova”, hau hanesan Sekretariu estadu hau pronto ba ida ne’e, se kazu ida ne’e hanesan kazu grave ida se to’o altura ida tamba ejijensia publiku mak tenki halo duni investigasaun, hau hanoin ami laiha problema, ne’ebe investigasaun ba SEJD pronto para kolabora,” deklara SEJD, Miguel Manitelu ba JNDiario sabadu (28/12) iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato. 

Manitelu afirma, antis ne’e kestaun refere sai mos ninia preokupasaun, maibe labele koalia iha publiku, tanba eventu besik dadaun entaun desidi hodi lakohi koalia asuntu naturalisasi jogador ne’e. 

 “Antes atu ba joga Sea Games iha preparasaun hau evita atu koalia ba publiku tanba liu-liu koalia ba televizaun, televizaun ne’e nia sira liu husi sateliti ema Indonezia rai seluk mos nontong, quer zer ne’e ita sobu ona ita nia sasan iha uma laran bainhira ita too ba atu joga, ema kritika ita nia ekipa it abele la joga, tanba ne’e hau lakohi koalia,” dehan Manitelo. 

Nia komenta FFTL mos hateten katak naturalisasi ne’e politika ne’ebe mak halo hodi nune’e Timor Leste labele lakon a’as liu, maibe tuir nia naturalisasi ho ema nain 10 ne’e lalos. 

 “Iha resposta rua, iha razaun bele mos laiha razaun, hau hatete se iha razaun ida ne’e ital abele lori barak, ita lorin nain at (4) ou lima (5) hanesan ne’e iha linha ida ne’ebe mak ita nia sei fraku, prozemplu iha kampo klaran (mediu) mak ita refirsa iha mediu ou iha avansadu ida, defeza ida i klaran ida para atu kompleta deit ita nia Timor oan ne’e hau bele simu razaun naturalisasi,” afirma Manitelu. 

 Sekretariu Estadu ne’e konfesa mos katak, naturalisasi ne’e laiha konesementu mai SEJD ba asuntu ne’ebe refere. 
,

Julio Tomas Pinto: “Governu Aprova Ona Estatutu Militar”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 30 Dezembru 2013

Sekretariu Estadu Defeza Julio Tomas Pinto informa katak, Governu aprova ona estatutu militar ne’ebe mak atu defini membrus FALINTIL-Forsa Degeza Timor-Leste (F-FDTL) nia papel ba rezerva ou reforma.

 “Estatutu militar ne’e importante ba F-FDTL tanba ita nia lideransa balun iha F-FDTL ne’e veteranus mos iha ne’eba, entaun presiza ona atu defini sira nia papel nu’udar rezerva ou reforma, tanba tuir lei, idade 55 ba leten ne’e, nia tenki pasa ona ba reforma,” informa Julio Thomas Pinto ba Jornal Nacional Diario iha Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Dili, Sabadu (27/12), molok dezloka ba rai liur, wainhira husu kona ba balansu prosesu servisu Sekretariu Estadu Defeza (SED) durante tinan ida ne’e.

Nia mos hatutan katak,” Hau hakarak uza oportunidade ida ne’e atu esplika konaba progresu no buat balun ne’ebe mak sala durante tinan ida nia laran, orgaun estadu ida ne’ebe mak servisu hamutuk ho F-FDTL programa hotu-hotu neebe mak trasa tiha ona atravez planu 2020, depois planu dezenvolvimentu forsa armadas nian 2011-2017,” hateten Julio Thomas Pinto.

Alende ne’e, tenik Julio Tomas Pinto, Konselu Ministru mos aprova ona dekretu lei kona ba estatutu Forsas armadas nian. “Ami foin dadauk aprezenta ona ba Konsellu Ministru i aprova tiha ona iha Konsellu Ministru dekreitu lei ida kona ba estatutu Forsa armadas, para defini ona papel Forsas armadas nian no saida mak sai hanesan sira nia dever, ne’e aprova tiha ona, ne’e progresu ida,” hateten Julio Tomas Pinto.

Aleinde ne’e, Julio Tomas Pinto mos rekonese katak, iha buat balun mak seidauk bele la’o.

 “Hau pesoalmente rekonese katak, iha buat lubuk ida mak ita dudu seidauk ba, hanesan prosesu ba reforma ne’e halo nusa, ne’e kompetensia ba F-FDTL ona atu defini, tanba PM rasik husu ona lista para ita hare ba iha sira nia kondisaun ba sira ne’ebe atu reforma, depois iha nivel kordenasaun iha entre forsa armadas, Sekretariu Estadu no mos Ministru Defeza no seguransa mos lao diak, maibe presiza aumenta tan inisiatividade ba iha enkontru ninian, nivel kordenasaun entre estrutura iha parte defeza nian mos presiza hadia, hau hanoin hela atu muda estrutura, tanba agora dadaun ne’e ita iha estrutura diretor jeral ida iha sekretariu Estadu ne’ebe toma konta ba dirasaun hotu-hotu,” Julio Tomas afirma.

Nia dehan tan, Governu mos iha ona hanoin atu muda ou fahe ona Sekretariu Estadu nia dirasaun ne’e ba dirasaun jeral rua.
.

“Garuda Indonesia Sei Semo, Dili Darwin No Bali”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 30 Dezembru 2013 

Liu husi asina akordu entre Garuda Indonesia ho Air Timor iha 18 Dezembru 2013, iha Jakarta Indonezia kompania rua ne’e konkorda malu atu oferese aviaun Garuda hodi halo operasaun sasemok ba rotas foun Dempasar no Dili ba Darwin, hahu iha 1 Maiu 2014. 

Akordu kompania rua ne’e, nu’udar kontinuasaun ba hametin liu tan negosiasaun ne’ebe mak hala’o ona durante fulan nen (6) ba kotuk. 

 “Air Timor sei uza aviaun ho marka Boeing 737 ne’ebe kompletu ho ekipadu ho fatin ba klase ezekutivu no klase ekonomika ba operasaun nian, espera katak operasaun area ne’e bele komesa 1 maiu 2014, wainhira planeamentu sira ne’e hetan ona aprovasaun husi Governu,” informa Abessy bento iha komunikadu imprensa ne’e. 

Air Timor oras ne’e dadaun hala’o operasaun sasemok entre Dili ba Singapura dala tolu kada semana ho aviaun Silk Air ho nia marka Airbus A319, operasaun ba rotas foun mak Dili ba Dempasar no Dili ba Darwin sei halo sasemok loro-loron. 

 Air Timor mos foin dadauk ne’e, anunsia ona emisaun espesial ba asaun prevensiais ho retornu ida to’o 20% ba investidores Timor Leste (TL), Abessy afirma katak, emisaun ba asaun ida ne’e, sei utiliza ba atu sosa aviaun ida ne’ebe sei halo operasaun domestika iha TL iha 2014. 

Air Timor mos hakarak semo loro-loron ba Dili Oecusse, Suai, Atauro, Maliana, Lospalos, Viqueque no Baucau, no hein katak mehi ne’e bele realiza, wainhira aerodromos sira ne’e estandariza lalais. 

 Durante ne’e aviaun ne’ebe mak halo operasaun area iha Timor Leste (TL) mak hanesan, Merpati semo Dili ba Dempasar, Silk Airlines ba mai Singapura Timor Leste, Airnort ba mai Australia-Dili no Sriwijaya ne’ebe trkoka Batavia Air ba mai Dempasar Dili.
.

Intervista Esklusivu ho Sekjer FRETILIN Mari Alkatiri; “ZEE Kompania Internasional Domina, Kompania Nasional Rende”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 30 Dezembru 2013 

Eis Primeiru Ministru (PM), Dr. Mari Alkatiri deklara katak, to’o ohin loron kompania internasional mak domina rejista ona atu investe iha Zona especial ekonomiku Oecusse, maibe kompania Nasional rasik rende atu involve iha projetu ne’ebe refere. 

Atu hatene klean liu tan konaba asuntu Zona especial ekonomiku Oecusse ne’ebe mak primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmao fo fiar ba eis Primeiru Ministru (PM), Dr. Mari Alkatiri (MA) lidera ne’e mai akompania intervista eskluzivu ne’ebe mak Jornal Nacional Diario (JND) Embelina Amaral (EA) foin lalais ne’e iha Timor Plaza, Dili. 

