segunda-feira, 9 de fevereiro de 2015

Remodelasaun ka Demisaun Governu?

.

Husi: Jose Luis de Oliveira 

Durante semana hirak nian laran, notisia ne’ebe jere ka provoka diskusaun formal no informal barak mak kona-ba prosesu remodelasaun orgaun governu. Isu ne’ebe lansa husi Sr. Xanana rasik iha tinan 2 liu ba katak nia hakarak resigna ona, no depois iha tinan 2014 mosu diskursu barak kona-ba “diagnostika nasional” konsege halo isu resignasaun nakfilak fali ba remodelasaun. Nune iha inisiu 2015, Primeiru Ministro (PM) Xanana foti duni medidas konkreta ruma hodi halao prosesu mudansa ne’e. 

Iha fins-de Janeiru 2015, diskusaun domina ho remodelasaun, katak PM sei substitui ministro balu no halo redusaun ba estrutura V Governo. PM Xanana halo tiha ona “festa despedida”. Maibe tama ba primeira semana Fevereiru 2015, isu ne’e laos ona remodelasaun, tanba depois membru governu ne’ebe PM Xanana despede tiha ona, ativu fali. Depois saida mak mosu fali mak demisaun governu, tanba molok fin-de primeira semana Fevereiru 2015, PM Xanana hatama tiha ona karta resignasaun ba Presidente Republica (PR) Taur Matan Ruak (TMR). 

Tanba-sa remodelasaun nakfilak ba demisaun? 

Remodelasaun la hanesan ho demisaun. Remodela signifika halo mudansa ruma (remodifika) ka hadia buat balu – inklui mudansa ba estrutura hodi asegura funsionamentu normal fali ka funsiona ho efisiente no efikasia. Remodela ne’e nudar medidas husi “nain” hodi hadia ninian orgaun, laos entidade exterior mak mai halo mudansa. Ne’e duni, se remodelasaun ba governu, signifika Maun Xanana nudar “nain” ba V Governo (ninian governasaun) ne’e foti medidas atu hadia ninian orgaun governu, hanesan substitui ministro balu, redusaun ba estrutura ministeriu sira, nsst. Hanesan kareta ida karik, se peça (spare part) ruma a’at ne’ebe bele implika kareta lao la normal, maka “nain” ne’e troka tiha peça tuan ho foun se lakohi kareta ne’e atu a’at total. 

Entertantu demisaun oin seluk. Demisaun ka lian Indonesia dehan “pembubaran”, ne’e akontese bainhira entidade prinsipal (PM) iha orgaun ne’e mak la konsege kontinua ninian funsaun ho normal tanba razaun ruma, nune orgaun ne’e rasik “munu” ka mate. Hanesan ita-nian orgaun umanu (isin-lolon), bainhira fuan (coração) la funsiona ona, biar parte seluk sei diak hela, maibe “isin-lolon” munu ka mate. Ne’e duni, se prosesu ida agora ne’e mak demisaun, maka automatikamente V Governo ne’e munu ka bubar-a’an ona, no la persiza iha despedida husi PM ba ninian ministro balu. Hotu-hotu “bubar” no hein prosesu ba harii governasaun foun (VI Governo). 

Tuir Art. 112 CRDTL, kondisaun ba demisaun Governu ne’e akontese bainhira: (a) Parlamentu hahu ninian mandatu foun depois-de eleisaun jeral normal laos antisipada; (b) PR aseita pedidu demisaun husi PM. Katak, bainhira PR aseita, laos bainhira PM hatama karta resignasaun. (c) bainhira PM mate ka imposibilidade fizika PM atu halao ninian knaar ho normal; (d) bainhira PN rejeita OGE ba dala-rua tutuir malu; (e) bainhira PN la konsege fo votu konfiansa ba PM; (f) bainhira deputadu maioria iha PN aprova mosaun de sensura. 

So ho razaun ba kondisaun entre hirak ne’ebe iha leten mak PR bele hapara ema ruma husi kargu PM no governasaun mos “bubar”. 

 Progresu ikus, to’o iha fin-de primeira semana Fevereiru 2015, ita haree mosu opsaun ba demisaun governu, tanba PM Xanana hato’o ona karta resignasaun ba PR TMR. Ho nune, prosesu ne’ebe akontese iha semana ikus fulan Janeiru 2015 (PM Xanana despede ministro balu) la vale ona, tanba senariu laos ona remodelasaun, maibe demisaun. 

