quarta-feira, 29 de agosto de 2012

Kazu Tibar Sei Iha Prosesu Investigasaun: “Membru F-FDTL Mos Sai Vitima Tamba Hetan Tuda”

.

Notisia Husi TVTL - Tersa-Kalan, 28 Agustu 2012

Xefe Estadu Maior interinu das Forcas Armadas hateten, instituisaun F-FDTL simu relatoriu rua konaba kazu Tibar, tamba ne’e komando F-FDTL sei analiza no hein rejultadu final husi Polisia.

Xefe Estadu Maijor Interinu F-FDTL Aluk informa ba Jornalista sira katak, nia simu ona relatoriu rua, ida husi populasaun no ida seluk husi membru F-FDTL ida ne’ebe deskonfia envolve iha kazu ida ne’e.

Tuir Xefe Estado Major interinu katak, relatoriu rua ne’e, komando simu parte rua komplein sai vitima husi akontesementu ne’e.

Ba kestaun ne’e, komando F-FDTL sei hein relatoriu final husi Polisia hafoin bele deklara rejultadu final.

Aliende ne’e, informasaun ne’ebe TVTL hetan katak, membru F-FDTL ne’ebe deskonfia envolve iha kazu ne’e hetan tuda no kanek iha parte ain, tamba ne’e, nia monu husi motor no nia oan mos hetan kanek iha fatin ne’eba.

Hare husi relatoriu ida ne’e mos katak, parte rua ne’e sai vitima no se los mak sai autor ba kazu ne’e, tamba ne’e Polisia tenki halo investigasaun klean hodi bele hatene loloos aitor ba kazu refere.
.

Sementi Semana Rua La Tama Iha TL: “Kompania Ne’ebe Kaer Projeitu Halerik”

.

Notisia Husi TVTL - Tersa-Kalan, 28 Agustu 2012

Stock Sementi iha loja no armagen durante semana rua ona komesa mamuk, kompania sira ezizi ba ajensia importador atu importa lalais sementi tamba projeitu barak mak paradu.

Durante semana rua ona sementi mamuk iha lojas no armagen, tamba ne’e fo impaktu boot ba konsumidores sura.

Ba problema refere, oras ne’e dadaun projeitu balun komesa paradu tamba sementi laiha.

Iha segunda-feira semana ne’e konsumidores sira buka tama sai lozas maibe sementi mamuk.

“Se bele karik sementi ne’e tama lalais, se lae ami susar, tamba ami kaer projeitu iha fronteira oecuse,’ dehan Komprador ne’ebe kaer projeitu ne’e.

Maske iha informasaun balun hateten katak, ajensia Sementi Tonasa iha Dili halo manipulasaun, tamba sememnti iha armagen maibe lakohi fa’an ba konsumidores sira, maibe trabaladores sira rejeita informasaun ne’e, hodi hateten katak sementi mamuk durante semana rua ona, nune’e mos trabalador sira balun lakohi loke portaun armajen nian.

Ajensia no lozas nain sira hein katak, iha semana ne’e, sementi bele tama ona iha Timor-Leste.
.

terça-feira, 28 de agosto de 2012

BIOGRAFIA: "TAUR MATAN RUAK - A VIDA PELA INDEPENDÊNCIA"

.

Timor Rai Murak - 28 de agosto de 2012

A biografia do Presidente da República, "TAUR MATAN RUAK - A VIDA PELA INDEPENDÊNCIA", publicada pela editora Lidel e de autoria de Maria Ângela Carrascalão, será lançada na próxima quinta-feira, no dia em que os timorenses celebram o 13.º aniversário do Referendum, realizado a 30 de agosto de 1999.

A apresentação desta obra literária está a cargo do Professor Doutor Benjamim Corte Real e esteve originariamente para realizar-se na Fundação Oriente às 16:00, contudo, o local teve de ser alterado, porque a adesão de presenças está a ser muito grande, neste momento desconhecemos ainda o local do lançamento do livro.