EA: To’o ohin loron kompania intenasional no nasional hira mak rejista ona ba projeitu zona especial Oecusse ne’e? 

MA: Internasional lubuk ida ona, hau nia tristeza mak ne’e, husi Timor laran ne’e de’it ne’e ida seidauk iha por que sira dehan laiha kapasidade e buat ne’e bo’ot demais. Hau dehan imi tau lai imi nia vontade, imi joint lai para it abele ajuda imi mos sai bo’ot, mas pronto sira sei halo, mas to’o agora seidauk iha por que sira rasik dehan, maun ne’e bo’ot demais baa mi. Ekipa konjunta ida hau (Alkatiri) nian ho Banku Mundial nian ho Governu nian atu tun ba Oecusse para atu identifika infraestrutura sira perioridade para atu hari’I Oecusse ne’e Vitoria, se uluk Banku Mundial hanoin ba Pecusse laiha, buat ne’e 2020 mak laiha buat ida entaun imi mai kritika hau, agora lae seidauk. 

MA: Previzaun ne’e buat ida, realidade ne’e kal sei liu, ema balun kuandu ita koalia osan U$ 5 milloens ba Distritu ida deit osan barak hanesan ne’e halo saida? Laos ba Distritu ne’e ba Zona ekonomiku especial, ne’e projeitu nasional, hanesan kosta sul ne’e mos projeitu nasional, laos ba Suai nian deit, halo Suply base iha Suai ne’e la’os ba suai nian deit, se Oecusse ne’e reseitas tama ba nasional, As-Vezes balun dehan tanba sa halo iha Oecusse, Oecusse ne’e mak diak liu tanba enclave. 

EA: Karik Zona Especial ne’e komunidade internasional iha interese? 

MA: Hau bele dehan bo’ot tebes, iha interese bo’ot hahu husi Indonesia rasik, ba Portugal, Macau, Singapura, Australia, Kuandu Banku Mundial FMI iha ona interese ne’e sei sai boot liu ne’e susar bo’ot liu tan. Foin lalais konvida hau ba china para atu halo aprezentasaun iha china hau dehan hau la ba, seidauk bele ba tanba hau sei hakarak lei ne’e aprova uluk, lei sira que ita presiza ba Oecusse, se lae hau ba koalia, koalia espetativa ema nian bo’ot e que hau seidauk bele implementa depois hau mak sala fali, hau dehan hau husu deskulpa mais hau seidauk bele ba. Maibe pronto laiha vontade, vontade de politika ne’e bo’ot tebe-tebes, problema kapasidade institusional atu implementa ba lei sira ne’e, Lei ne’e balun Governu nian dekretu lei, balun Parlamentu ninian, agora ita deskute orsamentu tan, entaun orsamentu ne’e deskute antes ne’e, hau uluk hakarak lei ne’e mai uluk para ita kuandu halo orsamentu ita hakarak tau saida iha ne’eba, agora orsamentu deskute uluk fali aban bain rua tudo kontrariu, mas pronto ita servisu as-vezes ita dudu dinamiku foun ida delu-deluk la akompanha susar tebes. Seidauk iha baze legal, lei ba statuto especial Oecusse ninian ne’e seidauk iha, Konstituisaun dehan katak, iha direitu atu ba lori inisiativa ekonomika social ne’e seidauk iha, lei ba atu hari’i zona espesial de primeiru merkado nian seidauk iha, lei para atu kria autoridade ne’e seidauk iha, tantu lei tolu prinsipal tolu ne’e laiha atu lao ba oin, hau nia pedidu hau seidauk ba Parlamentu, hau hakarak koopera uluk ho Governu e Governu mak lori ba Parlamentu. 

 EA: Sr. Eis Primeiru Ministru ita hare katak ba projeitu Oecusse ne’e Governu mos iha lider potensia barak, maibe Primeiru Ministru refere liu ba ita bo’ot, oinsa ita bo’ot nia hanoin? 

MA: Husu ba Primeiru Ministru labele husu mai hau, hau hanesan patriota ida, hau hanesan fundador nasaun ida, husu ba hau para fo kontribuisaun e hau la husu tan nein duit ida. Agora deit mak hau dehan hau selu ona almosu, jantar ema sira hau nia osan dala hira ona, kuandu ita halo Viagem ba liur ita konvida ema sira ne’e o tenki selu. Pronto hau laos dehan hau nia viagem perdiem Governu mak selu mas as-vezes la to’o mos hau mak tenke selu ho hau nia osan, mas la buat ida, agora parese que sira selu konsidera ba buat sira ne’e mash au la husu tan, ba buat sira ne’e. To’o agora kna’ar ne’ebe mak hau halao ne’e hanesan akordu ida entre hau (Mari Alkatiri) ho (Primeiru Ministru Xanana Gusmao), ami mak tur hamutuk nia husu hau halo, mas hau hatete ba Primeiru Ministru imi sala hau kritika. 

 EA: Iha hanoin balu katak kaer Zona ida ne’e atu oinsa atu kaer metin opozisaun iha Parlamentu? 

MA: Hau mos ohin koalia ho imi nia kolega ida, FRETILIN laos opzisaun, Interven kuandu Governu sala Interven kritika, mas Inteven para hadia ita tenki interven, Partidu ida ne’e mak iha abut no iha hun laiha tan seluk, partidu ida ne’ebe que iha abut noa iha hun mak FRETILIN laiha tan seluk, sira seluk ne’e tanba buka hakarak atu sai Ministru lalais, ne’e mak halai ba tabele maun Xanana. Tanba ne’e, se FRETILIN la interven tinan lima (5) tan aban bainrua rai ne’e la’o sala dalan tiha ona semak mai ukun ne’e susar tebe-tebes atu hadia, ita kontinua hakilar deit-hakilar deit la interven para konsege hetan dalan ida que diak liu para atu hadia hamutuk ho Governu ou Primeiru Ministru, entaun aban bain rua que rai ne’e at liu ona, que sira ne’ebe servisu ho Primeiru Ministru ne’e barak liu mak lahatene saida mak sira halo ou halo sasan sala hotu, sira buka fali hanesan Bintang Film deit, sai iha televizaun deit, ne’e mak ita haree bal-balun kala sai iha televizaun dala ida rua iha televizaun. Intervensaun ne’e forsa liu partidu de opozisaun, opozisaun ne’e hatene deit hakilar, hein deit eleisaun, intervensaun ne’e intervein agora duni para atu halo mudansa. Opozisaun tenki servisu mos para atu halo dezenvolvimentu, opozisaun laos atu hakilar deit atu manan eleisaun, ne’e mak ita nia konseitu opozisaun que ita muda oituan, tanba ita hahu hari’i Estadu foun ida ita hametin ita nia nasaun ita tenki halo dezenvolvimentu, que opozisaun mak la partisipa iha prosesu halo dezenvolvimentu hanesan hein deit no hakilar manan deit eleisaun, ne’e opozisaun iha rai dezenvolvidu ona mak bele halo hanesan ne’e, ba ita rekursus humanus ne’ebe mak oituan ita tenki fo liman ba malu para lori dezenvolvimentu ne’e para hasai povu husi kiak.
.

MS Halo Mal Jestaun ”PR Taur Matan Ruak Husu MP Halo Investigasaun”

.

Notisia Husi TVTL - Sesta-Kalan, 27 Dezembru 2013 

Prezidenti da Republika (PR) Taur Matan Husu ba Ministeriu Publiku (MP) atu investiga Ministeriu Saude (MS) tamba deskonfia durante ne’e ema moras aimoruk laiha maibe aimoruk estraga no fakara iha parte Tibar nian, ne’e tamba mal jestaun. 

Durante hala’o dialogu ho komunidade iha Suku Waigae, Sub Distritu vemase, Distritu Baucau sesta-feira semana kotuk, Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak kestiaona kona ba aimoruk ne’ebe mak fakar iha Tibar. 

 Xefe do Estadu ne’e husu ba Ministeriu Publiku atu investiga Ministeriu da Saude tamba, konsidera pesoal da saude hala’o mal jestaun. “Ita hare katak, MS fakar aimoruk iha Tibar ne’eba, hau oribainhira koalia ho prokurador jeral e hau hakarak halo investiga MS, kuandu ema moras aimoruk laiha mais iha aimoruk para ba soe,” dehan PR Taur. 

Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak mos hateten, sentru saude barak mak menus aimoruk, tamba ne’e nia husu ba Ministeriu Saude atu hadia jestaun fornesementu aimoruk ba iha sentru saude hirak ne’e.
.

terça-feira, 24 de dezembro de 2013

FELIZ NATAL, QUERIDOS LEITORES!

.

Foto de, Tcharano Ocha Masi

Em nome dos membros do Timor Hau Nian Doben, eu venho desejar um Bom Natal aos nossos queridíssimos leitores.

Que esta quadra natalícia seja também um momento de reflexão e que o verdadeiro espírito do Natal esteja presente dentro dos nossos corações, para que, não nos esqueçamos que muitas pessoas espalhadas por todo o mundo, celebram o nascimento de Jesus Cristo, com fome, sem abrigo e a sofrer, entre estas pessoas encontram-se milhares de timorenses - meus irmãos adorados.

Desta forma, eu humildemente aproveito a oportunidade, para apelar a todos os que têm as suas mesas repletas, para porem em prática o ensinamento de Madre Teresa de Calcutá, "Se você não puder alimentar cem pessoas, alimente pelo menos uma."

E porque o Natal é, ou deveria de ser das crianças, que tal oferecermos um brinquedo a uma criança desfavorecida? Cabe a todos nós também, de fazermos a diferença e encararmos o sofrimento do nosso próximo, como nosso. O mundo seria um lugar bem melhor e mais justo se todos nós não olhássemos para o sofrimento de outrem, com indiferença.

Aproveito esta oportunidade para agradecer a todos os que colaboraram com este blogue, sem eles não seria possível atingirmos o sucesso que temos. Vai um obrigada muito especial para o meu querido marido, que é a minha força, o meu farol e, apesar de ser contra as minhas atividades na blogosfera, entende que a lindinha dele ;) é teimosa e que quando se casou comigo, "casou" também com o meu sonho - o de ver um dia, o povo timorense a viver com dignidade, como merece! Obrigada, doben!

FELIZ NATAL, QUERIDOS LEITORES!

Zizi Pedruco
.

quinta-feira, 19 de dezembro de 2013

ELADIO FACULTO, O SENHOR TEM CARA DE UM PORCO MAL PARIDO!

.
Sr. PORCO, FEIO E MAU.
 Zizi Pedruco

Em primeiro lugar eu quero deixar bem assente que não tenho nada contra os homens timorenses, sou casada com um (saiu-me a sorte grande quando me casei com ele) e os que me rodeiam não tenho nada a apontar, pelo contrário.

Os colaboradores deste blogue são maioritariamente homens timorenses e colaboram há anos connosco, deles só tenho maravilhas a dizer, nunca fui tratada por nenhum deles como um ser menor, tratam-me com muito carinho e amizade, principalmente dois deles, que, são a minha sombra, todos os dias.

Infelizmente não há bela sem senão. Há uns dias chegaram-me às mãos fotos de um político timorense, mais concretamente um vice-ministro, que já foi secretário de Estado na legislatura anterior, e as fotos são pornográficas, as iniciais deste " homem" são JRD.

 As fotografias aparentam terem sido tiradas por eles e a minha preocupação é se a menina em questão tem ou não tem idade para dar o seu consentimento a um homem para ter relações sexuais com ele. Tirar fotos já é mau, mas se a rapariga é menor, o senhor vice-ministro tem de ser levado à justiça, ou deveria, mas estamos em Timor-Leste e pronto...

Na semana passada foi o caso de um professor com uma aluna que parece ser menor de idade e até à data, tudo o que vejo é a defesa da " imagem" do homem e do colégio em questão. Vergonhoso! Falei com dois advogados meus amigos e um disse-me para tapar as caras do vice-ministro e da rapariga e o outro para eu não  pôr o nome completo das pessoas em questão.
.
 .
Bem...Mas então o quê que o porco mal parido do deputado da Fretilin, Eladio Faculto, tem a ver com isto? O porco mal parido em declarações ao Jornal Suara Timor Lorosae na edição de hoje afirmou que, as secretárias bonitas é que provocam os governantes para estes praticarem estas pornografias que circulam no Facebook.

Ó Eladio mas tu estás bom da cabeça, seu PORCO MAL PARIDO? Mas desde quando é que uma mulher ser bonita é desculpa para um homem lhe fazer assédio sexual, é um crime e punido por lei. O senhor sabe o que é lei, naaaa, o senhor é um forasteiro, um fora da lei, devia mas era de ser trancado na cadeia e deixarem-no apodrecer lá, seu PORCO, FEIO E MAU!

O senhor é FEIO como à merda, que tal as mulheres bonitas criarem uma regra e apedrejarem todos os homens feios, porque vocês lhes ferem a vista? O senhor estava lixado porque estava no topo da lista para ser apedrejado, PORQUE O SENHOR É TÃO FEIO QUE METE MEDO AO SUSTO! Homens feios como ao senhor deviam de ser proibidos de saírem à rua, porque estragam a paisagem...Gostas desta regra seu porco criminoso?

O senhor para além de FEIO (mesmo feio) é um ser humano NOJENTO, DESPREZÍVEL E PIOR, FORA DA LEI!

ELADIO FACULTO É A VERGONHA DOS BONS HOMENS TIMORENSES E DA FRETILIN! FORA SEU CÃO, PORCO, FEIO E MAU! FORA!!!
.

quarta-feira, 18 de dezembro de 2013

“Iha Kotuk Alfredo Hamnasa ho Woodside, Xanana Tanis”

.

Jornal Independente - Kuarta-feira, 18 Dezembru 2013 

Oras ne’e dadauk isu familia Pires naran boot los iha media internasional liliu iha media Australia no Timor-Leste relasiona ho brutalidade Polisia Australia hasoru Palmira Pires, alin husi Ministra Financas Emilia Pires no Bin husi Ministru Petroleu Rekursu Minarais (MPRM), Alfredo Pires, maski nune’e, iha sorin seluk tristeza boot ba Primeiru Ministru Xanana Gusmao. 

Xefe Governu ne’e nia mata-ween tenki turuk ba rai tanba deskonfia Ministru Alfredo iha kotuk hasoru beibeik autoridade kompania Woodside ho kontenti no hamnasa. 

 “Hau informa ba prezidenti katak, hau hakfodak tebes i senti hanesan laran la dun satisfeitu, hau la hirus maibe hau kecewa boot tanba Ministru Alfredo ba beibeik Australia, ba koalia kona ba ita nia kazu, buat sira ne’e hotu,” dehan PM xanana ba jornalista sira iha Palasio Prezidensial Nicolau Lobato Aitarak-Laran, Dili (17/12). 

 PM Xanana deklara ba publiku senti laran moras no mata-ween turuk ba rai husi hahalok Ministru Alfredo ne’e, maski triste, Xanana la esplika detallu asuntu saida mak Ministru Alfredo koalia ho Wooside iha tempo passa ferias iha Australia. 

Antes ne’e, Ministru Alfredo hasoru malu ho partisipante programa kompania Woodside husi Australia ho naran programa Dezenvolvimentu Profesional Timor-Leste (PDPTL), iha Perth Australia. 

 Tuir komunikadu ne’ebe diariu ne’e asesu, katak programa PDPTL hala’o durante semana 12, ne’ebe hahu husi inisiu DEzembur 2013, programa ne’e oferese oportunidade ba Timoroan nain 5 atu hasa’e kapasidade tekniku, negosiu no mos dezenvolvimentu iha futuru, liu husi treinamentu no oportunidade empregu iha seitor mina no gas ba sidadaun Timor. 
.

“PM Xanana Rezigna Atu Lidera Planu Integradu”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 18 Dezembru 2013 

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao informa katak, nia deklara rezigna an husi Governu, iha tinan 2015 oin mai, tanba atu lidera planu integradu. 

 “Ami ses-an atu tau matan ba desentralizasaun mos, sira tau matan iha buat seluk, hau tau matan iha planu integradu,” afirma PM Xanana ba Jornalista liu husi nia diskursu bainhira partisipa iha diskusaun kona-ba partisipasaun Juventude ba estabildiade iha Comoro-Dili, Tersa (17/12). 

