quarta-feira, 30 de novembro de 2016

PR Taur: “La fa’an ha’u nia dignidade atu hetan patrimónia Estadu”

.

Jornal Nacional Diário- 30 de novembro de 2016

Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak hateten, ninia luta durante tinan 24 iha ailaran, la’os atu fa’an nia dignidade hodi hetan patrimónia hanesan osan, uma no kareta Estadu, maibé nia luta hodi liberta povu no rai ida ne’e atu hetan moris di’ak.

“Ha’u la fa’an ha’u nia diginidade atu hetan osan, hetan uma Estadu no kareta Estadu, ha’u faan ha’u nia dignidade hodi hetan independénsia no moris di’ak,” dehan PR Taur Matan Ruak iha nia intervensaun bainhira diálogu ho komunidade iha Suku Iliomar II, Postu Administrativu Iliomar, Munisípiu Lautem, Tersa (29/11).

Xefi Estadu hatutan katak, rai ida ne’e sosa ho ran no isin, tanba Timoroan rihun ba rihun mak sakrifika sira nia-an hodi liberta rai no povu Timor Leste (TL).

“Jeneral iha mundu ne’e, jeneral beik liu mak Taur Matan Ruak, tanba halo funu durante tinan 24, funu hotu tiha hetan fitun ida de’it, maibé kabun tek sira ne’ebé lahalo buat ida, hetan fitun hat, iha uma no kareta rasik, ha’u funu tinan rua nulu resin hat, funu hotu tiha, hela iha uma Estadu, no sa’e kareta Estadu,” katak Taur Matan Ruak.

Taur Matan Ruak dehan tan, riku ne’ebé iha nia rai TL, tenki fó ba hot-hotu, labele ema ida deit mak goza.

“La’e aban bainrua ita hanesan asu, ema so’e nia ruin mai ita han, sira han tiha isin. Tanba ne’e, tenki hamutuk, partidu bele ketak-ketak, lisan ketak-ketak, maibé ita tenki ida deit, hamutuk atu luta dala ida tan hodi hasai tiha kiak no mukit husi ita nia uma laran no ita nia nasaun,” dehan Taur Matan Ruak.

Taur Matan Ruak mós esplika katak, moris di’ak la’os tugas Prezidenti Repúblika nian de’it, la’os Xefi Suku nian deit, la’os administrador nian deit, maibé servisu Timor-oan hotu nian.

Maibé tenik Xefi Estadu ne’e katak, TL ukun-an tinan 14 ona, tinan oin tinan 15, buat barak mak Estadu halo ona, no buat balu mak seida’uk.

“Uluk krize 2006 mosu, ha’u ho maun Lere mak ladi’ak, tanba dehan ami mak halo porblema, tanba ne’e mak ha’u sai ba kandidata-an ba Prezidenti Repúblika,” afirma Taur Matan Ruak.

Maibé eis Jeneral ho fitun rua ne’e dehan, to’o ikus Timoroan sira matan moos katak, ema sira ne’ebé mak la koñese Timor mak hakarak mai fahe Timoroan sira.cos
.

MANUTENSAUN TRAKTOR, DESKONFIA ESTANISLAU FÓ BA FAMÍLIA

.

Jornal Nacional Diário

Membru Parlamentu Nasional (PN) husi Bankada Partidu Demokratiku (PD), Virgilio Hornai, dun Ministru Estado Koordenador Asuntu Ekonomia (MEKAE) no Ministru Agrikultura e Peskas (MAP), Estanislau Aleixo da Silva halo azudikasaun direta hodi fo projetu manutensaun traktor ba nia familia.

“Ministru Estanislau koalia kona ba traktor at, se mak halo ajudikasuan direita ba kompanhia ne’e, hau atu hateten kompanhia ne’ebe mak halo manutensaun ba trator ne’e ninia rian nian, kompanhia naran Liberti, iha tendensia nepostismu no kolusaun iha ninia ministeriu, tanba manutensaun tratores laliu husi prosesu manutensaun normal, mais halo ajudikasaun direita ba ninia rian nia kompanhia,” hateten Deputadu Virgilio ba Jornalista sira bainhira iha diskusaun Orsamentu Jeral Estado (OJE) 2017, iha Parlamentu Nasional, Sesta (25/11/2016).

Hatan ba preukupasaun ne’e, MEKAE Estanislau, dehan katak, sira loke duni prosesu tenderizasaun ka tuir lei aprovizionamentu ne’ebe mak iha, maibe loke dala rua lahetan kompanhia ne’ebe mak iha kapasidade atu halo manutensaun. Nune’e, desidi fo deit ba kompanhia rua, kompamhia Liberti (nasional) no kompanhia internasional Tratorindo.

“Prosesu manutensaun ne’e, ami halo tiha aprovizionamentu, lahetan kompanhia ne’ebe mak diak, ne’ebe tanba presiza lalais, entaun ami deside fo ba kompanhia rua, ida Timor oan no ida Indonesia, ami deside fo duni, tanba urjente ona, se lae traktor ladiak kritika, maibe hadia tiha hakarak kritika nafatin,” esplika Estanislau ho lian maka’as.

Nia argumenta katak, sira deside fo deit ba kompanhia rua, tanba antes sira halo prosesu tenderizasaun maibe lahetan, tanba ne’e maka sira bolu deit kompanhia rua ne’e hodi forma ekipa ida hodi halo entrevista ba kompanhia refere, iha entrevista rezultadu ikus deside fo duni, tanba konsidera iha kualidade no kbi’it duni atu halo manutensaun ba traktores hirak ne’e.

