domingo, 31 de março de 2013

HAPPY EASTER, SMARTY PANTS!:o)

.

Dear Smarty Pants,

THANK YOU! Only the universe? Ohhh... :O). Happy Easter, precious treasure! You are a noble and a very kind girl, your feelings towards me, are a truly blessing from God.

Your words mean the world to me, I am so proud to be your mother!Now...Stop eating the  chocolates!!!

I'm sorry Ivana,  but blogs like this one are not for a seven-year-old girl, that's why we didn't give you the blog's password. :o) You are going too far... Who knows?  Maybe one day, you can replace us, you have what it takes to be one of us here, you care deeply about my beautiful people. THANK YOU!

"I will  be a doctor when I grow up, and I will go to your country to help the children". May God listen to your words.

Watch out guys, this little girl can be a "problem"...

I love you, Ivana!

The " best mother in the universe". :O)
.

quinta-feira, 28 de março de 2013

FELIZ PÁSCOA, QUERIDOS LEITORES!

.

O Timor Hau Nian Doben gostaria de desejar uma Feliz e Santa Páscoa a todos os nossos queridos leitores.

Na Páscoa celebramos a ressurreição de Jesus Cristo, com ela renasce a minha esperança de um mundo melhor, mais justo e cheio de paz e amor  para todos nós - sonhar ainda não é proibido...

Esta quadra traz-me sempre recordações felizes de outras Páscoas da minha mocidade, com os meus amigos e com a minha família. Estando a maioria deles ausentes fisicamente de mim, eu gostaria de lhes mandar daqui um beijo muito, muito grande para todos eles, e os meus votos de uma boa Páscoa.

Para o meu adorado povo, eu desejo uma Santa Páscoa e imploro-lhe que siga o conselho que o novo Papa, Francisco, deu na missa que ele realizou no passado Domingo de Ramos, no Vaticano, " E, por favor, não deixem roubar a esperança! Não deixem roubar a esperança! Aquela que Jesus nos dá."

Por último, para alguém muito especial, que tornou esta Páscoa inolvidável para mim, "Tibi magno cum amor, Félix Pasha!":O)

Até segunda-feira, senhores leitores!

Kai Buti
.

quarta-feira, 27 de março de 2013

A Uma Rapariga

Foto- Facebook
Florbela Espanca

Abre os olhos e encara a vida! A sina
Tem que cumprir-se! Alarga os horizontes!
Por sobre lamaçais alteia pontes
Com tuas mãos preciosas de menina.

Nessa estrada da vida que fascina
Caminha sempre em frente, além dos montes!
Morde os frutos a rir! Bebe nas fontes!
Beija aqueles que a sorte te destina!

Trata por tu a mais longínqua estrela,
Escava com as mãos a própria cova
E depois, a sorrir, deita-te nela!

Que as mãos da terra façam, com amor,
Da graça do teu corpo, esguia e nova,
Surgir à luz a haste duma flor!…
 .
Nota do blogue:  Hoje um querido amigo meu ofereceu-me este poema lindo na minha página do Facebook, e embora a intenção dele tenha sido outra, quando o li, pensei logo nesta menina da foto (circula há uns dias nesta rede social). Por isso, eu dedico este poema a esta linda rapariguinha, e desejo-lhe um futuro melhor, como ela merece. Obrigada, Frederico! Lisa
.

“SEPFOPE ‘Dukur’ Xineza Esplora Trabalador Feto”

.

Jornal Independente - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Trabalador feto Timoroan ne’ebe durante ne’e servisu iha loza Xineza iha Dili laran hetan esplorasaun husi sira nia patraun. 

Fernanda de Deus ne’ebe servisu iha Loza Xineza iha area toko 88 dehan, to’o ohin loron nia simu salariu la tuir lei salariu minimu ne’ebe governu fo sai. 

 “Hau servisu iha loza 88 ne’e tinan hitu ona, maibe hau nia salariu U$75 dolar Amerikanu de’it, dala ruma patraun selu la to’o tan,” informa Fernanda, iha nia knaar fatin (26/3). 

Tan ne’e nia husu ba Sekretariu Estadu Politika Formosaun Profesional no Empregu (SEPFOPE) atu tau atensaun. Iha fatin ketak, Carla Imaculada, dehan, iha fulna hirak liu ba wainhira parte governu mai halo inspensaun ba loza ne’e, patraun tauk no hahau selu sira USD 115. 

“Patraun ne’e dehan mai katak, imi mak ba fo hatene iha governu, entaun ami tauk no nonok de’it, agora ami simu fali U$75 dolar Amerika,” tenik nia. Tan ne’e, nia sujere ba SEPFOPE atu halo inspensaun rutina ba loza Xineza sira iha sidade Dili, nune’e labele mosu esplorasaun ba trabador sira.
,

“Kobransa Ilegal Ba veteranus Mosu Iha Maliana”

.

Jornal Independente - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Pessoal funsionariu husi ekipa rejistu kombatentes no Martire libertasaun Nasional nian deskonfia halo kobransa illegal ba komunidade iha Distritu Bobonaro Sub Distritu Maliana. 

 Komunidade balun husi maliana, tersa horseik (26/3) hato’o keixa kestaun ne’e ba Parlamentu Nasional. 

Tuir komunidade Maliana Jose Barreto katak, sira preokupa boot tebes wainhira pessoal funsionariu balun halo rejistu ba martir veteranus ho selu U$100 dolar Amerikanu kada formulariu. 

 “Sira rejistu veteranus sira ne’ebe mate kada formulariu sira husu U$100 balun U$ 50, ida ne’e maka ami preokupa hela ne’e,” dehan nia hafoin hasoru malu ho deputadau sira iha PN (26/3). 

Iha prosesu rejistu, pesoal funsionariu ne’e esplika ba komunidade sira katak, osan hirak ne’e sira rekoile sei intrega ba xefe, maibe la esplika detaillu identidade xefi nian. 

Tanba ne’e, liu husi esplikasaun ne’e, nia (jose Barreto) rekoilla formulariu ne’ebe funsionariu sira uza hodi halo rejistrasaun ne’e lori mai iha PN. 

“Sira mos dehan baa mi katak, formulariu ne’e labele hatudu ba ema ida no imi hein de’it,” hatutan nia. Jose dehan tan katak, oras ne’e dadaun pessoal funsionariu ne’e rekoilla ona formulariu 10 resin no rejistu ona iha suku tolu mak hanesan, Ritabou, Raifun, ho La’o-Mea. 

“Ekipa funsionariu ne’e ema ida de’it maibe durante hau haree nia loke kantor servisu rejistu ne’e iha deit nia uma, mak ba halo rejistu, nia naran hau hatene,” salienta nia. Entertantu, deputadu Eladio Faculto husi bancada FRETILIN hato’o kestaun ne’e liu husi plenaria katak, funsionariu sira ba halo rejistu ba martires veteranus sira, halo kobransa ba komunidade husu fali osan U$100. 

“Tanba ne’e, rpoblema veteranus aban bain rua sai hanesan problema fukun iha Timor-Leste,” dehan nia iha Plenaria PN. Iha sorin seluk, deputadu Arao Noe hatete, se funsionariu ne’e mak halo duni kobransa illegal ba komunidade Maliana entaun ne’e komete krime. 

“Se iha duni kobransa ba martires veteranus sira, ne’e krimi, no halo mos husi funsionariu sira tan ou ajensia ne’ebe simu osan husi estadu tan no ba halo tan kobransa,” dehan nia. 

Tanba ne’e, nia husu atu komunidade ka deputadu ne’ebe iha dadus ne’e, be;e ba haro’o iha KAK atu bele investiga klean liu tan. “tenki halo keixa ba komisaun veteranus nian, halo mos ba KAK, tanba ne’e esplorasaun iha area korupsaun,” haktuir Arao. 
.

“Konstrusaun Remata, Bee La Sai”

.
Em Zumalai
Jornal Independente - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Komunidade sira husi bairu 4, Sub Distritu Zumalai, Distritu Covalima, kontinua la hetan bee moos, maske konstrusaun ba tanke bee-moos iha sira nia fatin remata ona. 

Deputadu husi Bancada CNRT, Cristovao Barros hateten, komunidade sira husi Bairu fatuk-Ahu, Raitilan, Laurite, ho Somo Knua too ohin loron seidauk hetan asesu ba bee moos. 

 Nia dehan, iha tinan kotuk konstrusaun ba bee-moos liu husi Projeitu PDD I no II ba bairu hat ne’e remata ona, maibe laiha bee atu komunidade konsume. 

“Konstrusaun remata ona maibe nia benefisiu ba povu laiha, so deit tanke ho kanu sira mak iha ne’eba no povu sira haree deit,” katak nia liu husi sesaun plenaria PN (26/3). Nia mos kestiaona katak, Ministeriu relevante ba ona halo fiskalizasaun ba konstrusaun ne’e ka la’e, tanba povu kontinua la hetan bee moos. 