Xanana dehan, agora ne’e la’os tempu atu hadau malu kadeira maibe, tempu atu dezenvolve rai ida ne’e no hadia povu nia moris. Tanba tuir Xanana, Povu Timor-Leste (TL), ohin loron hakarak han de’it supermi ho fos Vietnam, i han hotu tiha moras ataka. 

 Maibe kompara ho tempu uluk, dehan xanana, iha ai laran han deit talas ho batar, to’o agora sei forte nafatin. Xanana koalia tan katak, Ramos Horta depois fila fali mai, nia mos sei hetan fali nia kna’ar ida fora husi instituisaun do estadu, hodi bele deskute ho instituisaun hotu-hotu konaba Timor-Leste nia problema. 

“Hau husu ba Konsellu Nasional Joventude Tinmor Leste atu tau matan no buka, demokrasia ne’e la rejolve buat hotu iha mundu tomak, tamba demokrasia ne’e ohin loron iha Portugal hemu bee, hanesan mos Espanha, Grecia, Italia no Franca,” esklarese Xanana. Tuir xefi Governu ne’e katak, Demokrasia ne’e la’os atu hakilar de’it, tanba ida ne’e mak partisipasaun juventudi ne’e hodi promove estabilidade.

 Xanana esplika tan, TL lobi tiha ona ho nasaun G7+, kona ba oinsa mak doador sir abele ajuda rai ida, labele hein deit ema atu fo ninia ajuda mai. 

 “Uluk ita konsege unidade nasional hasoru inimigu ida, maibe ohin ita la konsege unidade nasional, tamba ita hasoru ita nia inimigu boot tebe-tebes mak ita nia an rasik, tanba ida ne’e horikalan ami koalia hodi asenta hanoin kona bah au atu sai,” dehan Xanana. 

Xanana akresenta tan katak, iha enkontru ne’ebe realiza entre Dr. Ramos Horta, Dr. Mari Alkatiri, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ ho nia Parte rasik (Xanana-red) koalia kona ba sira nia papel ne’e saida. 

“Agora hau primeiru Ministru, depois 2017 hau nia membru Governu sira halo sala barak, FRETILIN manan fali, Dr. Mari ba fali Primeiru Ministru, depois ba to’o iha ne’eba problema karik, nune’e CNRT manan fali hau mak ba fali, ida ne’e mak ami nia papel agora, ami husu ba malu hanesan ne’e iha enkontru ne’e,” esplika Xanana. 

Ne’eduni, Xanana haklaken katak, to’o ona tempu ba sira lideransa tuan atu sai, hodi fo fiar ba jerasaun foun, tanba ne’e mak Xanana dehan antes sira atu sai, sira sei provoka situasaun ho intelektuais sira agora hodi buka atu komemora. 

 “Ne’e mak ami dehan ba malu katak lae, ita nia papel agora ne’e la’os tu’ur kadeira, ami nain hat nia papel ses-an hodi forma lideransa foun, la’e ita nia rai sei monu,” relata Xanana. 

Xanana koalia katak, hanoin dezenvolvimentu ho politika sira ne’ebe halo dadauk ne’e, no hanoin ona atu haree katak, oinsa mak bele la’o ba oin. “Ida ne’e atu husu ba ita katak, iha hanoin naruk ida, ne’ebe ita fiar katak, ida ne’e mak los, ita hotu kaer deit ida ne’e, tanba agora ne’e ita iha ona planu estratejiku, tanba ne’e ita tenki ke’e, sala ne’e oinsa mak ita implementa tan ida ne’e,” tenik Xanana. 

 Xanana esplika katak, predeskonsentrasaun ne’e, atu prepara ema, tanba Timor nia problema boot liu iha Timor ne’e mak kultura no sosieade, mak administrasaun finansas. 

Tanba ne’e Xanana dehan, joven sira tenki promove estabildiade tanba kuandu laiha paz, osan atu barak to’o iha ne’ebe, sei la halo buat ida ba nasaun ida ne’e. 
.

Mario Carrascalao: “Xanana Deit Mak Bele Garante Seguransa Ba Povu”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 18 Dezembru 2013 

Eis Vice Primeiru Ministru (VPM) Eng. Mario Viegas Carrascalao hateten nia parte la konkorda ho rezignasaun Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmao iha tinan 2015 mai ne’e, tanba konsidera laiha lider ida hanesan Xanana ne’ebe fo garantia seguransa ba nia povu no nasaun atu moris iha paz no estabilidade. 

Tuir Mario Carrascalao katak, intermus seguransa rai laran so Primeiru Ministru Xanana Gusmao duni mak bele mantein ba garante nu’udar uta povu. 

“Hau hatete lolos, hau kaer administrasaun diak liu Xanana, maibe kestaun seguransa laiha ema ida iha Timor ne’e bele subtitui Xanana,” Eng. Mario Carrascalao relata asuntu ne’e ba JN-Diario, Segunda (16/12) ne’e iha Hotel Timor, Dili. 

Mario Carrascalao hatutan tan katak,” nia kolen, hau hanoin nia deskansa oituan mos bele so ke hanesan hau hateten nia make ma ida ke priense kondisoens atu fo garantia mai ita hodi kontrola situasaun seguransa nian,” dehan Carrascalao. 

Mario Carrascalao komenta katak, nia la dun konkorda opozisaun la forte, tanba iha nasaun demokratiku opozisaun ne’e importante tebes, ne’e Xanana nia politika no estratejia oinsa make ma labele kontra malu ba kondisaun opozisaun nian. 

“Hau ladun gosta dalan ne’ebe nia halo, tanba aban bain rua poder ekonomia domina fali poder politika, ida ne’e nia bele hetan ona poder ekonomia nia kontrola, Xanana ne’e laos ema ida riku, Xanana laos ema ida ke halo korupsaun, maibe nia kontrola ema sira ne’e hotu, nune’e make ma halai hotu ba nia,” nia esklarese. Tuir Eng. Mario katak, lolos nia sei tun iha 2017, maibe karik atu rejigna an ne’e karik halo planu balun ba iha tinan 2017 mai ne’e. 

 “Hau mos la hare iha CNRT ema ida atu subtitui nia, hau hanoin nia rejignasaun ne’e karik nia planeia hela buat ruma foun ba tinan rua mai, entaun nia presiza kalma, no hanoin ho ulun malirin, tantu karik iha 2017 iha buat ruma ke mosu oin seluk,” tenik nia.
.

“Investigasaun Governante Komete Eskandalu Seksual”

.
Foto, Timor Expose
Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 18 Dezembru 2013

Membru Parlamentu nasional (PN) lamenta ba atetude membru governu balun ne’ebe halo eskandalu seksual hodi fo sai iha internet (Facebook-red), ba aktu ne’e PN husu investigasaun, tanba bele hatun kredibilidade no dignidade instituisaun estadu. 

 “Fotografia seksual ne’ebe mak membru Governu balun ho feto balun hodi fo sai iha publiku ne’e agora ema pasa ba malu iha kapital Dili laran hotu hodi hateten katak, membru Governu balun halo eskandalu seksual iha publiku ida ne’e perigozu ba paiz ida ne’e no bele hatun deskreditasaun ou bele hatun kredibilidade institusional sira baihira la hola medida ruma ba iha kazu ne’e,” Deputadu Bancada FRETILIN, Eladio Faculto relata asuntu ne’e iha sala PN Tersa (17/12) horseik.

Aladio hatutan, ema balun hateten, ne’e privadu no ne’e privasidade ema nian, maibe labele dezenvolve ba iha publiku bainhira dezenvolve ba iha publiku ona ne’e signifika katak, ne’e sai kauza nasional ba pais ida ne’e nian.

 “Hau hanoin tenki hola pozisaun ida, se figura sira hakarak sira nia privadu ne’e diak iha publiku, tenki trata an diak, labele fo sai hahalok sira hanesan ne’e ba publiku, ne’e perigu ba ita nia pais,” koalia deputadu Eladio ho Triste.

Iha fatin hanesan, Deputada Albina Marcal Pereira husi bancada CNRT lamenta ho atetude membru Governu balun ne’ebe mak halo filme relasaun seksual iha publiku, tanba ne’e bele hatun dignidade ema nian.