“Tuir loloos ami foti fo ba kompanhia ida deit, tanba lei aprovizionamentu permite, kompanhia ne’e laiha relasaun familia dereita ho ha’u, maibe los duni katak ema ne’e ha’u nia aman mak hakiak, maibe sira involve iha rezistensia, no mate restu 12 Novembru nian, sira mos iha kompanhia konhesidu,” konfirma Estanislau.

Traktores sira ne’ebe mak halo manutensaun hamutuk 300 resin, maibe konsege hadia ona no funsiona fali ona hamutuk, 259, wainhira husu kona ba Orsamentu, tuir MEKAE, Estanislau katak, lafiksa ona ninia orsaentu, tanba Jornalista sira husu urjentemente, ne’ebe nia dehan ninia kakutak la’os makina.

Iha biban ida ne’e mos MEKAE, Estanislau ameasa Jornalista sira atu hodi ba tribunal, kuandu la fo sai klaru liafuan ne’ebe mak nia rasik koalia, no nia dehan hodi ba tribunal nia lapresiza buka tan advogadu, maibé nia oan mane rasik advogadu.

Nune’e mós MEKAE dun Jornalista balu involve iha Partidu Demokratiku (PD), tanba jornalista ne’e husu perguntas lapara, tanba ne’e maka nia deskonfia.

“Hakarek halo loloos, la’e ha’u hodi ba tribunal, kuandu ba tribunal ha’u lapresiza buka tan adovogadu ha’u nia oan mane rasik advogadu, ne’ebé o litik bei-beik ne’e o ketak PD ida karik,” dehan eis Deputadu bankada FRETILIN ne’e.mia
.

quarta-feira, 23 de novembro de 2016

FRETILIN nia ema moras mental duni: Sira hakarak soe rai rahun ba povu nia matan. La hetan, boy!

.

Oan Kiak

Horiseik Fretilino 2000 ida, Aniceto Guterres, iha press release ida husu ba polisia internasional kaer Dra. Emilia Pires tanba nia “halai” hosi Timor-Leste no hakarak kontinua nia julgamentu iha Portugal.

FRETILIN 2000 nia ema moras mental duni, sira hakarak soe rai rahun ba povu nia matan. La hetan, boy! FRETILIN nia sekretariu jeral Dr. Mari Alkatiri fulan balun liu ba nia ba tribunal hanesan testemunha defeza nian hodi konfirma ba tribunal katak HNGV presiza duni kamas tanba moras dengue sai maka’as iha ita nia rain. Karik presiza tebes mak aimoruk. Ha’u husu deskulpa ba leitor sira, maibe ha’u tenki dehan katak senor Alkatiri mos karik hetan ona moras mental todan, kuitadu.

Halo nusa mak Fretilino sira husu ba Interpol kaer Emilia Pires se sira nia patraun rasik mak sai testemunha abonatória (defeza nian) ba senora Emília Pires, se sira nia ema, Rui Araujo, mos foo servisu ida ba Emilia representa ita nia estadu iha rai liur no haruka nia ba nasaun oi-oin hodi halao ninia servisu ba Timor-Leste? Foin mak imi hakfodak ka? Foin mak imi hatene katak iha risku bot ida ke Emilia bele la fila ba Timor-Leste hodi hatan iha tribunal? Tanba sa la foo medida koasaun bot liu, prizaun preventiva? Foin mak imi hakilar ba Interpol ba kaer nia? Imi la hatene katak imi laiha tratadu estradisaun no senora Emilia iha pasaporte tolu ka hat? Imi hakarak bosok povu, hodi manan simpatia povu nian tanba eleisaun jeral besik ona, los ka lae? Maibe, lalika kole tanba Emilia ema matenek tebes no nia hatene katak boot balun iha Timor-Leste mak nafatin proteje nia, tanba karik nia loke ninia ibun, ema balun bele hetan atake fuan.

Jornalista malae ida hakerek katak senora Emilia iha ona iha Portugal, tebes ka lae? Governu Timor-Leste buka ona hatene senora Emilia nia hela fatin ka lae? Ha’u dehan ba imi, koko husu ba Timoroan balun ke hela iha Melbourne, senora Emilia iha ne’ebe? Imi bele hetan surprise ida. Ema ida bot  halo investigasaun ida iha Portugal no nia dehan katak tuir ninia hatene Emilia la tama iha Portugal hosi Espaço Schengen. Ne’ebe hodi buka ka kaptura Emilia ita tenki hatene senora nia hela fatin, los ka lae? Ho pasaporte barak senora bele ba mai ba fatin barak. Imi hanoin didiak ba, lalika halo deklarasaun beik iha media tanba hatudu deit imi nia beik no halo ita nia nasaun moe iha mundu nia leet.

Fretilino sira lalika mai soe rai rahun ba povu nia matan ho imi nia liafuan hodi povu fiar katak imi defende povu nia intrese tanba ita povu hatene ona katak imi tur iha uma fukun hodi naok povu nia osan no defendi imi nia patraun Alkateri, besik tinan liman ona no imi la halo tee ida ba povu ida ne’e, maibe imi nia bolsu no kabun nakonu ho povu nia osan, imi muta, mos povu nia osan mak sai. Imi moe laiha ka? Imi nia lagu lama defendi povu maubere ne’e imi mesak mak sei fiar, tanba ita povu uainhira rona ka haree imi koalia hakarak mak muta deit. 