Perguntas mak ne’e, tanba-sa mak intensaun ba remodelasaun nakfilak fali ba demisaun? Iha kampu politiku, buat barak bele muda iha minutu nian laran. Ema balu dehan, iha politika laiha aliansa ne’ebe rohan-laek, maibe interese mak pervalese (determina) liu aliansa. Ho nune, se mudansa husi prosesu ne’ebe akontese iha semana ikus fulan Janeiru ho primeira semana fulan Fevereiru 2015, hatudu mai ita katak “aliansa iha BKG” ne’e laos rohan-laek. 

Atu persiza komprende, tanba-sa mak intensaun remodelasaun sai fali demisaun, persiza tebes mos haree dimaniku ne’ebe akontese pelumenus tinan 2 kotuk. Iha fins-de 2013, PM Xanana dala-hirak ona expresa ninian intensaun atu resigna, maibe tama ba tinan 2014, dinamiku ne’e transforma tiha husi intensaun resignasaun ba fali remodelasaun. No ikus fali, iha primeira semana Fevereiru 2015, nakfilak fali ba demisaun. 

Iha ne’e merese duni ita buka hatene, ida ne’ebe loos mak intensaun “puru” Maun Xanana? Resignasaun ka remodelasaun ka demisaun? Nune mos, persiza buka hatene mos, interese se nian mak konsege influensia ba mudansa husi resignasaun ba fali remodelasaun, maibe ikus fali, Maun Boot foti medidas demisaun. 

Tuir hau nian haree, ideia resignasaun nudar “shock therapy” deit ba membru governu sira atu bele “remodela” sira-nian a’an rasik. Hau nota katak, Maun Xanana hirus no stres ho “sarjana” sira ne’ebe nakonu iha governasaun, maibe halimar deit iha “tahu-laran” nomos karik “dada ona” Maun Xanana ba “tahu laran” hotu. Dala-hirak ona, Maun Xanana kritika ka soe-lia (sindir) ba sarjana sira. Nomos, kazu korupsaun ne’ebe mosu “nab-naban” ne’ebe involve membru governu nomos kazu droga ne’ebe involve dirijente PNTL, fo’o impresaun mai ita katak, Maun Boot mos “preza” (tersandra) tiha ona ho kazu sira ne’e. 

Iha meadu 2014, bainhira Partidu CNRT halao ninian konferensia nasional ne’ebe ninian rezultadu mak entrega poder tomak ba Maun Xanana. Rezultadu konferensia CNRT ne’e hanesan “cek kosong” ne’ebe Partidu CNRT entrega ba maun Boot hodi enxe no atu entrega ba se tuir Maun boot nian hakarak. Nune mak, prosesu “mudansa” ba governasaun ne’e la trata ho transparansia iha orgaun kolejial ruma (partidaria ka estadual), no buat hotu sai “misteriu” iha Maun Boot nian liman. 

Depois-de konferensia partidu CNRT, nota katak, mosu movimentu ho sistematikamente atu influensia mudansa ba intensaun Maun Boot ne’e. Husi parte governu, membru governu ida ne’ebe kondenadu tiha ona (pena suspensaun) iha kazu korupsaun kiik, hamosu “projetu diagnotika nasional”. Ironika tebes, ema ne’ebe “moras hela”, agora nia mak mai hanorin fali oinsa atu kura moras mal-administrasaun no korupsaun.

Tuir hau nian haree, “projetu diagnotika nasional” ne’e nudar “projetu ba salvasaun” membru governu sira ne’ebe “ain iha tahu laran”. Projetu ne’e konsege konvense Maun Boot atu la resigna-a’an, tanba se resigna, entaun membru governu sira ne’ebe “ain tahu” ne’e, ema sei lori ba “fase sira-nian ain”. Segundu, “projetu diagnostika nasional” ne’e mos konsege desvia “alvu inimigu” remodelasaun husi internal governu ka orgaun ezekutivu ba fali orgaun judisial. Ne’e mak ita haree, iha inisiu fulan Novembru 2014, PM Xanana konsege halo “manobra politika” hodi enfrakese tiha ita-nian orgaun soberania tribunais. Momentu ne’eba, situasaun hanesan fali inimigu ne’e mak autor judisial sira ne’ebe servisu ho imparsial, no laos hahalok “halimar tahu laran” (karupsaun, abuzu poder, mafia). 