Deputadu ne’e hatutan tan katak, ema hotu hatene katak ne’e imi nia privasidade, maibe bainhira hakat liu ona ba publiku ne’e kestaun interese nasional nian.

Nune’e mos deputada Domingas Alves da Silva ‘Bilou Mali’ mos la simu hahalok Governantes ne’e, tanba uluk sira halo funu iha ai-laran feto mane la’o hamutuk maibe displina mak as tebe-tebes hodi luta kontra inimigu, maibe tempu agora ne’e membru Governu balun halo filme ka halo saida ne’e nia tenki responsablidade.

 Entertantu, Prezidenti grupu Mulheres Parlamentares Timor Leste (GMPTL), Deputada Josefa Pereira informa, hahalok neebe mak membru Governu balun halo ho feto balun hodi fo sai iha publiku ne’e krime, tamba karik feto ne’e sei iha minoridade.

 Prezidenti GMPTL ne’e husu ba Sekretariu Estadu Promosaun Igualidade do jeneru Idelta Maria Rodrigues labele promove feto no dezenvolve feto iha area balun deit, maibe tenki tau osan mos atu eduka feto sira ne’ebe mak sei iha idade 12 anos ba leten atu nune’e sir abele hatene lolos kona ba oinsa lalaok feto nian iha pasi ida ne’e.
.

“Membru Governu Barak Hakarak Korruptu”

.

Jornal Independenti - Kuarta-feira, 18 Dezembru 2013 

Membru Governu ne’ebe forma liu husi koligasaun partidu tolu CNRT, PD no Frente Mudansa sei dook husi lia fuan moos, tanba deputadu Parlamentu siraobserva katak, mak sei laran foer hodi hakarak naok povu nia osan. 

Membru Bancada CNRT, Pedro Martires da Costa hateten, orgaun implementador sira nia mentalidade ba interese publiku sei fraku tebes, tanba barak mak iha hanoin atu hetan osan barak liu husi dalan instant. 

“Ita nia mentalidade sei fraku, liu-liu ba orgaun implementador sira, mentaldiade korruptor no esplorador inklui mentalidade ne’ebe hakarak riku lalais, haluha tiha katak, ita nia povu iha rai ne’e presiza dezenvolvimentu,” tenki nia, iha Plenaria uma fukun PN (17/12). 

Ne’e duni, atu tama ba loron santa Natal no tinan foun, husu ba membru Governu sira atu bele halo reflesaun no ezame konxensia hodi hatene halo buat ne’ebe diak no fo benefisiu ba povu. Iha fatin hanesan, Deputadu bancada FRETILIN, Francisco Miranda Branco hateten, membru governu sira kaan-teen hodi hadau hotu membru governu seluk nia servisu ne’ebe laiha relevansia ho sira nia area, hanesan husi dezempregu, infraestrutura, turizmu to’o fahe apoiu umanitaria ba dezastre naturais sira. 

Entertantu, Vice Prezidenti parlamentu Nasional, Aderito Hugo, espera, Natal no tinan foun ne’e lori espiritu matenek hodi hametin Voa Governasaun hodi dezenvolve Timor-Leste.
.

“PD Konsidera Komisaun B PN Halo Asaltu Poder”

.

Jornal Independente - Kuarta-feira, 18 Dezembru 2013 

Partidu Demokratiku (PD) lamenta tebes ho atetude membru Komisuan B parlamentu nasional, ne’ebe hatu’un kargu Prezidenti Komisaun B, Maria Lurdes Bessa husi bancada PD ne’ebe la prezensa iha eleisuan ne’e. 

 Prezidenti PD, Adriano Nascimento hateten, eleisaun prezidensial meza komisaun B la lao tuir pratika politika normal no prosedimentu legal iha PN, tanba eleisuan ne’e halo ho emosaun, arrogansia, vigansa politika no interese pesoal. Tanba ne’e, PD lamenta tebes ho eleisuan ne’ebe hala’o iha loron )11/12) tanba votasaun ne’e halo ho forma foti liman deit no la tuir ona pratika politika ne’ebe PN halo hodi vota ba ema liu husi dalan sekretu, dereta no eskrutina. 

 Nia dehan, tuir lolos atu troka prezidenti komisuan tenki iha justifikasaun loloos kona ba eleisuan foun, maibe tanba laiha ne’e duni PD konsidera interese pesoal. 

 “Ami klarifika kartu ne’e hanesan politiku infantile no akta laiha moral etika politika ne’ebe hatudu ba pratika hodi asaltu poder,” tenik Adriano iha Sede PD, Kolmera-Dili, horseik. 

 Iha fatin hanesan, sekretariu jeral PD, Mariano Asanami sabino hateten, PD sei kaer nafatin nia prinsipiu forma governu koligasaun hodi serve povu, ne’ebe PD mantein nafatin hodi servisu hamutuk laos deit ba koligasaun, maibe inklui mos partidu opozisaun. Antes ne’e, Vise Prezidenti Komisaun B parlamentu nasional (PN) Duarte Nunes hateten, iha prosesu votasaun deputadu Maria Bessa la partisipa, tanba bainhira atu halo votasaun deputada ne’e abandona meza hodi lori pasta sai ba liur. 

 Hafoin deputada ne’e sai, membru komisaun B sira sei hein durante oras ida nia laran, maibe tanba deputada bessa lamosu, entaun membru komisaun sira foti desizaun hodi halo eleisaun no ikus mai hili deputadu David Diaz Ximenes Husi bancada FRETILIN mak sau nu’udar prezidenti Komisaun B foun.
.

segunda-feira, 16 de dezembro de 2013

ILÍDIO XIMENES, O SENHOR METE NOJO AOS CÃES! PORCO! NOJENTO!

.
PORCO!NOJENTO!
Zizi Pedruco

Acabei de ver esta fotografia no Facebook e vieram-me dois sentimentos muito fortes, raiva e nojo. Não existem palavras para eu expressar o meu repúdio para com uma situação tão repugnante como esta. O senhor Ilídio Ximenes é, na minha opinião, um PORCO DA PIOR ESPÉCIE! 

Mas quem é que o senhor julga ser para que o povo lhe carregue nos ombros? Quem? Não basta o seu salário chorudo que recebe e mais outras mordomias? Quer também que o povo lhe venere, que lhe trate como se fosse um ser acima deles, não é verdade? NOJENTO!!!

O senhor trate de TRABALHAR e de executar o orçamento que lhe foi alocado, porque apesar de tantas fotos e poses e mais o raio que o parta no Facebook e no seu " website", parece que o senhor passeia muito, mas é um grande incompetente para executar o dinheiro que tem nas suas mãos e trabalhar de verdade.

O senhor se fosse filho do meu pai ou do meu marido, acredite em mim, se eles vissem esta fotografia, o senhor levava uma VALENTE PORRADA COM UM CHICOTE até o seu corpo criar bicho, não andava durante dias. Bem que merece, até eu tenho vontade de lhe dar umas valentes bofetadas e umas boas cuspidelas nesse seu focinho de CÃO VAIDOSO...Ai, tenho...tenho...

O seu pai nunca lhe ensinou a respeitar a dignidade das pessoas e a tratar os mais velhos com respeito, independentemente da condição social que têm? Não lhe deve ter ensinado, porque se o tivesse feito, o senhor não autorizaria a que estes SENHORES lhe pegassem pelos ombros. QUE VERGONHA, QUE FALTA DE RESPEITO, SEU ANIMAL!!! RESPEITE AS PESSOAS, RESPEITE ESTE POVO!!!

O senhor era quem devia de pegar ao colo este povo e se ajoelhar perante ele, para lhe agradecer a boa vida que hoje tem, sem fazer a ponta de um corno, bem, passear o senhor passeia muito...Trabalhar competentemente é que não, porque o orçamento alocado, enfim...NÃO FOI EXECUTADO NA SUA TOTALIDADE!

 O senhor Ilídio Ximenes em vez de andar a HUMILHAR E A ESPEZINHAR este povo grandioso, trate mas é de APRENDER com esta gente ILUSTRE o quê a dignidade e a nobreza de um ser humano, acredite em mim, depois de o povo lhe dar umas liçõezinhas, o senhor deixa de ser este ser humano MESQUINHO E DESPREZÍVEL e torna-se num HOMEM DE VERDADE!