" Este livro é uma lição de vida", podemos ler na capa, não tenhamos dúvidas nenhumas que ao lermos esta biografia deste GRANDE SENHOR, todos nós vamos aprender uma grande lição de honra, nobreza e dignidade, com um HOMEM que dedicou toda a sua vida ao seu povo e à sua terra, Timor-Leste.
.

Konaba Projetu Iha ME: “KAK Bolu Paul Assis Presta Deklrasaun”

.

Jornal Nacional Diario - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Eis Vice Ministru Edukasaun Paul Assis Belo, Tersa (28/8), tuku 09:00 OTL, tenki aprezenta aan iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK) hodi presta deklarasaun ruma kona ba lala’ok Projeitu fiziku hotu iha Ministeriu Edukasaun (ME).

Projeitu Fijiku ne’ebe ne’ebe implementa durante mandatu Ministru Edukasaun nian, Joao Cacio Freitas nian, deskonfia balun laiha transparansia no iha indikasaun KKN.

Informasaun ne’e JNDiario hetan katak, Paul Assis sei marka prejensa iha KAK hodi presta deklarasaun hanesan sasin ou testamunha konaba lalaok projeitu fiziku balun iha ME durante tinan lima ba kotuk.

Hafoin Paul Assis presta tiha deklrasaun, KAK mos ajenda ona atu bolu eis Sekretariu Estadu Kultura atual Vise Ministru Edukasaun, Virgilio Smith atu presta mos deklarasaun iha KAK, Kuarta (29/8), kona ba projetu fiziku ne’ebe tinan lima liu ba hala’o iha ME.

Tuir Planu, KAK mos sei bolu eis Ministru Edukasaun, Joao Cancio Freitas, iha fulan oin mai hodi presta mos deklarasaun ba asuntu projetu fiziku sira ne’ebe deskonfia hamosu KKN iha Ministeriu ne’ebe nia rasik maka lidera dunrante periodu 2007-2012.
.

Deputada Bloku Koligasaun Kestiaona: “Diretor Balun Riku Liu Ministru”

,

Jornal Independente - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Diretor husi Ministeriu balun identifika nia riku soin liu kargu membru governu sira nian.

Deputada Carmelita Moniz, membru Bancada CNRT hateten, iha diretor balun nia riku soin liuliu uma no kareta liu fali Ministru ida.

Maski la informa klaru kona ba identidade pesoal diretor ne’e, maibe deputada ne’e dehan, realidade akontese iha Ministeriu barak.

“Iha diretor balun vensimentu kiik, maibe nia uma hanesan tiha palasiu no sosa kareta ne’ebe karu-karun, nee osan mai husi ne’ebe,” tenik nia iha uma fukun PN (27/8).

Deputada CNRT ne’e mos dehan, alende membru governu liuliu membru Parlamentu Nasional la konsege sosa kareta ida durante nia mandatu.

Nune’e, Deputada Carmelita hateten, atu identifika situasaun ne’e hotu tenki ajusta lei numeru 7/2007 ne’e, hodi fo kompetensia ba instituisaun justica hodi investiga, fo mos dalan atu deklarasaun riku soin ne’e to’o funsionariu baibain.

Importante mos Carmelita hateten, kada tinan tenke iha follow up hodi hatene tuir riku soin membru Governu sira nian.

Ba kestaun ne’e, Vice Prezidenti parlamentu Nasional Aderito Hugo hateten, PN iha ona pozisaun hodi iha tempu badak bele eltera ka ajusta lei deklarasaun riku soin hodi fo kompetensia ba instituisaun kompotente hodi verifika.
.

Lei Vitalista Hamosu Injustica Sosial: “Tempo Ona Atu Altera”

.

Jornal Nacional Diario - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Lei Pensaun vitalista ne’ebe Parlamentu Nasional iha I Primeiru Lejislatura aprova la refleta realidade moris povu Timor Leste nian hodi hamosu hikas injustisa Sosial entre povu ho eis titulares sira, tanba ne’e, iha III legislatura hanoin ona atu halo alterasaun ba lei ne’e iha tempu badak nia laran.