Bele dehan katak, “projetu diagnostika” ne’e konsege alkansa ninian objetivu “laten” (la mosu iha publiku). Maibe afinal, alkansu ne’e sakrifika fali Maun Boot nian kredibilidade no fama. Depois-de trajedia ne’e (rezolusaun duni majistradu internasional), halo munu fama Maun Xanana iha nivel nasional nomos internasional. Kritika no lamentasaun barak husi internasional no nasional, nune halo Maun Boot “paniku” liu tan, no tenta halo alibi oin-oin hodi justifika razaun ba ninian medidas, maibe la konsege. No ida ne’e mak halo Maun Boot stres liu tan, hodi iha meadu Janeiru 2015 komesa halo prosesu “mudansa” ba ninian governasaun. 

Inisiu, ita nota katak Maun Boot hakarak remodela, no tanba nia haree membru BKG barak mak “ain foer” hotu ona, maka nia tenta atu salva ninian governasaun (inklui ninian fama) ho involve ema “ain moos” husi partidu opozisaun (Fretilin). 

Molok ida ne’e, tanba Maun Boot mos stres tiha ona ho membru BKG, maka durante 2014 nian laran, nia halo ona “adulteru politika” (selingkuh politika) ona ho Fretilin. Sem konsentimentu husi partidu iha BKG, Maun Boot oferese projetu ZEEMS – ne’ebe la tama iha PEDN (Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional) ba Sr. Marie Alkatiri hodi lidera. 

Bainhira prosesu ba remodelasaun ho ninian hakarak (involve membru Fretilin iha governasaun), mosu “objesaun politika” laos deit husi partidu membru BKG seluk, maibe mos husi ninian partidu rasik (deklarasaun Sr. Aderito Hugo iha media semana kotuk). 

Tuir hau nian interpretasaun, karik Maun Boot senti “xokadu” (tersinggung) ho atetudi politika husi membru BKG (partikularmente PD ne’ebe lakohi simu membru Fretilin iha governasaun) nomos ho ninian partidu rasik ne’ebe konsidera “lambe fali kaben ne’ebe sira tafui ona” (konferensia deside entrega ba Maun Xanana atu halo remodelasaun konforme maun, maibe agora hatudu la aseita fali). Nune mos, karik ho konsellu juridiku ruma ne’ebe konsege “loke maun nian matan no fuan” kona-ba inkonstitusional ba susesaun ne’ebe Maun Boot pretende (hatur fali Dr. Rui Araujo nudar PM), maka iha “ultimu minutu” iha semana kotuk, Maun Boot deside hatama karta resignasaun. 

Konsekuensia husi resignasaun Maun Xanana 

Maun Xanana laos deit ministru ka membru governu baibain, maibe mos nudar “primeira pessoa” iha governasaun. Nudar ministru Defeza no Seguransa ne’e ministro baibain hanesan ho sira seluk, maibe nudar PM ne’e hanesan “ulun” governasaun. Se “ulun” labele funsiona ho normal, klaru katak isin-lolon mos mate. Ne’e duni, se Maun Xanana deside atu resigna, maka automatikamente “isin lolon” (V Governo) mos mate, hanesan preve iha Art. 112.1.b) CRDTL. 

Bainhira PR TMR aseita surat resignasaun husi PM Xanana, maka ministro sira seluk lalika halo despedida ba PM, maibe automatikamente despedidu tiha ona. Ida-ida halot ninian sasan partikular husi gabinete no la persiza halo fali “show iha TVTL”. 

 Agora, bainhira mak membru governu sira bele halot sira-nian sasan husi gabinete ministro? La hanesan ho senariu remodelasaun, iha senariu ne’e, molok membru governu sira seidauk hetan anunsiu husi PR kona-ba aseitasaun karta resignasaun husi Maun Xanana, maka sira tenki servisu baibain to’o momentu hetan anunsiu ofisial. Anunsiu ne’e mos bele deit PR la aseita resignasaun PM, nune mos bele aseita. Se PR TMR aseita karik, sira mos tenki servisu nafatin to’o “ultimo dia”, laos hanesan agora ne’ebe membru governu balu baruk ona atu servisu ka halao fali servisu partidu – entertantu sira sei kontinua simu salariu husi estado no gaza fasilidade estado. 

Tuir lia-anin, segunda semana fulan Fevereiru 2015, bazeia ba karta ofisial PM Xanana, maka PR TMR tenki halao “mandatu” konstitusional tuir Art. 91.1.b CRDTL hodi konvoka Concelho Estado atu diskute kona-ba surat resignasaun husi PM Xanana Gusmão. Iha reunian ne’e, PM Xanana ne’ebe mos nudar membru ida mos ba Concelho Estado (Art. 90.2.c CRDTL) sei partisipa hodi hato’o opiniaun molok PR TMR hasai desizaun simu ka lae pedidu resignasaun (Art. 112. 2 CRDTL). 

