terça-feira, 8 de abril de 2014

"Mediku ONGV Abandona Servisu"

.

Jornal Independente - Segunda-Feira, 07 Abril 2014

Mediku sira ne'ebe servisu iha Opsital Nasional Guido Valadares konsidera abandona servisu, hahalok ne'e identifika sai bainhira Prezidenti Republika Taur Matan Ruak (TMR) halo tratamentu saude iha ONGV, Sabadu (5/4).

 Prezidente Republika sente ninian saude ladun diak, tanba ne'e ba halo tratamentu saude iha Ospital Nasional Bidau, maibe Xefe Estadu la hetan atendementu diak husi servisu saude sira iha ONGV, nune'e, doutor mos laiha fatin, doutor sira foin mai hafoin telefone ba sira.

"Hau sente triste, hanesan sidadaun ita triste tebes tanba ema be numeru um (1) iha ansaun ne'e, nia atendementu hanesan ne'e oinsa ba povu baibain ne'e," lamenta Primeira Dama, Idabel Fereira.

Ne'e duni, Primeira Dama lamenta tebes ho hahalok servisu husi professional saude sira nian, tanba la halo servisu ho efetivu no efisensia hodi abandona ospital iha oras servisu nia laran. Haree ba kestaun ne'e, Diretor Lalenok ba Ema Hotu (LABEH), Julio da Silva Guterres, ezije ba Ministru Saude, Sergio Lobo atu demite urjente Diretor ONGV, tanba hatudu inkapasidade institusional liu husi mal trata ba Prezidenti Republika, Taur Matan Ruak.

Tuir nia, tratamentu ba prezidenti Republika deit hanesan ne'e ona, oinsa ba povu baibain ne'ebe laiha kbiit atu fo influensia iha jestaun ospital nian. Problema atendementu ba moras sira iha ONGV la'os buat foun, husi Prezidenti Republika, deputadu Parlamentu nasional to'o populasaun sira dala barak kestiaona makaas mediku sira nia servisu iha ONGV, maibe seidauk iha mudansa ruma.

To'o notisia ne'e hatuun, Diariu ne'e seidauk halo konfirmasaun ba Diretor Jeral Ospital Nasional Guido valadares, relasiona ho problema ne'ebe akontese.
-

"FRETILIN Sai Alternativa Ba Hametin Unidade, Dezenvolvimentu"

.

Jornal Independente - Segunda-Feira, 07 Abril 2014 

Secretariu Jeral Partidu Frente Revolucionariu Timor-Leste Independencia (FRETILIN), Dr. Mari Alkatiri dehan existensia FRETILIN iha rai ida ne'e besik ona tinan 40, tanba ne'e politika prioridade partidu ne'e nian mak atu sai hanesan alternativa ida hodi hmatin unidade, dezenvolvimentu, politika konsensu nasional no seluk tan. 

Iha primeiru Konferensia nasional ba kuadrus no delegadus partidu FRETILIN nian ne'ebe mak hala'o durante loron rua (5-6), iha Sentru Konvensaun Dili (SKD), Dr, Alkatiri hateten, konferensia nasional ida ne'e akontese bainhira partidu istoriku ne'e kompleta tinan 40 nia existensia iha Timor-Leste. 

Alkatiri dehan, hateke ba pasadu to'o ohin loron durante tinan 40 ne'e FRETILIN hahu lidera povu tomak hasoru dezafisu oi-oin. Dezafius oi-oin ne'ebe mak FRETILIN hasoru sai hanesan sasukat ida ba FRETILIN atu hatutan nia moris, hanaruk nia moris, dehan nia. 

"Tinan 40 ne'e naruk tebes, hahu ho funu halo rezistensia, estratejia ho tatika oi-oin para bele nafatin subar an iha etapa oi-oin hodi moris nafatin hanesan FRETILIN, to'o ohin loron atu sai hanesan alternativa ida ba hametin Unidade, haburas dezenvolvimentu no hodi politika konsensu nasional," hateten Alkatiri iha nia diskursu bainhira loke abertura ba konferensia ne'e. 

Iha iventu ida ne'e, Partidu FRETILIN koko atu halibur mos eis membru Comite Central FRETILIN (CCF) hanesan Xanana Gusmao, Abilio Araujo, Rogerio Tiago Lobato, Lucas da Costa, Jose Luis Guterres no seluk tan, tanba sira mos parte ida tinan 40 ida ne'e. 

 "Tinan 40 ita lao dook tebes no it abele dehan bainhira ita hahu ita nia rezistensia ema la fiar ita atu manan povo kiik ida, rai kiik ida, maibe husi tasi mane to'o tasi feto sa'e hamutuk ba foho Matebian no Ramelau, ita rezista duni," katak Alkatiri. 

Nune'e, nia afirma hamutuk ho povu tomak FRETILIN lori demokrasia mai rai ida ne'e. Maske moris ona iha era demokrasia, partidu foun sira moris, maibe sira nia abut mak FRETILIN, no laiha Partidu ida iha Timor-Leste ne'ebe mak nia abut laos husi FRETILIN, tanba ne'e hakarak ka lakohi, sira nia abut mak FRETILIN," dehan Alkatiri. Nia dehan tempu pasadu no agora la hanesan. 