Entertantu, Xefe Bancada CNRT Natalino dos Santos preokupa ba konstrusaun ne’ebe gasta orsamentu hamutuk rihun USD450. Tuir nia, iha prosesu verifikasaun dehan katak, prjeitu ne’e hotu ona, maibe realidade la fo benefisiu ba povu. 

“Bee la sai, se projeitu hanesan ne’e, tinan-tinan (akontese), ita soe osan deit, tanba ne’e tenki tau atensaun,” dehan Natalino.
,

“Prokurador Nain 3 Kandidatu Ba PJR”

.

Jornal Nasional Diario - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Prokurador Timor oan nain tolu (3), kompostu husi Prokurador Jose Ximenes, Vicente Brito, ho Alfonso Lopes nu’udar kandidatu ba Prokurador Jeral Republika (PJR). 

 Jose Ximenes durante ne’e assume kargu nu’udar prokurador Distritu Dili, Vicente Brito Adjunto Prokurador Geral Republika, no Afonso Lopes hanesan prokurador Distritu Oecusse. 

Tuir informasaun ne’ebe JNDiario hetan husi fontes importante iha Prokurador Jeral Republika, Tersa (26/3) katak, naran prokurador nain 3 ne’e mak kompleta iha lista ne’ebe mak haruka ona ba Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak, deside tuir kompetensia nebe Prezidenti Republika iha. 

 Hili Porkurador Jeral Republika ne’e kompetensia tomak Prezidenti Republika, respeita serviso prokurador nian, tan ne’e husu ba prokurador sira apresenta lista ema nebe sira fiar iha kapasidade hodi hato’o ba Presidenti Republika. 

Naran Prokurador nain tolu ne’ebe aprezenta ne’e la signifika sira mak kandidatu forte ba PJR hodi troka Ana Pessoa Pinto, maibe Prezidenti Taur Matan Ruak, mak sei desidi atu nomea figura ruma ne’ebe mak husi kareira professional. 

 Antes ne’e, Prokurador Jose Ximenes, esklarese katak, to’o agora nia seidauk rona informasaun formal konaba nia naran ne’ebe tama iha lista kandidatu ba PJR foun. 

“Ida ne’e kmpetensia tomak Prezidenti Republika nian, bainhira loron to’o ona Prezidenti hili no publiko hotu sei hatene, hau rasik la hatene hau nia kandidatura,” Jose Ximenes esklarese. 
.

“Borlaco ‘Diskuti Malu’ Ho Investigador CAC”

.

Jornal Nasional Diario - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Sectretariu Estadu Fortelesimentu Institusional (SEFI), Francisco da Costa Soares “Borlaco”, Tersa (26/3), kumpri ona notifikasaun Comisaun Anti Corupsaun (CAC) nian hodi ba presta deklarasaun kona ba kazu maladministrasaun, abuzu poder ho korupsaun ne’ebe akontese iha Ministeriu Finansas durante mandatu Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) nian (2007-2012). 

Antes ne’e, CAC bolu Francisco Borlaco, dala rua, maibe Borlaco la marka prezensa iha CAC, “ameasa” sei halo kapturasaun obrigatoriu ba Francisco Borlaco, wainhira la responde tan notifikasaun CAC nian bad ala tolu ne’e, horseik. Francisco Borlaco to’o iha Edifisiu CAC iha farol, Tuku 10:00 OTL ho kareta Estado nian marka PRADO ho numeru Polisia 00033G no submete ba investigasaun durante oras tolu nia laran (Tuku 10 to’o tuku 13:00 OTL). 

Iha investigasaun ne’e, investigador CAC nian fo pergunta barak ba Francisco Borlaco, hodi halo nia “ran nakali” no fila ‘deskute malu’ ho investigador sira. 

Hafoin presta tiha deklarasaun iha CAC, Framcisco Borlaco hanesan mos lideransa ida iha Partidu Demokratiku (PD), informa ba jornalista sira katak, CAC notifika nia hodi submete ba investigasaun ne’e relasiona ho kazu lubuk ida ne’ebe akontese iha Aprovizionamentu Ministeriu Finansas nian iha IV Governu Konstitusional. 

 “Iha investigasaun ne’e, pregunta husi investigador sira barak tebes mai hau no hanesan sidadaun hau respeita instituisaun ida-ida, tanba ne’e hau tenke hata’an hotu perguntas sira ne’e,” informa Francisco Borlaco. 

Francisco Borlaco esklarese liu tan, durante ne’e la’os CAC deit mak notifika no bolu nia, maibe Parlamentu Nasional, PDHJ, PNTL, Inspektur Jeral no Ministeriu Publiku mos balun beibeik ona, tanba iha IV Governu konstitusional nia mak kaer hotu sentru Detensaun ba Aprovizionamentu no Sistema Finansas Sentralistiku Estado tomak. 

 “Los duni, iha hau nia desizaun iha buat barak diak no buat barak mak ladiak, buat barak diak mak ohin loron osan iha distritu 13, iha Suku-suku no aldeia tomak no iha Ministeriu hotu, ema hotu hatene CVP, PO no hatene osan uluk ema lahatene buat sira ne’e, uluk ema sa’e biskleta no motor, agora ema sa’e Hamer ho Prado deit no halo uma mesak didiak deit,” Borlaco afirma hikas. 

Tuir Borlaco, buat at mak ema barak lori nia ba hata’an iha fati-fatin, iha CAC iha Ministeriu Publiku no ikus mai iha Tribunal, maibe hanesan ema ne’ebe ka’er ukun tenke responsabliza ba nia ukun, tanba nia foti desizaun relasiona ho osan, katak iha ema balun gosta iha ema balun la gosta. 

Borlaco pronto atu ba hata’an iha Tribunal bainhira prosesu ne’e CAC lori ba to’o iha Tribunal, tanba sidadaun hotu iha Timor Leste moris iha lei nia okos.
,

“Povu Hamlaha, PN Fo Kulpa Ba MAP”

.
MARIANO ASU NAMI
Jornal Nasional Diario - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Parlamentu Nasional (PN) fo kulpa ba Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP), tanba durante tinan lima nia laran MAP gasta osan barak hodi hola traktor atu halo toos ho natar ba povu, maibe iha realidade povu kontinua enfrenta hamlaha. 

Tuir Xefi Bancada FRETILIN Aniceto Guterres, situasaun Kosta sul, Parte Suai, Covalima nian ema balun komesa hamlaha, tanba bain loron naruk. 

“Hau preokupa tebe-tebes tanba ida ne’e akontese iha kosta sul, area ne’ebe ita espera katak, ida ne’e bele sai Zona ida, bele fo han ba Timor latan tomak, tanba ne’e governu desde tinan 2007 halo investimentu boot tebe-tebes, governu ida ne’ebe to’o ohin loron mos Ministru ida ne’e sei kontinua nafatin kaer Ministeriu ne’e,” afirma Aniceto Guterres iha plenaria Parlamentu Nasional, Tersa (26/3). 

Nia hatutan, tratores barak ne’ebe MAP hola iha tinan lima liu ba, maibe la fo rejultadu pozitivu ida ba populasaun ida ne’e. Aniceto mos la fiar ho slogan ne’ebe MAP Mariano sabino fo sai katak, Ministeriu ne’ebe nia kaer halo ona produsaun barak, no produsaun sira ne’e kada tinan aumenta. 

“Hau duvida tiha ona kuandu uluk nia mai iha Parlamentu, iha parte ida kuandu nia dehan produsaun kada tinan aumenta to’o 90 mil toneladas, maibe importasaun fos mai beibeik mai husi rai liur, ne’e ita duvida tiha ona,” dehan Aniceto. 

 Ba kestaun ne’e, Primeiru Vice Prezidenti parlamentu Nasional, Adriano do Nascimento hateten katak, Governu tenki haree didiak situasuan seriu ida ne’e para rezolve. Nia parte mos husu ba komisaun D Parlamentu Nasional ne’ebe trata asuntu agrikultura atu tun ba terenu hodi haree no rona rasik preokupasaun povu nian atu nune’e Governu bele halo asaun ruma. 

 “Hau husu ba komisaun kompotente atu haree problema ida ne’e hodi tau iha planu ba futuru,” tenik nia. 
.

Eight Young Men Beat Teresa to Death For being a Witch.

.

TVTL News - Tuesday, 26 March 2013 - Translation from Tetum 

The Maubissi district police have arrested eight youths from Suco Malau, Maubissi, who have been accused of beating to death a woman named Teresa whom they suspected of being a witch. 

They accused the woman of being a witch and of using sorcery in the form of tree bark to kill people, and as a result on 14 March 2013 they are alleged to have killed the 40-year-old woman named Teresa, who is also from Suco Malau, Maubissi. 