Imi devia mak hasai mandatu kaptura ba ema ke ba defende Emilia iha tribunal, ba imi nia aan rasik nomos ba ema ke foo servisu ba senora Emilia Pires hodi arguida ida iha kazu korupsaun ba reprezenta rain lulik ida ne’e iha rain liur. Ema sira ne’e mak tenki responsabiliza tanba sira mak kulpadu ba situasaun ida ne’e. Karik senora Emilia halai duni, imi hotu mak tenki lori todan, imi, traidor sira ke proteje malu hodi naok povu nia osan! 
.

terça-feira, 22 de novembro de 2016

FRETILIN husu atu Interpol kaer arguida Emilia Pires

.

Lian Bankada Fretilin - Facebook - 22 de novembro 2016

Vice Prezidenti Partidu FRETILIN, atual Xefe Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál Deputadu Aniceto Guterres husu atu Interpol kaer arguida Emilia Pires tanba laiha dalan legál ida atu kazu Emilia Pires julga iha Tribunál Portugal.

Aniceto Guterres dehan, Emilia Pires nudar sidadaun TL no kazu ne’ebé nia komete akontese iha Timór Leste tanba ne’e Tribunál TL iha kompetensia tomak atu julga nia.

“Pais ida ne’ebé no fatin ne’ebé sira (kriminozu) sira komete krimi ba, sira (Tribunál) iha kompetensia tomak, iha autoridade tomak atu julga sese deit, ate sidadaun estrangeiru mos kuandu komete krime iha Timór julga iha Timór , tanba ne’e soberania , kompetensia esklusiva tribunais Timór ninian,” dehan Aniceto ba Jornalista iha PN (22/11/2016).

Kodiku penal TL, Aniceto dehan, klaru tiha ona tanba saida mak Emilia Pires husu ba Julga iha Portugal se nia sidadaun TL no komete krimi iha TL.

“Tribunál Portugal ho Australia laiha kompetensia atu julga, se nia sidadaun Australia karik? Iha parte seluk nia sidadaun TL no krime ne’e akontese iha TL, laiha dalan seluk, tenki julga iha TL, Tribunál Timór mak tenki julga,” dehan Aniceto.

Aniceto dehan, laiha razaun Emilia dehan Tribunál TL fraku, purque kazu balun bo’ot no difisíl liu kazu Emilia Pires nian Tribunál TL julga.

Razaun Arguida Emilia Pires, tuir Aniceto katak, buka razaun politika para atu salva an mais laiha dalan.

“Mesmu Tribunál ne’e fraku, iha momentu mais difisíl mos Tribunál TL iha kompetensia halo julgamentu,” dehan Aniceto.

Aniceto dehan, arguida Emilia Pires eis membru governu ida durante tinan 7 ou 8 , to’o ikus prosesu kona, depois dehan Tribunál la kompetente, Tribunál fraku, labele julga, enkuantu sidadaun seluk, (povu kiik) sira ne’e loloron atende Tribunál.

“Kodiku penál klaru tiha ona iha ne’eba, krimi saida deit, sese deit mak komete krimi iha teritori Timór Leste tenki julga iha Timór Leste,” dehan Aniceto.

Aniceto dehan laiha dalan ba extradisaun tanba arguida Emilia Pires nudar sidadaun Timor Leste.
“Labele halo extradisaun, dalan mak ne’e (julga iha TL) , seluk laiha, selae ita viola lei hotu, komesa husi kodiku penál, satan pratika tiha krimi,” dehan Aniceto.

Razaun ne’ebé arguida Emilia Pires foti nudar razaun atu salva an no la divia akontese iha TL, satan ema ida eis membru governu, eis membru orgaun soberania ne’ebé asegura soberania rai ida ne’e.
.
“Nusa la husu kedas iha ne’e (TL) , sai tiha ba liur lakohi fila ona depois husu hakarak halo julgamentu iha fatin seluk, entaun Portugal ne’e Timór nia rohan, TL ne’e sei kolonia Portugues nian ka halo nusa?,” dehan Aniceto.

Tanba ne’e tenki kaer Arguida Emilia Pires atu prosesu iha Timór Leste tenki kontinua, tanba prosesu ne’e lao tiha ona, tenki kontinua too remata para hetan liberdade ou hetan kondenasaun.
.

Extradisaun laiha, Emilia halai Estadu tenki responsabiliza

.

Jornal Nacional Diário - 22 de novembro de 2016

Prezidenti Parlamentu Nasionál (PN), Aderito Hugo da Costa hateten katak, Timor Leste (TL) seida’uk iha akoordu duni ba kooperasaun extradisaun ho nasaun ida, maibé kuandu eis Ministra Finansas (MF), Emilia Pires maka koko atu halai husi Justisa, Estadu tenki responsabiliza situasaun ida ne’e.

“Prosesu la’o nafatin, ita nia situasaun mak hanesan ne’e entermus de lei, ita hein katak, kestaun sira hanesan ne’e, ita bele rezolve iha tempu badak. Estadu mak responsabiliza, i Estadu nia situasaun agora hanesan ne’e, ita labele hakat liu, tanba Estadu nia funsionamentu ba tinan 14 ukun-an ne’e, ita to’o iha nivel ida ne’e,” dehan Aderito Hugo da Costa ba jornalista sira iha edifísiu CNE Caicoli Díli, Segunda (21/11), hodi responde ba pergunta jornalista nian ne’ebé husu konaba, espekulasaun ne’ebé mosu iha públiku katak, arguida eis Ministra Finansas Emilia Pires halai husi justisa.

Aderito da Costa esplika katak, TL seida’uk iha lei extradisaun, nune’e mak hamosu deskonfia katak, Emilia Pires koko atu halai husi TL, maibé tuir Prezidenti PN ne’e katak, TL tenki la’o lai hanesan ne’e, tanba TL foin mak ukun-an tinan 14.