"Tanba ne'e, ohin ita hamutuk iha ne'e para atu hasoru dezafius foun, tanba ita hatene katak ho demokrasia ita restaura ita nia independensia, ita harii fila fali ita nia republika, ita hili nafatin ita nia bandeira nasional ho Ino nasional, mak ita harii sistema ida que la hanesan ona ho uluk, tanba uluk sistema ida para atu halo rezistensia no ohin sistema para halo dezenvolvimentu no seluk tan atu dezenvolve povo no nasaun ida ne'e," tenik Alkatiri. 

"Dala barak poder mak importante liu, poder e nao autoridade estadu, entaun ita lao ba mai advezes ita lakomprende malu, balun hakarak harii estadu ho nia autoridade demokratiku, balun hakarak ezercisiu do poder no lori ita ba konflitu no ita ba tama iha konflitu 2006 tanba kontradisaun ida ne'e," dehan nia. 

Alkatiri mos hatutan, maske nune'e, hotu-hotu mai husi abut ida deit (FRETILIN), objetivu lolos mak ida deit atu servi povu ida ne'e. 

Oras ne'e dadauk Timor-Leste harii ona paz no estabilidade, buat ne'ebe presiza atu halo mak hametin autoridade do estadu no konsolida nasaun. Nia hateten tan, FRETILIN sei lakohi atu buka deit poder maibe hakarak ajuda harii estadu ida ne'e. 

Iha oportunidade ida ne'e, Alkatiri mos koalia kona ba Politika TL iha reijaun ida ne'e. Tuir nia katak, TL nia sorte mak boot liu, tanba iha fatin no jeojrafika ida ne'e entre potensia bobo'ot, maibe ba reijaun ida TL sao alternativa ida ba solusaun entre problemas sira iha mundu. 

Alternativa ba solusaun ekonomia, alternativa ba solusaun finanseira, alternativa ba solusaun politika halo ekilibru ida ba mundu," dehan nia. "Ita tenke aproveita didiak ida ne'e, ita so bele aproveita didiak kuandu it abele dezempena fila fali funsaun ida atu fo ezemplu ba reijaun no mundu tomak," dehan Alkatiri.
.

"Xanana Sujere FRETILIN Sai Boot Liu"

.

Jornal Independente - Segunda-Feira, 07 Abril 2014 

Prezidente Partidu Concelu Rekonstrusaun Nasional Timor-Leste (CNRT) atual Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao dehan, nia espera FRETILIN bele boot liu tan iha futuru. 

FRETILIN halo konferensia nasional iha centru Konvensaun Dili durante loron rua, sabadu, (05/04)-Domingo (06/04). 

 "Kamarada Prezidenti FRETILIN, Francisco Guterres Lu-Olo, Kamarada Sekretariu Jeral Dr. Mari Alkatiri, membrus Comite Central no konfrensista sira hotu, hau espera hau nia solidaridade boot hodi husu katak husi konferensia ida ne'e, partidu bele sai boot liu, bele vizaun konstrutiva tanba ita nia rai presiza tebe-tebes," dehan Xanana liu husi telefone ba konferensia horsehik. 

"Embora hau iha partidu seluk, hodi CNRT nia naran deseiza ba imi susesu, pensamentu ne'ebe pozitiva no konstrutiva, tanba ita hotu tenki tau povu Timor-Leste no ita nia rai doben Timor-Leste, uluk liu," tenik tan nia. 

"Ho respeita boot ho espiritu solidaridade boot ba partidu ne'ebe tinan 40 kotuk ba hau aprende hadomi ita nia rai no ita nia povu," dehan xanana ho mata be'en. 

 Xanana dehan, susesu FRETILIN mos sei sai susesu ba partidu sira seluk iha rai ida ne'e. 

 "Husu ba kamarada sira tomak hametin nafatin ideias tinan 40 ninian ho hanoin foun ba era globalizasaun ninian ita ohin loron ne'e infrenta, hakuak boot ho hanoin susesu ba imi tomak, tanba imi nia susesu mos sei sai susesu ba partidu sira seluk no ba ita nian rain, obrigadu ba opotunidade ida ne'e, hakuak boot ba imi hotu," nia afirma. 
.

sábado, 5 de abril de 2014

Ângela Freitas presa no aeroporto de Díli

.

Timor Hau Nian Doben - 5 de Abril de 2014

A secretária-geral do Conselho de Revolução Maubere (CRM) e Presidente do Partido Trabalhista, Ângela Freitas, foi detida esta manhã pelas autoridades policiais,  no aeroporto de Díli, noticiou o jornal Tempo Semanal no seu "website".

Ângela Freitas regressou a Timor-Leste após ter sido submetida a uma intervenção cirúrgica em Bali.

Em declarações exclusivas via telemóvel ao citado periódico, Freitas disse que, " Eu acabei de chegar agora a Timor-Leste depois de ter feito uma operação e como já estou recuperada, eu regressei. Eu agora estou no aeroporto e eles já me prenderam."