Vice Prezidenti Parlamentu Nasional, Aderito Hugo da Costa, konfirma katak, tempu ona atu halo alterasaun lei vitalista, tanba la reflete kondisaun moris povu Timor Leste nian no bele hamosu injustica social iha futuru.

“Normalmente lei vitalista, la ses ita sukat ho nasaun seluk ne’e la kria diferensa, exemplu actual Primeiru Ministru ho Ex-Primeiru Ministru simu salariu baziku hanesan de’it, maske sira nain rua nia responsablidade la hanesan, nune’e mos ba deputadu no membru do governu ne’ebe mak oras ne’e dadaun deskansa hela iha sira nia horik fatin, simu mos salariu baziku hanesan ho sira hirak ne’ebe sei ativu,” informa nia ba JNDiario iha PN, segunda (27/8).

Aderito Hugo esplika katak, parte husi eli vitalista ne’ebe mak oportunu atu altera mak hanesan difinisaun salariu baziku 100% ba fali 65%, regalias balun mak direitu ba eis titular sira hanesan, familia eis titular hetan pasaporte diplomatika, iha rejidensia, direitu ba importasaun viaclu livre taxa, importasaun material konstruksaun livre taxa, pontu hirak ne’e tenki altera tamba la justu.

Lei vitalisia produs husi segundu lejislatura iha tinan 2007, bainhita Timor-Leste infrenta krizi Politika no Militar, momentu neeba, Prezidenti Republika (PR) Xanana Gusmao veta, maibe tanba Bancada FRETILIN uza direitu votu doiz tersu ho deputadu nain 44, entaun nein muda pontu balun husi lei ne’e.

Hakarak ka lakohi, Prezidenti tenke promulga, tan tuir lei kondisaun hanesan ne’e Prezidenti la iha ona direitu atu veta tan,” esplika Aderito Hugo.

Lei vitalista la justu ho rajaun konkreta mak hanesan, exemplu salariu fulan ida nian ba membru governu ida simu U$1.600 signifika katak, nia la eleitu mos kontinua simu nafatin U$1.600, so bele koa de’it osan tunjangan jabatan.

Iha sorin seluk, Primeiru Vice Prezidente Parlamentu Nasional (PN), Adriano do Nascimento, informa katak, PN iha ona planu atu halo edefisiu foun iha area Tasitolu nian.

Aderito espera katak, iha tinan lima oin mai, edifisio foun ba Parlamentu bele realiza ona, atu nune’e bele fasilita diak liu tan servisu deputado sira nian no mos ba funsionariu sira iha Parlamentu.
.

Xanana Rekoinese: “V Governu Konstitusional Nia Servisu Seidauk Efetivu”

.

Jornal Nacional Diario - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Hela deit semana ida ho balun V GOvernu Konstitusional kompleta ona fulna ida servisu, maibe seidauk hala’o nia kna’ar ho efektivu tanba sei preokupa hela ho Planu no programa Governu nian ne’ebe atu implementa iha tinan lima nia laran mai.

V Governu Konstitusional ne’ebe lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmao, simu tomada de posse iha 8 Fulan Agusto, foin lalais maibe, to’o agora kuaze membru Govenru hotu seidauk hala’o servisu ho efektivu.

PM Xanana Gusmao rekoinese katak, to’o ohin loron membro Governu hotu seidauk efetivu atu hala’o nia knaar tuir ida-idak nia area.

“Hau nuudar Primeiru Ministru seidauk efektivo,” deklara PM Xanana ba Jornalista sira iha Ministerio Financas, Segunda (27/8), bainhira responde konaba oinsa preparasaun Governu nian ba orsamentu Retifikativu.

Nuudar Xefe do Governu, PM Xanana Gusmao okupadu hela ho programa do Governu ba tinan lima nia laran, ne’ebe foin hetan aprovasaun iha Domingu, foin lalais ne’e.

