terça-feira, 4 de setembro de 2012

Kontra Regras Lei salariu Minimu: “Kompania 77 Hetan Sansaun”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 04 Setembru 2012

Kompania kuaze 77 maka hetan ona sansaun tanba la kumpri lei trabaladores ne'ebe aprova tiha ona, tan ne'e, ekipa sosializasaun husi inspetur jeral SEFOPE halo ona inspensaun lor-loron tuir lei artigu 49 dekretu lei numeru 19/2010 multa kiik liu mak U$230 to'o U$1150.

Sekretariu Estadu Politika da Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), Ilidio Ximenes da Costa hateten, iha lei trabalador, koalia buat barak, maibe sei iha implementasaun durante tinan ida ou rua, hafoin hare hodi halo amandamente ba lei ne'e rasik.

"SEFOPE iha ekipa ida ne'ebe hala'o fiskalizasaun iha terenu hodi hare loloos ba salariu minimu trabaladores sira, oinsa sira nia kolaborasaun ho kompania neébe sira servisu ba, nia implementasaun ne'e tuir lei ka lae," informa Ilidio iha Nia knaar fatin iha caicoli Segunda (03/9).

Iha sorin seluk, Diretor Jeral Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), Jacinto Baros Gusmao semana kotuk hateten, kompania ne'ebe la kumpri lei trabalador, nia sensaun ne'e maka multa U$130 to'o U$ 150,00.
.

“Obra ADN Liquica, Deskonfia Familiarizmu”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 04 Setembru 2012

Konstrusaun Edifisiu Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) iha Distritu Liquica, la liu husi prosesu aprovizionamentu normal, tanba Administrador Distritu Liquica bolu kompania ne'ebe kaer obra ne'e la liu husi tender.

"At liu, Administrador Liquica bolu kompania ne'ebe ba kaer obra ne'e asina subar, no la tuir prosesu normal aprovizionamentu nian, ida ne'e tama ona kategoria abuzu de poder, tanba kompania ne'e sei iha relasaun familia," deputadu Virgilio Hornai husi bancada PD Kestiaona iha PN, segunda (03/9).

Virgilio haktuir, obra refere agora lao ona, maibe problema ne'ebe kestiaona mak, obra ne'e la tuir prosesu normal iha aprovizionamentu, sa tan kompania ne'ebe kaer obra ne'e sei iha relasaun familia ho Administrador Liquica.

"Tan ne'e, hau husu ba komisaun A no ADN atu halo fiskalizasaun klean, tanba ita la primiti sasan estadu nian, la liu husi prosesu normal aprovizionamentu nian, ida ne'e ita tenki hare didiak, se lae ita koalia ba voa governasaun, maibe failansu barak mak lao iha terenu," haktuir Hornai.
.

Programa V Governu Bloku Koligasaun: “Feira Lokaraik Iha CCD Ema La Fihir”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 04 Setembru 2012

Feira Loraik ne'ebe mak organiza husi Ministeriu Koersiu Industria no Ambiente (MKIA) halo komunidade sira la fihir, tanba ne'e mak negosiante feira husu MKIA aumenta tan tempu ba sira.

"MKIA mak lori ami mai hodi fa'an ami nia produtu lokal, hodi komemora loron konsulta popular maibe ema nunka fihir," Xefi Grupu Alfaite Inan Terus Hadomi Feto, Adelina freitas ba Timor Post iha Centru Convensaun Dili (CCD), (03/9).

Feira ne'e hahu iha dia 1 toó 6fulan ne'e, maibe nunka atu hetan benefisiu husi feira ne'e, hetan deit U$250 iha loron tolu.

Iha fatin hanesan, Grupu Moris Rasik, Piedade da cruz dehan, nia lori produtu mai iha neé durante loron 3 nia laran ona maibe hetan deit U$50, tanba ema Timor la fihir produtu lokal sira ne'e.

Ba kestaun ne'e, tuir observasaun Timor Post feira loraik ne'ebe mak realiza husi MKIA iha fulan Agustu nia laran ne'e, ema estranjeiru sira nunka hakat ba iha fatin feira ne'e hodi halo rame.

