sábado, 30 de novembro de 2013

PARABÉNS BA REKONSILIASAUN SEM JUSTISA!

,

Leba Ficof

Iha Timor Leste ita hare politika rekonsiliasaun buka atu hakoak ema hotu ne'ebé uluk dehan traidor da pátria sai fali sidadaun da pátria

Balu uluk servisu hamutuk ho KOPASUS no han hemu hamutuk ho nia maluk mauhu sira seluk iha Cijantung ne'ebá, maibe ohin loron kaer pasta iha sector estrategico hanesan seguransa interna RDTL nian, luar biasa!

Interessante tebes ho milagre husi buat ne'ebé ema bolu rekonsiliasaun sem justisa.

Maibe ironiku ituan maka tanba sa funu nain sira uluk kontradiksi hamutuk iha ailaran hanesan Xanana Gusmão no Mauk Moruk labele hakoak malu no fo perdua ba malu, rekonsilia ba malu, loke fuan ba malu atu lori nasaun ne'e ba oin em vez de entrega futuru nasaun nian ba sira uluk ne'ebé nega ona possibilidade ba ukun an.

Senhor ida ohin loron toma konta seguransa nasaun nian maibe uluk hamutuk ho nia maluk traidores da patria sira han hemu loron kalan iha Markas Kopasus iha Cijantung hodi planeia atu hamos tiha "GPK" FRETILIN.

Iha foto ne'e ita bele hare traidores sira ne'ebé uluk han hemu iha Kopasus nia markas Cijantung, husi karuk Meko ( anak emas SGI nian ne'ebé organiza hamutuk ho Prabowo halo operasaun ninja iha 1994 to'o 1995 - iha livru Kiki Syanakri nian bolu dehan Operasi Melati organiza husi Prabowo- no senhor ne'e mos tortura prisoneiros politicos ukun an nian iha Kolmera Kuartel SGI ), Martinho Fernandes (grande asassino konhesido iha Viqueque) no ikus liu, ITA NIA AKTUAL SEKRETARIO ESTADO SEGURANSA INTERNA, Sr. Francisco Gutteres, veteranu integrasaun nian ne'ebé ohin loron toma konta ba RDTL nia Seguransa Interna.

Parabéns ba rekonsiliasaun sem justisa!
.

sexta-feira, 29 de novembro de 2013

BASTA!

,

Mau Dick

Tanta pompa e cerimônia
Tanta fanfarra
Tanta fotografia de unidade
Para inglês ver
Mas a verdade nua e crua
Nunca irás ter
Tanto alarido
Num mar de olhar tristonho
Tanta algazarra
Num panorama tão desmedido
Tanta palavra mal gasta
Onde a realidade é madrasta
Tanto faz de conta
.

Laiha Kordenasaun Diak “Suco 8 La Partisipa Komemorasaun 28 Nobembru”

,

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 29 Novembru 2013

Selebrasaun ba loron proklamasaun Independensia Timor-Leste ba dala 38, 28 Novembru 2013, no loron levantamentu Kraras ne’ebe hala’o iha Suku Bibileo Kraras, Sub Distritu, Distritu Viqueque horseik (28/11), la hetan partisipasaun husi komundiade sira iha Distritu Viqueque.

 Infelizmente iha komemorasaun loron istoriku ida ne’e, komunidade husi suku ida deit mak partisipa, tanba laiha kordenasaun diak entre Komisaun Organizadora ne’ebe Xefia Husi Ministeriu ESTATAL ho Xefi Suku sira iha Distritu refere.

Komemorasaun loron importante ne’e, partisipa husi populasaun deit ne’ebe mak hela iha Suku Bibileo/Kraras, maibe populasaun husi suku sira seluk la partisipa.

 “Kona-ba atu komemora levantamentu Kraras ne’e ami lahatene, tanba ami la partisipa, ami la partisipa tanba lina kordenasaun ne’e la tuir malu, mak ami suku hira ne’e la partisipa,” inform alia nain husi Suku Uam Wa’in Kraik Domingos Soares ba Jornalista sira (28/11), hafoin serimonia komemorasaun loron proklamasaun independensia 28 Novembru iha suku Kraras, Distritu Viqueque.

Domingos Soares haktuir, antes ne’e xefi suku no komunidade sira husi suku 10 realiza enkontru ida hodi koalia kona ba preparasaun serimonia levantamentu Kraras, maibe tanba enkontru ne’e mosu idea ne’ebe la hanesan, entaun suku 9 husi Distritu Viqueque nia la partisipa iha serimonia ne’e.

 Maske nune,e Situasaun iha Distritu Viqueque komesa iha loron 1 Novembru, liu-liu husi Joven sira, hakmatek, no sira hatene tau-an iha sira nia fatin, tanba sira hatene buat hotu, Joventude Distritu Viqueque dadauk nee pronto atu fo sira nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu atu hadia nasaun ida ne’e ba futuru.

Alende ne’e, Anjo Miguel da Silva Soares Xefi Suku Uma Wa’in Kraik mos hateten katak, komemorasaun loron 28 Novembru ne’e, la’os ba Distritu Viqueque deit, maibe ba mos Distritu 13 iha Timor laran tomak, tanba loron 28 Novembru ne’e loron nasional ba povu tomak iha Timor Leste.

“Maibe iha sentimentu triste boot, liu-liu baa mi husi Suku 9 ne’ebe mak la marka prezensa iha fatin ida ne’e, tanba laiha linha koordenasaun diak entre ami ho ami, hanesan ohin ita hotu haree, aprezentasaun kultura, povu la partisipa hotu iha ne’e, aprezentasaun kultura ne’e ohin ita hare husi Suku Bibileo nian de’it,” esklarese Anjo Miguel da Silva Soares.

Nia mos haktuir katak, lolos apreznetasaun kutlura ne’e suku hotu-hotu iha Distritu Viqueque ne’e tenki aprezeta hotu sira nia kultura iha eventu ne’e, maibe ohin aprezentasaun Kultura ne’e laiha.

 “Ida ne’e tanba lina kordenasaun entre komisaun organizadora no xefe Suku sira maka laiha,” hateten Anjo Miguel.

 Anjo Miguel esplika katak, suku sira ne’ebe la partisipa iha serimonia ne’e mak hanesan Suku Uma Wa’in Kraik, Uma Ki’ik, Balar Wa’in, Luka, Karau Balu, Maloru, Fatudere, Uaimori no Uma Wa’in Leten, tanba iha suku Viqueque ne’e iha Dom rua, Dom Viqueque no Dom Luka, ho ida ne’e mak povu husi Distritu 9 ne’e trsite tebes ho eventu nasional ida ne’e.

 Entertnatu, tuir observasaun Jornalista JNDiario nota katak, partisipantes serimonia ne’e maiori husi Dili, komunidade husi Kraras menus.
.

“Ukun An Laiha Folin Se Povu Kontinua Moris Kiak”

,
Foto de Maubere Gusmão em Kraras, ontem.
Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 29 Novembru 2013

Prezidente Republika, Taur Matan Ruak hateten ukun an ne’e laiha folin se povu kontinua moris terus no kiak iha sira nia rai rasik. Xefi Estadu hato’o lia hirak ne’e iha komemorasaun 28 Novembru ba dala 38 no selebrasaun masakre Kraras, Distritu Viqueque, Kinta (28/11) iha Kraras, Sub Distritu Viqueque, Distritu Viqueque.

 Taur Matan Ruak husu ba Timor oan tomak atu hametin nafatin nasionalizmu no Unidade hodi Alkansa mehi heroi no povu nia moris.

 “Iha tempu paz ita tenki hatudu nafatin determinasaun no tuba rai metin nafatin hanesan iha tempu ne’ebe ita sei halo funu, haburas nasionalizmu no hametin Unidade Nasional, tenki sai ezemlo hodi ita kontinua fo nafatin ita nia kontribuisaun ba ita nia rain hodi bele dezenvolve di’ak liu tan atu ita nia povu bele hetan buat ne’ebe ita mehi, sira mehi moris diak, laiha sentidu ba ita atu terus tan, sei ita kontinua moris iha kiak no mukit nia laran,” dehan Taur Matan Ruak.

Taur Matan Ruak dehan, liu husi selebrasaun aniversariu loron proklamasaun da independensia ba dala 38 ne’e Timor-oan tomak fo homenajen ba heroi sira hotu ne’ebe defende povu no nasaun nia soberania hodi fo sira nia an ba mate, maske aswain sira ne’e mate povu Timor tuba rai metin nafatin hodi lori funu to’o remata.

