domingo, 16 de agosto de 2015

Biografia Saudozu Mauk Moruk Ran Nakali Lemorai Teki Timor

.

Timor Hau Nian Doben simu biografia via mensajen ida - 16 de agosto de 2015

MORIS NO FAMILIA

Saudozu Paulino Gama (Mauk Moruk Ran Nakali Lemorai Teki Timor), moris iha loron 22 de Junho de 1955 iha Aldeia Lau-hare, Suku Saelari, Posto Administrativo Laga, Municipio Baucau. Oan husi Aman  Vitor  Gama no Inan Maria do Carmo Ximenes. Saudoso Kamarada Mauk Moruk oan ba dala nen husi maun alin nain hitu (7). mak hanesan tuir mai ne:

1.Domingas Gama, (Matebian)
2.Cornelio da Conceicão Gama (L-7 Komandante Falintil iha Fronteira norte hamutuk ho sarjento Aquilis Freitas iha Balibo 1975, L-7 Assume kargu militar ikus liu nudar 2o komadante regiao 3 iha Kruzeiro rai klaran hafoin muda husi sub-regiao luar).
3.Julieta Gama, (Matebian)
4.Carolinho de Jesus Barbosa (Loi Rubi, 1o Komadante pelotão Capase, mate iha tinan 1979 wainhira asaltu bataliaun 141 iha fatin kouwaidana, fronteira entre Saelari no Laivai, iha atake ne’e Falintil sira konsege rechola kilat lubuk ida), 
5.Pedro Ximenes Gama (Kadomi, Assistente Politiku, Mate iha Lospalos, Laleno),
6.Paulino Gama (Mauk Moruk Ran Nakali Lemorai Teki Timor)
7.Agostinha Gama.(Matebian)

Saudozu Kamarada Mauk Moruk kaben ho Saudosa Buibere Esperanca de Sousa (tesi nia ulun iha Waime (Venilale) hodi lori nia Ulun ba Laga no isin TNI soe lakon) no nia oan nain rua Paulito mate iha Laivai no Betoni mate iha komarka Venilale.  Depois de saudoza Esperanca de Sousa mate saudozu kaben fila fali ho Sra. Joana de Sousa Gama no nia oan hamutuk nain tolu mane rua feto ida mak Paulito Gama, Betina Gama no Betino Gama. 
  
SAUDOZU KOMESA ESKOLA

Saudozu Camarada Paulino Gama ((Mauk Moruk Ran Nakali Lemorai Teki Timor)) komesa tama eskola primaria iha posto Administrativo Laga, iha tinan 1960 ate 1963 (ABC to’o  3o klase), Iha Tinan 1964 kontinua eskola 4o klase iha Bani-Waga (Fatumaka), Depois de remata nia estudo nivel edukasaun Primaria nian, Saudozu kamarada kontinua nia estudo 1o Ano to’o 2o ano iha Seminario Dare, husi tinan 1965 to’o 1967. Saudozu halo Problema iha seminario Dare depois padre hasai Saudoso kontinua fali nia estudo iha eskola Particular Dili to’o remata 5o ano ne’ebe hanorin husi professor Francisco Xavier do Amaral iha tinan 1969. Depois de akaba nia estudo Saudozu Camarada komesa hanorin lian ingles iha escola partikular  Bidau Mota Klaran Iha tinan 1971. 

INVOLVEMENTO PARTIDO POLITIKU NO FALINTIL (1974)

Hafoin Revoluҫão de cravos akontese iha dia 25 de Abril de 1975, Timor oan sira komesa hari’i assosiasaun politiku iha Timor Leste Saudozu Mauk Moruk involve an iha Partido Fretilin. Wainhira UDT lansa golpe, saudozu assume komadante milisia Fretilin nian no hamutuk Timor oan seluk iha Fretilin no Falintil hodi halo kontra golpe. Saudozu no komadante Aquilis Freitas ho nia kompaneiro da luta sira seluk konsege duni UDT to’o iha fronteira Balibo. 