Feira ne'e halo negosiante feira sira nia produtu ne'ebe mak sira prepara liu husi sira nia grupu ida-idak neé, balun ema nunka sosa liu no balun maka ema sosa, partisipasaun komunidade nian mos la iha liu.
.

Deputadu Estanislau Da Silva: “Prosesu Rekrutamentu Husi FP Hamosu Erru Boot”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 04 Setembru 2012

Deputadu husi bancada FRETILIN Estanislau da Silva hatete, prosesu rekrutamentu ne'ebe oras ne'e Komisaun Funsaun Publiku (KFP) hala'o hamosu erru boot iha publiku, tanba iha funsionariu Publiku balun nia kapasidade la tuir nesesidade husi Ministeriu ida-idak nian.

"Loloos ne'e, KFP laiha kompetensia atu halo rekrutamentu, tanba sira la hatene nesesidade saida mak kada Ministeriu Presiza," dehan deputadu Bancada FRETILIN Estanislau da Silva iha PN foin lalais ne'e.

Nia dehan, situasaun ne'e afeita ba kareira servisu, tuir loloos Governu ka kada Ministeriu maka iha kompetensia halo rekrutamentu para bele responde sira nia nesesidade.

"Agora KFP mak halo rekrutamentu hotu, ita hasoru Problema boot, tanba KFP rekruta ema balun so iha deit kualifikadu kursu mestradu, laiha esperensia, maibe kaer ona hanesan pasta Xefe departementu, entaun ema ne'ebe servisu kleur iha nivel IV, iha esperensia nun ka sae level," Estanislau deklara.

Estanislau mos esplika, problema ne'ebe akontese, tanba Governu la estabelese kriteriu no regulamentu [promosaun tuir deit ninia kualifikasaun kursu.

"Ami iha evidensia, durante ne'e funsionariu publiku barak hato'o lamentasaunkatak sira servisu tinan 12 ona, maibe nunka hetan promosaun, ema ne'ebe foin ba hasai kursu mestradu iha Indoenzia, mai sai fali sira nia xefi, ida ne'e la justu," afirma Estanislau.
.

Kilat PM2-V2, Indonezia Uza Ba Guarda Florestal: “Mandate: Labele Gasta Povu Nia osan Arbiru”

.

Jornal Nacional Diario - Tersa-feira, 04 Setembru 2012

Kilat PM2-V1 ne'ebe Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) sosa husi PT. Pindad Insonezia hamutuk 75 dadaun ne'e sai polimika, aleinde kilat ne'e, wainhira halo teste mosu error alias laiha kualidade.

Nune'e Parlamentu Nasional (PN) mos kestiaona tanba sa mak PNTL tenki sosa kilata ne'ebe komandante Jeral PNTL, Komisariu Longuinhos Monteiro mak dezenha.

Husi informasaun ne'ebe JNDiario asesu husi situs internet lubuk ida, hanesan www.wikipedia.org, kilat PM2-V1 ne'e produs husi PT. Pindad, no kilat PM2-V1 dadauk ne'e Guarda ou Polisia Floresta Indonesia mak uza hodi halo seguransa iha Florestal.

Kilat ne'e PT. Pindad halo hafoin hetan sadik husi lideransa tentara Nasional Indonesia (TNI) atu produs PM2, kilat (pistol) miltraliur ne'ebe nia kapasidade liu fali kilat MP5, Ironi liu tan mak, ate agora Governu Indoensia rasik mos seidauk iha intensaun hodi sosa PM2, PM2 nudar kontinuasaun husi isin SS2.

Ba kestaun ne'e, Deputadu husi bancada Opozisaun FRETILIN David Dias ximenes 'Mandate' husu ba PNTL labele gasta povu nia osan arbiru deit tanba osan povu nia ne'e uluk sosa ho ruin ran, nune'e uza tenki uza ho kuidadu.

"Ami sei husu ba sira se mak halo avaliasaun hodi sosa kilat ne'e, labele gasta osan povu nia arbiru deít, tanba povu nia osan ne'e sosa ho ruin ran, se mak gasta osan ruin ran ne'e, sei babeur nia," Mandate deklara ba JNDiario iha PN, Segunda (03/9).