VÁ APRENDER A SER UM HOMEM DE VERDADE COM ESTE POVO, SEU CÃO NOJENTO!
.

domingo, 15 de dezembro de 2013

Familiares de Emília Pires alegadamente entraram na Austrália com mais de 30 mil dólares sem declararem à alfândega

.

Timor Hau Nian Doben - 15 de dezembro de 2013

A irmã e a mãe da ministra das Finanças, Emília Pires, foram multadas pela Polícia Federal Australiana, em Darwin, na passada sexta-feira, por alegadamente não terem declarado à alfândega mais de 30 mil dólares que traziam nas suas malas, noticiou a ABC.

De acordo com a polícia australiana, Palmira Pires, irmã  da titular da pasta das Finanças, " tentou entrar no país com um valor monetário superior a 20 mil dólares na sua bagagem, sem ter declarado às autoridades do país."

Segundo a ABC, a mãe de Palmira Pires, que viajava com ela, foi também multada pela polícia australiana, por supostamente ter tentado entrar no país com mais de dez mil dólares, sem ter dado conhecimento à alfândega.

A irmã da ministra das Finanças acusou as autoridades australianas de "perseguição politica" porque a Polícia Federal Australiana alegadamente apreendeu para investigação os seus telemóveis, iPad, iPod e ainda outros bens.

"Eu penso que o único crime foi ter um irmão e uma irmã que são ministros e que estão a lutar por aquilo que é certo para Timor-Leste", declarou Pires à ABC.

Timor Leste está neste momento a tentar anular em Haia, um tratado de petróleo, no valor de quatro bilhões de dólares, que assinou com a Austrália, depois das alegações de espionagem.

Há cerca de dois anos existiram rumores de que a mulher de um político timorense, foi detida pela polícia australiana, no aeroporto de Darwin, por ter na sua posse 300 mil dólares, todavia, as autoridades do país negaram terem feito a apreensão.

De acordo com a lei australiana, o Serviço da Alfândega e Proteção de Fronteiras não tem atualmente quaisquer restrições sobre a quantidade de dinheiro que se pode trazer para dentro ou levar para fora da Austrália. Contudo, quantias acima dos dez mil dólares australianos ou equivalentes em moeda estrangeira, quer sejam em notas ou moedas, têm de ser declaradas, o não cumprimento deste preceito é passível de uma multa.

Fonte: ABC NEWS
.

Relatives of East Timor ministers stopped by Customs, AFP disputes claim it seized electronic goods

.
 .
ABC NEWS - December 15, 2013

The Australian Federal Police has denied seizing a computer and phones belonging to relatives of East Timor's finance and resources ministers.

AFP officers charged Palmera Pires at Darwin Airport on Friday for allegedly trying to bring in more than $20,000 undeclared in her baggage.

Ms Pires is the sister of finance minister Emilia Pires and resources minister Alfredo Pires, and also the director of the East Timor Development Agency.

She was travelling with her 12-year-old goddaughter, elderly mother and an assistant.

The group was stopped by Customs on Friday, and issued with an $850 infringement notice for failing to declare the currency.

Ms Pires has shown the ABC several receipts that appear to back up her claim that several mobile phones, sim cards and memory sticks were also confiscated as part of a "pending investigation".

Ms Pires says the AFP and Customs officers did not tell her why the devices were seized.

"They have the right and we don't need to know the reason they kept saying that. They have a right to do anything," she said.

The AFP has confirmed officers and Customs officials questioned three people at the airport, but denies any personal belongings were seized.

"The AFP did not seize any currency or material in relation to this matter," a spokesperson said.

"A 50-year-old woman was issued an infringement notice of $850 for failing to declare the movement of $20,000 or more into Australia.

"A 74-year-old woman and a 42-year-old woman were cautioned for failing to report the movement of $10,000 or more into Australia."
Claims incident was politically motivated

Ms Pires says she believes the airport confrontation was politically motivated.

.

"I think that the only crime was to have a brother and a sister who are ministers and they are fighting for what is right for Timor-Leste," she said.

"What I've been treated, what my mother, my helper and my godchild, who is the first time in Timor-Leste, we didn't have to go through that and then taking the only phone and communication that we have with our family [from us]."

Ms Pires says they have been traumatised by the experience.

"Last night we all just slept in the living room because they are too scared, we think someone is going to come here and break it in," she said.


.

MAE Jorge Teme Fo Sai Segredu; “Uatulari Sei Sai Distritu”

.

Hakerek Nain: Marcos Guterres Gusmao
 
Transkrisaun diskursu Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Jorge Teme Ba Primeiru Kongresu Asosiasaun Intelektual Uatolari (AIU) Ho Tema “Hametin Unidade Nasional Intelektual No Profesioanl Uatulari Oan Ba Progresu Dezenvolvimentu Susustentavel”, Dili, Becora Canosa, 14-12-2013.

Hau nia respeita ba Intelektual Sub. Distritu Uatulari oan mak hau hadomi, hau nia kolega Sekretariu Estadu Fortalesementu Institusional Francisco Borlaco, maluk no seluk tan husi Sub. Distritu Uatulari mak hau hadomi, hau senti onradu boot tamba kolega sira konsidera hodi bele konvida hau mai iha fatin ida ne’e, ho rajaun ida katak, nu’udar Ministru Administrasaun ESTATAL (MAE), tuir dekretu lei V Governu Konstitusional ne’ebe mak fo kna’ar mai ami atu administra rai ida ne’e tuir dekretu; Sub Distritu, Suku to’o iha Aldeia.

Difikuldade ba povu ida ne’e mak responsabldiade boot, hau ba hata’an iha Parlamentu Nasional kona ba Tribunal de kontas, hau senti orgulhu tamba problema laiha, tamba mos tinan ida hau tenki kansela hau nia vizita ba rai liur dala 9 i hau prefere atu la’o haleu iha Distritu hotu, tamba hau hanesan Ministru ESTATAL hodi hato’o planu no estratejia ba oin nian.

Hau senti orgulhu bele Vizita Uatulari, hau la’o haleu loron ida tomak iha uatulari iha ne’eba, Administrador Sub Distritu, Xefe Suku no komunidade fo apoiu ba hau nia vizita iha loron ida tomak ami koalia kona ba oinsa “ita hotu hamutuk” hahu ohin, ba loron aban no loron ikus nian, intelektual sira husi Sub Distritu uatulari hanesan ohin hau fo sai agradesementu katak, iha ne’eba, iha Ailembata no Beasu iha mos fatin sleuk ne’ebe riku mina, iha ne’eba seidauk esplora tamba Governu lakohi Uatulari oan sai asiste nain (penontong) ba rekursu naturais iha nia rain rasik, tamba ne’e maluk sira iha tempu ne’e ita boot sira halo kongresu ida ne’e atu fo ezemlu diak ba aban bain rua nia, liu-liu ba Sub Distritu sira seluk.

Horibainhira sai televizaun dehan, tamba saida mak sira la halo iha Distritu? tamba saida mak sira halo deit iha Nivel Sub Distritu, ba ita boot sira hau hatu heteten segredu katak, ita boot sira halo kongresu iha fatin ida ne’e tuir hau nia pensamentu, tamba foin loron hirak liu ba hau halo Instituisaun lei ida hodi forma devizaun teritoriu Timor laran katak, ne’ebe Distritu sei nakfilak ba Munisipiu i Sub Distritu sei nakfilak ba Distritu, ho ida ne’e, Uatulari sei sai Distritu, lei ida ne’e hau sei lori ba aprejenta iha Konsellu Ministru hafoin ba iha Parlamentu Nasional.