“Povu nia determinasaun maka kontinua luta hodi alkansa vitoria ba ukun-an ne’ebe mak Timor-Leste oras ne’e dadauk hetan, maibe ita nia servisu seidauk remata i ita presiza servisu nafatin hodi hatudu katak ita nia aswain feto no mane sira nia sakrifisiu la saugate,” dehan Taur Matan Ruak.

Nune’e, Xefe Estadu ne’e husu ba ema hotu atu defende nafatin nasaun ne’ebe mak iha tinan barak nia laran, Timor-oan barak halo funu hasoru funu maluk Indonesia hodi hetan hikas Independensia no restaura iha loron 20 fulan maiu iha tinan 2002.

Tamba ne’e Taur Matan Ruak akresenta, fo liman ba malu hodi hasoru ameasa hotu, liu-liu hasoru kiak no mukit iha Timor-Leste. Proklamasaun da Independensia iha loron 28 de Novembru 1975, said uni lian no razaun Timor-oan sira nian para halo funu hodi manan, maske nune’e tinan 24 liu mak Timor-oan rasik to’o dalan ninin no nia rohan, iha tempu neeba Timor-oan hasoru dezafius barak maibe laran metin nafatin maske maun alin sira mate barak, ran sulin no terus to’o tasi, Timoroan konsege restaura nia independensia.

Taur Matan Ruak dehan tan, Timor Leste, Timor tomak nian, tanba ne’e nu’udar xefe Estadu husu ba povu tomak atu hamutuk nafatin, hametin unidade nasional no labele lakon seperansa loron aban hahu ohin no loron aban sei diak liu fali loron ohin.
.

“Alkatiri: Istoria Ita Rasik Mak Eskoella”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 29 Novembru 2013

Akontesementu masakre Craras ne’ebe akontese iha loron 8 Agosto 1983, militar Indonesia oho populasaun Timoroan barak. Iha serimonia 28 de Novembru ne’ebe hala’o iha Suku Bibileo, Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari Bim Amude Alkatiri hateten katak, istoria ne’e Timor oan sira rasik mak eskoella atu manan ukun rasik an ba rai doben ida ne’e nian.

 Povu tomak marka prezensa iha fatin refere, hatudu ona katak ema hotu atu hatene loron importansia boot ne’ebe Timor-oan sira fob a levantamentu ne’e, ema barak mak fo sira nia vida ba nasaun ida ne’e.

 “Ne’e marka ita nia istoria mos, dalan ida ne’ebe ita rasik mak eskolla mate ka Moris Ukun Rasik An, para ita atu lori rai ne’e ba Independensia,’ dehan Mari Alkatiri ba Jornalista sira hafoin partisipa komemorasaun loron proklamasaun Indeoendensia 28 Novembru ne’ebe selebra tinan ida ne’e iha Craras.

Alkatiri dehan, 28 Novembru ne’e bele dehan, povu tomak hakilar ba mundu katak, Timor Leste hakarak sai povu Independenti, no Timor-oan sira sei luta fo sira nia-an, fo sira nia vida tomak hodi garante Independensia ida ne’e.

 “Atu hametin masakre ida ne’e, Timor-oan sira sei la halua masakre ida ne’e, kada tinan Governu sei muda fatin atu bele komemora loron 28 Novembru ne’e ida-idak to’o Distritu 13, tanba tenke hare loloos no identifika hotu,” hateten Mari Alkatiri. Tuir Mari Alkatiri, la’os de’it ema mate tanba ema hirak ne’e fo sira nia vida para Timor Leste sai Independenti, tanba ne’e labele haluha sira.

“Mate restu Masakre Kraras naturalmente sira mak sente liu duke ita hotu, maibe sira mos sente orgulhu hateten ba ema hotu-hotu katak, sira hanesan vitima maibe sira mos bele hateten ba publiku tomak katak, ami mos fo ami nia kontribuisaunba rai ida ne’e bele sai Independenti ho mate restu sira nia orgulhu,” esklarese Alkatiri.
 .

quinta-feira, 28 de novembro de 2013

INDONÉZIA KONTINUA VIOLA LEI HUMANITARIA INTERNASIONÁL NO LEI INTERNASIONÁL BA FUNU KONA-BA DESAPERESIMENTU FORSADA

.
Foto, Maubere Gusmão
MOVIMENTU UNIVERSITÁRIU BA BUKA EMA LAKON FORSADAMENTE DURANTE OKUPASAUN ILEGÁL INDONÉZIA NIAN, TINAN 1975-1999
Diresaun, rua Kampus FSC-UNTL, tlfn +67077615635, email fausthynnoangker@ymail.com
Dia 28 Novembru 2013
 KOMUNIKADU IMPRENSA
INDONÉZIA KONTINUA VIOLA LEI HUMANITARIA INTERNASIONÁL NO LEI INTERNASIONÁL BA FUNU KONA-BA DESAPERESIMENTU FORSADA
Movimentu Universitáriu ba buka ema lakon harii husi universitáriu sira ne’ebé iha preokupasaun ba kazu krime grave ne’ebé militár Indonézia komete durante tinan 1975-1999. 
Asaun demonstrasaun primeiru ne’ebé movimentu ne’e halo mak iha tinan 2012 bainhira governu Timor-Leste hahú desmobiliza Falintil iha Dili-Timor-Leste. 
Asaun sira ne’ebé nia objetivu mak ezije ba governu rua Indonézia no Timor-Leste atu ho seriedade buka tuir kombatente sira ne’ebé halakon forsadamente husi militár Indonézia nia. Ami mós ezije atu iha prosesu justisa formal ba kazu krime kontra umanidade no krime funu ne’ebé militár Indonézia nia komete. Maske Falintil desmobilizadu maibé Falintil sira ne’ebé lakon too agora sei hatene sira nia paradeiru.Iha tinan ida ne’e governu Timor-Leste sei komemora loron proklamasaun independénsia unilateral husi Fretilin iha tinan 1975. 
Komemorasaun ne’e sei hala’o iha Kraras fatin masakre boot ne’ebé akontese iha 1983 ne’ebé hanaran fatin feto faluk sira nian. Bolu feto faluk tanba militár Indonézia ne’ebé lidera husi eis Komandante Kopasus Prabowo Subianto oho no lori lakon hotu mane iha fatin refere. Felismente ami la moris iha momentu ne’ebá maibé istória barak sobrevivente fó testemuña no hatudu momoos husi “filmazen Guerra de Beatriz” katak akontesimentu ne’e kontra direta lei humanitarian no kontra lei funu nia. 
Iha loron 8 Agosto tinan 1983, tropa Indonézia no komandante Kopassandha sira, Kodim Viqueque, Batallaun 328, 501, 745 ho Hansip, oho populasaun sivíl lubuk ida ne’ebé liu 200, barak liu mak ema mane hirak ne’ebé mak halai sai husi sira nia suku hodi ba subar iha fatin bar-barak besik Kraras, iha fulan Setembru-Outubru 1983. 
Masakre barak tebes iha Timor-Leste inklui masakre Kraras, Militár Indonézia nia halo violasaun grave hasoru ema sivíl sira liu husi torturasaun, oho, violasaun seksuál, halakon ema obrigatóriu no forma seluk tan ne’ebé hatún dignidade povu nudár umanu. Iha periodu okupasaun ne’e ema mate no halakon forsadamente hamutuk rihun 18.600-200.000.
Militár Indonézia mós oho no halakon kombatente sira barak iha tinan sira 1978-1979 bainhira populasaun sivíl no kombatente sira deside mai rende ka hafoin kaptura la ho armadu militár nia. 15 Jullu Tinan 1997 militár kodim no team Saka inklui kopasus kaptura moris komandante Falintil David Alex “Daitula” iha Baucau, dia 29 Juñu tinan Remigio Levi da Costa Tilman ho alias METAN no Pedro Nunes Kery Laran Sabalae hetan desapresementu husi militár Indonézia, hafoin referendum tinan 1999 Mahudu Ran Kdalak halakon husi militár Indonézia iha Indonézia nia territóriu Kupan, kombatente hirak ne’e hetan oho no halakon too agora família seidauk hetan paradeiru. 
Indonézia hola parte iha Konvensaun Geneva antes invazaun akontese, maibé sira viola konvensaun ne’e nia prinsipiu tomak iha Timor-Leste. Indonézia mós sai membru ba ONU antes invazaun ba Timor-Leste maibé sira nunka hakarak kumpre sira nia obrigasaun nudár estadu parte ba ONU ne’ebé loloos respeita prinsipiu sira mak hatuur ona iha karta deklarasaun nasoins Unidas nia.
Ho faktu sira ne’ebé ami temi iha leten mak ami hato’o ami nia ejijénsia mak tuir mai ne’e: 
1. Ami ezije Katak Governu Indonesia tenke fó sai ba Governu Timor-Leste no ba komunidade internasionál arkivu kona ba operasaun militár ne’ebé halo ema sivíl sira mate no kanek no estragu ba propriedade sira. Nune’e bele hadi’ak objetivamente estragu sira mak iha durante okupasaun ilegal.
2. Ami husu ba Nasaun sira ne’ebé suporta no hetan benefísiu husi okupasaun ilegál ne’e tenke husu deskulpa ba povu Timor-Leste ba fallansu sira ne’ebé sira tenke halo hodi asegura direitus fundamental sira durante invazaun no okupasaun.
3. Ami husu ba estadu parte hotu husi nasoins unidas nia atu la simu visa husi kriminozu sira ne’ebé nia naran tama iha lista krime grave iha Timor-Leste durante okupasaun. 
4. Ami husu mós ba estadus unidus Amérika, Inglaterra, Australia, Franca no nasaun sira seluk ne’ebé apoiu ba okupasaun ida ne’e tenke ajuda governu Timor-Leste hodi husu ba Indonézia hodi buka tuir kombatente sira ne’ebé militár Indonézia halakon, hanesan Nicolao Lobato nia ruin, Mahudu, David Alex, Sabalae no sira seluk ne’ebé militár Indonézia halakon forsadamente.
5. Karik laiha vontade husi Indonézia ba kazu hirak ne’e mak presiza harii tribunal Internasionál hodi julga autór kriminozu sira ne’ebé oras ne’e daudaun sei livre hela iha Indonézia nia territóriu no impunidade nia impaktu hatudu momoos hela ba ita hotu.
6. Ami ezije mós estadu rua Timor-Leste no Indonézia atu servisu hamutuk ho sériu hodi buka tuir ema hotu ne’ebé sofre halakon forsadamente inklui kombatente sira nune’e hamenus konsekuénsia kulturál hasoru família no estadu bele lakohi sira ho onra no omenajen.
7. Husu mós ba povu Timor-Leste nia tomak, ativista Internasionál sira, relijiozu sira atu ajuda prosesu ba buka ema hotu mak lakon durante okupasaun Indonézia nia.