Mandate hateten, kualker material estadu nian inklui mos kilat, bainhira hakarak sosa tenki liu husi tekniku sira, laos hola nar-naran deit.

"Ita labele fali sosa kilata hanesan ne'e para ita hetan fali komisaun (Komisi/Pursentu -red),"dehan Mandate.

Nudar orgaun Fiskalizador, Mandate Promete katak, PN sei husu ba PNTL se mak halo avaliasaun, kona ba prosesu sosa kilat nia ne'e, nune'e povu bele esklaresidu iha prosesu ne'e.
.

“Liborio Husu Ministeriu Labele Inventa Vagas”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 04 Setembru 2012

Prezidenti Komisaun Funsaun Publika (KFP), Liborio Pereira deklara vaga rekrutamentu funsionariu publiku ne'ebe fo sai ba publiku, bazeia ba proposta husi kada Ministeriu, tanba ne'e labele inventa proposta.

"Hau hanoin Ministeriu hotu hato'o proposta ba Parlamentu nasional aprova, labele inventa vaga tanba komisaun funsun Publiku tuir nesesidade Ministeriu sira nian," Liborio deklara ba Timor Post foin lalais ne'e.

Tuir nia, Prosesu rekrutamentu ne'ebe Komisaun Funsaun Publiku hala'o durante ne'e, tuir orsamentu ne'ebe mak tinan-tinan aprova husi parlamentu Nasional, maibe memebru parlamentu balun kestiaona kona ba prosesu rekrutamentu ne'e, tuir lei KFP bazeia proposta husi kada Ministeriu nian.

Ne'eduni KFP sei halo analiza klean kona-ba proposta ne'ebe mak mai husi Ministeriu ida-idak ho Justu, tanba sira inventa proposta hatoó ba Parlamentu Nasional aprova hodi fo ba KFP hodi hala'o Prosesu rekrutamentu.
.

“Kilat 31 Lakon Fo Ameasa Povu”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 04 Setembru 2012

Diretor Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo hateten, kilat Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) neébe lakon ho total hamuruk 31 iha krizi 2006 toó agora fo ameasa ba povu sira ne'ebe laiha seguransa pessoal.

Nelson Belo insforma lia hirak ne'e ba Jornalista sira iha nia knaar fatin, Balide, Segunda (03/9), relasiona ho kilat PNTL ne'ebe lakon durante ne'e seidauk bele rekolla hotu.

Diretor FM ne'e hatutan, kilat ne'ebe lakon iha krizi 2006 seidauk bele rekoila hotu, tanba laiha sistema ne'ebe diak iha armazen instituisaun PNTL nian durante ne'e.

"Agora kilat 31 ne'ebe lakon ne'e ema boot sira dehan, ne'e la fo ameasa, ne'e sira koalia tuir sira nia aspeitu, tanba sira iha eskoltu ne'ebe nasaun ida ne'e ninia instituisaun seguransa sira maka monopoli tiha, entaun, sira koalia tuir seguransa ne'ebe fo seguransa ba sira, maibe povu baibain maka sei paniku, tamba kilat neé monu fali ba ema sira ne'ebe labele maneja kilat, ne'ebe bele oho fali ema seluk," Belo informa.

Tuir nia katak, ho kilat ne'ebe lakon presiza kooperasaun ho instituisaun sira hotu-hotu hodi bele halo aprosimasaun ba povu, para oinsa atu rekoila kilat refere, tamba bele fo ameasa ba povu sira iha baze.

Ba kestaun ne'e, Belo mos sujere ba parlamentu Nasional (PN) liu-liu komisaun B ne'ebe trata asuntu Seguransa no Defesa hamutuk ho instituisaun PNTL atu bele halo auditoria ba kilat ne'ebe lakon.
.

TMR Pasa Fin Semana iha Fatumaka Diretores Semo ba Bali

.
Tempo Semanal - Baukau 01/09/2012

La’os noticia foun ruma wainhira ema Timor oan barak mak iha pozisaun hili Bali hanesan fatin atu ba pasa ferias fin do semana. Iha momentu balun PM Xanana mos dehan ba ninia omologu Presidenti Indonesia katak Timor aijuda maka’as ba Indonesia hodi investe iha kuartu hoteis iha Bali. PM halo komik ne’e iha tinan rua kotuk wainhira hasoru malu ho emprezariu sira iha Delta nova Dili.