Iha fulan Dezembru 1975 inimigo konsege halo perseguisaun  iha fornteira balibo no Saudozu Mauk Moruk ho nia kompaneiro da luta sira komesa halo rekua tuir dalan to’o iha Atabae no sai husi atabae to’o iha Hatulia, Ermera, Aileu hodi hasai dadur sira husi partidu UDT nian iha kadeia to’o iha same, depois Sadozu Mauk Moruk lori sai dadur sira husi Same, Natarbora, Luka, Viqueque, Watulari, Watukarbau, Baguia ba to´o iha Laga. Iha loron 14 fulan Janeiru 1976 Saudozu komesa destaka ka estabelese forsa kompania ida ho naran Brigada Movel iha Saudozu Mauk Moruk nia uma rasik (Ira-afa), Saelari, Laga, iha momentu ne 1o komandante movel mak saudozu Mauk Moruk no 2o komandante Saudozu Antonio Kalohan ho Forsa hamutuk neen nulu (60) inklui armas funu nian mak hanesan Basoka ida, metralhadora ida no kilat lima nulu resin walu (58).

Iha tinan 1976 Comite Central Fretilin (CCF) deskonfia Saudozu Paulino Gama  (Mauk Moruk Ran Nakali Lemorai Teki Timor ho Aquilis Freitas muda nia Kargu Komandante ba fali Kolaborador. Uainhira inimigu komesa sa’e ba Waibuitai, CCF entrega hikas fali kilat ba saudozu hodi halo kontra atake hasoru militár Indonesia (tiru malu), iha momentu ne’e Saudozu assume fila fali nia Kargo nudár Komandante.

 Iha tinan 1977 CCF deskonfia dala ida tan saudozu Mauk Moruk ba Presidente Francisco Xavier do Amaral hodi hasai nia Kargo husi Komandante ba fali kilobravo too base de apoiu rahun. 

 Uainhira base de apoiu rahun iha tinan 1979 saudozu foti fila fali inisiativa hodi re-organiza nia maluk Falintil sira tomak iha area Laga, iha momentu ne’e Saudozu Mauk Moruk ho nia soldadu sira konsege prepara kondisoens hodi konvida Komandante sira tomak husi regiaun hotu-hotu mak hanesan komadante Daitula, Rosito, Hudu, Hunu, Xanana no komadante sira seluk hodi halo konvoka reniaun ida iha Deilari (Laga), ikus mai konsege realisa konferénsia iha Maubai, Lacluta iha dia 3 de marsu de 1981. Iha konferénsia ne nomeia saudoso Mauk Moruk sai membru CCF segundo gerasaun, depois de loron hat liu nomeia tan saudoso Mauk Mauk sai komandante Brigada Vermelha, no depois de komadante em sub-chefe estado maior Dinis Carvalho (Nelo) mate saudosu Mauk Moruk assume hikas tan kargu komadante em sub-chefe estado maior.  

KONFLITU IHA AI-LARAN

Hafoin membru komité Central Fretilin nia mate hotu, Xanana ho lider sira seluk sei moris inklui Hodu, Hunu no lider sira seluk halo konferénsia reorganizasaun rezisténsia nia. Iha konferénsia Maubai ka Laline ne’e estabelese estrutura luta foun ida. Maibe iha fulan Setembru 1984 Xanana Gusmao halo enkontru iha Liaruka hodi hahú provoka krize Politika Militar ne’ebe Xanana sempre temi restruturasaun radikal. Xanana Gusmão viola prinsipiu báziku diretiva no koletivu Fretilin nia hodi unilateralmente Des-cargo Kilik, Mauk Moruk, Ologari, no nain rua seluk Xanana nomeia an rasik hodi sai responsavel principal ba dirasaun tomak inklui Xanana nomeia an rasik sai Brigadero Jeneral Falintil nia no nomeia ema seluk sai komandante unilateralmente.

Bazeia ba krize ne’ebe Xanana ho nia grupu halo mak komandante Brigada Vermelha ne’e deside tun mai vila hodi evita konflitu tiru malu ka hanaruk konflitu entre rezisténsia iha ailaran. Ho rasaun ne’e Saudozu Mauk Moruk ba luta hamutuk fali ho inan aman sira ne’ebe hela ona iha militár Indonezia nia domíniu. ho nune’e saudozu Mauk Moruk tenke liu husi kordaun militar indonesia nian iha dalan maibe laos rende ba militár Indonezia.  