“Ita agora seida’uk iha akordu extradisaun ho nasaun ida, ita sei priense hela rekezitus lubuk ida oinsa atu to’o ba nivel ida ne’e, i presiza mós kooperasaun ho nasaun viziñu sira ne’ebé ke ita iha relasaun bilateral atu tama to’o iha ne’e,” katak Aderito Hugo da Costa.

Eis Segundu Vise Prezidenti Parlamentu Nasionál (PN) ne’e hatutan katak, atu tama to’o iha akordu extradisaun ne’e, presiza rekezitus lubuk ida, i Governu la’o hela ba asuntu ne’e, li-liu kona-ba oinsa atu tama to’o akordu extradisaun.

Aderito afirma mós katak, nasaun barak iha mundu mós, seida’uk tama to’o iha nivel extradisaun ne’e ho rápidamente, tanba presiza negosiasaun no tempu atu iha hanoin ida de’it kona-ba benefísiu ida ne’e.

“Maibé ita nia relasaun bilateral la’o nafatin ho nasaun hotu iha mundu ho hanoin ida katak, to’o loron ida bele tama to’o iha akordu extradisaun ne’e. Ita mós tama iha régras internasionál entaun ita atu tama iha ne’e, ita mós presiza ema seluk nia kooperasaun,” tenik Aderito Hugo da Costa.

To’o nutísia ne’e fó sai, Jornalista ne’e husi Jornal ne’e seidauk hetan konfirmasaun husi advogadu Emilia Pires nian, konaba Emilia nia kondisaun iha loron hirak liu ba kotuk ne’e.cos
.

segunda-feira, 21 de novembro de 2016

Julga Iha Portugal, TDD No Coment, Desizaun Lao Nafatin

.

Suara Timor Lorosae - 21 de novembro de 2016

DILI-Tribunal Distrital Dili (TDD) lakohi fo komentariu kona ba informasaun arguida Emilia Pires nian neebe publika iha media internasional Lusa katak arguida hakarak tranfere fali nia kazu ba iha juiz Portugal mak halao julgamentu ba nia.

Tuir tribunal katak, TDD lakohi fo komentariu kona ba informasaun nee. Tanba seidauk iha pedidu ruma mak tama mai, kuandu tama ona mak tribunal foin bele foti desizaun. Maibe tribunal kontinua nafatin ho julgamentu hodi tama ba desizaun final, maske arguida iha fatin seluk.  Neebe desizaun hotu sei foti iha julgamentu nia laran.

Tribunal halao julgamentu ba ema barak ona, laos foin halo ba arguida Emilia Pires. Neebe tribunal sei lao nafatin ho julgamentu neebe iha too leitura akordaun,” haktuir tribunal iha TDD, Segunda, Mandarin (21/11/2016).

Krime nee akontese iha Timor Leste laos iha Portugal, neebe laos atu ba julga iha Portugal. Sekuandu hanoin hanesan nee hahu iha primeira julgamentu lakohi husu para julga iha Portugal deit, agora atu tama ona ba desizaun mak foin atu husu. Maibe ida nee sekuandu iha ona pedidu tama mai tribunal mak foin bele foti desizaun.

Tribunal hatutan, responsavel kriminal nee ida-idak nian, laos advogadu mak atu responsavel. Nee hakerek ona iha konstituisaun RDTL nian. Nee orsida tama iha sirkuntansia atenuantes (hal-hal yang memberatkan dan meringankan). Penal nee, ema ida-dak mak responsavel nia krime. Sekuandu Sivil nee kolega bele ajuda, ou aman no maun bele ajuda. Domingas Gomes
.

Eis-ministra hakarak delegasaun hosi prosesu judisiál Timor-Leste nian ba Portugal

.

Eis-ministra Emília Pires, ne’ebé sei atu halo julgamentu iha Timor-Leste, husu ba tribunál Portugal delegasaun hosi ninia prosesu, tanba deskunfia sistema judisiál timor-oan ladun iha kapasidade ka vontade atu asegura justisa.

Rekerimentu ne’ebé Lusa hetan asesu ba, eis-ministra Finansa ne’e lakohi atu impede Tribunál Dili foti desizaun – kona-ba sentensa ne’ebé sei bele hatene to’o finál tinan ne’e – maibé dehan rekursu hirak ne’e sei julga iha tribunál portugés.

Alénde konsidera katak, kumpri duni kondisaun hothotu ne’ebé haktuir ona iha lei ba transmisaun prosesu penál, maibé rekerimentu fó sai deklarasaun Emília Pires nian, iha duni tribunál laran no liur katak, ninia prosesu krimi marka ona ho violasaun sistemátika hosi ninia direitu fundamentál.

Hanesan buat ne’ebé tuir testu hatudu katak sistema judisiál Timor-Leste laiha “kapasidade ka vontade atu asegura iha duni justisa”.

Objetivu maka hafoin Tribunál Dili lee sai tiha desizaun maka rekursu hothotu sei julga iha instánsia judisiál portugés nian, tanba tuir rekerimentu, Emília Pires hala’o hela tratamentu iha Portugal no ladauk bele determina loron atu nia fila hikas mai Dili.

Rekerimenru ne’e, aprezenta ona ba Embaixada Timor-Leste nian iha Lisboa, tersa-feira liu ba, no agora embaixada maka sei responsabiliza atu hato’o mai Tribunál Dili kona-ba audiénsia fun ba iha prosesu refere, ne’ebé marka ona ba 25-novembru.