Daudaun ne’e iha loron Sexta ho Sabado tiket aviaun ba Bali sempre nakonu no maioria pasajeirus sira ne’ebe fungsionariu publiku no emprezariu sira mak okupa iha kadeira Merpati no Batavia. Iha Domingo no segunda dader husi Bali fila ba Dili tiket buka araska maibe Presidenti Taur Matan Ruak pasa ninia fin do semana iha Koleiju Fatumaka.

Iha loron sabado (31/08) dader Presidenti Taur Matan Ruak ho Primeira dama Isabel Fereira husik hela Dili liu husi dalan ba Baukau. Tuir Observasaun jornal ne’e to’o iha dalan fahe ba ostiko ho baukau vila antes aeroportu Baukau koluna Presidenti ninia fila liman loos ba diresaun ostiko ninian hodi ba direitamente Fatumaka.

Iha Koleiju Fatumaka ne’ebe mak haksumik istoria lubun ba resistencia libertasaun ninian nee silensiozu tebes tan ba maioria padre ho novotaus sira ba hotu participa iha atividade igreija ninian iha Lospalos no fila mai kalan boot ona.

Padre Locateli ho nai lulik balun simu Xefe do Estadu ho oin kontente. Depois de almoso hamutuk Presidenti da Republika la’o haleu fatumaka laran besik oras rua liu hodi ba haree ai horis no animal sira ne’ebe hakiak iha fatin refere. Iha animal oioin hanesan manu, fahi, asu no sira seluk tan. Husi Presidenti ninia oin hatudu fresku no iha ninia liman kaer kamera ida hodi hasai foto.

Iha lokraik Presidenti da Republika ho Primeira lama liu ba Baukau dehan atu ba Jantar. Jornalista Tempo Semanal koko esbuskada Presidenti iha Hotel Pouzada Baukau karik atu ba jantar iha fatin refere maibe Jornalista lakon tiha momentu tan ba too iha Kota Baru Baukau Presidenti ho ho Primeira dama iha uma eis gerileiru Bereduu ninian uma no han kalan iha eis FALINTIL ne’e ninia uma.

“Ami hanoin Presidenti atu bah an iha restaurant iha hotel Pouzada maibe afinal bah an fali iha maun Bere Du’u ninia uma,” dehan jornalista ne’ebe lakon momentu Presidenti to’o iha Bere Du’u ninian knua ne’e.

Depois de jantar remata mais ou menus tuku rua nolu resin ida Presidenti ho Primeira dama fila hikas ba deskanca iha koleiju Fatumaka.

Iha Domingo dader Presidenti la’os hala’I ba check in iha bandara Bali maibe tama ba iha Igreija Fatumaka hodi hola parte misa Domingo ninian. Sarani sira ne’ebe ba tuir misa hakfodak haree Presidenti ho Primeira dama. Iha orasaun dos fies padre celebrantes husu atu sarani sira reza ba Maromak hodi bele foo saude nafatin presidenti da Republika.

“Ami ba Misa la hatene katak Presidenti da Republika ho ninia familias mos misa hotu iha ne’eba maibe iha igreija laran maka maluk balun bisu-bisu malu katak Presidenti mos misa hotu iha Fatumaka,” dehan sarani ida ne’ebe koko hateke Presidenti.

Sarani wain mak hola parte iha misa refere no antes remata misa padre celebrante husu sarani hotu iha igreija hodi laran basa liman ba Presidenti da Republika.
.

Lere Anan Timor: Provoka Forsa Ne'e Inimigu Nasaun "Membru Governu Tenki Hakbesik Ba Povu, Labele Iha Bali No Surabaya Deít"

.
Jornal Timor Post - Segunda, 03 Setembru 2012

Xefi Estadu Maijor Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Lere Anan Timor hateten ema neébe provoka nafatin forsa armada tempu ida sei sai hanesan inimigu ba nasaun soberania Timor-Leste.

