terça-feira, 13 de junho de 2017

PROGRAMA DALAN BA ELEISAUN PARLAMENTAR-TVE HO PREZIDENTE PLP, BELUN BOOT TAUR MATAN RUAK PARTE II: PERGUNTAS HOSI TELESPETADORES VIA TELEFONE

.

Partido de Libertasaun Popular - Facebook

PROGRAMA DALAN BA ELEISAUN PARLAMENTAR-TVE HO PREZIDENTE PLP, BELUN BOOT TAUR MATAN RUAK

PARTE II: 
PERGUNTAS HOSI TELESPETADORES VIA TELEFONE

• João, Taibessi
Hanesn ohin Prezidente PLP, Sr. Taur Matan Ruak dehan katak bainhira PLP hetan konfiansa, sei halo mudansa, ha’u-nia pergunta mak ida ne’e, tebes duni ka lae kuandu povu fó fiar duni ba PLP, PLP halo mudansa radikal ka lae? Ne’e ida. Ida seluk, ita-nia sistema ne’ebé lao daudaun ne’e semi prezidensialista, objetivu PLP atu muda ba Prezidensialista, se PLP hetan konfiasa maioria, PLP bele duni realiza ida ne’e ka lae?

TMR: Maun João, obrigadu ba perguntas. Primeiru maun João husu tebes ka lae halo mudansa? Tebes, tanba ha’u mós baruk tiha ona apá, ne’ebé ita sei halo mudansa, nune’e la iha duvida, se la iha duvida ita halimar ho ita nia an. Segundu ha’u defensor ba sistema prezidensialista mas ne’e la’ós prioridade ba ha’u agora, talves bele ikus, primeiru prioridade mak ne’e, fahe rikusoin hanesan, fahe oportunidade hanesan, tanba ita hotu baruk ona maun Joao. Obrigadu.

• Pedro, Surikmas
Boa Noite ba Sr.Taur Matan Ruak, ita-nia programa ne’ebé ohin ko’alia kapas tebtebes i ha’u haree ba periodu ukun governu ida ne’e, liuliu kona-ba administrasaun públika ne’e ita haree sabraut tebtebes. Ha’u hakarak husu de’it ba Sr.Taur Matan Ruak nia hanoin maizumenus estartegia saida mak PLP uza para halo di’ak liutan intermus de administrasaun públika ninian?

TMR:Em primeiru lugar ha’u hakarak hateten katak, ha’u respeitu tebes ita-nia funsionariu sira iha funsionalismu públik, sira hanesan mós ita, sira mós iha mehi ida, sira halo esfórsu maka’as loos para bele fó sira nia kontribuisaun hodi dezenvolve ita-nia nasaun, soke sira ne’ebé lidera mak sala, iha improvisaun polítika maka’as, dala ruma mistura polítika ho serbisu teknik. Soladau hotu hanesan mas depende ba Jeneral ne’e, se Jeneral ne’e iha vizaun, iha kapasidade lori soldadu sira bele manan mas Jeneral ne’e la iha nosaun ida entaun problema boot, ne’ebé funsionalismu públiku la sala, agora ida be lidera sira, liuliu governu sira mak sala, tanba sira la iha nosaun oinsa mak kria sistema ida di’ak para ke ita-nia ema, ita-nia rekursu umanus sira ita uza máximu, ita tama tiha ona iha abitu ida ke ita sempre fó sala ba funsionalismu públiku sira, sira be iha karik ne’eba, ha’u komprimitiu i ha’u tinan 5 hanesan Prezidente apresia sira-nia serbisu, ha’u haree ha’u-nia staff sira uluk iha Palasiu iha balu ke tama 5 oras, ne’e buat ida fóra de normal, ne so Timor mak iha ida ne’e, karik PLP mak manan, ami hakarak fó oportunidade ba sira hotu para teste sira nia kapasidade, ita iha rekursu ita labele desmantela ita nia an.

• Matias, Comoro
Kalan di’ak ba Prezidente PLP, ne’ebé mai ho programa ida ke di’ak tebtebes, ha’u iha perguntas rua ke hakarak atu husu ba Prezidente PLP Sr. Taur Matan Ruak. Ida oinsa mak ita bele dezenvolve ita-nia ekonomia ne’e para atu bele fó benefisiu ba ita-nia povu sira, tanba realidade agora daudauk hahuu hosi Primeiru Governu to’o mai Governu atual, depende liu ba iha mina. Oinsa mak PLP karik manan, estratejia saida mak atu uza hodi dudu ita-nia ekonomia para bele subtitui mina ne’ebé tinan barak Governu sira liuba dependente. Ida fali kona-ba edukasaun, se PLP manan karik sistema edukasaun saida mak PLP halo para bele dezenvolve edukasaun? Obrigadu.