Haktuir hikas katak Emília Pires ho eis-visi-ministra Saúde, Madalena Hanjam hetan akuzasaun tanba iregularidade hosi sosa kama ospitál nian ne’ebé halo fali kontratu ho empreza hosi Emília ninia laen nian, hodi ikus mai sira na’in tolu bele fahe malu osan dolár rihun ualu, hosi negósiu refere.

Tuir lolos julgamentu ne’e hala’o hodi rona ninia sentensa, maibé adiamentu hosi juis koletivu sira maka halo, hodi larona deklarasaun ikus hosi Emília nian, tanba nia halo viajen bá rai liur.

Defeza fó sai ona direitu atu marka prezensa hodi hato’o deklarasaun ikus – hanesan buat ne’ebé to’o oras ne’e Tribunál Dili kontinua insisti – hodi husu atu laatraza tan leitura sentensa nian, tanba kontinua marka data.

Emília Pires, ne’ebé hala’o operasaun iha Austrália 5-novembru, oras ne’e daudaun iha hela Portugal hodi hala’o tratamentu médiku adisionál – faktu ne’ebé Tribunál mos hatene ona, hanesan fonte defeza hosi Emília nian dehan ba Lusa.

Pedidu “transmisaun hosi pedidu penál” ne’e define ona iha lei timor-oan 15-2011, kona-ba Koperasaun Judisiária Internasionál Penál, ne’ebé prevé katak prosesu krimi iha Timor-Leste “bele delegada iha Estadu estranjeiru ida ne’ebé sira aseita”.

Hosi kondisaun hothotu ne’ebé ezizi ba ida ne’e, konta mos ho aspetu sira hanesan tempu ba pena nian ho másimu posivel ka arguidu iha nasionalidade hosi Estadu estranjeiru _ Emília Pires iha nasionalidade portugeza, alénde hanesan timor-oan ida.

Fó hanoin fali katak iha marsu-2015, molok hala’o julgamentu – ne’ebé hahú iha outubru tinan kotuk – Emília Pires asumi ninia direitu petisaun hodi haktuir ba autoridade Timor-Leste sira katak nia hanesan alvu hosi “violasaun sistemátika no grave” hosi ninia direitu hotu no “desizaun arbitrária nomós imkompriensivel” ba prosesu ne’e.

Direitu petisaun ne’ebé Lusa hetan asesu iha tempu ne’ebá, Emília Pires dehan katak nia tauk “ho patente inkapasidade ka laiha vontade hosi sistema judisiál nian” hodi impede hetan prosesu ne’ebé justu no ekilibradu, tanba politiza kazu “hodi hatauk” hanesan “dalan simbólika ba afirmasaun poder hosi tribunál sira.

Akuza mos komunikasaun sosiál sira, halo violasaun ba segredu justisa nian, lahalo kobertura objetivu kona-ba prosesu hothotu.

“Ema ne’ebé asumi no asumi ona kargu públiku sei bele hasoru agresaun hosi sistema judisiál hanesan hamo’e no insulta iha media, maski hatene katak iha Timor-Leste laiha krimi difamasaun, akuza beibeik, distorse no halo manipulasaun ba faktu lolos ne’ebé iha ho propózitu úniku hodi estraga ema ninia onra no lafó sai ba públiku”, tuir saida maka hakerek.

Iha duni fulan marsu ne’e mos, durante entrevista ida ba Lusa fulan hitu antes, hala’o julgamentu, Emília Pires dehan katak tribunál hothotu hakarak uza hanesan “vingansa” kontra Governu no sira dehan katak sei kondena ho prizaun tinan 10.

Iha delegasaun ikus, iha 20-setembru ikus ne’e, Ministériu Públiku fó sai ona buat hotu hanesan prova no husu pena prizaun tinan sanulu ba eis-ministra rua ne’e.

SAPO TL ho Lusa
.

domingo, 20 de novembro de 2016

Emilia Pires insulta no halimar ho ita nia tribunal tanba hetan protesaun hosi governu Rui Araujo nian

.

Maubere Tuba Rai Metin

Tuir ajensia notisias malae nian, Lusa, eis ministra Finansas, Emilia Pires, oras nee nia hela iha Portugal ba hetan tratamentu mediku no nia lakohi fila ba Timor-Leste hodi hatan iha Tribunal no nia eziji katak nia julgamentu kontinua iha tribunal rai liur nian, Portugal.

Eis ministra nee halimar no insulta ita nia tribunal tanba nia hetan protesaun barak hosi Rui Araujo nia governu, nune’e nia hatene katak tribunal sei la brani hodi hasai mandatu kaptura internasional ba nia. Timor-Leste laiha poder hodi kaer Emilia tanba eis ministra ne’e iha sidadania tolu, Timor-Leste, Australia no Portugueza, no tuir lei internasional nia la bele hetan kapturasaun tanba Timor-Leste laiha Tratadu Estradisaun ho nasaun nain rua ne’e. Maibe Tribunal Timor-Leste nian devia nafatin hasai mandatu kaptura ida hodi hamoe Emilia Pires no ba mundu mos hatene katak nia ema ke la respeita lei nomos hetan suspeita hanesan ema koruptor ida.