"Hau nuudar komandante hau haree hau nia soldadu ida mate, hau moralmente hau labele, neebe, hau dehan forsa armada nakar liu iha Timor Leste, maibe tanba displina mak halo sira tahan deit iha sira nia laran, maibe to'o tempo ida provoka nafatin ne'e signifika imi nimigu ba ita nia nasaun no inimigu ba ita nia soberania," Lere deklara liu husi diskursu iha serimonia koniviu entre Komunidade suku Fatuhada ho F-FDTL, iha Dili, Sesta (31/8).

Nia informa, situasaun ne'ebe akontese dadauk ne'e, joven barak mak hakarak koko sira nia nakar, maibe forsa armado nakar liu ema hotu, maibe ho displina ne'ebe mak iha, ne'e mak halo sira nia nakar ne'e la hatudu iha publiku nia leet.

"Ita Timor ne'e oin seluk, ita haree ohin loron ne'e forsa barak mate, maibe to'o agora seidauk hatene se maka oho sira, laos ema estranjeiru mak oho, ita Timor oan rasik mak oho," Lere tenik ho triste.

Ba kestaun ne'e Lere husu ba Joven sira atu bele hanoin tempo ne'ebe halo jerasaun sira sei ba iha forsa armada, tenki buka respeita forsa armada ne'ebe iha.

"Ita nia forsa ne''e ita tenki respeita, tanba sira jura hakarak fo sira nia vida tomak ba nasaun ida neé, wainhira ema seluk halai ba estrajeiru, maibe sai ona forsa hakarak ka lakohi tenki hela, se halai aban bain rua kaer hanesan kriminozu, neébe sei tama kadeia, Politiku ho forsa laiha kumprimisiu ne'ebe hanesan," Lere Esklarese.

Iha biban neé mos Lere dehan, Prezensa estadu atu hadia povu nia moris labele iha deit estranjeiru, maibe tenki hakbesik an ba povu iha baze.

"Ita tenki toman moris hamutuk loron kalan ho ita nia populasaun ne'ebe mak dehan, prezensa estadu nia iha populasaun nia leet, no Prezensa estadu ninian la bele iha fali Bali ka Surabaya," haktuir tan Lere kona ba lala'ok membru Governu nia durante ne'e.
.

"KM Diskuti Ona Proposta OJE 2013"

.
Jornal Timor Post - Segunda, 03 Setembru 2012

Inkontru Konsellu Ministru (KM) ne'ebe realiza iha kuarta 29/8, deiskute proposta Orsamentu Jeral Estado (OJE) 2013 ne'ebe aprejenta husi Ministeriu Finansas.

Liu husi diskusaun Konsellu Ministru ne'e, deskuti prestasaun pakote fiskal 2013 hodi hatudu ba KM sobre regra estrutura OJE.

Tanba regra OJE 2013 halo husi insiativa Kintu (V) Governu konstitusional hodi kontribui ba hametin dezenvolvimentu iha area ekonomia makro ne'ebe kontribui ba hamenus kiak iha nasaun Timor Leste, loke kampo servisu ba joven, hamenus inflasaun, kuidadu dezenvolvimentu ekonomia no halo promosaun ba dezenvolvimentu iha area rural.
.

Lere Anan Timor: "FALINTIL Labele Fahe Hanesan Partidu"

.
Jornal Timor Post - Segunda, 03 Setembru 2012

Eis Komandante FALINTIL, Lere Anan Timor, atual Major Jeneral FALINTIL-Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL), husu ba veteranus antigus kombatentes atu labele fahe FALINTIL hanesan partisu, maibe tenki hamutuk hodi hametin paz, estabilidade iha rai laran.

"Komemorasaun loron FALINTIL tinan neé, iha partisipasaun ne'ebe oituan, tamba veteranus balu ne'ebe dada sira nia Bandeira keta-ketak, balu dada iha Baucau, Colimau 2000, nebee iha FALINTIL fahe hat, lima ka nen hanesan fali partidu," dehan lere foin lalais ne'e iha Fatu-hada.

Lere hateten, FALINTIL mai husi povu no tenki fila fali ba povu, tamba durante tinan 24 nia laran, FALINTIL mesak labele halo buat ida, uluk FALINTIL dehan, Povu Mak Bee, FALINTIL Mak Ikan, tanba ne'e labele fahe FALINTIL ba ida-idak nia interese maibe htenki hamutuk hametin paz no estabilidade ba povu nia moris diak.