TMR:Ha’u tenta responde maun Matias nia pergunta. Em primeiru lugar ha’u hakarak fó uluk modelu dezenvolvimentu iha mundu. Iha mundu iha modelu dezenvolvimentu haat, modelu liberal, ne’e uza iha EUA, segundu modelu dezenvolvimentu Europa nian ke konsentra ba industria, tuir mai modelu dezenvolvimentu ida ke Xina mak uza, Vietnam ou pais sira ne’ebé komunista/sosialita sira uza ne’ebé investimentu barak liu mai hosi estadu, empreza estatais, i emprezas medias i kiik ne’e na baze de kooperativa, i iha modelu dezenvolvimentu ida ikus ne’e ke ema hanaran modelu dezenvolvimentu verde.

Modelu dezenvolvimentu ida ne’e PLP ami hakarak opota ba ida ne’e, dezenvolvimentu ida ne’e nia karakteristika saida? Em primeiru lugar investe liu ba iha seitor primariu, hanesan agrikultura no peskas, tuir mak edukasaun, saúde, abitasaun i ba liga liu ba buat ne’ebé ba bem estar sidadaun sira nian i nia labele fó impaktu maka’as ba ambiente, hanesan mós turizmu, i entaun dezenvolvimentu ekónomiku saida mak ita hakarak tuir? Ezatamente mak ida ne’e, dezenvolvimentu verde.

Ita haree Singapura, pais ida ke la iha mina, la iha gas, la iha rekursu naturais mas bem susedidu iha Azia, liuliu tanba saida, nia investe maka’as iha nia ema, edukasaun nu’udar sira-nia preoridade ba sira nia ema, priproidade numeru dois ema i prioridades numeru tres ba sira-nia ema, i Timor iha la’ós de’it ema mas iha mós rekursu sira seluk, problema ita-nian é ke investimentu la sufisiente não é. Ha’u kuandu Prezidente da Repúblika ha’u veta orsamentu i ezije atu aumenta orsamentu ba iha edukasaun, tanba edukasaun ita-nian foin 6% enkuantu iha Azia ne’e ema nian liu 10% ba leten, entaun target ita-nian saida? Saida mak ita hakarak, se bele ita konsege tau 10 ou 15% OJE ba edukasaun ne’e ha’u hanoin susesu boot ida, tanba ita investe ba estrada, investe ba aeroportu investe ba buat hotu mas se ema ita la investe nia kakutak entaun dezenvolvimentu ida ne’e la benefisia timoroan, bele benefisia ema hotu mas menus timoroan sira.

Ita haree de’it hanesan iha Oecusse, Oecusse populasaun 65 mil abitantes, ita gasta besik ona 400 liu milloins iha ne’eba mas sira kontinua deskontenta nafatin, tanba saida, 60% ne’e analfabetu, ita la investe ba ema. mas investe fali ba aeroportu ba buat boboot mas depois edukasaun lala’o, ne’ebé ha’u hanoin Maun Matias nia hanoin ne’e loos i ha’u-nia partidu kompremetidu loos para investe liuliu ba edukasaun, la’ós de’it ida ne’e mas ne’e preoridade ida acima de preoridade.

• Leo, Aimutin
Boa noite, ha’u-nia perguntas mak ne’e oinsa polítika PLP nian se karik PLP ba ukun, polítika saida mak PLP halo atu kontra sistema familiarismu ne’ebé ohin nakonu iha ita-nia rai doben Timor-Leste. Segundu oinsa Polítika PLP nian ba edukasaun, polítika siada mak PLP sei halo atu nune’e labele halo diskriminasaun ba iha bolsu estudu, realidade ohin loron akontese Governu fó oportunidade liu ba milisi sira-nia oan no otonomia nia oan ba bolsu estudu, maibe ba ema veteranus, kbiit laek no faluk sira-nia oan sai bainaka ba nia rain rasik, ida ne’e mak ami-nia preokupasoins boot, se karik PLP ba ukun tenke ser hadia sistema sira ne’e, ha’u-nia pergunta mak ne’e de’it obrigadu.