Emilia Pires beibeik ona ke nia dehan katak nia ema inosente, ha’u rasik la hatene se nia inosente ka kulpadu tanba hau laos juiz maibe ha’u hatene katak Emilia Pires ema ida ke tinan rua liu ba, nia halo perseguisaun ba juiz internasional balun iha Timor-Leste no halo kontaktu barak ho ajensia internasional sira hodi espulsa juiz internasional sira hosi ita nia rain. Ita hotu hatene katak ita nia governu espulsa juiz internasional sira tanba sira (governu) dehan katak sira halo intervensaun ba ita nia sistema justisa, antaun hau husu ba ita-boot sira. Tanba sa mak foin Emilia hakarak halo ninia julgamentu iha rai liur, Portugal? Tan ba sa mak foin fiar ona juiz internasional no la fiar ita nia juiz sira? Ida ne’e mak sai kestaun ba ita hotu hanoin didiak hodi ita tau matan ba ema ema ho pasaporte rua ka tolu iha ita nia rain. Justisa ba ema hotu ka justisa ba ema kiak no ba Timoroan ke laiha pasaporte rua ka tolu?

Saida mak ba akontese ho senora Madalena Hajan? Nia mos bele ba Portugal no ba hetan privilejius hanesan Emilia Pires ka lae? Karik lae, antaun ita asisti ona injustisa boot ida, tanba arguida rua iha prosesu judisial ida hetan tratamentu la hanesan no tuir hau nia hatene, lei hanesan ba Timoroan hot-hotu, labele halo diskriminasaun tan de’it ida iha pasaporte rua ka tolu no ida iha pasaporte ida de’it.

Emilia Pires beibeik hetan tratamentu privilijiadu iha ita nia rain, nia sai arguida maibe sei hetan servisu boot boot iha Rui Araujo nia governu, sei reprezenta ita nia Estadu iha rain liur, sei hetan tratamentu mediku iha nasaun seluk no foin nia eziji ba ita nia trubunal sira hodi kontinua ninia julgamentu iha Portugal tanba nia la fiar ita nia sistema justisa.

Nasaun Timor-Leste fo fiar no fo autorizasaun ba nia ba reprezenta ita nia rain iha rain liur no Emilia aproveita situasaun ida ne’e no la fila mai ona, se mak kulpadu? Kulpadu mak governu Rui nian tanba foo tratamentu liurai ba senora Emilia tanba senora ida ne’e hanesan katak nia ema matenek liu Timoroan hotu, nia sai arguida  maibe sei hetan servisu diak, simu osan bobot tebes no sei lori arguida ida hodi sai reprezentante nasaun nian iha rain liur no foin nia la respeita ita nia tribunal no aat liu tan, insulta ita nia sistema justisa. Emilia Pires mak maupagador ka Rui Araujo nia governu mak insulta no laiha respeitu ba ita nia rain no povu?

Iha ita nia sistema judisial ema hotu inosenti to’o sentensa tranzita julgadu, ida nee hanaran prezunsaun inosensia maibe hau husu ba ita-boot sira: Timoroan hotu hetan prezunsaun inosensia ka lae? Karik lae, tanba tinan kotuk Mauk Moruk no nia membru la hetan chanse ida ne’e, tanba otoridades aplika sentensa hukuman mati ba sira, sira la hetan privilejiu prezunsaun inosensia hanesan Emilia Pires hetan, tanba sa? Tanba sa se diskonfia Mauk Moruk no ninia membru halo “krimi hasoru Estadu” la kaer de’it sira no lori sira ba hatan iha tribunal no fo sentensa ba sira tuir ita nia lei demokratiku? Tanba sa tenki oho sira hanesan balada fuik uainhira sira laiha kilat iha sira nia liman? Tan de’it governu tauk sira nia liafuan, tan de’it sira koalia hasoru governu? Timor-Leste nasaun demokratiku, hahalok oho ema la iha ona fatin, iha tempu Arnaldu Araujo mak halo hanesan ne’e, tempu invazaun nian, laos iha era independensia.

Arguida Emilia Pires deskonfia halo krimi hasoru Estadu Timor, deskonfia nia halo negosiu ba nia laen nia kompania hetan benefisiu, deskonfia katak nia kaer Timoroan nia osan hodi fo vantajen ba nia laen. Mauk Moruk nunka nunka naok ita nia osan no hetan hukuman mati, tanba sa Emilia Pires hetan privilejiu barak uainhira nia sai ona arguida? Ida ne’e hatudu momos ba ita hotu kuidadu karik ita laiha pasaporte rua ka laiha protesaun hosi ita nia ukun nain bot hanesan Mari Alkatiri, ke ba tribunal hanesan testemunha hodi defende Emilia iha fulan balun liu ba. Mari Alkatiri uluk la hetan projetu nia kritika tun sae Finansas Timor-Leste nian no uainhira hetan projetu Oekusi ba kedas ho Xanana Gusmão defende arguida Emilia Pires iha tribunal. Hahalok ida ne’e halo ita hanoin katak sira defende malu, sira defende de’it sira nia intrese, povu nia intrese ka direitu laos sira nia prioridade. Iha tinan 2017 ita ba fo fali ita nia votu ba ema sira ne’e ka?

Emilia laiha direitu nein ida hodi eziji julgamentu iha Portugal tanba nia ema Timoroan no uainhira nia la respeita ita nia leis antaun tempu to’o ona hodi hasai ninia nasionalidade timorense hosi nia, ita nia sistema judisial la bele admiti hahalok ida ne’e, la bele admiti sidadaun ida hanoin katak nia aas liu ita nia lei no aat liu tan, halo ita nia nasaun moe iha mundu nia leet. Lei bele fo dalan ba nia iha julgamentu iha nasaun seluk, maibe Emilia laiha direitu hodi hatun no hamoe ita nia nasaun RDTL.