Mak ne’e de’it ami nia deklarasaun ba ita-boot sira nia atensaun no kolaborasaun la haluha hato’o obrigadu barak. Karik hakarak klarifikasaun ruma bele liga ba ami nia diresaun kontaktu

Francelino Antonio Ximenes
Portavós
.

quarta-feira, 27 de novembro de 2013

Mauk Moruk desmente pedido de diálogo com Xanana e comanda manifestação pacífica em Díli amanhã

.

Timor Hau Nian Doben - 27 de novembro de 2013

O antigo comandante da Brigada Vermelha, Paulino Gama, também conhecido com o nome de guerra Mauk Moruk, rejeitou em entrevista exclusiva ao Tempo Semanal, de que está aberto e de ter pedido um novo diálogo com Xanana Gusmão e declarou que o Conselho da Revolução irá manifestar-se pacificamente amanhã, em Díli.

" No dia 28 de novembro, o povo, a juventude de Timor-Leste e todos aqueles que concordam com a revolução esperam que eles tenham liberdade de ação e movimento em Díli para comemorarem o dia 28 de novembro como o Dia da Independência de Timor-Leste. Assim mesmo, vai-se realizar uma manifestação pacífica para demonstrarem o que querem, os seus sentimentos e as suas aspirações às autoridades", declarou Mauk Moruk ao jornal Tempo Semanal.

Ângela Freitas, secretária-geral do Conselho de Revolução e também líder do Partido Trabalhista afirmou que, " ... Para nós já não há diálogo. Agora nós vamos fazer uma manifestação no dia 28, em Motael (...) as nossas exigências são: a dissolução do parlamento, convocação de eleições antecipadas e a formação de um governo de unidade nacional".

Mauk Moruk lamentou ao Tempo ao Semanal as notícias divulgadas por alguns órgãos de comunicação timorenses que lhe "chocaram" e negou ter pedido um novo debate com Xanana ao Presidente da República, Taur Matan Ruak. O antigo comandante da Brigada Vermelha acusou a média do país de não ser " independente".

" Relativamente às notícias (do pedido de diálogo a Taur Matan Ruak), isto não nos caiu nada bem, porque nós não fomos autores do pedido de diálogo que o STL e o Diário escreveram. "... Em relação ao diálogo, naquele momento (do debate do dia 11) eu disse assim. Eu vou estudar o comportamento do camarada Lere bem como o de Taur Matan Ruak. A rejeição de Taur Matan Ruak como moderador foi logo feita quando ele falou no Centro de Convenções, porque ele disse muitas coisas que não são verdade. Por isso eu não concordei com ele. Depois o Lere ameaçou os nossos camaradas veteranos e por isso é que nós não concordamos com estas coisas", explicou.

O primeiro-ministro, Xanana Gusmão, ameaçou recentemente Mauk Moruk de ir " pessoalmente" com as Falintil-Força de Defesa de Timor-Leste recolher as fardas dos homens do ex-comandante da Brigada Vermelha, principalmente aos que estão em Laga.

Em resposta ao primeiro-ministro, Paulino Gama teceu fortes críticas a Xanana Gusmão na sua página do Facebook, acusando-o de  "autoritário", de agir como " um novo Hitler" e contra a lei, afirmando que não teme as "táticas psicológicas de guerra" do primeiro-ministro.

"Senhor Xanana não aplique erradamente a lei de modo a abusar do poder. Na Constituição, em que decreto e qual artigo e qual a publicação no Diário da República (...) diz para o senhor Xanana atuar com a força como um novo Hitler... O povo Maubere e os heróis das Falintil não se assustam com as táticas psicológicas de guerra do Xanana", disse Mauk Moruk.

Paulino Gama foi um dos mais respeitados comandantes da FALINTIL e muito temido pelo exército indonésio até 1985, quando foi forçado a render-se devido às divergências internas com Xanana Gusmão.  Nos princípios dos anos oitenta, a mulher e um primo de Moruk foram assassinados pelas forças invasoras.

Fonte: Tempo Semanal e Facebook

PS:  O comandante  Mauk Moruk acabou de corrigir este blogue, que escreveu que os seus filhos tinham sido mortos pelos militares indonésios e aqui reproduzimos o que ele disse.

"Caro irmão ou irmã, os filhos ou camaradas que foram com o pai ou camarada Mauk Moruk, nenhum deles foi assassinado, pelo contrário estão todos vivos e voltaram na clandestidade a apoiar os seus camaradas e pais na Resistência Armada como o valoroso comandante L7, Rodak, Robroy  e Subsalk."
Suas vidas foram assistidas e controladas na altura pela ICRC, AI, HO, IGREJA CATÓLICA E UNIVERSAL, LIGA DOS PRESOS POLÍTICOS E LIGA UNIVERSAL DOS DIREITOS HUMANOS COM SEDE EM GENEBRA, NA SUÍÇA. E ATÉ AO MOMENTO AINDA ESTÃO TODOS VIVOS EXCETO UM, QUE VOLTOU AO REINO DE DEUS POR DOENÇA E ASSIM FALECEU NO ANO DE 2010, SE NÃO ESTOU EM ERRO DO ANO DO SEU FALECIMENTO."

.

Mauk Moruk Rejeita Dialogu KR sei Invade Dili Governu Konsentra Kraras

.
Foto, Tempo Semanal
TEMPO SEMANAL - Written by Tempo Semanal - Tersa, 26 Novembru 2013

Tempo Semanal, Exklusive and Breaking News- 26/11/2013

Konselho de Revolusaun ne’ebe Preside husi Mauk Moruk deklara ona katak iha 28/11/2013 ninia parte sei lori masa revolusionarius mai Dili, hodi komemora loron independensia no hala’o manifestasaun hodi hato’o sira nia ezijencias ne’ebe hato’o ona ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao iha 09/11/2013.