• José, Komoro
Boa noite maun boot, lakeru diki diki lakeru dikin, loroba loro mai lakeru dikin. Hanesan jovem ida ha’u haree governu ne’e laran moras loos maun, tanba lorolorn ita han lakeru dikin mal fali, ne’ebé se karik povu Timor fó fiar ba ita, hanesan juventudi ha’u hakarak husu de’it saida mak maun hakarak halo ba nasaun ne’e halo de’it ba maun, importante di’ak ba rai ida ne’e. Segundu atu fó hanoin fali ba maun katak durante tinan lima toos sira ne’ebé kuda hela de’it lakeru ne’e haree ba maun muda tiha kuda fali buat seluk ba. Obrigadu.

• Julio, Bairo Pite
Ohin Prezidente PLP ko’alia kona-ba moris di’ak ba povu, ha’u hakarak husu kona-ba situasaun traballadores sira-nian, tanba tuir lei traballu nr. IV, salariu mínimu mak $115.00, agora relasiona ho lei ida ne’e, PLP haree katak lei ne’e granate duni ekonomia ida di’ak ba ita-nia povu ka lae? Se lae, polítika saida mak PLP sei halo atu bele fó garantia di’ak ba ita-nia traballadores, ne’e primeiru. Segundu
Ita iha Timor bolu mós traballador doméstika (Pembantu rumah tangga), iha lei ne’e rasik la define kona-ba traballador doméstika, ezemple ema ida ba serbisu serve iha ema seluk nia uma mas balun simu de’it $50.00, sa polítika ida mak PLP hanoin hetan atu rezolve situasaun ne’e?

TMR: Uluk nana’in ha’u ba perguntas maun Leo nian hosi Aimutin. Primeiru ko’alia kona-ba KKN, halo nusa mak kombate KKN, kombate KKN iha dalan rua, ida ita loke oportunidade barak para bele hotu-hotu hetan fatin ba serbisu, ida seluk halo sinsibilizasaun maka’as defini regras klaras para ke ema labele fasilita malu, tenke rigorozu. Segundu ko’alia kona-ba bolsu estudu, kona-ba bolsu estudu iha tinan lima ha’u hanesan Prezidente Repúblika, ha’u husu ba Ministeriu Edukasaun fó lista ba ha’u atu haree, to’o ha’u sai tiha de’it lista ne’e ha’u la haree, ne’ebé ha’u la hatene sira subar saida ba ha’u, ha’u mós admira, maibe ha’u defende estadu numínimu bele fó bolsu estudu ba familia ida, kada familia ida oan ida ke ba universidade hetan bolsu estudu, liuliu sira ne’ebé la iha kbiit rasik atu bele kontinua sira-nia oan ba universidade, tanba karik kada familia ida iha ida mak hetan boslu estudu no iha garau universitariu, nia hetan serbisu di’ak, nia bele ajuda fali nia alin sira iha uma laran para hetan mós oportunidade. Ha’u hanoin ho ida ne’e, bele mós kombate diskriminasaun, favoritismu ne’ebé ohin loron la’o iha ita-nia rain.

Maun Jose nian:Ohin dehan karik maun hakarak halo saida halo de’it ba, ha’u hanoin la loos, ha’u hakarak halo buat ne’ebé imi hakarak no imi gosta duke buat ne’ebé ha’u hakarak, ida ne’ebé ha’u hakarak mak ha’u halo tiha ona iha ai-laran, halo tiha iha Jeneral tinann 10, agora ne’e halo buat ne’ebé imi (povu) hakarak, tanba ne’e ha’u-nia tempu rohan ne’e ha’u hakarak serbí tan dala ida ba Timor no ba timoroan sira, presta ha’u-nia kapasidade ne’ebé sei iha ba dezenvolvimentu ita-nia rain, dezenvolvimentu ekonómia familia sira-nian.

Maun Julio hosi Bairo Pite, ohin dehan salariu báziku ne’e halo nusa.Bom, ha’u uluk sei iha fórsa, kuandu Governu kontaktu ha’u para aumenta salariu fórsa sira-nian, ha’u husu sira atu halo buat rua, ida halo levantamentu kona-ba kustus de vida, tanba se o la hatene kustus de vida oinsa mak o bele aumenta ema nia osan, segundu tenke haree iha Azia ne’e salariu mínimu ne’e nusa, i Timor nian oinsa? So ita iha rua ne’e mak ita bele defini polítika ida klaru kona-ba salariu mínimu, selae ita aumenta tanba ita hakarak de’it.