The commander of the police station in the sub-district of Maubissi, Adolfo Soares Mota, who accompanied the 8 suspects accused of homicide in this case during questioning by the police, provided a chronology of the events to the media. 

"This case resulted from a suspicion of using tree bark (a form of sorcery), so they beat the victim to death. The woman's name is Teresa and she is almost 40 years of age," said Adolfo Soares. 

One of the eight suspects is being treated at the Maubissi Hospital for an abnormal condition. The eight suspects are currently in preventative detention at the Becora Prison whilst the investigation proceeds.
.

Du’un Malu Buan: “Joventude Baku Mate Tereza”

.

Notisia Husi TVTL - Tersa-Kalan, 26 Marsu 2013 

Polisia Distritu Maubise kaptura Joventude nain 8 tanba baku mate tereza ne’ebe deskonfia buan, kazu ne’e akontese iha suku Maulau Sub Dsitritu Maubise. 

Kazu du’un malu buan ka kaer ai-moruk a’at kontinua akontese hodi halo ema mate, relidade ne’e akontese iha Suku Maulau Sub Dsitritu Maubise iha loron14 fulan ne’e hodi hamate vitima ho naran Tereza ho idade tinan 40 resin. 

 Komandante Polisia estasaun Sub Distritu Maubisse Adolfo Soares MOta ne’ebe akompania suspeitu nain 8 ba kazu ne’e iha nia intervista haktuir kona ba kronologia akontesementu ida ne’e. 

“Iha akontesementu ne’e tanba deskonfia kaer ai-kulit, sira baku Vitima ne’e to’o hetan mate, Vitima ne’e naran Tereza, idade kuaze 40 resin” dehan Adolfo Soares. Entre suspeitu 8 ne’e ida lori mai halo tratamentu saude iha Ospital referral Maubisse tanba nia kondisoens la normal. 

Oras ne’e dadaun suspeitu 8 ne’e lori ona ba Prizaun Preventiva Becora hodi hein prosesu investigasaun.
.

“Mandatu Longuinhos Estende Tan Fulan Tolu”

.

Jornal Nasional Diario - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Governu liu husi enkontru Konsellu Ministru iha Palasiu Governu, Dili, hasai rezolusaun ida hodi estende tan mandatu Komandante Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Komisariu Longuinhos Monteiro ba fulan tolu tan (Marsu-Junu 2013), hodi hein prosesu nomeasaun ba komandante Jeral foun. 

 “Ho dekreitu lei numeru 11/2009 konaba rejime promosaun nian, Konsellu Ministru aprova rejolusaun ida hodi fo tan tempu atu extende Sr. Longuinhos Monteiro nia mandatu ba fulan tolu tan, hodi prosesu ona transferensia de poderes ba iha komandante foun iha fulan Junu nia laran,” informa Sekretariu Estadu Seguransa (SES), Francisco Guterres ba Jornalista sira, iha Palacio Governu, Tersa (26/3). 

Francisco Guterres hatutan katak, durante periodu extensaun nian, governu liu husi Ministeriu Defeza i Seguransa, halo prosesu selesaun ba komandante Jeral no segundu komandante Jeral foun, para iha 27 Junu 2013, komandante Jeral tuan bele entrega kargu. 

 “Nune’e senhor Longuinhos Monteiro atual komandante Jeral PNTL agora bele entrega ona poder komandu jeral ne’e ba iha komandante jeral foun, e prosesu ne’e agora ami la’o tiha ona, ami deskute e konkorda,” dehan Francisco Guterres. 

 Konaba Komisariu Longuinhos Monteiro ne’ebe sei assume kargu Prezidenti Konsellu ba Polisia membru Comissao Paises Lingua Portuguesa (CPLP), ne’ebe nia mandatu sei remata iha Dezembru 2013, Francisco Guterres hateten, laiha impaktu tanba, pasta hanesan Konsellu Prezidenti Polisia CPLP ne’e la tenki mai husi instituisaun, tanba dehan Francisco Guterres, se de’it mak sa’e fali hanesan komandante jeral PNTL, entaun nia mak sei prezidi fali. Hata’an kona ba se mak sei troka Longuinhos Monteiro, Francisco Guterres akresenta katak, Governu sei deskute hamutuk no liu-liu Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, nu’udar Ministru Defesa no Seguransa, para fo opiniaun konaba ofisiais superiores PNTL nian no sei hato’o avaliasaun ba Superintendente Xefe hamutuk 11 no komisariu nain 1. 
.

“Hatan Iha KAK, Borlaco La’os Santu”

,

Jornal Independente - Tersa-Feira, 26 Marsu 2013 

Sekretariu Estadu Fortalesementu Institusional (SEFI) Francisco Borlaco konsidera liaha ema ida inklui nia aan rasik la prefeitu (santu) iha governu laran, tanba ne’e nia pronto atu ba hata’an iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK). 

Borlaco dehan, nia sei hatan iha KAK tuir buat ne’ebe mak nia hatene, bainhira nia sei assume kargu director Jeral Ministeriu Finansas iha Governu anterior relasiona ho alegasaun ba kazu krimi abuzu poder no frauda fiscal. 

Borlaco konsidera akuzasaun hasoru nia lao tuir prosedimentu ne’ebe iha maibe, akuzasaun sira ne’e balun validu no balun lae. 

“Kesar sira ne’ebe validu, hau nia hanoin tinan 10 liuba iha erus ka laiha erus ita tenki ba hatan, ita hatan ita hare,” dehan Borlaco iha kaikoli orsehik. Rejultadu saida de’it sei hetan husi akuza ne’e, Borlaco dehan, pronto simu tanba laiha ema ida mak prefeitu iha governu laran. 

“Laiha ema ida iha ne’e que prefeitu, sistema foun, ita foun ita hotu lao tuir se iha iregularidade ruma ita tenki hatan,” dehan Borlaco. 

Iha tinan hirak ba kotuk, Borlaco dehan, iha erus barak hanesan jestaun, sistema administrasaun la lao ho diak, inklui responsavle funsionariu lao la diak. Entertantu, tuir fontes konfirmadu husi KAK hatete, KAK sei kopera PNTL hodi ba kaer obrigaroiu eis Diretor Ministeriu Finansas ne’e iha tersa ohin (26/3) bainhira nia lakohi marka prezensa. 

KAK bolu sekretariu estadu Borlaco tanba tuir akuzasaun Ministeriu Publiku deskonfia envolve kazu krimi abuzu poder no frauda fiskal relasiona ho tenderizasaun iha aprovizionamentu nasional bainhira sei assume kargu nuudar diretur jeral aprovijionamentu ina Ministeriu finansas governu anterior nian. 

Entertantu, iha fatin seluk, Primeiru Ministru xanana Gusmao ‘sadik’ Komisaun Anti Korupsaun (KAK) investiga mos nia, tanba membru governu barak mak hetan ona investigasaun. PM Xanana dehan, tuir lolos KAK halo investigasaun ba nia nudar Primeiru Ministru molok Ministru sira ba hatan. 

“Ida ne’e KAK kostuma dehan ba sira, no hau simu informasaun, katak ne’e segredu justisa, maibe lolos KAK bolu hau, hau informa agora ne’e, haul abele informa seluk tan, sira antes bah au dehan ba, depois mak ita ba hotu,” hateten Xanana iha Palasiu PR Aitarak laran hoseik. 

Xanande han, Projeitu konstrusaun ba estrada no ponte sira iha kapital Dili ne’e hetan autorizasaun no desidi rasik husi nia, tanba ne’e nia pronto atu ba hata’an. 

“Bolu kona ba Ponte Komoro hau mak desidi, bolu kona ba estrada husi Tasitolu nian mai to’o iha ne’e, iha setrada sira ne’ebe agora dadaun sira (kompania) hadia hela klara sira ne’e, husi tasi ibun ne’e ba ne’e, bele dehan katak tanba sa, halo nusa, hau mak responde, ne’ebe haul abele dehan saida-saida, maibe hau atu dehan deit, mensazen ida ba KAK dehan bolu deit hau, lalika perde tempu,” dehan PM Xanana.
,

Ohin, Xamada Daruak Ba Borlaco “Xanana: KAK Bolu De’it Ha’u”

.

Jornal Timor Post - Tersa-Feira, 26 Marsu 2013 

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao alerta ba Komisaun Anti Korupsaun (KAK) atu bolu de’it nia, relasiona ho karta xamada ba atual Sekretariu Estadu Fortelesementu Institusional, Francisco Borlaco hodi kontribui ba prosesu investigasaun. 