Ita nia matebian rihun ba rihun la mate hodi ema hanesan Emilia Pires no Rui Araujo halo ita nia nasaun moe no ba sira hatun ita nia dignidade hanesan nasaun independenti iha mundu nia leet, se-se de’it mak hamoe no hatun ita nia dignidade hanesan nasaun iha mundu nia leet tenki hetan konsekuensia hosi ita nia Estadu, labele kontinua dehan katak sira ema Timor tanba sira lolos laos ema Timor maibe traidor da patria.

Ita tenki nafatin eziji justisa ba ema hotu, kiik ka boot, ema hotu iha lei nia okus! Justisa hanesan ba ema hotu, hanesan ba Timoroan hotu, agora!
.

sábado, 19 de novembro de 2016

Ex-ministra timorense requer delegação de processo judicial de Timor-Leste para Portugal

.

Díli, 19 nov (Lusa) - A ex-ministra timorense Emília Pires, que está a ser julgada em Timor-Leste, solicitou ao tribunal a delegação do seu processo para Portugal, alegando falta de capacidade ou vontade de assegurar justiça por parte do sistema judicial timorense.

O requerimento da ex-ministra das Finanças, ao qual a Lusa teve acesso, não quer impedir o Tribunal de Díli de proferir o acórdão - a sentença poderá ser conhecida até final do ano - mas que eventuais recursos sejam julgados em tribunais portugueses.

Além de considerar que se cumprem as condições previstas na lei para essa transmissão de processo penal, o requerimento reitera declarações de Emília Pires, repetidas fora e dentro do tribunal, de que o seu processo-crime tem sido marcado por violações sistemáticas dos seus direitos fundamentais.

Algo que, considera o texto, demonstra que o sistema judicial de Timor-Leste não tem "capacidade ou vontade de assegurar a realização da Justiça".

O objetivo é que depois de ser lido o acórdão do Tribunal de Díli eventuais recursos sejam julgados em instâncias judiciais portuguesas até porque, sublinha o requerimento, Emília Pires está a receber tratamento médico em Portugal e não é previsível a data do seu regresso a Díli.

O requerimento foi apresentado na terça-feira na Embaixada de Timor-Leste em Lisboa, que tem agora a responsabilidade de o fazer chegar ao Tribunal de Díli, que tem previsto para 25 de novembro nova audiência no processo.

Recorde-se que Emília Pires e a ex-vice-ministra da Saúde Madalena Hanjam são acusadas de irregularidades na compra de centenas de camas hospitalares em contratos adjudicados à empresa do marido da primeira, com um suposto conluio entre os três para a concretização do negócio, no valor de 800 mil dólares.

O julgamento já deveria estar visto para sentença, mas um adiamento do coletivo de juízes acabou por impedir que Emília Pires fosse ouvida nas suas declarações finais, por já estar na visita ao estrangeiro.

A defesa já prescindiu do direito a estar presente para as declarações finais - algo em que até aqui o Tribunal de Díli continua a insistir - solicitando que não se atrase a leitura da sentença, cuja data continua por marcar.

Emília Pires, que foi operada no passado dia 05 de novembro na Austrália, está atualmente em Portugal para tratamentos médicos adicionais - facto de que o Tribunal já foi informado, garantiu à Lusa fonte da defesa.

O pedido de "transmissão de processo penal" está definido na lei timorense 15/2011, sobre Cooperação Judiciária Internacional Penal, que prevê que processos-crime instaurados em Timor-Leste "podem ser delegadas num Estado estrangeiro que as aceite".

Entre as condições exigidas para que isso ocorra contam-se aspetos como o tempo de pena máxima possível ou que o arguido tenha a nacionalidade do Estado estrangeiro - Emília Pires tem a nacionalidade portuguesa, a par da timorense.

Recorde-se que em março de 2015, ainda antes do arranque do julgamento - que começou em outubro do ano passado - Emília Pires exerceu o seu direito de petição dando conta às autoridades de Timor-Leste de que estava a ser alvo de "violações sistemáticas e graves" dos seus direitos e "decisões arbitrárias e incompreensíveis" no processo.

Nesse direito de petição, a que a Lusa teve acesso na altura, Emília Pires manifestava receio que a "patente incapacidade ou falta de vontade do sistema judicial" impedissem um processo justo e equilibrado, com a politização do caso a "fazer temer que seja crucificada" como "forma simbólica de afirmação do poder dos tribunais".

Acusou ainda a comunicação social de violações do segredo de justiça e de não fazer uma cobertura objetiva dos processos.

"Quem exerce ou exerceu cargos públicos vê-se ainda na necessidade de enfrentar estas agressões do sistema judicial enquanto é humilhado e insultado na comunicação social, que, sabendo que não existe em Timor-Leste o crime da difamação, frequentemente acusa, distorce e manipula a verdade dos factos com o único propósito de destruir a honra dos visados e não de informar o público", escreve.

Também em março, numa entrevista à Lusa sete meses antes do início do julgamento, Emília Pires disse que os tribunais a querem usar como "vingança" contra o Governo e que a tinham informado de que seria condenada a 10 anos de prisão.

Nas alegações finais, a 20 de setembro último, o Ministério Público deu tudo como provado e pediu uma pena de prisão de 10 anos para Emília Pires e Madalena Hanjam.

ASP // VM

Lusa/Fim
.

sexta-feira, 18 de novembro de 2016

Lere Simu Karta Reforma, PM Rui Rezeita

.

Suara Timor Lorosae - 18 de novembro 2016

DILI – Xefi Estadu Maior Jeneral F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur, deklara ona ba publiku katak nia simu ona karta husi estadu atu reforma iha 28 Novembru 2016, maibe Primeiru Ministru (PM) Rui Maria de Araujo rezeita, tanba estende Maijor Lere nia mantatu too 2017, laos simu reforma agora.