“Iha dia 28 de Novembru, povu Timor Loro sa’e ho juventude no mos sira ne’ebe ke tuir revolusaun ne’e espera que sira, iha liberdade de aksaun no movimentu mai iha Dili, komemora dia 28 de Novembru komo dia da Independencia de Timor Leste. Nune’e mos iha aksaun manifestasaun pacifika hodi hato’o sira nia hakarak, sira nia sentiment no sira nia aspirasaun ba iha autoridade sira,” dehan Mauk Moruk ba Jornal Tempo Semanal.

Wainhira husu kona ba objetivu husi manifestasaun loron 28/11/2013, Sekretaria jeral Konselho Revolusaun, Angela Freita esplika, “ pontu primeiru maka ezije dissolve Parlamentu Nasional, dissolve Governu, Harii Governu Unidade nasional no halo elisaun anticipada. Ne’e maka pontus ne’ebe konselho Revolusaun sei hato’o.”

Iha parte seluk parte Konselho de Revolusaun ne’ebe preside husi Mauk Moruk ho Sekretaria Jeral Angela Freitas rejeita atu simu hanoin husi veteranus da Resistencia balun husi Baukau ne’ebe dehan ninia parte la aceita ho deklarasaun husi Eis Adjuntu Alin La’ek, porta voz veteranus husi distritu Baukau no dismente informasaun ne’ebe publika iha media nasional kona ba ninia aceitasaun ba Dialogu Especial ida maka sei hala’o iha Kuartel Jeral F-FDTL no moderadu husi Presidenti Taur Matan Ruak hamutuk ho Komanadante jF-FDTL, Maijor Jeneral F-FDTL, Lere Anan Timu ho L7.

“Iha momentu iha Centru Convensaun ne’eba sira iha ne’eba husu ba komandante L7 no L4. L4 hanesan nia maun, favor ida hato’o ba Mauk para ita hetan malu. Ha’u nia dispozisaun maka ne’e , bu’at sira ne’ebe ami nia demanda ba ne’e komo klareza, se tuir ida ne’e ita hala’o, se la tuir ida ne’e entaun la iha konversasaun,” Mauk Moruk refere ba pontus 26 ezijencias husi Konselho de Revolusaun ne’ebe simu husi PM Xanana iha loron (09/11/2013) hafoin fila husi Bali Democracy Forum.

Angela Freitas, Sekretaria Jeral Konselho de Revolusaun realsa katak, “la iha, mai ami la iha dialogu ona. Agora ami ba ho dia 28 ne’e atu halo demonstrasaun iha motael ninia ne’e. Konsentrasaun iha ne’eba, ne’ebe ami nia pontus ne’ebe ami sei ezije ba governu ne’e ja esta klaru. Ami nia ezijencia maka tuir mai ne’e, primeiru star dissolve Governu, disolve parlamentu, krize institusional  hodi konvoka elisaun anticipada I tuir fali mai formasaun  de governu unidade nasional, pontu hat maka ami sei levanta iha ne’eba.

Sekretaria Jeral ne’e espika krize institusional, “tan ba makina instituisaun sira ne’e la funsiona ne’ebe mai ho people power nee kan instituisional ona. Tan ba ida ne’e presidenti da Republika labele ignora bu’at ne’e porque ida ne’e povu nia hakarak. Iha 28/11/2013 people power tun ona mai. Maibe agora sira halo impedimentu iha Baukau ho Laga ba ami nia baze de apoiu atu tun mai. Tan ne’e ami sei lori fali ida ne’e ba kazu prosesu legal para nune’e sira tenke husik dalan para ami nia sira tun mai hodi reforsa Dili ne’e.”

Hafoin, Mauk Moruk mos lamenta ho publikasaun iha media nasional Radio hodiseik lokraik (25/11) no jornais nasional sira edisaun ohin (26/11) ne’ebe tuir ninia parte alega katak media sira ladun independente hodi hakerek noticia tan ba ne’e   soke tebes ninia parte hodi dehan husu dialogu especial mak sei hala’o iha kuartel jeral F-FDTL.

“Deskreve noticia ida ke la monu ba ami nia laran tan ami la’os autor ba bu’at ne’ebe diario ho stl sira eskreve ne’e. Tuir sira nia versaun ka bu’at ne’ebe juru bicara ka porta voz veteranus sira nian hanesan alin laek mak ko’alia sira ne’e, ha’u nia lia fuan la’os hanesan ne’e.”

Mau Moruk esplika katak, “Kona ba dialogu iha momentu ne’eba ha’u hateten hanesan ne’e. Ha’u sei estuda kamarada Lere nia komportamentu nune’e mos Taur Matan Ruak nia komportamentu. Rejeksaun ne’e moderador ne’e hahu ona tan ba Taur Matan Ruak ko’alia iha centru convensaun ne’eba ne’e bu’at balun kee la loos.  Nune’e ha’u la konkorda ho nia. Nune’e mos Lere ikus mai ne’e ameasa ita nia kamarada sira veteranus maka ami duni maka la konkorda bu’at hanesan ne’e.”

Mauk Moruk mos kontesta kona ba hanoin ne’ebe dehan atu rekolha hotu farda military ne’ebe sei utiliza hela husi ema sira ne’ebe dehan veteranus das Falintil ne’ebe halibur aan iha grupus sira ne’ebe existe iha nasaun ne’e.

“Kona ba Farda militar ne’e la’os estadu maka foo ka Governu maka foo ou sese maka foo. Farda sira ne’e uluk ita hotu iha ai laran maka ita kaptura husi inimigu nune’e ba sira karik sira nia roupa hatais tan roupa la iha. Tan ba ohin loron Falintil sira nia situasaun oin nusa, veteranus sira nia situasaun oin nusa sira hatene. Ne’e maka nia dehan atu hasai farda ne’e dala ruma hau hateten ona katak iha dekretu ida ne’ebe maka iha konstituisaun nia laran prohibi ema bele la’o ho Farda. Iha artigu hira, dekretu ida ne’e ne’ebe, hasai iha sa loron no sa tinan I hodi bainhira maka hasai iha jornal da Republika. Za ke ida ne’e hasai tiha sira notifika hotu ka publika ona ba iha Timor Loro Sa’e ne’e katak tenke hala’o tuir ida ne’e ka foin daudauk mak sira hanoin de’it tan ba ita hakarak hala’o de’it ona. Ita tenke la’o tuir lei, lei manda ita ne’e hotu-hotu tenke hakruuk ba lei.  Se lei hanesan ne’e maka Indonesia sira ne’ebe lori farda mai ne’e tenke bandu hotu, labele tama iha ne’e. La’e tan ba ita agora la gosta ne’e maka hakarak hala’o. Primeiru Ministru Xanana nia dehan, nia la’os Falintil ona, nia desmobiliza nia aan ona mas uma koiza certa nia desmobiliza nia aan, ami sira ne’e seidauk desmobiliza ami nia aan mas depois nia mobiliza fali nia aan. Tan ba nia ko’alia tiha nia kontra fali. Por izemplu foin lalais nia ba Guine Bisau ne’eba nia uza fali Farda. Se hanesan ne’e ha’u bele hateten katak lei ne’e vale baa mi kiik no kiak sir aba senhores eskravus sira ne’e la iha. Ba senhores sira ne’e lei la iha konforme sira nia hakarak.,” hateten Mauk Moruk

Wainhira jornalista Jornal Tempo Semanal klarifika hikas fali kona ba hanoin ne’ebe apresenta husi veteranus da Resistencia husi distritu Baukau ne’ebe kompostu husi Marito Reis, Alin La’ek, L7, Liter, L4 ho Kriadu ne’ebe hato’o husi Alin La’ek ba media hafoin hasoru malu ho Presidenti da Republika iha Palaciu Presidenti Ai Tarak laran (25/11/2013 mauk dala ida tan realsa ninia hanoin katak la iha dalan atu dialogu.  “ha’u sei akompania alin ka maun nain rua hanesan Taur ninia lala’ok selama prosesu ne’e to’o bainhira maka ami hetan malu fila fali hodi haree. Iha momentu ne’eba ha’u tau Taur Matan Ruak moderador hamutuk ho L7 mas momentu nia hahalok iha prosesu sira ne’e nia laran ha’u tau iha ne’e katak la iha imparsialidade, fica exkluida ba moderador nune’e mos ba Lere Anan Timur atu hotu exklui ba moderador tuir nia falta de imparsialidade i dever moral ba ninia kamaradas no kompaneirus de armas ninia destinu ne’ebe ohin loron sei susar no terus nafatin I kiak, injustice social ne’ebe ninia aman sarani Xanana aplika diskriminasaun bo’ot ba aswaiin Falintil I veteranus no mos frentistas hotu-hotu iha sira nia ukun, nia kekuatan politika, military I ekonomia nia okos iha besik tinan 13 nia laran.