Iha parte seluk, Lere mos husu ba populasaun sira atu bele partisipa iha loron boot nasional hotu no labele sai fali hanesan bainaka.

"Imi (populasaun) tenki mai iha neé no labele sai tia ba liur mak hafuhu deit, ema estranjeiru mak sai hanesan uma nain fali no imi ne'ebe rai nain mak sai fali hanesan observador ka penonton iha liur deit," dehan Lere.

Tuir planu, komemora loron FALINTIL neé, loloos halaó iha Distritu hotu, maibe ho atividade reuniaun xefe estadu maior forsa armadas husi nasaun CPLP entaun komemorasaun ne'e hala'o deit iha Dili hodi sira (Xefe Estadu maijor Nasaun CPLP) bele partisipa.
.

LH Minimiza Kapasidade Governu: "Governu FRETILIN Ukun Ho Osan Kiik Maibe Efetivu"

.
Jornal Nacional Diario - Segunda, 03 Setembru 2012

Organizasaun Nao Govermental (ONG) hanesan Instituisaun Advokasia Luta Hamutuk (LH) ne'ebe mak durante ne'e halao nia papel halao piskiza no halo monitorizasaun ba prosesu Dezenvolvimentu infraestrutura no justica ekonomia sosial iha rai laran kontinua minimiza kapasidade Governu.

Tanba Sosiedade sivil neé konsidera, tinan-tinan governu uza osan ne'ebe boot hodi ezekuta, maibe laiha impaktu pozitiva ba dezenvolvimentu ba nasaun ida ne'e.

Diretor ezekutivu Luta Hamutuk Mericio Akara hateten, tinan-tinan Governu husu osan bot, maibe kapasidade Governu atu ezekuta osan ne'e minimu tebes.

"Purjemplo tinan kotuk Governu tau orsamentu Jeral ne'e, 1.3 biloens, agora ne'e governu atu hasae tan ba U$1.7 biloens, ne''ebe ita hare katak, kada tinan orsamentu neé sempre saé, governu iha mabisaun katak orsamentu barak, maibe tuir ezekusaun ba projeitu sira neébe liu husi kompania laos saé maibe tun, impaktu ba dezenvolvimentu marka pasu," hateten Mericio Akara ba JNDiario iha nia knaar fatin Farol, Dili, foin lalais ne'e.

Mericio Akara informa katak, komprasaun orsamentu ne'ebe boot, maibe laiha impaktu neébe ita haree maske kompara Governu AMP no FRETILIN nian, Governu AMP uza osan barak liu kompara Governu anterior FRETILIN nia ukun.

"Governu AMP uza duni orsamentu ne'ebe boot, maibe laiha impaktu ne'ebe ita haree, neébe iha indikasaun barak, prozemplu infraestrutura bazika hanesan bee moos, fasilidade eskola, estrada, klinika laiha nafatin progresu, kompara iha tinan lima liu ba Governasaun FRETILIN nian, sira (Governu FRETILIN) uza osan ne'ebe kiik mais ou menus U$ 500,00 ou U$ 600,00 miloens, i fou-foun ihs ukun Governu FRETILIN nian U$ 300 miloens deít, maibe ita haree katak sira (FRETILIN) halo buat ruma ho efetivu," katak Mericio Akara.
.

"Promete Januario Kontrariu"

,
Jornal Timor Post - Segunda, 03 Setembru 2012

Maske Sekretariu Estadu eletrisidade (SEE), Januario Pereira rasik promete liu loron hitak nia laran, atu lori jerador hamutuk 8 ba Betano, maibe liu ona semana ida, Jerador ne'e sei okupa hela iha Portu Dili.

Antes ne'e, Januario fo rajaun, tanba laloran boot mak jerador hirak ne'e, hatun provizoriu iha Porto Dili, enkuantu razaun seluk husi responsavel tula jerador hirak ne'e, tanba portu provizoriu ne'ebe governu halo iha betano mak seidauk hotu.

Jerador 8 ne'ebe hatuun iha Portu Dili, ne'e sosa hamutuk ho Jerador 15 ba sentral eletrisidade Betano no Hera, Jerador ho marka Warsila hirak ne''e sosa husi Orsamentu jeral Estadu 2011.