A secretária-geral do CRM afirmou desconhecer o motivo da sua detenção e exigiu saber o porquê, embora existam desconfianças de que a captura possa estar relacionada com o seu envolvimento na organização liderada pelo antigo comandante das FALINTIL, Mauk Moruk.

" Tem relação, mas na verdade eles têm de fazer uma investigação adequada e não atuarem ignorantemente como estão a fazer", lamentou.

Freitas disse ao Tempo Semanal que as autoridades timorenses não lhe explicaram o motivo da sua detenção.

Um agente da Polícia Nacional de Timor-Leste, que pediu o anonimato, disse ao citado jornal que, "existe também um mandato de captura para Ângela Freitas, por causa do seu envolvimento no Conselho de Revolução Maubere."

Mauk Moruk e Labarik, ambos veteranos e ex- comandantes da FALINTIL, encontram-se neste momento detidos preventivamente na prisão de Becora, nos arredores de Díli, e são considerados por muitos timorenses como "prisioneiros políticos do regime Xananista."

O Parlamento Nacional aprovou uma resolução por unanimidade a autorizar a polícia e o exército timorense a capturarem os grupos que são comandados por Mauk Moruk e Aitahan Matak, Conselho de Revolução Maubere (CRM) e o Conselho Popular Democrático -República Democrática de Timor-Leste (CPD-RDTL), respetivamente.

 O hemiciclo alegou estar preocupado com as movimentações no país dos referidos grupos e que estes possam ser um atentado para a paz e a estabilidade do país, todavia, o líder do CRM repudiou totalmente a resolução aprovada, afirmando que é "inconstitucional e nula, não tem qualquer valor jurídico" e acusou Longuinhos Monteiro e o Parlamento Nacional de serem "marionetas nas mãos do primeiro-ministro, Xanana Gusmão."
.

Timor oan mate seidauk too? Rekonsiliasaun sem justisa seidauk too?

.


FORUM ESTUDANTE MAUBERE- 5 de Abril de 2014
-
Asuntu: Karta Aberta ba Públiku Nudár Pontu ba reflesaun.
.
 Reflesaun Serku Ai-Tana 1981 no planu operasaunGovernu TL ba grupu veteranu balun iha Matebian, fatin anexasaun husi Militár Indonézia ho eskala boot durante 1979.

Iha fulan Setembru tinan 1981, bainhira Operasi Kikis husi Juñu-Setembru tinan 1981 remata, batallaun 321, 744 no/ka 745, unidade marina hamutuk ho Hansip Falintil ba hamutuk iha area foho Ai-Tana iha fronteira distritu Manatuto-Viqueque no iha ne’ebá oho ema 100 resin, no karik ema atus barak, husi Tropa Falintil no populasaun sivíl, feto no labarik ne’ebé akompaña tropa Falintil sira.

Iha tempu ne’ebá vítima hirak ne’ebé sira oho iha podér forsa Indonesia nia liman ka iha forsa Indonesia nia protesaun, bainhira ema hirak ne’e mai rende tiha-ona ka forsa Indonesia kaer tiha-ona sira. - Husi Dokumentu CAVR.

Operasi Kikis ka serku Ai-Tana seidauk lakon husi memória povu Timor-Leste, liu-liu ba sira ne’ebé sai tarjetu TNI nia atu anikila.

Serku Ai-Tana nudár parte husi pratika jenosídiu ne’ebé Militár Indonézia komete hasoru rezisténsia Timor-oan nia. 

Iha Serku ida ne’e ema barak mate no kaer moris inklui TNI tesi Mauk Moruk nia kaben nia ulun hodi hatudu ba família iha Laga.

Iha momentu ne’ebá situasaun difisil tebes hodi Falintil no Populasaun sira kontinua hala’o atividade Revolusaun, katak edukasaun popular paradu, atividade produsaun paradu no forsa populares barak halai namkari hodi buka dalan oinsá sees husi serku ida ne’e maske ema barak labele sees ba fatin seguru.

Matebian rahun ka baze de apoiu rahun iha Matebian, Tinan 1979 forsa TNI atake foho matebian, aviaun barak para iha anin leten, hodi tiru ba Falintil no Populasaun sira barak ne’ebé subar an iha Foho Lulik ne’e nia mahon.

Ema barak mate kuaze loron-loron, be matan sira mesak ran mak nakonu, ai-moruk venenu militár Indonézia mak tau iha be matan nudár forma ba hamate rezisténsia Timor-Oan nian.

Tiru husi Ró Funu Indonézia iha Laga ba Matebian no Forsa rai nia mós avansa hodi aneksa povu iha Matebian no ema barak tenke mate ba pratika jenosídiu ida ne’e.

 Forum Estudante Maubere foti serku ka anexasaun rua ne’e, nudár tópiku ba reflesaun no analiza ba similaridade husi serku uluk no operasaun anikilamentu ne’ebé, estadu TL hakarak hala’o ba membru CPD-RDTL no Konsellu Revolusaun Maubere iha foho Matebian.