“Hau simu ona informasaun katak, ne’e segredu justica mas loloos KAK bolu hau, ha;u informa agora haul abele informa seluk tan, ba lalika tauk, bolu kona ba Ponte Komoro II, hau mak desidi, bolu kona ba estrada agora hadia hela klaran husi Tasi-Tolu mai to’o iha Palasiu Prezidensial no tasi ibun dehan katak tan halo nusa, hau mak responde,” PM Xanana deklara ba jornalista sira, Segunda (25/3) iha Palasiu Prezidensial Bairo-Pite, hafoin inkontru ho Prezidenti Republika Taur Matan Ruak. 

PM Xanana simu ona informasaun kona ba xamada ba nia sekretariu estadu Fortelesementu Instituisaun (SEFI), Francisco Borlaco maibe tuir kustuma dehan ne’e segredu justica no tuir loloos KAK mak tenki bolu Xefe Governu. 

Tanba ne’e, PM Xanana hateten liu tan, lakohi fo komentariu oi-oin, tanba ne’e Xefe Governu apelu ba KAK para bolu diretamente PM. “ne’ebe haul abele dehan saida-saida maibe hato’o mensazen ba KAK para bolu de’it hau, lalika perde (lakon) tempu,” PM Xanana hateten. 

Relasiona ho apelu xefe Governu, Jornalista koko atu konfirma ba KAK maibe tuir pessoal balun iha KAK hateten, Komisariu Aderito de Jesus katak iha ajenda servisu barak, tanba ne’e husu ba jornalista para ohin mak halo kobertura ba atual Sekretariu Estadu Francisco Borlaco. 

Tuir informasaun ne’ebe mak fo sai husi pesoal KAK katak, iha loron domingu ne’ebe KAK haruka tan karta ba dala rua ba Borlaco, ne’ebe mak tuir ajenda katak ohin presta deklarasaun iha KAK. 

Pedidu ne’e, Francisco Borlaco hatete, pronto kopera ho justica, tanba ne’e akuzasaun ne’ebe mak agora instituisaun justica halo hasoru nia, konsiente katak, normal sempre simu akuzasaun tanba ema ida ne’ebe mak kaer poder no osan. 

“Deklarasaun no pedidu balun ne’ebe mak sira fo, ita pronto kopera para hatan no hatan tuir buat neebe ita halo, tanba ne’e hau senti normal ba akuzasaun sira ne’e, tanba ita ema kaer osan, tanba ita iha ema balun neebe la gosta malu, nune’e ema ne’ebe la gosta mak keixa ita, ita nia dever ita tenki hata’an,” Borlaco hateten ba jornalista iha CCD eis Merkadu lama foin lalais ne’e. hanesan sidadaun, Sekretariu Estadu dehan, pronto atu kolabora, tanba ne’e iha tinan 10 iha failansu barak mak akontese, ho nune’e iha kintu Governu konstitusional, governu nia komitmentu hakarak hadia fali failansu hirak ne’e,” ukun nia risku maka ida ne’e, ita tenki ba hatan,” Borlaco dehan.
.

PM Xanana Ready to Submit to Investigation by Anti-Corruption Commission on Comoro Bridge and Road Project

.

Jornal Nasional Diario - Tuesday, 26 March 2013 - Translation from Tetum

 Prime Minister Kay Rala Xanana Gusmao, is ready to submit himself to the Anti Corruption Commission (ACC) at any time to ensure a thorough investigation into the processes for the Comoro Bridge and Dili Road project.

“I say this to the ACC, I have received information that, and this a secret of judicial investigation, but ACC should be calling me, I say this now but am not able to say anything more, I told them back then, just call me, don’t be scared to call me regarding the Comoro Bridge, because it was I who decided it, call me regarding the road from Tasi Tolu to here, and which is currently being repaired along the sea front. I said why?  How? I will answer, I cannot tell you what I will say, but I only say this to the ACC, don’t be scared of calling me, don’t waste time,” said PM Xanana to journalists last Monday 25 March, shortly after the Council of Defence and Security had finished at the Presidential Palace in Aitarak Laran, Dili.

Before this it was widely reported that the ACC had already called the Minister for Public Works Pedro lay to answer questions about infrastructure projects of the Fourth Government but nothing further has been made public on the result of those investigations. 
.

Projektu Ponte Komoro Ho Estrada “PM Xanana Prontu Oferese An Ba KAK Investiga”

.

Jornal Nasional Diario - Tersa-Feira, 26 Marsu 2013 

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, prontu oferese an ba Komisaun Anti Korupsaun (KAK) bainhira de’it hodi bele hetan investigasaun profunda kona-ba lalaok projektu Ponte Comoro no Projektu Estrada iha Dili laran. 

 “Ida ne’e KAK kusta dehan ba sira, hau simu informasaun katak, ne’e segredu justica mas lolos KAK bolu ha’u, ha’u informa agora ne’e, ha’u labele informa saida tan, sira antes ne’eba hau dehan ba lalikan tauk bolu hau kona-ba Ponte Komoro, ha’u mak desidi, bolu kona ba estrada husi Tasitolu ninian mai to’o iha ne’e, agora hadia hela iha tasi ibun ne’eba ne’e hau dehan katak, tanba sa? Halo nusa? 

Ha’u mak responde, ne’ebe haul abele dehan saida-saida, maibe hau atu dehan de’it, mensazen ida ba KAK bolu de’it hau lalika fera tempo,” afirma PM Xanana ba Jornalista Segunda (25/3), hafoin enkontru Konsellu Defeza no seguransa, iha palacio Prezidensial Aitarak-laran, Dili. 

Antes ne’e, KAK bolu ona Ministru Obras Publiku Pedro Lay ba hata’an kona ba projeitu fiziku ne’ebe halo iha IV Governu Konstitusional, maibe seidauk iha rejultadu kona ba investigasaun ne’e rasik. 
.

Deputadu La Simu Kupon Mina “Deputadu Ameasa Greve”

.

Jornal Timor Post - Kuarta-Feira, 27 Marsu 2013 

Membru Parlamentu Nasional (PN) ameasa halo greve servisu tanba hahu Janeiru to’o marsu sira seidauk hetan kupon mina kareta nian para fasilita sira nia fiskalizasaun ba Distritu. 

“Hahu Janeiru to’o agora ita seidauk simu kupon mina kareta nian ne’e halo nusa, se hanesan ne’e beibeik semana agora hau la tama plenaria,” Lamenta deputadu Manuel Gaspar husi Bancada FRETILIN, wainhira levanta problema ne’e iha plenaria Parlamentu Nasional (PN), Tersa (26/3). 

 Mina ne’ebe fasilita ba membru PN atu hala’o kna’ara fiskalizasaun iha baze, tanba ne’e husi parte sekretariu Parlamentu tenki tau importante ba kestaun ne’e para labele iha failansu. 

Nune’e mos Deputadua Natalino dos santos hateten, relasiona ho Primeiru Ministru nia planu atu halo konsulta ba programa dezenvolvimentu sukus ba iha Distritu 13, iha Abril, nia husu atu prepara kupon mina ba kareta deputadu sira par abele akompania xefi governu ba Distritu atu nune’e sir abele rona no haree diretu saida mak governu hatoo ba povu sira. 

“Hau hanoin sekretariu asuntu parlamentar tenki haree oinsa mak bele fasilita mina ba kareta deputadu sira par abele halo fiskalizasaun akompania Primeiru Ministru hodi halo konsulta ba programa Governu ba desentralizasaun ne’ebe importante tebes ba distritu sira,” dehan natalino. 

Hata’an ba kestaun ne’e, Primeiru Vice Parlwmentu Nasional, Adriano do nascimento esplika katak, kupon ba kareta deputadu sira atu halo fiskalizasaun sei foti iha sekretariu Parlamentu nian. 

 “Kupon atu halo fiskalizasaun sei foti iha sekretariu Parlamentar nia, sei tama iha deputadu ida-idak nia konta,” dehan deputadu Adriano. 