Lia hirak nee hatoo husi PM Rui, ba jornalista sira iha nia knar fatin, hafoin remata nia serbisu, iha Palasiu Governu, Sesta (18/11/2016).

Lere simu karta husi estadu atu reforma iha 28 Novembru nee hau hanoin lalos, tanba Prezidente horibainhira dehan tiha ona nia mantadu estende too 2017, dezisaun foti tiha ona, nusa maka agora simu tan fali karta, nee hau hanoin lalos,” hateten PM Rui.
.
Xefi Governu wainhira rona informasaun nee nia hakfodak, tanba nia la hatene, maibe nia fiar katak buat sira nee sei la akontese, tanba Maijor Lere nia mandatu too 2017.

Iha parte seluk Xefi Estadu Maior Jeneral F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur mos deklara ona ba publiku kata nia simu ona karta reforma husi estadu, katak reforma iha loron 28 Novembru tinan nee, wainhira selebra loron proklamasaun indepedensia.

Iha Tinan ida nee ami hetan reforma lubuk ida, tanba ami atinzi ona ba 60 anus, ida nee ami simu tanba tuir lei neebe iha,” hateten Lere.

Lere mos haklean tan katak reforma nee laos sai problema, maibe problema maka jersaun foun sira tenke kaer metin institusan hodi kria paz no estabelidade iha pais ida nee. Joao Anibal
.

quinta-feira, 17 de novembro de 2016

Prabowo is the mastermind behind Dili Santa Cruz Massacre 1991

.

By Loriku Dili Maubrani

Prabowo (PS) and his colleague Syafrie Syamsuddin were accused by some Organizations for Human Rights (HAM) as the masterminds of the massacre. The Human Rights organization accused Prabowo as an intellectual actor in a bloody massacre on 12 November 1991 at the Santa Cruz cemetery in Dili, East Timor.

The tragedy of Santa Cruz, is one of the massacres recorded in the history of the New Order Government which became the focus of International World criticism, especially relating to human rights violations. On the other hand Santa Cruz massacre happened 23 years ago opened the door for historical truth in Timor-Leste to be exposed and raised the issue of self-determination in International Diplomacy.

However Santa Cruz massacre, on the other side, is the peak of clash in the military elite of Indonesia, between L.B.Murdani and Prabowo groups. As recognized by Sintong in his book, "the journey of a soldier Parako, 2009".

According to Sintong Panjaitan, "Santa Cruz Massacre” was controlled directly by the group of Prabowo (1).

The same Recognition was delivered by former commander of the SGI Pangkolokops (Indonesian Military Special Forces Intelligent Operation) in East Timor, who was fired because of the events of Santa Cruz in 1991. Gatot said, "Syafrie Syamsuddin, at the time was my outgoing deputy. But behind my back he was already organizing company A of Battalion 303 that perpetrated massacre at Santa Cruz cemetery on 12/11/1991 (2) ".

According to reportage of Radio Nederland (RN) on 16.11.2011, reviewed 20 years of the Santa Cruz massacre, "The ruling Indonesian military apparently had already sensed some unusual signs. At that time, ABRI (Indonesian Armed Forces) was preparing Timorization of security forces in East Timor, then still a 27th province. Trustworthy sources stated a number of officers from Jakarta; Syafrie Syamsuddin and his close friend Prabowo checked Battalion 744 troops in Taibesi and about a week before the Santa Cruz massacre, they left Dili. | 12 November Demonstrations broke into a riot when some demonstrators clashed with Captain Gerhan Lentara that resulted in this officer got injured.

Shortly afterwards in front of Santa Cruz cemetery, a number of unknown forces without insigne and a clear military signs ambushed the cemetery gates. Some fired a warning shot, most immediately opened fire on the demonstrators. Mass of youth got trapped in the middle of the cemetery, trying to escape, running and it was a chaotic situation. According to the investigation, allegedly around 313 dead, many of whom disappeared (RN, 16/11/2011) ".

According to an eyewitness to the massacre of Santa Cruz, 12.11.1991, "all roads leading to the cemetery of Santa Cruz were closed and it was an opportunity for Indonesian military officers to clean up the remnants of blood spilled on the ground. When the eyewitness got there, was able to see Syafrie Syamsudding cleaning up the remnants of victims’ blood in Santa Cruz cemetery ".

As the impact of Santa Cruz massacre on 11/12/1991, Commander of the Army / Armed Forces established the Military Honour Counsel (DKM) under the leadership of Major General Faisal Tanjung. The Counsel inquiry concluded that Sintong as Commander of the Udayana IX was responsible for the territory of East Timor, Brigadier General Samuel Warow as Commander Pangkolakops Teams and Colonel Gatot as commander of Inteligent Special Operation. These Officers who were fired on the basis of DKM report led by Major General Faisal Tanjung, all of them were categorized in the group of General Benny Murdani. General Benny Murdani group whose stars began to slump, was rocked by a group of generals Prabowo and Syafrie Syamsuddin. But for the respect of human rights, the massacre of 20 years ago is still a humanitarian catastrophe that has not been resolved!

Reference:
1. Sintong: The Journey of a Commando, 2009;
2. Former Commander of Indonesian Army Special Operation Task Forces (SGI) Colonel Gatot, at the time of Santa Cruz 1991 Massacre.
3. Aboeprijadi Santoso, Radio Nederland, Milestone Era, 20 Years of the Santa Cruz, 16.11.2011!
   - http://archief.rnw.nl/bahasa-indonesia/article/tonggak-zaman-20-tahun-pembantaian-santa-cruz
Frans Lolobelo Pinto
.