Rezolusaun ne’ebé Parlamentu Nasionál no Konsellu Ministru hasai, motiva husi lider balun ne’ebé uluk sai tarjetu mate ba serku iha Ai-Tana no matebian.

Tanba sá tenke repete operasaun Ai-Tana no Matebian? Númeru Timor-Oan mate iha operasaun seidauk too? Ka podér paternalistiku seidauk too ka objetivu rekonsiliasaun sem justisa seidauk too?

Mai ita halo reflesaun!

Tuir relatóriu CAVR nia katak Timor-Oan liu rihun atus rua mak mate no lakon nudár rezultadu husi okupasaun ilegál Indonézia. Too agora seidauk iha klarifikasaun razoavel husi Indonézia no komunidade Internasionál ba motivu husi pratika jenosídiu ida ne’e.

Maubere Tuba Rai Metin
.

quinta-feira, 3 de abril de 2014

Militares indonésios confiscam mais de três toneladas de combustível na fronteira com Timor-Leste

.

Díli, 03 abr (Lusa) - Os militares da Indonésia anunciaram hoje que apreenderam mais de três toneladas de combustível que estavam a tentar ser passadas de forma ilegal para Timor-Leste através da fronteira terrestre, noticiam vários órgãos de comunicação social indonésios.

"As 3,2 toneladas de combustível foram confiscadas por soldados no sábado e domingo à noite no posto militar de Kabuna, no subdistrito de Kakulukmesak", disse o comandante militar do posto distrital de Belu, Hendri Wijaya, aos jornalistas.

Segundo a imprensa de hoje, há duas semanas, os militares confiscaram cerca de duas toneladas.
,
O combustível, principalmente gasolina e gasóleo, estava escondido em "ojek" (táxis motociclos) e em carrinhas.

Foram detidos vários suspeitso que foram entregues à polícia, disse o comandante militar de Belu.
,
"O combustível que estava a ser contrabandeado é combustível subsidiado (pelas autoridades indonésias) para as pessoas dos distritos de Belu e Malaka. É preciso que todas as partes previnam o contrabando", acrescentou.

Segundo a revista indonésia Tempo, em 2014, os militares indonésios já confiscaram um total 21 toneladas de combustível na fronteira com Timor-Leste.

Durante 2013, as autoridades timorenses importaram da Indonésia 145 milhões de dólares de combustível, aproximadamente 150 mil toneladas.

MSE // ARA
Lusa/Fim
.

Ex-MNE Luís Amado será vice-presidente da Comissão Preparatória da Cimeira da CPLP

.

Díli, 03 abr (Lusa) - O ex-chefe da diplomacia portuguesa Luís Amado foi nomeado pelo governo de Timor-Leste como vice-presidente da Comissão Preparatória da Cimeira da Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP), disse hoje o presidente daquela missão.

"Luís Amado é o vice-presidente da Comissão de Preparação da Cimeira da CPLP, nomeado pelo Conselho de Ministros", afirmou Francisco Guterres, antigo presidente do parlamento timorense.

Timor-Leste vai assumir este ano pela primeira vez a presidência rotativa da CPLP, durante a cimeira de chefes de Estado e de Governo, que se vai realizar em Díli entre 20 e 25 de julho.

"É uma pessoa com muita experiência e Timor-Leste vê nele uma pessoa capaz de contribuir", afirmou Francisco Guterres, salientando que será dado ao antigo ministro português todo o apoio.

No âmbito da organização da cimeira da CPLP, Luís Amado profere sexta-feira no Ministério dos Negócios Estrangeiros em Díli uma conferência subordinada ao tema "CPLP no contexto internacional: Desafios e Oportunidades".

A Comissão Preparatória da Cimeira da CPLP tem como objetivo produzir toda a documentação que será debatida durante a reunião dos chefes de Estado e de Governo e inclui elementos de todos os Estados-membros da organização.

MSE // ARA
Lusa/Fim
,

"Rezolusaun Foun: PNTL Ho F-FDTL Bele Uza Forsa Hasoru Grupu Ilegal"


                           

Jornal Independente - Kinta-Feira, 03 Abril 2014 

Governu fo ona kompetensia liu husi rezolusaun ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ho FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) atu uza forsu hasoru grupu illegal sira ne'ebe atentadu kontra Estadu. 

Governu hasai rezolusaun foun ho numeru 8/2014, loron 31 fulan-Marsu no publika ona iha Jornal da Republika hodi fo kompetensia ba PNTL no F-FDTL halo operasaun konjunta ho forsa hodi kaptura membru grupu illegal ne'ebe mak sei hala'o aktividade illegal no subar hela. 

Komandante Jeral PNTL Komisariu Longuinhos Monteiro konsidera membru grupu illegal Konsellu Revolusaun Maubere (KRM) ho Consellu Popular Demokratiku Republika demokratika Timor-Leste (CPD-RDTL) iha Laga, Kilikai, baguia no Watu-Lari halo rezistensia kontra forsa estadu ninian. 