Iha parte seluk Xanana Celebra Loron Independencia Timor Leste ba dala 38 no hanoin hikas tina 30 masakre Kraras, iha Kraras Distritu Vikeke maibe Mauk Moruk ho ninia konselho de Revolusaun tuir planu sei celebra loron Indepedencia RDTL no halo Revolusaun iha kapital RDTL, Dili iha loron 28 fulan Novembru 2013. Tuir informasaun ne’ebe jornal ne’e asesu hahu ohin Primeiru Ministru sai ona husi kapital RDTL ba Distritu Vikeke hamutuk ho membru orgaun soberanu sira seluk inklui mos populasaun wain ne’ebe sei hetan seguranca maka’as husi PNTL ho F-FDTL.

Tuir Nota de imprensa ne’ebe hasai husi Konseho dos Ministrus V Governu Konstitusional sita dekretu de lei 10/2005 loron 10 fulan Agusto ne’ebe determina kona ba loron feriadu nasional, loron ofisial komemotiva no toleransia pontu sira.

“Loron 28 fulan Novembru, loron proklamasaun independencia Timor-Leste nian, nu’udar loron ofisial komemorativa ne’ebe define ninia loron loloos ona. Haree katak seremonia komemorasaunProklamasaun independensia Timor-Leste nian, tinan ida ne’e, sei hala’o iha Kraras, distritu Vikeke, nune’e governu deside atu foo toleransia pontu iha loron 29 fulan-Novembru tinan 2013, iha loron-sesta, atu sidadaun sira bele partisipa iha eventu ne’e,” dekreta iha komunikadu imprensa ne’ebe cirkula husi gabinete Ministeiru Presidencia do konselho dos Ministrus iha loron 26 fulan-Novembru 2013.

Tuir observasaun maske hodiseik udan maka’as maibe kraras hetan konsentrasaun wain husi komunidade ne’ebe ho antusiasmu atu hola parte iha seremonia aniversariu 28 de Novembru ne’ebe kada tinan sei hala’o iha distritu hanesan 2012 selebra iha distritu Same.
.

Povu La Partisipa Masimu Feira Kraras “Jorge Teme Deklara: Feira Ne’e Fo Perioridade Liu Ba Ministeriu”

.
Divirtam-se, seus porcos NOJENTOS!
Notisia Husi TVTL - Tersa-Kalan, 26 Novembru 2013

Vise Primeiru Ministru Fernando La Sama de Araujo hala’o abertura ba feria komemorasaun loron aniversariu proklamasaun Independensia ba dala 38 no mos masakre Kraras ba dala 30.

Ohin (26/11) Vice Primeiru Ministru Fernando de Araujo La Sama loke ona feira ba komemorasaun loron proklamasaun independensia Timor-Leste no komemorasaun ba masakre Kraras iha fatin ne’eba, maibe populasuan sira la partisipa iha fatin ida ne’e (Kraras) tamba la hetan konvite husi Komisaun Organizadora, tamba tuir sira, sira so partisipa deit iha 28 de Novembru ba komemorasaun loron proklamasaun independensia.

“Feira sira ne’e iha duni maibe ami la ba partisipa tamba laiha konvite no feira sira ne’e Ministeriu ida-idak nian,” dehan xefe Suku.

Entertantu Tuir Ministru ESTATAL Jorge teme katak, Feira ne’e sei fo perioridade ba Ministeriu sira hodi hatudu progresu ba dezebvolvimentu kada Ministeriu durante ne’e.

“Feria ne’e ita fo perioridade ba Ministeriu tamba feira ne’e halo parte husi programa governu atu fo konesementu ba ita nia povu kona ba dezenvolvimentu, progresu kada instituisaun Governu ninian, tamba ne’e ita atu hakbesik konesementu povu kona ba saida mak Ministeriu sira halo, ida ne’e objetivu prinsipal, tamba ne’e maka prioridade ne’e fo liu ba kada Ministeriu,” dehan Jorge Teme.

Feira ida ne’e loke husi Vise Primeiru Ministru Fernando La Sama de Araujo, liu husi Kua Keek no mos sunu figete maske iha loron.

Nune’e, espera katak, feria ne’e sei susesu maske hetan udan boot no mos dejastre natureza balun ne’ebe akontese iha loron ne’e.


Nota do blogue: Lá vão os PALHAÇOS fazerem os discursos "comoventes"...CAMBADA DE BANDIDOS! Mais uma vez, a festa é deles, e desprezam completamente o povo, o VERDADEIRO HERÓI da nossa independência!
Então divirtam-se, seus FDP! Deus é grande, muito grande, muito maior do que estes ANIMAIS! Metam os vossos discursos na PUTA QUE PARIU!

terça-feira, 26 de novembro de 2013

Mauk Moruk Hakarak Dialogu Espesial “Sujere Taur, Lere ho L-7 Sai Moderador”

.

Jornal Nacional Diario - Tersa-feira, 26 Novembru 2013

Eis komandante Brigada Vermelha, Paulino Gama ‘Mauk Moruk’ hakarak dialogu especial ne’ebe hala’o iha Kuartel Jeral F-FDTL hodi hakotu problema entre nia (Mauk Moruk-red) ho Xanana Gusmao ne’ebe akontese iha tempo rezistensia.

 Pedido Mauk Moruk nian ne’e veteranus Distritu Baucau hato’o ba Prezidneti Republika, Taur Matan Ruak, Segunda (25/11) horseik iha Palacio Prezidente Bairo Pite, Dili. Pedido ne’e Prezidente Republika, Taur Matan Ruak hatete nia sei estuda, hodi fo resposta iha tempo badak nia laran.

“Uluk debate kona ba Sr. Mauk Moruk ho Primeiru Ministru, (Eis Koamndante das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmao actual Primeiru Ministru) oinsa mak atu halo aproximasaun par abele evita problema iha komunidade nia leet, ne’e mak ohin Sr. Mauk Moruk nia hanoin hato’o ona ba Sr. Prezidenti da Republika no nia sei fo resposta iha tmepo badak nia laran,” hateten Costodio Belo “Alin Laek” hafoin hamutuk ho veteranu sira husi Distrito Baucau hanesan Cornelio Gama ‘L-7’, L-4, Marito Reis (Eis Sekretariu Estadu veteranus), Liter no Criado hasoru malu ho PR Taur.

Alin Laek ne’ebe akompania husi veteranus Baucau nian, inklui L-7 ne’e hateten, Mauk Moruk nia hakarak mak halo dialogu iha Kuartel Jeral F-FDTL no sujere sai moderador maka xefe Estadu F-FDTL, Maijor jeneral (Maijen) Lere Anan Timur no eis komandante , Cornelio Gama L-7. Iha dialogu ne’e mos, eis komandante Brigada vermelha sujere Amu Bispo Timor-oan nain ida ka rua mak sai observador depois rezultadu dialogu ne’e hakotu ho missa depois publika sai ba publiku.

“Mauk Moruk nia hakarak ne’e halo dialogu iha Kuartel jeneral no nia hakarak Sr. Prezidenti Republika mak atu sai moderador, Sr. Maijen Lere mak sai moderador, no komandante Heli Foho rae boot ‘L-7’ mak hanesan moderador no nia sujere hanesan observador mak Amu Bispo ida ka rua mak marka prezensa iha ne’eba para bainhira hotu, tur hamutuk para buat hotu lao loos, amu bispo ida halo misa para buat hotu ne;ebe mosu hakoi ona, lalika rai tan iha fuan para ema seluk aproveita para sobu rejistensia,” haktuir Alin Laek.

 Iha biban ne’e, Xefe Estadu, Taur Matan Ruak hateten, buat hitu ne’ebe akontese iha tempu funu nian ne’e liga ba estranjeiru ba ukun rasik an, tanba ne’e lider nain rua ne’e (Xanana no Mauk Moruk) inklui mos lider rejistensia sira seluk atu bele tur hamutuk para hakotu tempu pasadu hanoin futuru no garantia estabildiade hodi dezenvolve Timor-Leste ba futuru ne’ebe diak.