Fornesementu mina ba kareta Deputadu sira ne’e, tuir Adriano katak sei haree kareta ninia kilometrazen, kada Distritu Bobonaro Vila iha 120 KM presiza kupon hira, no ba sub Distritu ne’e mai husi kada komisaun nian tanba distansia dook la hanesan.
.

segunda-feira, 25 de março de 2013

CPD-RDTL - COMUNICADO OFICIAL


Campos cultivados pelo CPD-RDTL à mão, sem ajuda de tratores ou máquinas agrícolas sofisticadas. Eles são um orgulho para a nação timorense!
REPÚBLICA DEMOCRÁTICA DE TIMOR-LESTE RDTL

FRENTE REVOLUCIONÁRIO DE TIMOR-LESTE INDENPENDENTE
FRETILIN MOVIMENTO

CONSELHO POPULAR DE DEFESA DA RDTL
C P D - D R T L

Ser encaminhados para:
1. Ao Presidente da República;
2. Ao Primeiro-Ministro e Ministro da Defesa e Segurança;
3. Ao Parlamento Nacional com o seu nível de Parlamentares;
4. Aos Veteranos do Exército da Libertação Nacional de Timor Leste;
5. Ao Público Nacional e Internacional;

COMUNICADO OFICIAL:

Por este documento, CPD - RDTL transmite a sua posição oficial para as autoridades da RDTL sobre a comissão conjunta entre o representante do CPD - RDTL e do Executivo do AMP II aliás Governo do Bloco de Coligação que manteve o diálogo em Welaluhu, 15-16 de Março de 2013 são as seguintes:

1. Os Veteranos, os lutadores e OPTT rejeitaram totalmente a resolução que o Concelho de Ministros tomou em realação ao CPD-RDTL sobre o projecto de Coperativa que fora posta em ação em Welaluh – Same. E que o portador da resolução dos ministros foi então, o vice do Xanana, o Lasama quem tomou a responsabilidade em nome do governo, porque:

a) - Esta resolução não tem base jurídica, e como ação repressiva e ditadura, impós apenas (pressão) sobre os trabalhadores que tiveram boa iniciativa para fazer cooperativa de produção agrícola em Welaluhu! E esta impírica resolução também está contra o interesse do povo para manter a soberania da Economia Nacional da RDTL Estado e libertar a nossa dependência económica a partir do estrangeiro!

b) - A referida Resolução foi executada, quando Xanana Gusmão não chegou ainda em Timor-Leste e não foi carimbado pelo governo ou a assinatura de Xanana Gusmão sendo como o Primeiro Ministro! E também desconsiderado ao grupo de Veteranos de Guerra que cumpriu com rigor as palavras encorajodoras do Chefe do Estado, TMR, em Welaluhu.

2. Não havia solução, que foi transmitida pela comissão conjunta, entre o representante do CPD - RDTL e o governo das AMP II em 15-16 de Março de 2013, em Welaluhu, para os veteranos, os combatentes da libertação nacional de Timor Leste e a OPTT que lá trabalharam na cooperativa porque:

a) - A comissão do governo que era constituido por Vice-Ministro de Comércio e Industria e com sua posição oposta à posição do primeiro-ministro Xanana ou a comissão de manter juntos os veteranos para estudar os produtos que foram produzidos pelos trabalhadores. O vice-Ministro do Ambiente, Antonio da Conceição, por sua imbecilidade usou injustamente a resolução à força e sem ter em conta as demais particulariedades cujas suas influências poderão mais tarde trazer consequências desastrosas e alarmantes para a segurança e estabilidade da nossa RDTL.

b) - A comissão referida não representava o governo, mas que representou apenas os interesses do Partido Democratico (PD), partido cuja sua política é conotada como peão avançado do capitalismo e do neocolonialismo no solo Pátrio Timor Leste! E o pior ainda, Fernando Lasama e Longuinhos esconder am juntos em Fatuberliu no salão para dar instrução apenas aos seus membros (Polícias) para fazer sua atuação repressiva e não ouvir / ouvir directamente a aspiração ou a opinião dos trabalhadores em coperativa!

c) - Após o diálogo, Fernando Lasama, Antonio da Conceição e Longuinhos Monteiro usou a polícia que, como instituição do Estado, passando a ser mero instrumento de Partido Democratico (PD). Partido este quem usou a força da palavra e ordenou seus cachoros polícias de brutamontes em fazer sua atuação repressiva e violência contra os veteranos, os combatentes da libertação e OPTT que trabalharam com calma na cooperativa nacional de Welaluhu!

d) - A atuação repressiva das PNLT e dos seus patrões Políticos Assassinos dos partidos em governo das AMP II que física e psicologicamente agrediram os Veteranos, os Combatentes da Libertação e a OPTT em Welaluhu em 17 de Março 2013 para a frente, é considerado como o crime organizado. Pois tal asquerosa e facínora prática dos imorais políticos assassinos com seus fiéis cães de guarda, os PNLT, ultrapassaram as éticas e normas professionais de instrumentos do País que viloram a Lei e a Ordem proviniente do Chefe do Estado sem escrúpulos nenehum. 

O Chefe do Esatdo como figura principal e chave da Nação segundo a Constituição da RDTL quem detem todo o pleno poder de comandar a Nação e suas Forças Instuticionais de Segurança e Defesa do Estado em situações que o Executivo e seus palhaços não poderem ou incapacitados em como bucar uma solução justa e pacífica para evitar as suas nefastas consequências. 

Pois o Chefe do Estado TMR passou a palavra com muita clareza aos membros do governo e a suas instituições de Segurança para que saibam lidar com os problemas que surgem entres os filhos do Povo Maubere e as suas actuais autoridades, caso contrario só podendo inconscientemente permitir que violências voltem a desestabilizar a vida normal das pessoas em egral e em particular do Povo Maubere, o mais sacrificado Povo na sua caminhada muiti difícil para hoje emdia ter seu País e Povo liberto das garras dos colonialistas e neocolonialistas com uma dura e encarniçada luta de libertação da qual jamais será esquecida no pergamino da grande Historia da Libertação nacional de Timor Leste. O Presidente da Republica Taur matan Ruak exortou a todos os membros do governo que neste momento está enfrentando um grande dilema com a Organização de Massas Populares do CPD - RDTL em Fatuberliu e a decisão do primeiro-ministro Xanana isso, não pode bater e matar! 

O caminho certo é o diálogo, de acordo com a decisão do presidente da República! É por isso que CPD - RDTL condena em termos muito fortes à ação muito brutal e selvageria da PNLT com violência desumana contra os combatentes da libertação, os Veteranos e também tomou pela força brutal dos equipamentos agrícolas em todas as mãos dos membros inocentes e desarmados civis de CPD-RDTL e simultaneamente o paranóico e imbecil PNLT tinha danificado / destruído a produção como o milho (milho), abóbora, tomate, mandioca e quaisquer outras plantas e forçaram os trabalhadores a ir longe de sua localização não só como a brutalidade da ofensa física que os animais carniceiros dos PNLT tinham feito sobre os civis e desarmados homens e mulheres das massas populares da CPD-RDTL que estavam na Coperativa toda e assim abandonaram à força a produção que estava previsto para ser comprado pelo governo.

Uma vez mais, CPD - RDTL mantinha a decisão do presidente da República sobre o diálogo para discutir até obter a solução final e, em seguida, sobre a decisão do Primeiro-Ministro que, o governo vai comprar o produto produzido pela CPD - RDTL em Welaluhu! A decisão de primeiro-ministro de estar ligado à realidade mostrada, o trabalho deve ser continuado até obter o resultado bom / produtos a serem comprados pelo Estado para distribuir para as pessoas que ainda se encontram com muitas precárias condições de vida no alimento basico e na saude! É por isso que os políticos não têm nenhuma razão para parar este trabalho pela violência! É por isso que a polícia o atacante que alguns deles usados boina vermelha como os veteranos de guerra, não pode jogar mais violência e deve dar volta em breve os equipamentos Veteranos da produção agrícola e de quaisquer outros materiais que tomaram pela força!

3. A CPD-RDTL pede com todo o respeito ao nosso Presidente da RDTL que é ao mesmo tempo Comandante Supremo das Forças Armadas, Taur Matan Ruak que ordene ao Ministro da Defesa e Segurança, Sr. Xanana para tomar já de imediata e sem demora medidas severas e de punição para as políticas de brutalidade e exonerar sem demora Longuinhos Monteiro do cargo de comandante-geral das PNLT porque é hora de sua substituição!

4. Finalmente, CPD - RDTL apela ao Presidente do Parlamento Nacional que não seja certo cumplice dos monstros violadores dos direitos cívicos e legitimos dos filhos do Povo Maubere que por natureza da Lei na Constituição permite fazer Coperativa se que o governo não possui capacidade para poder dar de comer e beber, assim como dar assistência médica e asistência pedagógica educacional e cultural para os nossos que ainda se encontram nas suas mais penúrias condições de vida face a nossa actual conjuntura politica! se o Sr. Presidente do Parlamento Nacional repetir a atitude do Sr. Fernando Lasama, então o Sr. Presidente do Parlamento Nacional vai assumir também a responsabilidade perante a uma verdadeira Justiça!

Díli, 19 de março 2013

O Comitê Executivo da Resistência - ECR

Nota do blogue: VIVA O CPD-RDTL!!!
.

“Xanana Ezije Nasaun Hotu Kontribui Ba Paz no Estabilidade”

,

Jornal Independente - Segunda-feira, 25 Marsu 2013 

Primeiru Ministru Xanana Gusmao eziji atu nasaun hotu tenki hamutuk hodi kontra terorismu, seguransa maritime, droga, trafiku umanu atu paz no estabilidade metin iha mundu. 