Ba kestaun ne’e, prezidenti Parlamentu Nasional Vicente Guterres hateten, dadaun ne’e Parlamentu Nasional fo oportunidade ba Governu atu hatama Programa Governu nian antes fulna ne’e remata, tanba iha fulan oin mai tenki halo ona diskusaun ba programa do Governu nian.
,

“Kondisaun Tratamentu Postu Saude Maloa Grave”

.

Jornal Independente - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Postu Saude Maloa, Bairru-Pite, Dili, ne’ebe fo asistensia saude ba komunidade sira hasoru problema boot, tanba kondisaun sentru saude refere komesa grave ona.

Durante ne’e, pesoal saude sira serviso iha kondisaun ne’ebe grave, tanba plafon husi uma ne’e hahu dodok no besik monu, liuliu iha fatin tratamentu no sala farmasia nian.

Enfermeiru Postu saude maloa, Izaias da Costa hateten, kodisaun uma aat ona no kuartu ba konsulta nian mos la premite atu halo tratamentu diak ba pasiente sira.

Enfermeiru ne’ebe mos hatutan, fatin farmasia nian mos laiha armari no plafon ne’ebe dodok ona dala ruma halo loro matan kona diretamente ba aimoruk hirak ne’e.

“Ami nia fatin ba farmasia laiha kondisaun, tanba aimoruk sira rai arbiru deit, no loron kona halo aimoruk balun aat hotu,” dehan nia.

Nia hatutan, aimoruk barak mak sira tenki soe deit no labele tan fahe ba pasiente sira, tanba aimoruk aat ona.

Isaias hatutan, tuir loloos Governu hadia uluk kondisaun enfermeira sira nian atu sir abele halo tratamentu ba pasiente sira ho diak.

Entertantu, ba iha fatin tratamentu, ba iha inan isin rua nian, nia dehan, sei falta kama no ekipamentu sira seluk ne’ebe uza ba tratamentu, problema ne’e mak difikulta sira nia servisu ba atendementu pasiente sira.

Ne’e duni, nia husu ba governu no Ministeriu Kompotente atu fasilita elaborasaun ba sira nia postu saude hodi fo kondisaun ne’ebe diak.
.

Inflasaun Boot: “Ezije Hasa’e Salariu FP no Trabaladores”

.

Jornal Independente - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Governu liu husi Sekretariu Estadu Profesional Empregu (SEFOPE) fo atensaun ba kompania privada nasional no internasional sira atu implementa ona lei salariu minimu ba trabalador Timor oan sira iha Timor Leste.

Entertantu, Parlamentu Nasional mos eziji Governu atu hasa’e salariu funsionariu publiku nian tamba oras ne’e dadauk inflasaun boot iha nasaun ne’e.

Diretor empregu atual Prezidenti komisaun implementasaun lei salariu minimu SEFOPE, Paul Alves dehan, lei ne’e aprova ona husi konsellu Ministru iha kuatru Governu konstitusional nian ne’ebe regula salariu minimu U$115 kada fulan.

“Iha Dili inspetoria jeral sira hato’o ona informasaun ba ita nia emprezariu sira no trabaladores sira atu lao tuir lei ne’e, no tuir mai ami sei halo sosializasaun ba Distritu,” dehan Diretor ne’e iha salaun SEFOPE horsehik.

Nia dehan, lei salariu minimu U$115 ne’e implementa ona durante fulan hira kotuk ba trabalador sira ne’ebe laiha esperensia.

Iha lei ne’e mos koalia kona ba sansaun multa ba kompania sira bainhira la-implementa lei ne’e.

“Iha lei ne’e mos koalia klaru, sei fo sansaun bainhiira la aplika lei ne’e,” dehan Alves.

Iha fatin ketak, membru Parlamentu Nasional sira mos eziji ba Governu hodi hasa’e salariu ba funsionariu publiku, liuliu iha nivel 1 to’o 3 hodi garantia nia ekonomia loro-loron.

