sábado, 5 de abril de 2014

Timor oan mate seidauk too? Rekonsiliasaun sem justisa seidauk too?

.


FORUM ESTUDANTE MAUBERE- 5 de Abril de 2014
-
Asuntu: Karta Aberta ba Públiku Nudár Pontu ba reflesaun.
.
 Reflesaun Serku Ai-Tana 1981 no planu operasaunGovernu TL ba grupu veteranu balun iha Matebian, fatin anexasaun husi Militár Indonézia ho eskala boot durante 1979.

Iha fulan Setembru tinan 1981, bainhira Operasi Kikis husi Juñu-Setembru tinan 1981 remata, batallaun 321, 744 no/ka 745, unidade marina hamutuk ho Hansip Falintil ba hamutuk iha area foho Ai-Tana iha fronteira distritu Manatuto-Viqueque no iha ne’ebá oho ema 100 resin, no karik ema atus barak, husi Tropa Falintil no populasaun sivíl, feto no labarik ne’ebé akompaña tropa Falintil sira.

Iha tempu ne’ebá vítima hirak ne’ebé sira oho iha podér forsa Indonesia nia liman ka iha forsa Indonesia nia protesaun, bainhira ema hirak ne’e mai rende tiha-ona ka forsa Indonesia kaer tiha-ona sira. - Husi Dokumentu CAVR.

Operasi Kikis ka serku Ai-Tana seidauk lakon husi memória povu Timor-Leste, liu-liu ba sira ne’ebé sai tarjetu TNI nia atu anikila.

Serku Ai-Tana nudár parte husi pratika jenosídiu ne’ebé Militár Indonézia komete hasoru rezisténsia Timor-oan nia. 

Iha Serku ida ne’e ema barak mate no kaer moris inklui TNI tesi Mauk Moruk nia kaben nia ulun hodi hatudu ba família iha Laga.

Iha momentu ne’ebá situasaun difisil tebes hodi Falintil no Populasaun sira kontinua hala’o atividade Revolusaun, katak edukasaun popular paradu, atividade produsaun paradu no forsa populares barak halai namkari hodi buka dalan oinsá sees husi serku ida ne’e maske ema barak labele sees ba fatin seguru.

Matebian rahun ka baze de apoiu rahun iha Matebian, Tinan 1979 forsa TNI atake foho matebian, aviaun barak para iha anin leten, hodi tiru ba Falintil no Populasaun sira barak ne’ebé subar an iha Foho Lulik ne’e nia mahon.

Ema barak mate kuaze loron-loron, be matan sira mesak ran mak nakonu, ai-moruk venenu militár Indonézia mak tau iha be matan nudár forma ba hamate rezisténsia Timor-Oan nian.

Tiru husi Ró Funu Indonézia iha Laga ba Matebian no Forsa rai nia mós avansa hodi aneksa povu iha Matebian no ema barak tenke mate ba pratika jenosídiu ida ne’e.

 Forum Estudante Maubere foti serku ka anexasaun rua ne’e, nudár tópiku ba reflesaun no analiza ba similaridade husi serku uluk no operasaun anikilamentu ne’ebé, estadu TL hakarak hala’o ba membru CPD-RDTL no Konsellu Revolusaun Maubere iha foho Matebian.

Rezolusaun ne’ebé Parlamentu Nasionál no Konsellu Ministru hasai, motiva husi lider balun ne’ebé uluk sai tarjetu mate ba serku iha Ai-Tana no matebian.

Tanba sá tenke repete operasaun Ai-Tana no Matebian? Númeru Timor-Oan mate iha operasaun seidauk too? Ka podér paternalistiku seidauk too ka objetivu rekonsiliasaun sem justisa seidauk too?

Mai ita halo reflesaun!

Tuir relatóriu CAVR nia katak Timor-Oan liu rihun atus rua mak mate no lakon nudár rezultadu husi okupasaun ilegál Indonézia. Too agora seidauk iha klarifikasaun razoavel husi Indonézia no komunidade Internasionál ba motivu husi pratika jenosídiu ida ne’e.

Maubere Tuba Rai Metin
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.