PM Xanana hateten, ida ne’e nuudar Ministru Defeza no seguransa bainhira hato’o nia deskursu iha Dialogu Internasional Defesa nian iha Jakarta Indonesia (JIDD) iha foin lalais. 

Iha dialogu ne’e, PM Xanana dehan, Terorisme, Siguransa Maritima, Droga, Trafiku Umanu mak ohin loron sai ameasa ba paz no estabilidade iha mundu. 

Tanba ne’e, PM Xanana Gusmao dehan, importante tebes mak nasaun hotu halo kooperasaun hodi fahe informasaun ba malu, servisu hamutuk hodi kombate hahalok a’at sira ne’ebe kauza ba estabilidade nasional no internasional. 

Servisu intelejensia iha nasaun hotu, PM Xanana dehan, tenkie efetivu liu atu servisu hamutuk halo kordenasaun ho polisia no instituisaun seguransa sira para hapara aktividade illegal sira ne’e. 

Nasaun ne’ebe iha koperasaun, tenke hametin nafatin sira nia koperasaun liu husi treinamentu, fahe informasaun no transfere teknolojia iha tempu ne’ebe presija ho dalan ida ne’ebe mak bele hametin paz no estabilidade nasional no internasional. 
.

“Kandidatu Ba PJR Foun Na’in 17”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 25 Marsu 2013 

Kandidatu ba Prokurador Jeral Republika foun ba periodu oin mai hamutuk jurista Timor-oan na’in 17. 

Ho numeru kandidatu ne’ebe boot, Prezidente Taur Matan Ruak konfesa sei presiza tempu hodi estuda, atu nune’e labele hili sala, tanba PJR nia responsablidade la’os deit ba nia servisu, maibe ba orgaun estadu tomak, maibe nia promete iha tempu besik sei anunsia naran kandidatura ba PJR ne’e. 

“Kuandu barak ne’e, Prezidenti hili susar oituan, sei nain ida de’it ne’e lalais, tanba nia responsablidade boot, tanba saida, tanba Prezidenti tenke hili ida ne’ebe nia kuandu ba, nia la’os deit halo nia servisu, mas nia responsabliza nia servisu, parte Prezidenti Republika no orgaun estadu sira seluk, hanesan Parlamentu Nasional,” hateten PR iha Aeroportu Komoro foin lalais ne’e. e

Etertantu, mandatu Prokuradora Jeral Republika Ana Pessoa sei remata iha loron 27 fulan Marsu tinan ne’e. 

Dr. Mari Alkatiri: “Profesionais Instituisaun Estadu Tenki Iha Kbi’it”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 25 Marsu 2013 

Eis Primeiru Ministru (PM) Dr. Mari Alkatiri deklara profesionais (media officer, assessor-red) ne’ebe servisu iha instituisaun estadu tenki iha kbiit hodi hametin lina instituisaun Estadu laos atu fo deit no halo informasaun no fo informasaun ba jornalista sira. 

“Lae, Komprimisiu ho Ministeriu ida ne’e, iha ninia vida institusional rasik e asesor tenki ajuda atu hametin lina instituisaun iha Ministeriu ida ne’e, ne’e laos ba jornalista deit,” Dr. Mari Alkatiri deklara asuntu ne’e sabadu (23/3) iha Salaun Ministeriu negosiu estranjeiru (MNE) wainhira ensera seminariu kona ba komunikasaun ho tma “Interasaun Ho Media Sira”. 

Iha ensera seminariu ba loron ida ne’e sir PM, Dr. Mari Alkatiri koalia ho tema “Importansia husi Profisionalizasaun Servisu Estadu Nian sira iha Estabilidade Nasional”. 

Hateten eis PM ne’e katak, hanesan asesor tenki hatene ninia funsaun lolos hodi labele kahor servisu no iha kbiit atu bele lori instituisaun ba oin. “ne’e mak hatene, kuandu ita assume funsaun ita tenki sai professional ba funsaun ne’ebe ita assume, maibe ita tenki brani atu assume ida ne’e,” Alkatiri koalia. 

Nia hateten, estadu de dereitu demokratiku sentidu demokrasia katak, laiha ema ida previleizu, ema hotu hanesan iha lei nia okos, pronto simu responsablidade no pronto simu responsablizasaun. 

 “Iha demokrasia laiha klases previliziadas jornalista ka asesor juridiku, hotu-hotu tenki iha lei nia okos, hotu-hotu tenki hatene katak, nia tenki halao nia servisu ho professionalismu, ho sentidu responsablidade I pronto para simu responsablizasaun, por que dala barak ita hanoin katak, tanba ita nia funsaun social politika, funsaun ne’e hanesan ita mak sai vizilansia total lideransa permanente entaun ital abele atu iha responsablidade ho sentidu responsablidade,” afirma nia. 

Alkatiri mos iha oakziaun ne’e rekonese, paz no estabildiade Timor leste (TL) hahu mosu la hanesan tinan 7 kotuk liu ba, ne’ebe mosu instabilidade rai laran, maibe oras ne’e iha paz no estabildiade, tanb apovu tomak ninia kontribuisaun. 

“Situasaun muda tanba saida? tanba ita ida-idak aprende atu fo kontribuisaun ba ita nia rai ne’e atu hametin paz no estabilidade, ita ida-idak kompriende katak, rai ne’e atu lao ba oin tenki iha estabildiade, ita tenki hatene saida mka ita tenki halo, halao saida mak ita nia kompetensia no iha kapasidade saida mka iha teknik ita tenki halo, sei ita laiha ita buka, kuandu ita laiha mak ita la buka, entaun ida hanoin dehan ita hatene ona entaun ita la fo kon tribuisaun,” Alkatiri hatutan.
.

“KAK Fo Ultimatu Ba Borlaco”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 25 Marsu 2013 

Komisaun Anti Korupsaun (KAK) fo ultimatu dias ba atual Sekretariu Estadu Fortalesementu Institusional (SEFI) Francisco Borlaco atu tuir prosesu investigasaun ba kazu krime ho tipu abuzu de poder no fraud fiskal. 

Tuir fontes konfirmadu husi KAK katak, segund aohin (25/3) mak loron ikus ba Borlaco no wainhira la kumpri karta notifikasaun, tersa (26/3) KAK koopera ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) sei ba kaer obrigatoriu (dijemput paksa). 

Tuir fontes anonimu ne’e katak, Borlaco la kumpri karta notifikasaun ba dala rua ona ho rajaun oioin. Karta ne’e haruka direta ba Borlaco atu bele tuir prosesu investigasaun tuir akuzasaun Ministeriu Publiku (MP) nian ne’ebe deskonfia nia involve kazu krime relasaun ho prosesu tenderizasaun iha aprovizionamentu nasional, bainhira nia sei lori kargu nu’udar Diretor jeral Aprovizionamentu Ministeriu Finansas iha IV Governu Konstitusional. 

 Nia dehan, KAK tenki ba obriga Borlaco atu tuir investigasaun, tanba loron sesta liu KAK atu halao investigasaun ba nia iha oras tuku 10:00 dader, maibe nia parte hamate nia numeru telefone. Parte investigador KAK tenta konfirma fali ba numeru ofisial Governu nia ativu hela, no Borlaco liu husi via telefone husu deskulpa ba investigador KAK hodi la marka prezensa tanba halao hela inkontru ho Ministeriu Edukasaun, Bendito Freitas no funsionariu sira. 

 “Hau husu deskulpa tanba hau hala’o hela enkontru ho Ministeriu Edukasaun,” haktuir fontes konfirmadu KAK hodi informa ba jornalista sira ne’ebe antes ne’e mos hein hela SEFI Borlaco iha edifisiu KAK. 

Tuir fontes ne’e katak, asaun SEFI Borlaco ne’e la konsidera KAK ba luta kontra korupsaun iha rai ne’e. 

Nune’e, antes ne’e, SEFI Borlaco informa katak, nia parte pronto deklara lia loos ba tribunal, bainhira hetan karta ruma hodi justifika kazu ne’ebe akuza ba nia. 

 “Hau sei fo resposta ba akuzasaun Ministeriu Publiku iha Tribunal, kuandu hau hetan ona notifikasaun, tanba Tribunal mak fatin ita atu fo lia los,” informa Borlaco foin lalais ne’e. 

Borlaco mos rekonese iha tinan 2009, nia parte mak haree prosesu tenderizasaun hotu ne’ebe sentralija iha Ministeriu Finansas no buat hotu ne’ebe nia halo prosesu tuir lei. 

“Akuzasaun ne’e normal, e sei la impede hau nia servisu, hau hakarak informa ba publiku katak, kuandu ita hakarak kaer ukun tenki iha risku, dala ruma ita nia desizaun hakarak halo mudansa iha ema barak simu no barak mos la simu, entaun ema ne’ebe la simu desidi lori ba Ministeriu Publiku ne’e normal,” dehan nia.
.