Tanba ne'e, Governu hasai ona rezolusaun foun hodi halo operasaun konjunta PNTL no F-FDTL atu bele reestabelese situasaun ordem publika iha laga, Kilikai, baguia no Watu-Lari. 

"Iha rejolusaun ida ne'e mai eziji komandu rua estabelese komando operasaun konjunta ha'u rasik ho jeneral Lere mak sei diriji ohin (horsehik) ba diskuti ona regra empanhamentu no aprova ona regras empainhamentu uza forsa ninian tanba operasaun ne'e la hanesan ho ida seluk," Hateten Longuinhos ba Jornalista , iha Kuartel Jeral PNTL kaikoli horsehik. 

Nia dehan, operasaun ne'e espesifiku ne'ebe mak premiti uza forsa ba auto defeza nune'e mos karik iha rejistensia kontra operasaun ida ne'e. 

"Hau hakarak informa tan katak, operasaun nee laos demostrasaun ba atu kombate operasaun ne'ebe mak sempre ho nia natureza pesezivu iha ninia regras empanhamentu orden juridika Timor nian, maibe karik iha rejistensia ita la atua hanesan diretiva uluk, ida ne'e oin seluk ona," dehan Longuinhos. 

Ohin (horsehik) komandante Longuinhos sei lori regras empanihamentu uza forsa nian ne'ebe aprovadu ba aprezenta iha Konsellu Ministru (KM), KM aprova ona mak koloka efetivus hamutuk ho F-FDTL iha komandu operasaun konjunta ne'e. 

Governu identifika ona pesoal balun husi grupu KRM nian ne'ebe mak uza armas sei subar. Antes ne'e, Parlamentu Nasional hasai uluk ona rezolusaun numeru 5/2014 kona ba operasaun hasoru ejistensia grupu illegal sira iha TL. Iha parte seluk, Prezidenti da Republika, Taur Matan Ruak mos husu ba komandante F-FDTL Major jeneral Lere Anan Timur atu dezarma kilat sira ne'ebe grupu illegal lori halai sa'e foho leten. Tuir komdante Lere, parte F-FDTL sei kontinua hala'o aprosimasaun, tanba lider no elementus grupu illegal sira ne'ebe kaer kilat mesak nia elementus iha tempu rejistensia iha ai-laran. 

 "Agora ita labele ba tiru ema mas kilat tarutu ona pasensia ne'e kilat rua ne'e hasoru malu ona, mas hau katak sira nia kilat ne'e soko-soko deit, dala ruma tiru musan ida dada dala ida, ida ne'e mak sira tenki kuidadu, ami nia kilat ba ne'e automatika ne'ebe sulin hanesna bee, ida ne'e mak sira tenki rende, e depois kilat mos barak, sira nia ne'e kuitadu, ema selu hau atu ba halo mos hau la halo," Lere hateten hafoin hasoru malu ho Prezidenti da Republika, Taur Matan Ruak iha Palacio Prezidensial, Aitarak Laran, Dili horsehik. 

Tuir Lere, grupu illegal sira ho kilat tenki asegura lalais, atu ema sleuk labele aproveita sira hodi destroi nasaun ne'e.

"Problema interna deit karik ita la preokupa, peokupa make ma seluk keta aprveita situasaun ida ne'e, sira mos hatama ninia kanuro tohar, ida ne'e maka preokupasuan ita nian, tenki evita no resolve," dehan nia. 

Nia dehan, F-FDTL no PNTL sei sai nafatin liman kroat estadu no Povu TL bele moris iha paz no dame.
,

Kazu Portu Hera; "Rekomenda Investiga Julio Pinto No PM Xanana"

,

Jornal Independente - Kinta-Feira, 03 Abril 2014 

Kazu konstrusaun Portu Hera ne'ebe seidauk remata Sosieade sivil rekomenda ba Ministeriu Publiku (MP) atu investiga Sekretariu EStadu Defeza (SED), Julio Thomas Pinto no Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Xanana Gusmao atual Primeiru Ministru. 

Adjunto Diretor Fundasaun Mahein, Joao Almedia hateten, peskiza ne'ebe sira halo katak prosesu konstrusaun Porto Hera ne'e rasik liu husi Single Source hodi indika kompania Australia Life Engineering. 

"Ami husu ba Ministeriu Publiku (MP) investiga SED (Julio Thomas Pinto) ho MDS. Prosesu sira ne'e la tuir politika no lei aprovizionamentu nian. ami husu ba MP no KAK tenke tau matan halo investigasaun iha ne'ebe ita haree iha iregularidade," dehan nia, iha nia servisu fatin Balide, Dili horsehik. 

Nia hatutan, prosesu konstrusaun ba Portu hera mosu failansu iha inisiu kedas, tanba Governu la loke tenderizasaun ba kompania sira atu kompete, maibe indika direita ba Kompania Australia nian ne'e mak kaer obra ne'e hodi ikus mai rezulta laiha. Kona ba ezijensia Major jeneral Lere Anan Timur ba Porto Hera ne'e rasik, nia dehan, ezijensia ne'e Forsa Armada mak tenki halo, tanba forsa armada sira sai vitima ba desizaun Politika Governu nian, nebe la kria kondisaun diak ba sira hodi bele halo servisu diak liu tan. 

