terça-feira, 23 de agosto de 2016

Preokupasaun komunidade sira nian kona-ba lei pensaun vitalisia iha diálogu komunitaria S.E. Prezidente Repúblika ho komunidade sira Suku Leber no Suku Oeleu iha Munísipiu Bobonaro

.

Transkrisaun hosi vídeo Presidência da República nian

Preokupasaun komunidade sira nian kona-ba lei pensaun vitalisia iha diálogu komunitaria S.E. Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak ho komunidade sira Suku Leber no Suku Oeleu iha Munísipiu Bobonaro.

Irene Moniz: Ha’u nia preokupasaun kona-ba lei pensaun vitalisia nian ne’ebé agora dadaun atu halo alterasaun. Ho lei ne’ebé mak atu halo alterasaun ne’e ami husu ba Sua Exelensia atu bele minimiza salariu ba eis titulares sira, sebele salariu eis titulares sira nian tengke diferente 50% ho membru governu no deputadu sira ne’ebé mak sei ativu servisu hela. Tamba ne’e hakarak rekomenda deit sebele pensaun vitalisia nian ba deit primeira legislative, segundu no terseiru tuir fali mai ne’e la presija hetan osan pensaun vitalisia ninian. Tamba ita nian membru governu no deputadu sira to tinan lima sira sempre troka malu, iha balun mak tun iha balun mak sae, ho ida ne’eiha loron ikus mai eis titulares mak sei domina iha ita nia nasaun ne’e nia laran e osan barak mak sei estraga ba iha eis titulares sira e ho nia impaktu sei estraga dezonvolvimentu iha ita nia rai doben Timor Lorosae.

Ha’u nia naran kompletu Alvaro do Rego, reprezenta juventude Suku Oeleu nian, failansu kona-ba lei pensaun vitalisia nian to ohin loron mandatu politika tinan lima ida ne’e besik ona, sura fulan deit remata ona hanesan Nai Liurai, Aman ba Nasaun ida ne’e aproveita hato’o lia dadolin ida ne’e atu nune’e bele iha tempu badak diskuti tok sa fukun saida mak to ohin loron seidauk hetan rezultadu preokupasaun hirak ne’e antes ita atu lori povu ne’e hakat tan ba oin, ne’e hanesan signifika ita bele fo bosu ba grupu elit politika ou parte balu deitwainhira ita atu liberta povu iha nasaun soberanu ne’e. 

Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hatan ba preokupasaun komunidade nian kona-ba lei pensaun vitalisia.

Hau nia oan Irene ohin dehan lei pensaun vitalisia bele hatun ba 50% ka lae?

Ha’u hodi bainhira dehan hapus hotu, mesmu ha’u hatene katak Prezidente nian sira tau ba 100%, mais ha’u dehan hapus! tanba saida? ne`e kria parazetismu,ita bo`ot sira hare`e ai ida moris fali iha ai ida nia tutun ne`e, se bo`ot sira mak haree ona hanesan ne`e ezemplu sai ida mak fo ba ki`ik sira, i dehan ki`ik sira tenki servisu makas i depois nia toba deit iha uma simu deit. Iha direitu telefone, iha direitu kareta, iha direitu ba liur, iha direitu ba ida ne`e, iha direitu ba ida ne’eba, hapus i hau hatete ona katak aban bain rua sira haruka mai, ha’u veta, ha’u haruka fila-fali deit.

Koa hotu, desde laos ida konstituente mai to agora, koa hotu, hotu-hotu ba servisu mak han, ne`e para parazita ne`e fo ezemplu diak, ha’u halo funu iha ailaran tinan 24, mai deputado ida tinan tolu, tinan ha`at, manan liu fali ha’u, ha’u la aseita ida ne`e, ha’u Prezidente tinan lima deit manan liu fali Veteranos 24 anos, ha’u be halo funu tinan 24 anos ne’e, entaun ne`e so bulak mak bele asseita ida ne`e. Ne`ebé agora ha’u nia tempu sira haruka mai ha’u veta tiha depois ami sei koalia, mais lalika simu, koa hotu, uma estadu mós la bele hela iha uma estadu, ba halo rasik uma mak hela hanesan ne`e para fó ezemplu ba povu, se lae koalia-koalia mais iha kotuk halo fali ida, ne`e la bele, ne`ebé alin la iha 50%, ba ha’u ne`e hapus total, telefone mós la iha, uza rasik ninia, kareta mós la iha, sosa rasik mak sa`e, la iha lao ain, ha’u hanoin ida ne`e diak liu.

Hodi bainhira ha’u iha ne`ebé mak ha’u hatete, ita fó hahan bikan ida mak ita basa tuir ita nia hasan ne`e ita moe ne`e, ami uluk kuandu iha ailaran, na`an aten ne`e oho mai tanba ki`ik oan ne’ebé fo ba bo`ot sira deit, entaun iha soldadu ida dehan hanesan ne`e, na`an aten ne`e bainhira mak bo`ot para to ita sira ki`ik ne`e, agora kiik deit hanesan ne`e la bo`ot entaun bo`ot deit mak han, ida ki`ik la han ona, i tebes naan aten bo`ot ne’ebé atu fahe hotu ne`e la iha, ne`ebé sempre ki`ik ne’ebé bo`ot sira mak han deit ne`ebé informa ba imi.

Hodi bainhira ha’u iha Ainaro, ha’u dehan hapus total, Prezidente sente katak ne`e moe bo`ot, depois ita kria, ita hatudu katak ita luta nain, funu hotu ita toba deit, han deit, iha ema balun que funu liu ita, terus liu ita, nia kontinua padese, ne’e la bele, ne`e la justu, tanba ne`e ha’u sei veta.

Maibe como sira kompak ne’ebé haruka kedua ne`e ha’u sei promulga tanba la promulga sira lori ha’u ba tribunal, mais besik ona ne`e ha’u hanoin sai sedu mós diak, ne`ebé Prezidente sai sedu mós la tauk ona ne`e tanba besik ona.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.