“PR Taur Husu Deskulpa Ba PN”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 25 Marsu 2013 

Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak husu deskulpa ba membru Parlamentu Nasional (PN) tanba nia vizita ba Vatikanu laiha planu ofisial. Prezidenti Taur hetan autorizasaun husi Vise Primeiru Ministru Fernando La Sama de Araujo, karik previleizu ba Timor, hodi marka mos prejensa iha hodi partisipa iha serimonia inagurasaun Amu papa foun Fransiskus nian. 

Xefe Estadu ne’e agradese ba membru PN sira tanba levanta kestaun ne’e. 

“Hau rona Parlamentu Nasional koalia oituan kona ba Prezidenti Republika nia vizita, Primeiru lugar hau agradese tanba senhores parlamentares sira levanta kestaun ne’e, ne’e diak, signifika isra preokupa, mas Presidenti Republika mos husu sira nia komprensaun,” hateten PR Taur iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobatu (22/3). 

Nia rekonese, inisiu nia laiha planu atu ba vizita vatikanu, maibe tanba hetan autorizasaun husi Vise PM, katak karik previleizu ba Timor, hodi marka mos prezensa iha serimonia nivel altu ne’e. 

Tanba ne’e, Xefe estadu mos espera katak, iha futuru mai vizita hotu-hotu kona ba PR nia sei planeadu. 

 “Mas hau hein katak, aban bain rua vizita hotu-hotu ne’ebe que iha planeadu, bele iha tempu liu tan no iha tempu para deputadu hotu-hotu espera nia hanoin konaba prezidenti nia vizita. 
,

“Borlaco La Kumpri Notifikasaun KAK”

.

Jornal Timor Post - Sabadu, 23 Marsu 2013 

Sekretariu Estadu Fortalesimentu Institusional, Francisco Soares Borlaco la kumpri notifikasaun Komisaun Anti Korupsaun (KAK) atu presta deklarasaun hanesan sasin ba prosesu kazu ne’ebe tama iha KAK. 

Tuir Informasaun ne’ebe diariu ne’e asesu husi fontes balun iha KAK katak, KAK halo ona notifikasaun dala rua ba Sekretariu Estadu, Borlaco atu ba presta nia deklarasaun, maibe to’o agora nia la aprezenta-an ba KAK no susar atu kontaktu tanba nia telefone mate. 

“Ami tenta konfirma Sekretariu Estadu, Borlaco atu mai iha KAK hodi submete ba iha investigasaun, maibe nia telefone mate tanba ne’e KAK foti desizaun hodi kansela investigasaun ne’e ba loron seluk,” dehan fontes ne’e, sesta, (22/3) iha Komisaun Anti Korupsaun, Farol, Dili. 

Fontes ne’e haktuir, agenda investigasaun kontinua adia ba loron 26 Marsu 2013, maibe karik Borlaco kontinua la kumpri mak KAK sei husu autorizasaun ba Ministeriu ubliku atu halo mandadu kapturasaun hodi submete ba prosesu investigasaun. 

Tuir agenda KAK katak, prosesu investigasaun ba Sekretariu Estadu Fortalesementu Institusional, Francisco Soares Borlaco, KAK marka ba oras tuku 10:00, maibe realidade hatudu, besik ona oras han meu dia Borlaco nunka mosu, ne’e hatudu momos lideransa sira la iha koperasaun ba justica iha Timor Leste.
.

“SEFI Rekomenda Hasai Funsionariu Na’ok Ten”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 25 Marsu 2013 

Sekretariu Estadu Frotalesementu Institusional (SEFI) ne’ebe hala’o nia funsaun atu kontrola ba lala’ok ezekusaun orsamentu Jeral Estadu no planu annual husu ba Ministeriu Edukasaun atu labele duvida no tauk hodi halao mudansa ba funsionariu edukasaun ne’ebe hala’o serviso. 

SEFI Francisco Borlaco hateten, durante mandatu governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) seidauk iha servisu fortelesementu institusional. Iha tempu ne’ebe ida-idak la’o tuir nia hakarak no nia dalan de’it, tanba ne’e rezulta hamosu kestaun barak mak publika kestiaona. 

‘Tanba ne’e ital abele tauk halo mudansa kona ba saida mak la’o la diak durante tinan hirak kotuk, ita la bele tauk muda idrektor no xefi departementu inklui funsionarius ki’ik sira kuandu hala’o servisu ladiak,” hateten Borlaco bainhira fahe livru Boa Governasaun ba Ministeriu Edukasaun iha Vilaverde, Dili sesta semana kotuk. Borlaco ne’ebe hetan mos akzuasaun husi Ministeriu Publiku ne’e dehan, kuandu sistema aprovizionamentu la’o la diak, nia impaktu negativu mak sei hamosu dezastre institusional. 

Durante mandatu Governu AMP nia identifika funsionariu Ministeriu Edukasaun mos gasta osan barak ba konbustivel ba kareta estadu sira nian ne’ebe uza la tuir servisu professional. 

 “Tanba ida ne’e maka ohin ita tenki halo mudansa ba kestaun hirak ne’e, hakarak atu kaer ukun labele tau atu ba hetan iha Komisaun Anti Korupsaun no iha Tribunal tanba ita kaer osan ema barak sei tau matan ba ita no ita mos tenki kontrola ita nia an rasik,” dehan nia. 

Tuir planu, servisu fortalesementu ne’e sei hala’o iha Ministeriu tmak inklui autoridade lokal tanba tinan ida ne’e governu aloka orsamentu hamutuk rihun 50 ba kada suku iha rai laran hodi hala’o prosesu dezenvolvimentu iha kada suku.
.

Desizaun CPD-RDTL “PR Taur Sei Rona KSD”

.

Jornal Timor Post - Sabadu, 23 Marsu 2013 

Relasiona ho desizaun Konsellu Ministru V Governu Konstitusional hodi hapara atividade koperativa CPD-RDTL iha Suku Welaluhu, Sub Distritu fatuberlihu, Distritu Manufahi, Prezidenti Republika Taur Matan Ruak sei rona informasaun husi konsellu superiot Seguransa no Defeza (KSD) nune’e foti desizaun. 

Relasiona ho rezolusaun ne’ebe mak Governu fo sai hodi muda sai membru Governu CPD-RDTL husi Welaluhu, hetan lamentasaun husi responsavel grupu massa ne’e tanba hetan atuasaun fiziku ba membru CPD-RDTL ne’ebe balun rezulta kanek. 

 “Tanba ne’e prezidenti hein agora iha ona agenda atu enkontru konselu superior defeza seguransa, hau sei rona relatoriu evaluasaun situasaun iha welaluhu depois dala ruma hau sei konvida hodi esplika liu husi imi (jornalista) ba povu tomak, tanba saida mak prezidenti husu mak, labele violensia no desizaun Prezidenti Republika nian,” PR Taur hato’o ba Jornalista sira (22/3) iha konferensia da imprensa iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobatu Comoro. 

Entertantu, depois grupu ne’ebe lidera husi Antonio Aitahan-Matak konkorda hodi husik Welaluhu hetan lamentasaun barak sobre atuasaun Polisia nian hasoru membru grupu CPD-RDTL. 

Husi konkordansia neebe mak iha entre Governu no CPD-RDTL ne’e oinsa Governu hol aprodutu ne’ebe mak agora kuda hela iha Welaluhu. 
.

“ConocoPhilips Prontu Fo Relatoriu Annual Ba TL”

.

Jornal Timor Post - Segunda-feira, 25 Marsu 2013 

Kompania esplorador mina no gas iha tasi Timor, Conocophilips promete ona ba estadu Timor Leste katak, atu hadia relatoriu rendimentu annual hodi hato’o ba estadu TL. 

Ministru Prezidenti Konsellu Ministru Agio Pereira hateten, Estadu TL tenki orgullu ba regra internasional ne’ebe hala’o ona ho pratika diak, justisa ne’ebe kredivel no hanesan hodi hadi’a konfiansa entre kompania esplorador mina ho Estadu TL. 

Nune’e mos ho regra internasional ne’e konsege hetan rezultadu pozitivu katak, kompania kontrator ba esplorasaun mina sira hakarak dialogu ho estadu TL hodi rezolve problema ne’ebe parte rua infrenta. 

“Hau hanoin idea ne’e atu hametin ita nia kooperasaun, no parte rua iha kompriensaun ba malu hahu agora no futuru oin mai,” nia dehan liu husi karta ne’ebe diariu ne’e simu, Domingu (24/3). 

Agio dehan, Primeiru Julgamentu ba kazu ne’e, sobre impostu ne’ebe estadu TL hasai ba kompania esplorasaun mina no gas, nune’e tanba kompania falla hadia dokumentus arendamentu annual hod fo fial taxa impostu maka estadu TL disidi hasai nota liquidasaun. 