Entertantu, Diretor Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN), Samuel Marcal hatete, prosesu konstrusaun ba porto Naval Hera ne'e rasik, oras ne'e hala'o husi Kompania Karya Timor-Leste. 

Nia dehan, agora daudauk ekipa tekniku sira husi kompania iha loron Segunda (7/4) ne'e, komesa foti sai sasan sira ne'ebe aat atu hadia," dehan nia. Kona-ba orsamentu ne'ebe Governu gasta tan atu hadia konstrusuan Portu naval Hera, Diretor ADN ne'e esplika katak, seidauk iha desizaun klaru. 

Nia hatutan, durasaun tempu ba konstrusaun porto Naval Hera ne'e rasik seidauk termina loloos, tanba foin mak parte kompania tun ba iha terenu.
.

"PJR Rejistu Kazu Korrupsaun 153"

.

Jornal Independente - Kinta-Feira, 03 Abril 2014

Prokurador Jeral Republika (PJR) tinan 2013 rejista kazu 153 no droga iha nivel nasional hamutuk 11. 

 Tuir relatoriu annual PJR nian katak, bazeia ba dadus estatistika prosesu korusaun iha tinan 2013 pendente to'o iha loron 1 Fulan-Janeiru 2013 hamutuk 87, entrada iha 2013 hamutuk 66, husi prosesu ne'e iha 41 akuza no arkiva 47 no pendente ba 2014 hamutuk 62.

 Tuir Prokurador Jeral republika Jose Ximenes hateten, iha nivel teritoriu Timor laran tomak durante tinan 2013, tama tan prosesu foun 3.365, Ministeriu Publiku servisu ho prosesu tomak iha nivel nasional hamutuk 8.371 konsege finaliza hamutuk prosesu 4.341.

 "Iha nivel nasional to'o 31 Dezembru 2013 ita iha prosesu 4.037 ita bele dehan konsege halo redusaun global ba kazu pendente 969, to'o 31 Marsu 2014 agora dadaun ita iha 3.611," hateten liu husi Plenaria PN bainhira aprezenta relatoriu Annual 2013 ba PN.
.

"Governu Laiha Planu Dezenvolve Kapital Dili"

.
Zenilton Zeneves
Jornal Independente - Kinta-Feira, 03 Abril 2014

Sosiedade sivil, Luta Hamutuk (LH) konsidera Governu liliu Ministeriu Obras Publiku (MOP) laiha planu no dezenhu hodi konstrui estrada iha kapital Dili, ne'ebe sei fo impaktu ba kualidade obra no gasta osan saugate.

 "Implementasaun obra ne'e laiha konseitu, tanba konstrusaun valeta sira ne'e kiik tebes, bainhira mota tun valeta hirak ne'e bele dura ka lae," dehan koordenador advokasia Luta Hamutuk, Zenilton Zeneves, iha knar fatin, Farol, Dili horsehik.

Tuir nia, valeta iha kolmera no Audian laiha kapasidade atu bele jere udan been, tanba realidade hatudu foun dadauk udan ne'e valeta sira ne'e mora la liu maibe liu fali estrada laran.

 "Ami haree katak, estrada sira ne'ebe hadia ne'e sei aat fali bainhira la rejolve uluk valeta hodi bee halai liu, ne'ebe ami hanoin katak, Governu labele toba mehi hadeer halo obra kedan, ne'e sei estraga osan estadu," dehan Zenilton.

Luta Hamutuk mos la konkorda estrada balun iha Kapital Dili ne'ebe governu foin hadia ho orsamentu tokon U$9, maibe sobu fali hodi halo konstrusuan foun.

Aat liu, nia dehan, tuir deklarasaun Ministeriub Obras Publiku katak, konstrusaun haluhan estrada ho valeta ne'e ho objetivu atu halo enkontru simeira CPLP iha Timor-Leste. Nia dehan, LH konsidera Governu iha mentaldiade ne'ebe ladun diak, tanba halo estrada ho kualidade atu benefia ba povu laos halo estrada hodi simu bainaka CPLP.

Trosu estrada Dili laran hamutuk 10 mak reabilita hodi hetan ba eventu rua (2) importante mak hanesan komemorasaun Restaurasaun Independensia 20 de maiu 2014 no Simeira CPLP ne'ebe sei hala'o iha fulan Jullu tinan 2014.
.

"Komandu Operasaun Konjunta PNTL No F-FDTL Tama Sai Uma Iha Laga"

.

Notisia Husi TVTL - Kuarta-Kalan, 02 Abril 2014 

Komando Operasaun Konjunta PNTL no F-FDTL iha lalulai, Sub Distritu Laga hahu hala'o patroilamentu tama sai uma komunidade nian atu fahe informasaun ba komunidade kona ba planu operasaun ba Membru CRM no CPD-RDTL ne'ebe seidauk entrega an. 