Segundu tanba saida mak ita-nia inan feton sira, dala ruma serbisu pembantu nia manan oituan de’it. Ha’u fóin daudauk ba Oecusse, ha’u hetan kondutor ida, nia kondutor kareta fuso roda 10, serbisu iha aeroportu Oecusse, nia dehan ba ha’u maun, ha’u manan loron ida $5.00, fulan ida $150, ne’e ba ema ne’ebé lori kareta fuso, ha’u-nian labarik balu serbisu iha ha’u-nia uma manan ho nia hanesan, ha’u hanoin fali i ha’u husu nia tanba saida ita boot aseita, tanba serbisu la iha ne’e maun, ita feen oan mós presiza han, ne’ebé pasensia de’it ona, entaun normalmente serbisu la iha sira pasensia mesmu em troca de megalha, troka salariu ida mizeravel, maibe nia aseita tanba la iha opsaun tanba la iha dalan seluk ona. Iha Oecusse iha katuas sira balun dehan iha Oecusse ne’e sira prefere mate duke ba husu hahan ba ema seluk. Ha’u impresionadu ho ida ne’e. Ne’ebé ha’u hanoin saida mak ita tenke halo e loke oportunidade barak, ami-nia manifestu polítiku hateten “Fahe riku hanesan, fahe oportunidade hanesan”, dezenvolvimentu Timor ne’e dala ida de’it la’ós halo tiha Oecusse, tinan 20 mai mak halo tan iha Baucau, to’o Baucau katuas sira hanesan ha’u mate hotu ona, nia la hetan ona, satan oan sira mós idade ba beibeik, ne’ebé ha’u hanoin ita la iha tempu. Loke oportunidade barak para bele kompetisaun ne’e di’ak no oferta pelayanan mós di’ak liutan.

• Loro, Raikotu
Atu husu de’it Jeneral, ohin ko’alia kona-ba salariu, ha’u hakarak halo ballansu, karik PLP manan polítika saida mak sei halo, tanba agora dadauk ita haree apontamentu polítika sira iha Ministériu barak mai ho sira-nia pakote, maibe oinsa mak ita atu fó motivasaun ba ita-nia FP, tanba entre apontamentu ho FP la iha ekelibru salarial, entaun oinsa PLP nia polítika ba ida ne’e?

• Jeronimo, Komoro:
Kalan di’ak ba Prezidente PLP, ha’u iha perguntas ida, sekarik PLP ba lidera governu sei halo nafatin programa hanesan uluk Ita Prezidente Republika, vizita suku ka lae?.

TMR: Ba Maun loro nian, ko’alia kona ba polítika salarial, hanesan ohin ha’u dehan para ita estabelese salariu ida di’ak ba ita-nia funsionariu sira, ita-nia traballador sira, em primeiru lugar tenke halo estudu kona-ba kustus de vida, fós kilo ida hira, mina litur ida hira, ect para ita determina, na baze de ida ne’e ita bele determina salariu mínimu, tanba se ita la halo estudu ne’e ita aumenta la iha lojiku ida, segundu ita tenke haree iha reziaun ne’e Indonésia, Aústralia nasaun sira besibesik ne’e salariu mínimu oinsa? Para ita bele halo ekelibru ida, balansu ida ho ita-nia salariu mínimu.

Maun Jeronimo nian kona-ba se karik povu fó fiar sei vizita suku ka lae. Ha’u vizita tiha ona suku 442 i pedidu ne’ebé povu halo ne’e mak ha’u inklui hotu iha programa PLP nian ne’ebé dadaun ne’e ha’u aprezenta fila-fali ba povu sira, karik sira fó fiar ha’u sei serbisu ho sira tanba ha’u mesak, partidu mesak sei la halo buat ida karik ita la involve ita-nia sidadaun sira, kalru ke Prezidente la hanesan Governu mas ha’u sei esfórsu.

Mensajen ikus :

Primeiu lugar ha’u-nia mensajen ba povu tomak, ukun an ita hetan ona, ne’e lori sakrifisiu,matan-been, terus barak mak hodi ita hetan, i uluk kuandu ita luta ba ida ne’e, ha’u mós iha imi nia sorin, la iha munutu ida ka oras ida ha’u ses an hosi im, agora ba fali moris di’ak serbisu ida la’ós fasil, maibe ha’u fiar katak ita sei konsege, tanba ne’e mai ita hamutuk para luta ba moris di’ak “HISIK KOSAR BA MORIS DI’AK”.

Ba militante PLP, apoiantes, simpatizantes ha’u husu para serbisu maka’as di’ak liutan, tuku ita nia inan-aman sira nia odamatan, hateten ba sira loron la iha ona, ida ne’e loron ikus ona, se o lakon agora o sei lakon permanente lakon para sempre, ne’ebé hili PLP, hili mudansa tanba ne’e labele lakon imi-nia tempu.

Obrigadu.

Foto de Partido Libertasaun Popular, Facebook.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.