Ho ida ne’e hori ohin ba oin tenki hamutuk ho paz no estabilidade, tamba dala barak ita hatudu liman ba malu, ita halo sala ba malu ba interese konflitu, maibe la’os akontese de’it iha uatulari, maibe mos iha fatin hotu-hotu antes ne’e, konflitu ne’ebe akontese entre grupus ne’ebe tamba rejultadu husi okupasaun estranjeiru durante tinan 24 mak halo Timor oan sofre, Prezente husi situasuan ida ne’e mak ita moris iha konflitu nia laran, tamba politika dezentendementu ne’e mak ho signifiak sira so bele ukun bainhira ita han malu, tamba ne’e mak presiza ita tenki hamutuk katak, saida mak uluk akontese husi liu ba, mai ita hamutuk la’o ba oin, hakuak malu hodi hateke ba futuru hodi hadia ita nia rai, ba ita nia Distritu no sub. Distritu, ida ne’e mak responsablidade ba hadia nasaun nian, responsablidade mak saida? planu atu hari’i ita nia rai mak tenki mai husi povu, konseitu atu hari’i ita nia rai, ita tenki rona ita nia povu, tamba ne’e mak husi Ministeriu ESTATAL liu husi Programa Desentalizasaun hodi hahu prosesu administrativa, nune’e mos ita ba tama iha deskonsentrasaun hodi ba to’o iha Desentralizasaun hodi hadia povu nia moris diak.

Prosesu ne’ebe regrozu ne’e hau hateten ba ita boot sira (Intelektual Uatulari Oan) Intelektual ne’ebe tenki komunika ba malu, Intelektual ne’ebe tenki kordena ba malu, intelektual ne’ebe hakribi violensia, hakribi konflitu hodi hadame malu liu husi rekonsiliasaun, hadomi paz no estabildiade, nasaun nia distinu ne’ebe sei tula hela ita nia kaba’as, ne’e hanesan responsablidade boot ida, Responasablidade mak ne’e, ita atu hatutan saida mak ita nia lideransa sira hahu tiha ona dezde tempu uluk sira funda ona.

Iha ne’e hau bele relembra fali katak, hahu uluk kedas hamutuk ho Igreija katolika tama iha Oecusse ne’eba, ne’ebe tinan oin ita sei selebra, iha 1900 ital primeira okupa iha Lifau (Oecusse) ne’ebe ema barak terus no ema barak mate, tamba sira tama husi Lifau mai Dili, tamba revolta ne’ebe ita nia ditador sira hahu iha tempu ne’eba i ikus akontese mos konflitu iha Manufahi, Uatulari, fatin selu-seluk no ikus mai nia rejutadu mak iha 1999 konsege ita hetan ita nia soberania, ho ida ne’e komesa agora ba oin ho prinsipiu ida katak, tenki hamrik hanesan, tur hanesan iha mundu rai klaran (Timor Leste).

Tamba ne’e maluk sira aproveita loron ida ne’e ita tenki hadook an husi ita nia egoismu hodi uniforme ita nia hanoin, hodi nune’e bele hakat ba oin atu hadia rai no povu ne’e ba moris diak, Hamutuk Dame no Paz.

Maluk sira, Ministeriu ESTATAL kontinua iha komitmentu tuir ita bot sira hatene katak, tinan ida ne’e ami hadia uma laran, tinan oin hau bele hateten ba ita boot sira, tinan oin sei hahu ho prosesu desentralizasaun, prosesu dezenvolvimentu ba prosesu administrasaun, atu atinji objetivu ida ne’e la bele halai ses husi intelektula sira, intelektual sira ida-idak tenki ser afirma nia an atu komunga prinsipiu ida de’it katak, nu’udar intelektual atu kontribui laos destroi no labele ejiji deit direitu, maibe tenki kumpri uluk dever, tanba direitu ita lahetan wainhira ita seidauk kumpri ita nia dever, tamba ne’e ita boot sira mak sai tilun, ita boot sira mak sai matan, ba prosesu dezenvolvimentu ba ita nia povu iha rai Uatulari.

Ita boot sira mak sai hanesan instrumentu halo mudifikasaun, rekonsiliasaun ne’ebe sei hametin paz no estabilidade iha ita nia rai doben Uatulari, Uatulari hau konese diak hanesan riku tebe-tebes, tamba ne’e, prepara ita boot sira nia aan atu hala’o prosesu dezenvolvimentu hodi Uatulari sai prospriedade ba povu nia moris diak.

Hau mos kontinua fo sai katak, Uatulari iha potensia barak, rekursu naturais mos barak i se mak atu esplora rikusoin hira ne’e iha Uatulari, la’os ita nia inan aman sira ne’ebe seiduak hatene hakerek maibe, ita sira ne’ebe hatene ona hakerek no lee, ita sira ne’e mak uza ita nia kakutak atu bele transforma ita nia rai sai rai ne’ebe ke dezenvolvidu kompara ho Distritu seluk.

Maluk sira, aproveita loron ida ne’e, hau bele hateten katak sorumutu ida ne’e bele sai hanesan sumbrina hodi hamaon ema hotu-hotu iha uatulari, ita nia rai keta iha konflitu karik hau espera katak, Asosiasaun ida ne’e bele sai hanesan prezente atu fo solusaun, hau hanoin se ita hakark kria nafatin konflitu, diak liu lalika hari’i Asosiasaun ida ne’e, Asosiasaun ida ne’e hamrik atu sai ezemplu diak ba ita nia povu doben Uatulari, tamba ne’e bemvindu ba ita boot sira hotu, ami espera katak, Asosiasaun ida ne’e hari’i atu bele responde ita nia nesesidade, liu-liu nesesidade Administrasaun iha ita nia rai laran no nesesidade dezenvlvimentu povu nian, ne’ebe ita tenki hahu husi baze, maibe antes atu implementa tenki defini problema, defini prioridade hodi nune’e bele bazeia ba perioridade atu povu bele hetan benefisiu.

Intelektual sira, ita boot sira mak sai transforma ba rai ida ne’e, lian dadolik dehan, “Orang lain bisa kenapa kita tidak”, tanba ne’e Uatulari oan sira, hau nia konsensia ba intelektual sira, hau hatene hau nia estudante UNTL balun mak oras ne’e iha fatin ida ne’e, hau fiar ita boot sira, uluk ita iha Universidade ita boot sira hatudu ona, Bapa mai asalta ita, 14 de Novembru 1998, iha altura ne’eba ita rasik loke ita nia hirus matan, hatudu ba mundu internasional katak, ukun rasik an mak dalan diak liu ba povu Timor-Leste, ho ida ne’e ohin loron ita bele sai nasaun de soberania, maibe maluk sira, segundu independensia seidak, seidauk independensia ne’e mak, “Libertasaun do Povu” atu lori prospriedade ba ita nia povu, ne’e responsablidade ita hotu nian.

Maluk sira, rohan mak ne’e, ninin mak ne’e, hau sei fiar ita boot sira atu hadia ita nia povu ba moris diak ho lian fuan hikus katak, “Fiar An La’o ba Oin, Mai Ita Hari’i Dezenvolvimentu Husi baze I ITa Hamutuk Mak Ita Bele, Halo Mudanca Ba Transformasaun Ba Ita Nia Rai Doben Timor-Leste”.

Obrigadu Barak ba Ita Hotu!!!!
.

segunda-feira, 9 de dezembro de 2013

BLOGUE FECHADO ATÉ QUINTA-FEIRA

,
VIVA O SPORTING! ;) Obrigada, Frederico!
Olá queridos leitores,

Mais uma vez somos obrigados a suspender as publicações deste blogue, por razões de ordem pessoal.

Voltamos na quinta-feira, se não houverem prolongamentos necessários.

Desde já apresentamos um pedido de desculpa, por alguma inconveniência que possamos causar durante a nossa ausência.

Beijos para as senhoras leitoras e abraços para os senhores leitores.

Até quinta-feira! Portem-se bem...;)

Zizi Linda

PS: Eu sei, já disse várias vezes...Mas que lindinho o meu ursinho sportinguista, mas, hoje tem mais valor. Mais uma vez, muito obrigada pela linda prenda, estraga-me com tanto mimo, mereço, diga-se... Venham mais, doutor! Viva a Juve Leo! ;)
.

sexta-feira, 6 de dezembro de 2013

INVICTUS - A tribute to Nelson Mandela

.

By William Earnest Henley

INVICTUS

Out of the night that covers me,
Black as the Pit from pole to pole,
I thank whatever gods may be
For my unconquerable soul.
.
In the fell clutch of circumstance
I have not winced nor cried aloud,
Under the bludgeoning of chance
My head is bloody, but unbowed
.
Beyond this place of wrath and tears
Looms but the horror of the shade,
And yet the menace of the years
Finds, and shall find me, unafraid.
.
It matters not how strait the gate,
How charged with punishments the scroll,
I am the master of my fate:
I am the captain of my soul.
.
Note: "Invictus" is a Latin word for undefeated. The poem “Invictus” inspired Nelson Mandela during the 27 years he spent in prison. Madiba recited the poem to the other inmates, and was empowered by its message of self-mastery.
Rest In Peace, Sir! 
.