Oras ne’e dadaun inflasaun boot iha nasaun foun ne’e, tanba elende impaktu seluk, impaktu forte liu husi montante orsamentu Jeral Estadu nebe kada tinan sempre aumenta.

Ba kestaun ne’e, Deputadu Virgilio Hornay husi Bancada PD hateten, oras ne’e dadaun folin nesesidade baziku iha merkadu aumenta beibeik, situasaun ne’e afeta maka’as ba povu kiik inklui funsionariu publiku ho salariu kiik hodi hetan asesu diak ba folin sasan.

Tanba ne’e, Deputadu PD ne’e husu katak, importante tebes iha situasaun ekonomia agora, Governu presiza hasa’e salariu funsionariu publiku ho nivel kiik.

Entertantu, Prezidenti Parlamentu Nasional Vicente Guterres informa, liu husi sekretariu Estadu ba asuntu parlamentares sei haree diak liu tan situasaun ne’e, liliu komunika ba Governu hodi bele rejolve.
.

Deputadu Bancada FRETILIN: “Veteranu Falsu Balun Kaer Projeitu Eletrisidade”

.

Jornal Independente - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Veteranus sira ne’ebe durante ne’e simu projeitu husi Governu, balun identifika la’os veteranus loloos, maibe ho sistema familiar.

Hahu kedas iha kuatru Governu konstitusional to’o agora governu liu husi Sekretariu Estadu eletrisidade distritu projeiru barak ba veteranus sira hodi halo instalasaun no seluk tan iha baze.

Deputadu Manuel Castro hateten, durante ne’e mosu manipulasaun barak, liuliu envolvimentu veteranu falsu hodi simu Projeitu ne’e.

“Ema sira ne’ebe durante simu projeitu ne’e, hotu-hotu veteranu ka lae?, ka fahe tuir familia, ne’e tenki investiga didiak,” deklara nia liu husi sesaun Plenaria (27/8) iha PN.

Nia hatutan, aliende fatin seluk ne’ebe sita, liu-liu Sub Distritu Venilale, Distritu Baucau ne’ebe eletrisidade dada hahu fali husi klaran la kontinua husi instalasaun ne’ebe mai husi vila.

Situasaun hanesan, akontese iha Asalaitula no Fatulia ne’ebe balun uza ai riin tuan, maibe balun husik hela.

Realidade ne’ebe akontese iha baze, deputadu ne’e dezafia liuliu Parlamentu Nasional rasik hodi tun diretamente investiga no observa realidade ne’e iha baze.

Tanba, tuir nia, realidade ne’e mosu, tanba ema hirak ne’e la’os veteranus simu projeitu la ho responsablidade.
.

“Investiga Konstrusaun Portu Hera”

.

Jornal Timor Post - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Reprejetante Povu iha uma fukun Parlamentu Nasional husi bancada parlamentar FRETILIN, Segunda (27/8), husu ba Governu no kompania atu toma tesponsablidade ba rezultadu konstrusaun Portu Naval Hera ne’ebe oras ne’e monu tun ba tasi laran.

“Prosesu tomak konstrusaun Portu Hera ne’e problematiku, iha momentu ne’eba, FRETILIN hakilar beibeik, maibe Portu ne’e konsege halo, saida mak akontese, portu ne’e nia kualidade la diak, uluk ninia prafuzu mamar deit, maibe agora ne’e tohar liu tiha ona, tanba ne’e tenki halo investigasaun,” dehan Deputadu Inacio Moreira husi bancada FRETILIN ba TP iha uma Fukun PN.

Nia haktuir tan, iha prosesu tenderizasaun ne’e, kompania ida ne’ebe manan iha problema, nune’e atu halo maibe sei dada ba mai iha momentu ne’eba.