Lia-fuan “PR bele demite PM” (Art. 112.2 CRDTL), implisitamente mos signifika “la aseita demisaun”. PR TMR mos bele tetu opiniaun husi Concelho Estado no deside “la aseita” resignasaun husi PM Xanana Gusmão, nune mos bele aseita. Ne’e duni, posibilidade ne’e rua, laos uniku (aseita deit). Bele deit, Concelho Estado tetu termu mandatu V Governo ne’ebe efetivamente menus husi tinan rua, nomos estabilidade funsionamentu instituisaun demokratiku, hodi deside la simu pedidu resignasaun PM Xanana. Se opsaun ne’e mak PR TMR foti, hakarak ka lakohi PM Xanana tenki fila ba halao servisu baibain hodi kontinua fali senariu remodelasaun. 

Se PR TMR foti desizaun ba opsaun “simu pedidu resignasaun”, maka automatikamente demisaun ba V Governo, no tuir fali tama ba prosesu edifikasaun ka konstituisaun VI Governo ne’ebe ninian regras bazeia ba Art. 106.1 no 85.d CRDTL. 

Posibilidade VI Governo Konstitusional 

Bainhira PR TMR ho konviksaun deside simu resignasaun husi PM Xanana Gusmão no demite V Governo, maka ministro sira bele halot dadauk sira-nian sasan no fila ba vida profesional ka fila fali ba PN (ba sira ne’ebe eleitu iha 2012 nudar membru parlamentu). No tuir fali, prosesu ba konstitui ka harii VI Governo hahu. Prosesu harii VI Governo la tenki husi rezultadu eleisaun jeral. Tuir Art. 86. f & g CRDTL, sei iha tempu loron 60 atu PN no PR harii governasaun foun (Art. 106.1 CRDTL). 

Se bainhira durante loron 60 ne’e mak PN failla propen kandidatu PM, ka PR la konsege hili entre kandidatu husi PN atu sai ba PM ba VI Governo (tanba ho razaun falta konfiansa ba kandidatu sira), maka ho razaun hodi asegura funsionamentu instituisaun demokratiku, PR sei disolve (membubarkan) PN, hodi nune ita tama fali ba senariu Eleisaun Antisipada nudar faze inisial ba formasaun VI Governo. Eleisaun hili membru PN foun, hodi PN propoen fali kandidatu PM foun ba PR hodi hili. 

Tuir ita-nian konstituisaun, la koñese susesaun ka substituisaun definitivu PM iha governasaun ida, hanesan rumores ne’ebe espalla iha publiku katak PM Xanana hakarak Dr. Rui Araujo atu substitui nia. Entertantu, kargu Vice PM laos substitutu definitivu ba PM, maibe nudar substituisaun provizoriu ka “delegasaun poder” husi PM ba termu balu (tempu ka portfólio). No Vice PM labele troka fali hodi sai PM ba VI Governo (karik tanba razaun PM mate/falecido), tanba tuir Art. 112.1.c CRDTL, se PM definitivu mate, maka ne’e mos nudar kondisaun ba demisaun governu. 

Se nune, bainhira PR TMR simu resignasaun Xanana nudar PM, maka prosesu fila fali ba PN hodi aliansa maioria parlamentar (tenki aliansa parlamentar, tanba laiha partidu ida mak hetan asentu maioria simplis) propoen ba PR kandidatu PM foun. Iha faze ne’e, depende tebes dinamika iha PN. Aliansa ezistente (BKG) bele kontinua nudar “maioria parlamentar” ka bele mosu aliansa foun (CNRT ho Fretilin ka Fretilin ho PD + FM). Se molok loron 60 mak PN konsege konkorda ba kandidatu PM foun no PR TMR mos konsege hili ema ne’ebe nia konfia husi kandidatu PN, maka la nesesita atu tama ba eleisaun antisipada. PM foun bele hamosu hodi lidera VI Governo durante periodu tinan 2 (2015 – 2017).

Se deit mak eskollidu nudar PM foun, nia iha direitu prerrogativa (previleiju) atu hamutuk ho PR TMR hili membru governu foun (Art. 106.2 CRDTL) no laos fali ema ne’ebe laos ona PM (demitidu) mak deside se-se deit mak atu sai ministro hanesan rumores ne’ebe espalla hela iha publiku. 

Dili, 8 Fevereiru 2015 

Jose Luis de Oliveira 
Aktivista Direitu Umanus no Pro-demokrasia ne’ebe ha’knaar-a’an iha AJAR (Asia Justice And Rights)
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.