Tamba ne’e, nudar veteranu, Alin Laek hateten, problema entre eis komandante Brigada vermelha, Mauk Moruk nia ne’e la’os problema, tamba problema sira ne’e problema funu nian, nune’e iha tempu ukun an laos atu fo kulpa ba malu.
.

Ukun nain sira sira fakar osan ho montante $ 224.000,00 ba festeja loron 28 Novembru no komisaun organizadora laiha kapasidade

.
Foto de, Marcos Guterres Gusmão
Marcos Guterres Gusmão

Ita hare husi imazen alin oan ne'e, ita nota katak, iha Timor-Leste labarik barak mak labele hetan edukasaun ho dignu tamba povu barak mak sei terus no mukit nia laran.

Nune'e mos horikalan (25/11) wainhira ita akompania iha TVTL, ukun nain sira fakar osan ho montante $224.000,00 ba festeza komemorasaun loron nasional 28 Novembru iha Kararas, pior liu tan mak, inkapasidade komisaun organizadora ne'ebe harii tenda iha fatin ne'ebe hodi estraga kareta jornalista RTTL nian hodi harahun vidru, relasiona ho monta tenda ne'ebe la metin no anin no udan sobu.

Ita mos halo komparasaun lolos karik osanmentu ne'ebe ho montante boot ne'e dalan diak liu mak uza ba hadia nesesidade povu nian hanesan, hadia estrada, saude, edukasaun, dada bee moos atu nune'e bele lori "Sidade ba Iha Area Rural" la'os fakar osan ba grupu balun deit.

Rajaun mak ne'e, tuir hau nia observasaun katak, osan hirak ne'e povu sei la senti nia benefisiu maibe membru goervante sira nebe pasaparte iha komisaun ne'e mak sei hetan benefisiu tamba osan sira ne'e sei monu tui-tuir dalan alias "Saku Azul".

Entertantu, lolos osan ho montante $224.000 diak liu uza ba hadia povu nia moris duke governante sira fakar ba festeza maibe to'o ikus povu basa rentos tamba laiha benefisiu ba povu iha fatin refere (Kraras). ITA HEIN!!!!

Tuir mai hau konvida atu ita akompania Notisia TVTL Horikalan (25/11):
.

Anin No Udan Boot Iha Kraras “Kareta RTTL Vidru Rahun”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 25 Novembru 2013

Anin no udan boot ne’ebe akontese iha Kraras estraga ekipamentus RTTL no mos kareta Vidru RTTL tanba ne’e transmisaun direta ba primeiru dia la konsege realiza.

Iha segunda-feira (25/11) ekipa RTTL hasoru difikuldades boot, liu-liu kona ba asidenti ida ne’ebe estraga kareta RTTL nia vidru rahun, insidenti ne’e mosu wainhira Kru RTTL hala’o preparasaun ba komemorasaun ba tinan 38 proklamasaun independensia Timor-Leste nian no mos preparasaun ba komemora Masakre Kraras ba tinan 30 iha Kararas.

Tamba ida ne’e ekipa RTTL hasoru difikuldade boot iha loron ida ohin maibe, fiar katak prosesu atu ba halo transmisaun direita sei hetan susesu iha loron aniversariu ba proklamasaun independensia Timor-Leste nian ba tinan ida ne’e.
.

Preparasaun La Masimu; “Partisipantes Halerik Ba Kondisaun Saneamentu”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 25 Novembru 2013

Vendedores ne’ebe fa’an iha feira Komemorasuan Loron 28 Novembru iha Kraras lamenta ho kondisaun saneamentu ba baziku ne’ebe prepara husi komisaun organizadora iha kararas.

Vendedores feiras selebrasuan loron nasional senti haksolok ho Planu Governu nian hodi loke ferias iha Suku Kararas Sub Distritu Viqeuqeu, Distritu Viqueque tamba liu husi feira ne’e, sir abele hetan rendimentu ne’ebe favoravel ba sira nia moris, maibe kondisaun haris fatin ne’ebe ladun diak ho limitadu difikulta hodi responde ba sira nia nesesidade.

“Ba ami mai fa’an sasan ne’e diak maibe problema mak hariis fatin ami feto mane tama hotu iha fatin ne’e, nune’e ami antri sira sai tiha mak ami tama fali, sintina ketak karik diak, maibe hariis fatin no sintina hamutuk deit, bee mos intupidu sai hotu kedas, bee mos laiha, ami tama ba bee mos to’o ami nia ain klor, ne’e la dun diak, tahu mos maka’as tamba udan boot” dehan Populasaun.

Hatan ba lamentsaun ne’e, Diretor Lojistika no infomratika Ministeriu ESTATAL hateten, maske ministeriu ESTATAL mak prezidenti komisaun organizadora ba selebrasaun loron proklamasaun independensia no Masakre Kraras maibe servisu saneamentu laos responsabliza husi Ministeriu ESTATAL, maibe responsabldiade SAS nia tanba servisu ne’e fahe tiha ona.

Aleinde problema bee mos no hariis fatin, partisipantes no vendedor sira mos hasoru difikuldade iha espasu toba fatin, oras ne’e dadaun SAS Distritu Dili mak fornese hela bee mos ba partisipantes iha komemorasaun loron proklamasaun independensia no Masakre Kraras.
Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 25 Novembru 2013
 .

“Preparasaun Ba Komemorasaun Loron 28 Novembru Ho Osan Montante $224.000”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 25 Novembru 2013

Populasaun haksolok ho feira ne’ebe hala’o iha Kraras maske hasoru difikuldade hanesan, falta saneamentu no klima ne’ebe la favorese maibe sira senti orgulhu, tamba eventu ne’e bele relaiza iha Kraras.

Oras ne’e dadauk populasuan barak tebes ne’ebe partisipa iha festa komemorasaun proklamasaun independensia ba tinan 38 iha kararas no komemora masakre kraras ba tinan 30 iha fatin ne’e.

Problema ne’ebe komisaun organizadora hasoru mos oras ne’e dadaun Ministru ESTATAL informa ba TVTL liu husi linha telemovel hateten katak, preparasaun orsamentu ba tinan ida ne’e maka dolares Amerikanu $224.000 (Rihun atus rua, rua nolu resin hat), maibe preparasaun seidauk masimu, maibe nia garante katak, antes to’o loron 28 ba tinan ida ne’e preparsaun hotu sei remata no mos sei hetan rejultadu ne’ebe diak tuir ita hotu nia hakarak.
.

“Parlamentu Nasional (Terceiro Legislatura) La Hatudu Transparansia ba Prosesu Preparasaun Proposta Lei Orçamento Geral do Estado (OGE) 2014”

.

Luta Hamutuk - Komunikadu da Imprenssa

Relasiona ho prosesu preparasaun (audensias publiku) ba Proposta de Lei OGE 2014 nebe’e lao dadauk ona, Luta Hamutuk konsidera prosesu ne’e la hatudu transparansia no iha tentativa atu taka ba iha konsultasaun no paraseres husi sosiedade sivil. 

Tanba, Parlamentu Nasional hahu ona limite/ boikota partisipasaun Sosiedade Sivil sira nian nebe’e mak durante ne’e tau atensaun makas ba asuntu transparansia iha orsamentu estadu. Tamba tuir kalendariu Audensia Publiku ne’e, hatudu katak Sosiedade Sivil sira nebe’e mak durante ne’e tau atensaun ba prosesu planeamentu no ezekusuan orsamentu geral estadu la hetan fatin (konvite) atu hato’o sira nia paraser.

Esperensia nebe’e mak akontese iha Primeiru no Segundu Legislatura, hatudu duni pratika transparansia liu husi espasu ne’ebe nakloke ba entidades hotu, nune’e mos hakarak atu rona opiniaun pertenente husi sosiedade sivil no ema liu tan antes lori ba iha faze debate iha Plenaria Parlamentu Nasional. Nune’e, komisaun relavante sira inklui Komisaun Finansas, Ekonomia no Anti Korrupsaun sempre konvida Luta Hamutuk no sel-seluk tan nu’udar komponente Sosiedade Sivil nebe’e tau matan ba asuntu orsamentu estadu atu hato’o ninia paraser ba Proposta OGE foun. Infelismente, pratika diak ne’e la kontinua iha Terseira Legislatura ida ne’e.