Komando Operasaun konjunta PNTL no F-FDTL iha lalulai hahu halo patroilamentu iha Komunidade nia let tama sa uma komunidade iha segunda-feira ne'e. Komandante operasaun interinu Inspektur Xefe Rogerio dos Reis ba jornalista RTTL Kuarta-feira ne'e hateten, Patroilamentu Komunitariu ne'e hodi fahe informasaun ba komunidade no lider komunitariu sira atu kontinua buka tuir membru CPD-RDTL no CRM ne'ebe seidauk entrega an ba iha komando operasaun konjunta no husu ba komunidade atu labele paniku, tamba sei iha operasaun segundu faze ne'ebe sei hala'o iha tempu besik. 

 Nune'e, komandu operasaun konjunta kontinua husu ba komunidade atu konsensializa iha familia rasik ne'ebe envolve iha grupu illegal atu kumpri lei ne'ebe implementa iha baze. 

Planu patroilamentu komunitariu ne'e foka liu ba suku sagadte, Atelari, Saelari, Samalari, Nunira, Libagua ho Tekinau-mata Sub Distritu Laga inklui Suku Lawateri Sub Distritu Bahagia.
.

"Tratamentu Saude Gratuita, Aimoruk Sosa Iha Klinika Privadu"

.

Jornal Independente - Kuarta-Feira, 02 Abril 2014 

Politika Governu Timor-Leste nian, durante tinan sanolu resin nia laran hafoin ukun an, mak tratamentu saude gratuitu ba povo kiik sira, inklui mos asesu ba edukasuan iha nivel primaria too iha nivel sekundaria.

Maske politika governu nian atu fo atendementu gratuiru ba povo kiik sira liliu iha area saude nian, to'o ohin loron seiduak hetan asisetnsia diak tuir politika ne'ebe mak ulun boot sira hasai tiha ona.

Hanesan esperensia ne'ebe mak akontese ba inan-feton Maria Fernandes Soares (42) haktuir katak, nia oan Luis Correia Soares, moras hanesan stomak no rins, ho seforsu tomak inan-aman luis lori nia ba iha Hopsital Nasional guido Valadares (HNGV) atu halo tratamentu ba sira nia oan ne'ebe mak hetan moras.

Maibe, sorte at ba inan aman bebe ne'e, tanba bainhira ba halo tratamentu (koko bebe nia moras), dotor balun iha HNGV hato'o katak, labarik ne'e hetan moras ne'ebe kategoriua grave ona, tuir reseita ne'ebe mak Dr. hato'o mai sira katak, aimoruk iha HNGV ne'e iha duni maibe kualidade ladiak, atu bele kura labarik nee nia moras.

"Doutor ne'e dehan, imi nia oan ne'e moras maka'as, tanba ne'e aimoruk mos kualdiade la diak iha hospital ne'e hodi fo nia hemu, no Dr, ne'e hakerek hela karta reseita mai ami noa haruka ami sosa iha klinika privadu balun iha Dili laran ne'e," hateten Maria ba INDEPENDENTE iha Tasi Tolu horsehik.

Maria mos hatutan, maske sente susar tanba osan laiha maibe, hakarak ka lakohi ho aten brani no pasensia, sira tenek ba sosa aimoruk iha klinika ne'e ho folin ne'ebe as tebes.

"Iha momentu ne'eba, aimoruk ne'e (naran ami haluha ona), ami ba sosa duni sarope ru aho folin besik U$100 no aimoruk ida fali nia folin mos besik U$100," nia informa.

Ho situasaun hirak ne'ebe mak akontese ona ba Maria no familia iha momentu ne'eba, sira laiha hanoin kona ba atendementu husi HNGV ne'e. Nia mos hatutan, situasaun ida ne'e laos akontese deit ba sira nia familia, maibe mos akontese ba familia sira seluk inklui sira nia vizinu rasik.
,

"FRETILIN Abandona Plenaria, Eleisaun Komisariu KAK Kanseladu"

.

Jornal Independente - Kuarta-Feira, 02 Abril 2014 

Partidu opozisaun FRETILIN abandona plenaria iha prosesu eleisaun ba kandidatura Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), tanba entre kandidatu na'in rua, Dr. Sergio Hornai no Dr. Silveiro Pinto Baptista deskonfia komete korupsaun. 

Kandidatura Komisariu KAK nain rua ne'e aprezenta husi Governu iha nain ida (1) komete KOrupsaun ne'ebe Ministeriu Publiku sei halo prosesu investigasaun. Tuir ajenda Parlamentu Nasional (PN), horsehik (01/4) halo eleisaun ba kandidatura Komisariu KAK maibe bancada FRETILIN abandona plenaria. Prezidente bancada FRETILIN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hateten, nia parte rekonese loron horsehik (01/4), mak PN ajenda hodi halo eleisaun ba kandidatura Komisariu KAK nian. 

"Uluk kedan ami (Bankada FRETILIN) rezeita kandidatura uniku ba Komisariu KAK no ami agradese ba Governu haruka tan kandidatura ida tan mai iha PN hodi halo eleisaun," dehan nia iha Plenaria uma fukun PN horsehik. 