Relasiona ho prezensa Jerador hirak ne'ebe seo toba iha Portu Dili, tuir Observasaun Jornal Timor Post, iha Ro balun ne'ebe kontainer nakonu para deit iha tasi laran no tuir informasaun ne'ebe funsionariu portu Dili nian haktuir, Ro ho kontainer hirak ne'e labele hatuun lalais tanba okupadu.

Entertantu, Observasaun mos haktuir iha kios ida iha Bairo Pite, sasan komesa folin saé tanba razaun husi kios nain stok sasan, iha Loza boot sira iha Dili laran menus no balun laiha ona.
.

"Gasta Osan Barak Kilat Laiha Kualidade"

.
Jornal Timor Post - Segunda, 03 Setembru 2012

Diretor yayasan HAK, Rogerio Viegas Vicente konsidera Sekretariu Estadu Seguransa (SES) no Komando Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) laiha planu, tamba ne'e mak governu gsta osan barak hodi sosa kilat maibe kualidade la diak.

Tuir Rogerio katak, loloos ne'e, antes halo planu sosa kilat, presiza halo uluk analiza profundu, ka estudu profundu kona ba vantazen no dezvantazen hola kilat husi Indonezia no nasaun sira seluk.

Diretor Yayasan HAK neé mos hateten, intermus jestaun interna rasik mos hatudu katak, SES no komando PNTL seidauk iha kapasidade profesional atu jere kilat neébe Governu sosa ona.

"GOvernu sosa kilat ho kulidade la diak, neé hatudu katak Governu laiha planu ida diak atu sosa kilat, intermus de jestaun interna rasik seidauk hatudu katak iha kapasidade profesional atu jere ita nia kilat rasik ne''ebe agora dadaun iha Timor Leste," dehan Rogerio foin lalais ne'e iha nia knaar fatin.

yayasan Hak mos konsidera, planu sosa kilat ne'e laós urjenti, tamba Timor Leste laiha ameasa perigozu ida, importante mak tenki halo planu oinsa atu hasae kapasitasaun membru PNTL nian ho lei no orden atu nune'e sira bele halao sira nia knaar ho diak.

Tuir yayasan Hak, Parte neébe temi iha leten ne'e mak esensial liu ba entidade hotu atu hadia PNTL nia laran, se laé gasta osan barak hodi sosa kilat maibe dala ruma manutensaun kilat ne'e la la'o ho efetivu no hamosu fali problema.
.

"Mate Restu 12 Novembru Halo Juramentu"

.
Jornal Timor Post - Segunda, 03 Setembru 2012

Komite 12 Novembru oras ne'e hala'o ona preparasaun atu halo juramentu ba mate restu 12 Novembru sira, razaun halo ida ne'e tamba iha 307 pesoas maka manipula lista mate restu hodi hetan medallia

"Juramentu ida neé hanesan alternativa ida ne'ebe dudu ami tenki halo duni, tanba durante ne'e iha ema barak mak inventa katak sira ne'e mate restu 12 Novembru maibe depois ita cek fila fali ka'os," deklara Prezidenti Komite 12 Novembru, Gregorio Saldanha "Mouris" hato'o ba Timor Post iha nia knaar fatin Balide, Dili, foin lalais ne'e.

Nia hatutan, iha nia liman kuaze lista duvida hamutuk 307 pesoas ne'ebe presiza halo identifikasaun profunda, tuir nia, iha ema nian 7 mak depois simu tiha medala kondekorasaun 12 Novembru nian depois lori mai intrega fila fali.

"ba sira 307 pesoas to'o ohin loron sei ulun toós, ami duvida duni ema sira ne'e, tamba ami tenta bolu sira atu rejolve problema ne'e maibe sira la marka prejensa, dalan seluk ami sei lori ba tribunal tamba ami konsidera sira halimar ho ruin, ran no ema barak nia mate," haklaken Gregoriu.

Gregoriu mos hatutan iha tempu badak nia laran, se organiza hodi halo juramentu ba marok, matebian no mos ba rai lulik tamba, husi ida ne'e deit mak ita bele hatene lia loos.
.