Tanba-ne’e, Luta Hamutuk hare’e katak, Terseira Legislatura ida ne’e la hatudu transparansia ba prosesu preparasaun orçamentu geral do estado. Ne’e hatudu momos ba publiku tomak katak, Parlamentu Nasional hanesan orgaun de reprezentativu komesa hafraku sira ninia funsaun rasik hodi aprova orsamentu estadu, halo kontollu governu no halo fiskalizasaun. Tanba, iha tinan 2012 wainhira debate Proposta OGE 2013, Parlamentu Nasional mos halo debate orsamentu ho sekretu liu husi Komisaun Espesifiku, nune limite Sosiedade Sivil no povu nia partisipasaun tomak. Iha proposta OGE 2014 ida ne’e, Parlamentu Nasional kontinua repete hahalok la transparante ida ne’e, tamba la fo fatin ba publiku hodi bele asesu, inklui sosiedade sivil sira nebe’e mak durante ne’e tau atensaun makas ba asuntu orçamentu geral do estado.

Alende ne’e, Luta Hamutuk mos hakarak hato’o pontus importante balun relasiona ho Proposta Lei OGE 2014 nian, nebe’e oras ne’e dadauk submete ona ba iha komisaun relevante sira iha Parlamentu Nasional. Pontus hirak ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Hanesan ita hotu hatene katak tuir proposta OGE 2014, hatudu katak Governu iha planu atu foti osan husi kontas Fundu Petroliferu (FP) hamutuk miliaun US$902,9 dolar americano ba OGE tinan fiskal 2014. Signifika katak transferensia osan husi Fundu Petroliferu liu ona kalkulasaun Rendimentu Sustentavel Estimado (RSE) 3%, reprezenta exesu FP hamutuk miliaun US$270.6 dolar americano.

Luta Hamutuk preokupa makas ho utilizasaun Fundu Petroliferu nebe la tuir ona nia natureza nebe’e lei haruka, katak antes transfere osan Fundu Petroliferu ne’ebe foti osan liu Kalkulasaun Rendimentu Sustantavel, presiza hetan parecer husi Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (KKFP) tuir Lei Fundu Petroliferu artigo 30.2 haruka. Maske iha duni kalendariu audensia entre Parlamentu Nasional ho KKFP, maibe tuir ami nia hare’e katak audensia no pareser husi KKFP ne’e sei labele akontese tanba to’o agora Parlamentu Nasional sidauk fo pose ba membrus foun KKFP (sidauk funsiona). Se akontese nune’e, Luta Hamutuk konsidera PN komesa minimiza sistema check and balance ba jestaun no utilizasaun rekursu estadu nian.

2. Husu ba Governu no Parlamentu Nasional atu defini didiak eskala prioridade ba programa save Kintu Governu Konstitusional nian ba iha planu OGE 2014. Tanba tuir V Governu katak iha tinan 5 nia laran, sira sei halao programa prinsipal sira mak hanesan: Primeiru; Desenvolvimento do Capital Social nebe mak kompostu husi: Saúde, Edukasaun, Formasaun Profissional, Inclusaun Sosial, Ambiente, kultura no Património, Meios de Comunikasaun Sosial Diversidade no Independensia. Segundo; Prioridade mak Desenvolvimento de Infra-estruturas nebe kompostu husi: Estradas e Pontes, Estradas rurais, Água, Saneamento e Esgotos, Elektrisidade, Portos marítimos, Aeroportos, Transportes terrestres, Aprovisionamento de grandes projektos. Terseiru; prioridade mak Desenvolvimento Ekonomiko e Criação de Emprego nebe mak kompostu husi Agrikultura, Petróleu, Turismo, Enkorajamento ba Aumento Emprego. Kintu; prioridade mak konsolidando kuadro Institusional, nebe kompostu husi Polítika Ekonómika, Boa Governasaun no Sector Públiko, Paz, Estabilidade e Relasaun Internasionais.

Tuir Luta Hamutuk nia analiza katak, ho limitasaun rekursu humanu no rekursu finanseiru nebe’e Timor Leste infrenta dadauk ne’e, sei bele sai obstaklu ba prosesu implementa planu programa save hirak ne’e. Tamba ne’e presiza defini didiak eskala prioridade ba kurtu, mediu no longu prazu hodi interpreta ba iha politika orsamentu annual 2014. Atu nune kada tinan bele iha posibilidade atu atinzi metas nebe’e Governu indika ona nomos Planu Estrategia Dezenvolvimentu Nasional (PEDN). Tuir Luta Hamutuk nia hanoin katak, prioridade primeiru nebe mak Governu presiza konsidera iha proposta OGE 2014 mak hanesan Seitor Edukasaun (formal & nonformal e inklusaun sosial) Saude, Ambiente, Estrada Nasional no Rurais, Ponte, Bee moos, Turismo no Agrikultura Nomos Boa Governasaun iha Seitor Publiko. Tanba seitor hirak ne’e hanesan save importante no estratejiku nebe’e mak bele fo multiplayer effect ba seitor sira seluk. Seitor hirak ne’e nu’udar seitor estrategiku hodi bele asegura sustentabilidade dezenvolvimentu ba futuru oin mai, katak Governu labele uza seitor petroleu nu’udar garantor ba futuru, tanba minarai no gas laos rekursu nebe’e mak renovavel.

3. Luta Hamutuk husu ba Parlamentu Nasional atu halo analiza klean no kritiku ba Proposta do Lei OGE 2014 neb’e ho dotasaun orsamentru annual hamutuk US$1,5 Biliaun, liu-liu tetu didiak kapasidade ezekusaun no alokasaun orsamentu ba linhas Ministeriu sira. Tamba realidade hatudu katak iha Ministeriu lubuk ida mak nia kapasidade ezekusaun orsamentu iha tinan 2013 dadauk ne’e sei fraku tebes. Hanesan ita hotu hatene katak rezultadu ezekusaun OGE 2013 hatudu katak, Governu foin mak ezekuta miliaun US$705.3 dolar (45.6%), exklui obrigacoes husi orsamentu hamutuk Biliaun US$1,647 dolar, rezultadu ezekusaun ne’e hatudu katak Governu kada tinan kontinua laiha kapasidade atu ezekuta orsamentu nebe’e mak aloka ba linhas Ministeriu sira.

Luta Hamtuk ejije makas ba Governu atu halo evaluasaun ba servisu membrus Governu sira atu bele hadiak kapasidade ezekusaun orsamentu ho efisiensia no efikasia ba tinan 2014, nebe’e ho proposta dotasaun orsamentu hamutuk Biliaun US$1,5 dolar. Alende ne’e, Luta Hamutuk mos husu ba membrus Governu sira atu iha disiplina servisu tuir planu no hatudu nia transparansia no akuntabilidade ba publiku. Tamba realidade durante tinan 2013 ba kotuk, hatudu momos katak Governu ladun iha transparensia no akuntabilidade ba publiku, wainhira implementa orçamentu geral do estado. Membrus Governu sira presiza iha disiplina no buka jestaun diak ba implementasau projetu infrastruktura sira, tanba bazea ba proposta OGE 2014 hatudu katak sei akontese reapropriasaun lubuk ida ba projetu annual sira mak hanesan orsamentu PDID hamutuk 51% husi tinan 2013 nian. Signifika katak Ministeriu relevante sira sidauk iha jestaun diak ba prosesu ezekusaun oramentu ne’e.

4. Husu ba Parlamentu Nasional atu husu ba Governu liu-liu Komite Revizaun Orsamentu hodi klarifika proposta programa sira nebe’e mak hato’o husi nivel Distritu maibe Governu elimina tiha iha prosesu revizaun orsamentu. Tanba tuir informasaun mak Luta Hamutuk hetan iha Distritu balun hanesan Distritu Lautem katak, ba OGE 2014 Distritu Lautem propoin 28 Projetus prioritariu, maibe Governu elimina tiha 12 projetu sem konsultasaun ho proposta nain sira. Nune’e projetu hirak nebe’e mak aprovadu iha Konsellu Ministru ne’e balun laos prioridade iha nivel Distritu.

5. Tuir Luta Hamutuk nia observasaun durante ne’e hare’e katak opozisaun iha Parlamentu Nasional ladun forte ona hodi hatudu pozisaun kritiku ba politika orsamentu governu. Tanba ne’e Luta Hamutuk husu ba Partidu Opozisaun atu manten nafatin pozisaun hodi kria balansu politiku iha Parlamentu Nasional. Tanba, esperiensia nebe’e mosu iha debate OGE 2013 katak opozisaun halo konsensu orsamentu ho partidu koligasaun sira nee, kuandu kontinua nafatin nu’udar pratika ida nebe’e mak sei bele hamate sistema check and balance ba orsamentu geral do estado.