Maibe, tuir nia, ohin (horsehik) Bancada FRETILIN asesu Jornal Nacional balun hakerek notisia hanesan ne'e, tuir informasaun Bancada CNRT, PD no Frente Mudansa (FM), iha posiblidade nakfera iha vitus no razaun katak, foin lokraik mak sira kobre katak entre kandidatu rua Komisariu KAK ida dadaun ne'e iha hela kazu ne'ebe kontra nia iha Tribunal. 

"Ita atu hili Komisariu KAK, se kandidatu Komisariu KAK ida ne'ebe ita hili mak ba hasoru kazu korupsaun atu sai saida," dehan nia. FRETILIN abandona plenaria hodi lakohi halo eleisaun ba Komisariu KAK foun ne'e tanba ba interese kredibilidade PN nian. 

"SE ita hili tiha mak mosu akuzasaun hasoru kandidatu eleitu ne'e," dehan nia. Tanba ne'e, Bancada FRETILIN sujere ba meja PN, liuliu Komisariu espesializada atu konfirma ba kandidatura nain rua ne'e hodi hatene lolos kazu no prosesu ruma ka lae. 

"Ami hakarak husu adiamentu ba eleisaun kandidatura KAK enkuantu seidauk iha konfirmasaun kona ba asuntu ne'e," nia sujere. Solusaun ne'ebe governu presiza foti, nia konfesa katak, tuir lei Komisariu KAK nian mandatu remata kuandu kompleta tinan hat (4) maibe lei KAK iha artigo 11 numeru 5 no numeru 7 ne'e fo dalan atu Governu hatama proposta mai iha PN atu adjunto Komisario KAK bele assume knaar hodi nune'e fatin komisariu KAK lalika mamuk. 
.

"MECB Ministro Babo Nia Oan Rasik"

.

Jornal Independente - Kuarta-Feira, 02 Abril 2014 

Rejultadu Teste Raan (Deoxyribo Nucleic Acid/Nucleic Acid Deoxyribo) hatudu labarik inosente ho naran inisial MECB ne'e Dionisio da Costa Babo Soares atual Ministru Justisa (MJ) nia oan rasik. 

Antes ne'e, Babo nega labarik MECB la'os nia oan, iha Tribunal Distrital Dili, tanba ne'e babo rasik husu atu halo teste DNA ba sira nain tolu, mak labarik MECB, nia inan Lucia da Costa no Dionisio Babo rasik. 

Tuir rejultadu teste ne'ebe diario ne'e asesu husi centro ba Impressao dijital DNA no Diagnostico husi India mai Tribunal Distritu Dili (TDD), katak labarik MECB nia aman mak Dionisio Babo Soares. Iha karta ne'e, Teste DNA ba halo expozisaun ne'ebe iha ne'e sufisiente atu konklui katak, Primeiru fonte expozisaun C, (Dionisio Babo da Costa Soares) nuudar aman Biologico ba fonte expozisaun B (MECB). 

Segundu katak, fonte expozisaun A (Lusia da Costa), nuudar inan Biologica ba fonte expozisaun B (MECB). Entertantu, kordenador advogadu Instituto Juridico Timor-Leste (IJTL), Secaltina da Conceicao hateten, rezultadu DNA ne'e foti horsehik, (Tersa) iha Tribunal Distritu Dili (TDD) no nia rezultadu hatudu pozitivu. 

"Atu konfirma Lucia da Costa no Dionisio Babo, iha relasaun Biloziku ba labarik MECB," hateten koordenador advogadu Instituto Juridico Timor-Leste, Secaltina, horsehik. Tan ne'e, nia dehan, Luisa da Costa haruka ona pedidu ida ba Tribunal atu haree prosesu DNA, atu nune'e Konsellu Superior haree prosesu DNA, atu nune'e Konsellu Superior Majistratura Juridisial (KSMJ), desidi Juis Internasional foun atu koloka ba Tribunal hodi kontinua kazu ne'e. 

 "Tenke hili juis foun ba prosesu ida ne'e, lalais," hateten nia. Nia mos hatutan katak, Luisa mos halo ona pedidu ba Ministeriu Publiku (MP), atu remata investigasaun kona ba violasaun obrigasaun alimentar ba labarik iha Ministeriu Publiku (MP). 

Tuir lei kodigu penal artigu 225 kona ba la halo tuir obrigasaun alimentar katak, ema ne'ebe iha obrigasaun atu fo alimentu no iha kondisaun atu halo tuir obrigasaun ne'e, maibe la halo tuir obrigasuan ne'e to'o hamosu perigu ba alimentadu atu laiha meiu satisvas nia nesesidade fundamental, maski ema sleuk nia ajuda hadook tiha perigu ne'e, sei hetan pena prizaun to'o tinan 3 ka multa. 

"Luisa aprezenta ona keixa kona ba situasaun ida ne'e, tanba reprezetante labarik nia direitu atu hetan justisa ba ida ne'e, 2013 to'o agora la fo obrigasaun alimentar ba labarik, tuir desizaun Tribunal nian," nia dehan.
,