Tan ne’e, liu husi audensia julgamentu loron rua iha Tribunal Distritu Dili kompania esplorasaun mina Conocophilips pronto atu hadia dokumentus arendamentu tuir buat ne’ebe estdau husi antes ne’e. 

Kazu ne’e la’o to’o Tribunal tanba autor (kompania –red) lakohi fo dadus kona ba razaun ku’a impostu ho valor dollar milaun ba leten, tan ne’e, kompania presiza liu husi dalan legal hodi hetan justisa ne’ebe justu. 

Nia dehan, estadu TL mos pronto ona atu simu relatoriu rendimentu annual foun husi kompania, no kompania mos halo ona diskusaun informal ho estadu TL hodi buka solusaun tuir buat ne’ebe Tribunal husu ba parte rua atu buka solusaun liu husi dialogu ba kazu refere. 
.

sexta-feira, 22 de março de 2013

Dr. Mari Alkatiri “FRETILIN Prontu Koopera Ho Governu”

.

Jornal Independente - Sesta-Feira, 22 Marsu 2013 

Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Dr. Mari Alkatiri hatete, FRETILIN sei la halo parte iha Governu koligasaun maibe pronto nafatin atu koopera ho governu hodi hamenus kiak iha Timor-Leste. 

“FRETILIN sei la tama iha Governu, se FRETILIN tama iha Governu, se mak atu halo opozisaun, opozisaun atu fo kontribuisaun para atu hatuun hamenus kiak iha rai laran ne’e,” dehan Alkatiri iha Hotel Timor orsehik. Alkatiri dehan, FRETILIN koopera bainhira Primeiru Ministru Xanana Gusmao fo knaar ruma atu servisu. 

“FRETILIN pronto koopera hanesan knaar ne’ebe hau simu, maibe hau kritika nafatin kuandu buat ruma lalos,” dehan Alkatiri. Ezemplu, Alkatiri dehan, Primeiru Ministru Xanana Gusmao ho PR Taur Matan Ruak fo fiar ba nia sai negosiador ba jona ekonomia esklusivu iha Oecusse. 

 Maibe, Alkatiri dehan, nia sei hakilar nafatin bainhira governu servisu lalos. 

“Kuandu ezekusaun (OJE) 2013 ne’ebe mak aprova ho unimidade ne’e lalos hau tenki hakilar nafatin, hau ba koalia ho Primeiru Ministru (Xanana), hau sei hakilar iha nia tilun, ne’e mak hau halo,” dehan Alkatiri. 

Kona ba kinerza serviso governu durante ne’e, lider opozisaun ne’e dehan, diak liu PM xanana halo remodelasaun hodi redus tiha estrutura governu ne’ebe boot. 

“Ba hau, pelumenus estrutura membru agora hasai trinta kadeiras hanesan ne’e,” dehan Alkatiri.
.

“PN Konsidera Sasan Importasaun Balun Kria Moras”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-Feira, 22 Marsu 2013 

Reprejetante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) fo apelu ba Governu atu kontrola sasan importasaun ne’ebe tama mai rai laran, basa sasan importasaun balun hanesan hahan kria fali moras ba populasaun kuandu konsume. 

 “Ita kuandu importa beibeik sasan mai husi rai liur, importa mos moras barak mai nasaun ida ne’e, tanba buat sira ne’e kontaminadu hotu ona, tamba sasan sira ne’e rai kleur iha jelera laran, nasaun TL nia riku soin ne’e laos minarai de’it, maibe riku mos rai ne’ebe bokur no buat seluk hanesan, animal oi-oin, ne’ebe tenki promove mos ida ne’e,” dehand eputadu Antonio Ximenes ba JNDiario kinta, (21/3) iha PN. 

Antonio afirma, maske ema barak dehan sasan ne’ebe importa husi liur ne’e hijeniku, maibe lalos, tanba sasan hirak ne’e moras barak mak tama ona iha laran. 

“Timor Leste foin mak ukun an tinan 10 no seidauk iha nia fabrika rasik, entaun buat hotu tenki importa mai husi rai liur, no ne’e mak ita nia realidade, labele ses husi ne’e,” dehan Antonio. 

 Relasiona ho problema social hirak ne’e, nia husu atu Governu pro-aktivu hodi oriente agrikultor sira para halo natar, toos no orenta iha area peskas, hakiak animal no seluk tan para hapara sasan importasaun. 

“Uluk ita nia Avo sira ne’e, kuandu han deit hahan sira ne’ebe natureza, sira nunka atu hetan moras oi-oin, maibe agora tanba ita han beibeik hahan ne’ebe mai husi rai liur, labarik kiik sira ne’ebe sei susu mos hetan ona muta ran,” tenik nia.
-

Deputadu Estanislau Aleixo “Bolseiru Laiha Komportamentu Haruka Fila”

,

Jornal Timor Post - Sesta-Feira, 22 Marsu 2013 

Reprezetante povu iha Parlamentu Nasional (PN) husu ba governu liu husi Ministeriu Edukasaun atu haruka fila bolseirus iha rai liur ne’ebe la hatudu komportamentu diak no laiha responsablidade atu uza oportunidade ne’ebe estadu fo. 

 Deputadu Estanislau da Silva husi bancada FRETILIN lamenta tebes komportamentu bolseiru Timor-oan ne’ebe estadu fo fiar ba estudu iha rai liur hanesan Portugal, Indonesia no seluk tan , la dun iha interese ba estadu. 

 “Bolseiru ne’ebe deskobre tenke fila ona mai Timor Leste, iha Timor-oan barak mak atu ba estuda iha rai liur, kuandu sumba dala rua iha kursu ida tenki haruka fila mai ona no labele fo tan oportunidade,” hateten deputadu Estanislau da Silva iha meja PN, Tersa foin lalais ne’e. nia husu ba Ministeriu kompotente atu haree fila fali bolseiru sira ne’ebe governu haruka ba estuda iha liur kuandu lakohi estuda tenki haruka fila. 

Iha parte seluk, kona ba volume osan $80 ne’ebe governu selu ba bolseiru sira, deputadu estanislau hateten, bolsu estudu ne’ebe governu oferese ba estudante sira labele hanoin atu sai riku iha ema nia rain, maibe governu fo atu buak matenek. 

“Estudante simu bolsu estudu ne’e labele hanoin riku, fo bolsa laos atu moris diak kedas la’e, maibe naton para atu estuda, sosa livru,” nia lamenta. 

Ho ida ne’e nia husu ba Ministeriu ne’ebe relevante atu mai esplika ba Parlamentu Nasional hodi haree klasifikasaun estudante iha Bali, Jakarta no Portugal simu osan hira, atu nune’e deputadu labele espikula oioin.
.

“Governu Anterior MS Iha Dividas Barak”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-Feira, 22 Marsu 2013 

Iha Mandatu IV Governu Konstitusional nian, Ministeriu Saude (MS) sai nu’udar Ministeriu ida ne’ebe mak moris ho dividas barak liu hodi halo mo’e boot ba Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmao. 

Atu labele akontese tan failansu sira iha MS nia laran, Sekretariu Estadu Fortalesementu Institusional (SEFI), Francis Borlaco, tatoli ba directores ho xefi departementu nasional, regional no distritais sira iha Ministeriu Saude atu servisu ho seriu, hadi’as jestaun ho halo renovasaun ba planu servisu nian. 

“Hau hatudu liman ba ema ida, maibe hau husu atu MS hadia nia jestaun, tanba esprensia iha IV Governu Konstitusional (AMP), MS iha dividas barak hodi hamoe PM Xanana,” afirma Francisco Borlaco wainhira entrega dokumentus padraun Boa Governasaun ho relatoriu DELOITE nian ba MS iha salaun konferensia MS, Caicoli, Dili, Kinta (21/3).

Francisco Borlaco esplika katak, SEFI mosu atu ajuda governu Timor Leste hodi hakbi’it instituisaun estadu sira ho hari’i, monitoriza no hadia sitema ho nune’e sira bele iha transparansia no akuntabilidade ne’ebe forte no iha kapasidade atu servisu nasaun ida ne’e ho efikasia no efisiensia. 

Iha IV Governu Konstitusional hamosu SEFI tanba esprensia durante Governasaun IV Governu konstitusional nian hasoru dezafiu oi-oin ne’ebe iha no mal administrasaun barak iha administrasaun publiku. 

 Nia mos dehan, iha IV Governu Konstitusional, ema barak hakilar liu-liu sosiedade sivil ho Parlamentu Nasional sira, tanba Ministeriu balun laiha planu ne’ebe diak hodi jere jetsaun no ezekuta Orsamentu Jeral Estadu.
.