Ba ita hotu nia atensaun no kooperasaun, ami hato’o obrigado barak!
 
Dili, 25 de Novembro de 2013
 
Mericio Akara
Diretor Ezekutivu Luta Hamutuk
Tel: 77263783
.

segunda-feira, 25 de novembro de 2013

Mauk Moruk: " Senhor Xanana keta aplika sala ita nia lei hodi abuso demasido do poder!"

.

Mauk Moruk

Senhor Xanana keta aplika sala ita nia lei hodi abuso demasido do poder! 

Husi Constituisaun hodi Decreto ida nebe no nia Artigo hira nune mos husi publikasaun ba Diario da Republika iha sah loron no sah fulan no mos sah tinan kona ba assunto nebe mak dean ba senhor Xanana atu aktua conforsa hanesan Hitler foun iha ami Povo kik no kiak Maubere nia Rai Doben Timor Lorose nia laran? 

Povo Maubere no Falintil Asuwain ho Veteranos Funu Nain sira la hakfodak liu ho funu psikologikas Xanana nia. 

Senhor Xanana hakat mai deit mak ita hare malu no mos hodi fo'o masin ba malu hodi lambe netik ninia meher nia. 

Nune ami David pronto hasoru Monstro Golias ninia brutalidade hirak ne'e!
.

“Xanana Sei Tun Ho F-FDTL Rekoella Farda Militar”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 25 

Novembru 2013 Primeiru Ministru ne’ebe assume mos pasta Ministru Defeza no Seguransa, Kay Rala Xanana Gusmao hateten, sei tun hamutuk ho FALINTIL- Ferca Defeza Timor Leste (F-FDTL) hodi rekolla farda military husi sivil sira nia liman, liu-liu sira ne’ebe mak orsa ne’e dadaun utiliza iha Laga hodi halo marsa. 

“Hau atu hateten de’it nune’e, lei iha tiha ona, ita hakarak baku ema hanesan rai seluk, ita baku tiha ona, ba sira iha Laga ninian ne’e mak marsa nafatin ho farda, hau sei ba ho F-FDTL, la halo buat ida, maibe dehan de’it ba sira katak, agora imi ba ai-laran ami ba buka tuir,” dehan PM Xanana ba Jornalista sira iha Aeroportu Internasional Prezidenti Nicolau Lobatu Comoro, Dili, Sabadu (23/11), hafoin partisipa seremmonia Chakroy ba Malala hodi komemora tinan 25 Premiu Sakharov, iha Franca. 

Ho ida ne’e xefe Governu ne’e husu ba sivil sira, liu-liu sira ne’ebe iha Laga uza hodi halo marca ne’e tenki entrega iha tempu badak. “Kuandu sira lakohi entrega farda sira ne’e, maka hau (PM Xanana-red) ho F-FDTL sei tuun diretamente hodi halo atuasaun ba situausaun ida ne’e. 

Xanana afirma katak, iha nasaun demokratika la’os ema hotu uza ninian direitu ne’e tuir sira ida-idak nia hakarak, maibe tenki hatene mos ninia dever. Xefi Governu ne’e lembra, iha tempu rezistensia xanana la’o iha Timor tomak buka ema atu kaer kilat maibe buka lahetan, maibe agora ne’e sira mosu derepenti de’it. 

Hanesan sira ne’e, katak Xanana, iha fatin seluk ema hurlele ona sira, maibe Timor Leste tanba demokrasia ne’e mak sei koalia ba malu. 

“Farda ne’e hau la hatais lor-loron, ultimavez hau hatais farda ne’e iha hau nia dezmobilizasaun, tanba ida ne’e hau nian. ne’ebe ba veteranus sira ne’ebe marsa dadauk iha Laga ne’eba ne’e, sira ne’e veteranus husi ne’eb?, komandante labarik hau respeita tebes nia,” informa Xanana. 

Xanana informa, foin lalais nia hatais iha Guine Bissau tanba atu presta homenajen ba mestri funu ida iha Guine Bissau, maibe tenik Xanana, nia parte hatais farda ne’e nu’udar komandante em Xefi FALINTIL, la’os nu’udar Primeiru Ministru. 

Antes ne’e reprejetante povu iha Parlamentu nasional (PN) hateten katak, dadauk ne’e veteranus sira balun sei hatais hela farda tanba Maun Boot Xanana mak hatudu dalan ba sira. 

Nota do blogue Cuidado com esta CAMBADA! Todos os anos por volta desta altura, eles arranjam uma manobra para desviarem a atenção do povo e do público dos problemas reais do país tais como: a PAUPÉRRIMA execução do Orçamento Geral do Estado, corrupção, miséria do povo, etc... O OGE vai ser discutido muito em breve e, provavelmente, estão a afastar a nossa atenção para eles poderem GAMAR à vontade...O tio Alexandre é muito inteligente...Eu tenho mais medo é quando estes senhores tiram as fardas, TORNAM-SE IMORAIS, PERDEM A DIGNIDADE!
HAJA DECÊNCIA!
.

Dr. Mari Alkatiri: “Projetu Master Plan Sei Legal”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 25 Novembru 2013 

Projetu Pilotu Master Plan Zona Ekonomia especial ne’ebe eis Primeiru Ministru, Dr. Mari Alkatiri atu halo iha Distritu oecusse ne’e sei iellagal tamba to’o ohin loron ne’e seidauk iha lei hodi legaliza projeitu ne’e. 

Atu hala’o projeitu ne’e presiza lei tolu, lei ba statuto especial Oecusse, lei atu harii zona Espesial Oecusse no lei kria autoridade, lei sira ne’e Governu mak prepara lori na Parlamentu aprova. 

 “Seidauk iha baze legal, lei ba statuto especial Oecusse ninian ne’e seidauk iha, konstituisaun dehan katak iha direitu atu ba lori inisiativa ekonomika social ne’e seidauk iha, lei ba atu harii Zona espesial de primeiro merkado nian seidauk iha, lei para atu kria autoridade ne’e seidauk iha, antu lei tolu prinsipal tolu ne’e laiha atu la’o ba oin,” Mari Alkatiri relata asuntu ne’e ba Jornalista sira sesta (22/11) iha Palacio Nobre Lahane, Dili. 

 Maske lei ne’ebe refere to’o ohin loron ladauk iha, maibe nia prosesu ba projetu Master Plan ne’e kontinua lao, tantu kestaun lei tolu ne’ebe mak ladauk iha ne’e nia sei hato’o uluk ba Governu hodi haree asuntu ne’e. 

 “Hau nia pedidu hau seidauk ba parlamentu, hau hakarak koopera uluk ho Governu e Governu mak lori ba parlamentu,” haktuir Alkatiri. Hatan kona ba fiar ne’ebe mak Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmao fo ba nia (Alkatiri-red) hodi lidera Zona espesial Oecusse ne’e, nia dehan ne’e la’os nomeasaun Politika ba FRETILIN, maibe nomeasaun ne’e nu’udar akordu ida ne’ebe mak entre nia (Alkatiri-Xanana) mak halo. 

“To’o agora kna’ar ne’ebe mak hau halao ne’e hanesan akordu ida entre hau (Alkatiri) ho Primeiru Ministru, ami mak tur hamutuk nia husu hau halo, mas hau hateten ba Primeiru Ministru, imi sala hau kritika,” haklaken eis Primeiru Ministru iha primeiru Governu Konstitusional ne’e. Nudar mos Lider Partidu istoriku FRETILIN, Mari Alkatiri Komenta, fiar ne’ebe mak PM Xananafo ba nia, ne’e oinsa hamutuk para dezenvolve rai ida ne’e hodi bale hakat ba oin. 

 “Opozisaun tenki servisu mos para atu halao dezenvolvimentu, opozisaun laos atu hakilar deit atu manan eleisaun, ne’e ita nia konseitu opozisaun que ita muda oituan, tanba iha hahu harii estadu foun ida ita hametin ita nia nasaun ita tenki halo dezenvolvimentu, que opozisaun mak la partisipa iha prosesu halo dezenvolvimentu hanesan hein deit, no hakilar manan deit eleisaun, ne’e opozisaun iha rai dezenvolvidu ona mak bele halo hanesan ne’e, ba ita rekursu humanus ne’ebe oituan ita tenki fo liman ba malu para lori dezenvolvimentu ne’e para hasai povu husi kiak,” tenik Alkatiri. 
.