INVOLVEMENTU LUTA IHA DIPLOMASIA

Tinan 1985 Saudozo Mauk Moruk tun mai vila no  militár Indonesia lori saudozu Mauk Moruk ba Jakarta Indonesia no kastigo iha kuartel jeral komando nian, nune’e nia organiza estudante Timor oan sira nebe hala’o estudo iha Indonesia, saudoso Mauk moruk buka dalan sai ba liur, Saudoso Tama iha embaixada Olanda konsege sai too Portugal. tama iha Frente Diplomatika Hamutuk ho nia Kamarada sira Frente Diplomatika. Saudozu Mauk kontinua halo kampania iha liur kona ba Timor Leste nia ukun an inklui halo deklarasaun iha alto komisariu direitus umanus ONU nian kona ba krime graves kontra umanidade nian iha timor Leste durante okupasaun illegal. Tuir saudozu Mauk Moruk nia kolega eis. jornalista radio Netherlands Aboeprijadi Santoso hatete katak alen de Jose Ramos horta no Jose Amorim Dias saudozu Mauk Moruk mos sai nudar fonte principal ida hodi halo kampania ba Timór Leste nia independénsia ba radio nedherland. 

DURANTE FILA MAI TIMOR-LESTE NO HARII CRM (CONSELHO REVOLUÇÃO MAUBERE)

Hafoin Mauk Moruk halo luta naruk iha liña luta frenti diplomasia nia. Iha tinan 2004 Mauk Moruk ho nia família fila husi Olanda mai Timor-Leste. Durante iha Timor-Leste Saudozu Mauk Moruk  ho nia maun L-7 halo kontaktu lubuk ho lider Timor oan sira seluk inklui Xanana, Taur Matan Ruak, Luolo, Mari Alkatiri no sira seluk atu rezolve problema konflitu iha ailaran maibe esforsu hirak ne’e negativu. Mauk ho nia família fila husi Timor-Leste ba Olanda bainhira sofre esforsu permeiru la susesu.  Iha tinan 2009 Mauk ho nia família mai dala ida tan iha Timor-Leste hodi tenta kontaktu ho lider sira hanesan temi iha leten maibe kontinua laiha vontade atu rezolve problema refere no Saudozu Mauk fila ba Olanda.

Tinan 2013 Mauk Moruk fila husi Olanda mai Timor-Leste no hamutuk ho eis Falintil, faluk oan kiak sira estabelese Konsellu Revolusionariu Maubere hodi lori sai asuntu konflitu iha ailaran, injustisa no violasaun direitus umanus ba públiku. 

Aktu harii KRM no deklarasaun hirak ne’ebe Mauk ho nia grupu halo nudar valorizasaun ba liberdade espresaun ne’ebe konsagra metin iha Konstituisaun no lei sira Timor-Leste nia inklui konvensaun Internasional sira ne’ebe Timor-leste hadere an ba. Ukun nain sira ne’ebe ukun Timor-Leste iha momentu ne’eba senti la seguru tanba ne’e kaer Sausozu Mauk tama kadeia inklui Parlamentu Nasionál halo Resolusaun hodi haruka forsa konjunta hamutuk buka no duni tuir Saudozu Mauk Moruk ho nia grupu até oho saudozu Mauk Moruk iha dia 8 de Agostu de 2015.

Saudozu Mauk Moruk mate iha forsa Armada ne’ebe nia rasik mos hola parte prinsipál ba harii. 

Saudozu Mauk mate kruelmente tanba tiru dodok tebes hanesan terrorista no kriminozu boot. Mauk nia mate mos nudar prolongamentu ba solusiona kazu konflitu iha ailaran no aumenta problema ba jerasaun foun sira nia memória iha tempu naruk. 

Familia halerik no tanis ho husu hamulak ba Na’in, fatuk lulik, Rai lulik no mos ba saudoso sira nebe mak mate, Rihun atus rua resin.Saudoso Mauk Moruk no nia alin sira mate ho kilat musan RDTL nian.

Adeus, adeus, adeus Saudozu kamarada Mauk Moruk.

A luta Kontinua! 
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.