“Atu halo…..la halo……atu halo…..la halo….., maibe to’o ikus kontratu ne’e iha tiha ona maibe governu tenki selu multa ba kompania ne’e ho orsamentu total 1 millaun, depois osan ba konstrusaun ne’e, total millaun 7 ba halo portu ne’e,” Inacio kestiaona.

Nune’e, nia husu ba Ministeriu kompotente no mos kompania ne’ebe kaer konstrusaun ne’e atu esklarese loloos tanba saida maka rezultadu konstrusaun portu ida ne’e sai hanesan ne’e, tenki investiga, tanba ne’e osan povu nian.

Relasiona ho preokupasaun husi deputadu Bancada FRETILIN ne’e, Vice Prezidenti Parlamentu Nasional Aderito Hugo da Costa rekomenda atu ADN (Ajensia Dezenvolvimentu Nasional) bele esplarese.
.

Francisco Guterres: “Kilat Lakon La’os Responsablidade Governu”

,

Jornal Timor Post - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Sekretariu Estadu Seguransa (SES), Francisco Guterres, deklara kilat ne’ebe oknum membru Polisia halo lakon, ne’e laos responsablidade oknum Polisia ne’ebe halakon kilat.

“Kilat ne’ebe lakon ne’e, responsablidade ema ne’ebe uza kilat ne’e, kuandu nia uza kilat estadu nian tenki kuidadu, agora nia halakon kilat ne’e individualmente, nia tenki responsabliza,” informa Francisco ba Jornalista sira, relasiona ho kilat tipu FNC ne’ebe lakon antes ne’e.

Nune’e mos, Francisco hateten, wainhira investigasaun lao hela no seidauk hetan informasaun ne’ebe loos, labele julga uluk oknum PNTL ne’ebe deskonfia alakon kilat ne’e.

To’o agora komando PNTL seidauk hetan ka identifika kilat ne’e iha se nia liman, maibe komando halo hela nafatin investigasaun hodi buka hatene kilat ne’e iha se nia liman hodi foti fila fali.

“Agora ne’e suspensaun preventivamente ne’ebe investigasaun lao lai mak ita haree, agora ital abele julga uluk nia lai, maibe regras iha para lao tuir,” dehan Francisco.
.

“Polisia Identifika Ikan Tuberaun Haan Deolindo”

.

Jornal Timor Post - Tersa-Feira, 28 Agustu 2012

Vitima ne’ebe ikan Tuberaun haan iha Tasi parte Distritu Liquisa, Polisia identifika ona ho naran Deolindo Martins.

Vitima Deolindo ho idade 28 hela iha Fatuhada Dili no nia hetan moras mental ka bulak, wainhira tama ba tasi hodi hetan dezastre ne’e, vitima hemu tua iha tasi ibun, hafoin lanu nia hasai hotu roupa hodi halai tama ba tasi laran.

Ba jornalista sira iha edifisiu Administrador Liquica, foin lalais ne’e, komandante Polisia Kriminal Leooldina dos Santos informa katak, akontesementu ne’e akontese iha kinta kalan, iha loron 9 Agusto, no vitima nia isin mate peskadores sira hetan fali iha ikan Tuberaun nia kabun laran wainhira peskador sira kaer ikan ne’e iha Domingu (12/8).

Komandante ne’e hateten, polisia deskobre vitima nia naran husi familia, wainhira familia vitima konese matebian nian isin mate, liliu mate bian nia ain ne’ebe pinta (tato).

Hafoin deskobre, familia sira foti matebian nia isin mate hodi hakoi deit iha tasi ibun likisa nian.
.

Veteranus II Guera Mundial Australia Hasoru PR Taur

.
Foto - Radio Liberdade
Tuesday, 28 August 2012 - By Acasio Pinto

Radio, online – II guera mundial ne’ebe akontese iha 1942 -1943. Veteranus II guera mundial nain hitu (7) husi Australia hasoru malu Prezidenti da Republika, Taur Matan Ruak.