“Xanana-Mari Hamutuk TL Sei Manan GS”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 06 Dezembru 2013 

Reprezetante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) fiar katak Timor-Leste (TL) sei manan Australia iha Tribunal arbitrajen ba negosiasaun mina matan Greater Sunrise (GS), tanba Forsa Lider nasional Kay Rala Xanana Gusmao no Mari Alaktiri hamutuk ona laiha ema ida mak sei manan rai lulik ne’e, mesmu nia halo manobra oi-oin atu hamonu. 

Deputadu Paulino Monteiro husi bancada PD hateten katak, buat barak ne’ebe akontese iha Timor ne’e interese no estratejia Australia nian hodi halo rungu rangga ho intensaun atu hafraku seguransa rai laran, nune’e TL sadere nune’e sir abele esplora riku soin ne’ebe iha hanesan mina no gas. 

“Hau fiar katak, ho ita nia primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao no Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri hau hanoin bele ona para hasoru ema estranjeiru, liu-liu ema ne’ebe hakarak naok ita nia mina,” dehan Deputado Paulino ba JN-Diario, Kinta (5/12) iha PN. 

Nia mos lamenta tebes atuasaun no hahalok intelejensia Australia nian hasoru advogadu TL, tanba nudar nasaun vizinhu, amigo no rai ida boot hanesan ne’e lapudia hatudu nia mal atitude nune’e. 

Deputado Paulino Monteiro ne’e la konkorda ho situasuan Australia liu-liu ba direitu Timor nian ne’ebe mak sira rasik hakarak viola ne’ebe la tuir akordu ne’ebe mak iha no rikeja ne’ebe mak iha duni iha ita nia rain, liu-liu minarai. “Iha lei internasional hatur katak mina ne’e ita nian, entaun Australia labele mai halo nia brutalidade hasoru ita mesmu ke ita ne’e foin ukun an,” tenik Deputadu ne’e. 

 Iha fatin hanesan, Deputadau Mateus de jesus husi bancada CNRT hatete, saida mak intelejensia halo ne’e nia influensia laiha, tanba TL nudar nasaun ida defende nia direitu nune’e bele jere hodi halo dezenvolvimentu ba nia rain no povu. 

 “Hau sujere ba nasaun ne’ebe deit bainhira iha nasaun ruma mak lori problema ba iha oin signifika katak sira hakarak defende sira nia direitu nune’e, husu ba nasaun Australia hodi hatete ba intelejensia sira ne’ebe mak halo asaltu ne’e atu fo liberdade ba ema, atu ema ida-idak lori nia direitu ba iha deiszaun forum hodi deside,” Presidenti Komisaun Etika no prestasaun, Deputadu Mateus de Jesus Sujere. 

Antes ne’e, iha loron (03/12) Serviso informasaun Intelegencia Australianu (ASIO) halo asaltu Advogadu Timor-Leste ba arbitrajen Internasional, liu-liu Maritime Agreement for Timor Sea (CMATS) iha nia servisu fatin inklui uma hodi prende dokumentus saida deit mak nia lori, maibe gras de dues dokumentus sira ne’e iha hotu ona Holanda.
.

“Mauk Moruk Sente Inosente”

.

Jornal Independente - Sesta-feira, 06 Dezembru 2013

Eis Komandante Brigada Vermelha Paulino Gama (Mauk MOruk) la konkorda atuasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ho FALINTIL-Forca Defeza Timor-Leste (F-FDTL), tanba sente nia membru ne’ebe uza farda military ne’e inosente.

 “Hau konsidera ne’e ditadura militar, izemplu, hanesan ditadura ne’ebe uluk Adolf Hitler aplika iha Alemania, Kaisar Hirohito iha Japaun no mos Soearto iha Indonesia.

Nia konsidera atuasaun ne’e ditadura, tanba nia membru sira la halo krimi iha fatin konsentrasaun, maibe hanesan terror ida ba governu atu hadia nia servisu. “Sira (governu) tauk uza de’it forsa hodi atua tanba sira senti an halo sala duni,” dehan Mauk.

Tuir edisaun Diario ne’e, kinta horseik katak, atuasaun PNTL no F-FDTL kaptura ona membru baze de apoiu kuaze hamutuk 60 iha Distritu baucau, tanba uza farda military hodi halo movimentu, atuasaun ne’e, bazeia ba rezolusaun governu tuir kosntituisaun RDTL katak, so seguransa estadu, F-FDTL no PNTL mak iha direitu uza farda military.

Maibe, Mauk Moruk dehan, farda military ne’ebe mak sira uza ne’e mai husi farda uluk veteranus sira ne’ebe hadau husi military Indonesia.

“La’os hanesan informasaun ne’ebe espailla katak, farda ne’e mai husi rai liur, ne’e laloos, bele ba hare se polisia sira hasai ona farda ne’e bele hatudu ba publiku ne’e farda foun ka tuan,” dehan Mauk Moruk.
.

“Povu TL Ezije Australia Husu Deskulpa”

.

Jornal Independente - Sesta-feira, 06 Dezembru 2013 

Reprejetante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), Sosieade sivil no estudante sira ezije Governu Australia atu husu deskulpa ba Timor-Leste. 

Ezijensia ne’e, hato’o liu husi asaun pasifika, Kinta (05/12) iha embaixada Australia oin, relasiona publikasaun diario ne’e iha Kinta horseik, katak Governu Australia suprota sira nia servisu intelejensia hodi asalta dokumentu advogadu ba Timor-Leste iha prosesu arbitrazen ba tratadu Certaim Maritime Agreement on Timor Sea (CMATS) no halo presaun ba “Whistleblower” ka sasin atu labele halo nia sasin livre. Tuir planu TL ho Australia atu hasoru malu iha Tribunal Internasional iha Deng Haag, Olanda iha loron (5/12), hodi koalia kona ba kazu akuzasaun katak, intelejensia Australia halo espionazen ba edifisiu Governu Timor-Leste iha Dili durante tinan 2004 bainhira nasaun rua ne’e debate hela asuntu lina maritime iha area kampu mina no gas greater Sunrise. 

Nune’e, demonstrante sira konsidera atuasaun intelejensia Australia ne’e nuudar pratika ida ne’ebe la hatudu imajen nasaun ne’ebe iha valor demokrasia, liberdade no moral. 

 Entertantu, Parlamentu Nasional mos hirus Australia atrapalla sidadaun Timor-Leste atu ezije lia los ba sira nia direitu iha asuntu lina Maritima iha area kampu Mina no Gas Greater Sunrise. 

Deputadu Mateus de Jesus husi bancada CNRT hateten, hahalok intelejensia Australia ne’e hatudu momos katak, hakarak koko taka dalan liberdade espresaun ba nasaun seluk hodi hakilar nia direitu. Iha fatin hanesan, membru deputadu bancada Frenti-Mudanca (FM), Maria Adolzinda Pires lamenta no hirus tebes hahalok organizasaun seguransa intelejensia Australia (ASIO) ne’ebe asalta edifisiu advogadu TL. 

“Sira Australia hakarak foti dokumentus para ita TL lakon iha Tribunal arbitrazen hodi eziji ita nia direitu,” dehan nia. 

Nune’e mos, membru bancada Parlamentar Partido Demokratiku (PD) Paulino M. Soares konfesa intelejensia Australia viola ona direitu populasaun TL. 

 “Ami Bancada PD la konkorda atuasaun intelejensia Australia asaltu advogadu ita nian tanba la hatudu pozisaun indisplinar no kolaborasaun ba akordu negosiasaun,” nia lamenta. 

Maski deputadu, sosieade sivil no estudante sira fo reazen makas, maibe Ministru Petroleu no Rekursu MinaRais Alfredo Pires esplika intelejensia husi Australia foti deit dokumentu testamunha fotokopia, maibe dokumentus ne’ebe orizinal Timor Leste haruka ona ba Olanda. 
.