Xefi Casa Sivil, Prezidenti da Republika, Fidelis Magalhaens ba jornalista iha Palacio Prezidensial Segunda, (27/8) dehan katak, veteranus II guera mundial husi Australia ne’e uluk sira funu hasoru Japanes, iha Timor Leste.

“Entre sira nain hitu ne’e iha ida mak sai sobrevivente uluk iha masakre iha Komoro, ho nia kolega nain sanolu resin hat. Sira hotu mate hela deit nian mesak, ne’ebe hetan subar husi Timor oan,”dehan Fidelis.

Veteranus hirak ne’e mos dehan ba PR Taur katak, TL durante hetan okupasaun husi Indonezia, veteranus mos luta ativamente ba auto determinsaun povo Timor Leste ba ukun rasik-an.

“Sira konta istoria barak, ate fatin ne’e uluk sira subar iha tempo funu segunda guera mundial fatin sira ne’e mos fatin ida ne'ebe uluk Prezidenti Taur nia fatin subar wainhira iha luta hasoru okupasaun Indonesia, durante tinan 24 nia laran,”dehan Fidelis.

Iha biban ne’e mos veteranus ho PR Taur dadalia mos konaba mate ruin ne’ebe hetan iha Palacio Governu nia oin. Liu husi Embasador Australia mai TL, Miles Armitage dehan, seidauk hatene lolos mate ruin ne’e ema Autralianu ou ema seluk, tamba parte forensik seidauk fo sai rezultadu autopsia.
.

“Hau Prontu Toba Iha Prizaun Becora”

.

Radio Liberdade - Monday, 27 August 2012 - Written by Ernestina Guy

Radio, online - Diretór Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH), Christopher Henry Samson hateten, “Hau prontu ba toba iha prizaun becora wainhira Tribunal Rekursu dehan hau sala duni,”.

“Tribunál Rekursu dehan hau sala, hau nafatin ba Becora. Hau sei la halai. Hau tenki simu nafatin responsabilidade,” dehan Christopher jornalista iha Aniversariu LABEH ba dala IV iha Kampung Baru, Comoro, Sábadu (25/8).

Samson informa, iha loron 15, wainhira Tribunál Distritu Dili primeira instánsia hatun, nia parte hato’o kedas rekursus ba Tribunál Rekursu (TR). To’o ohin loron, nia hein Tribunál Rekursu atu foti desizaun.

Nia Haktuir, Rekursus ne’e hatama iha Dezembru 2011 liu ba, maibé agora besik fulan walu (8) nia hein maibé seidauk fo sai desizaun.

“Hau kolia fila-fila katak, kazu ne’e kahur ho PolÍtika oitoan ka nakonu ho influénsia,” nia informa.

Tuir nia, kazu ida ne’e ninia intensaun maka atu destroy ninina kredibilidade no intensaun atu LABEH bele nonok hodi labele hakilar kona ba korupsaun.

Antes ne’e Tribunál Distrital Dili hatun desizaun hodi kastigu Samson tinan tolu (3) fulan neen (6) tama Komarka tanba halo Falsifikasaun Dokumentu sai Sidadaun Timor.

Indikasaun Korupsaun.

Iha tinan barak nia laran, Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH), foti kazu indikasaun korupsaun atus ida resin (100) resin ba Públiku.

“Kazu atus ida resin (100) resin ne’e inklui kazu Eis Ministra Justisa Lúcia Lobato, Eis Administradór Distrito Dili Ruben Braz, Eis Ministro Estatal Arcangelo Leite No Eis Vice Primeiro Ministro José Luis Guterres. Iha tempo ne’e ba, LABEH foti kazu sira ne’e ba iha Publiku,” tenik Christopher.

Nia esplika, LABEH nia papel maka ko’alia ba assuntu korupsaun maibé laiha poder atu halo investigasaun, laiha poder atu kondena ema no laiha poder lori ema ba iha Justisa.

Tuir Samson katak, LABEH sei ko’alia deit hodi fo informasaun kanaliza kazu sira ne’e ba órgaun kompetenten hodi kontinua halo investigasaun profunda.
.