segunda-feira, 16 de setembro de 2013

“Dala Balun Media ‘Kunfu’ KAK”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 16 Setembru 2013

Komisaun Anti Korupsaun (KAK), rezeita durante ne’e taka an ba media atu asesu informasaun, pelu-kontrariu KAK iha koperasaun diak tebes ho media, tamba dala balun media lakohi partisipa no halo kobertura ba aktividades KAK nian.

“Atu hateten dehan durante ne’e taka-an ba media no publiku, ida ne’e la loos, durante ne’e media mka la dun publika servisu KAK nian, KAK sempre halo beibeik kordenasaun ho media sira, via telefobe ou karta kovite atu media sir abele halo kobertura ba KAK nia atividade, maibe media sira dala barak la partisipa,” hateten Komisariu KAK Mnauel Bucar ba Jornalista iha fatin Farol, dili (13/9) foin semana kotuk. Manuel Bucar mos hatutan, dala balun mos media sira latau konsiderasaun ba nutisia KAK importante ida.

 “Dala barak mos media sira la halo notisia KAK nian hanesan notisia importante ida ba sira nia publikasaun, tamba workshop barak mak ami halo ona iha kapital Dili, ami koko konvida TVTL maibe la mosu mai ida,’ dehan Bucar.

Maske nune’e, tuir Bucar, KAK la konsidera ida ne’e hanesan ostaklu boot ida ba servisu KAK nian, tanba KAK kontinua hala’o nia servisu ba oin, tanba KAK nia servisu mak importante rua, ida mak prevensaun no ida seluk mak investigasaun. To’o Notisia ne’e publika, Jornalista husi Jornal ida ne’e seidauk hetan klarifikasaun husi diresaun TVTL nian.
.

“Presiza US$ 7 Milloens Defende Kazu CMATS”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 16 Setembru 2013

Ministeriu Petroleu no Rekursu Naturais (MPRM) Alfredo Pires informa katak, Governu Timor Leste (TL), presiza hasai osan US$ 5,6 ate 7 milloens hodi defende Kazu Certain Maritime Agrement Timor Sea (CMATS), maibe osan ida ne’e ki’ik liu duke kazu ne’e rasik.

TL hasai osan milloens ba milloens, dehan Alfredo Pires, ho razaun defende interese povu tomak nian, tanba ne’e, Alfredo Pires husu ba povu tomak TL atu lalika hakfodak ho osan ne’ebe governu hasai. “Ita ida-idak mak tenke responsabliza ida ne’e ba ninia kazu, i kazu sira ne’e importante, kazu ne’e boot tanba it abele hasai osan 5,6 ka 7 miloens hodi defende kazu ne’e, mas osan ne’ebe ita hasai ne’e ki’ik liu duke kazu ne’ebe mak ita hasoru, osan sira ne’ebe ita atu uza ba prosesu ki’ik liu ne’ebe ita uza ba prosesu aribtrazen,” katak Alfredo Pires ba Jornalista sira iha palacio do Governu Kinta (12/9).

 “Lista primeiru ami la konkorda, lista kedua ami foin konkorda, agora dia 4 Outubru agora ne’e hanesan finalidade husi kazu ne’e, entaun parte TL ho Australia la konkorda hotu, entaun tribunal arbitrazen internasional mak desidi, atu nune’e parte rua bele simu, advogadu ida ne’ebe mak sai prezidenti da meza,” katak Alfredo.

 Alfredo Pires hatutan tan katak, Australia ninia advogadu husi Universidade Yayan, Amerika, no TL ninia advogadu husi Loudres, Inglatera ho naran Lord Colegge.

Alfredo mos informa katak, ba oras ne’e dadaun Governu TL esforsu-an hodi servisu maka’as hodi defende interese povu tomak nian, tanba kazu ne’e seriu entre Australia ho TL. Maibe Ministru ne’e realsa, tanba kazu CMATS, TL mak foti, entaun TL mak fo loron 60 ba Australia hodi responde ejijensia TL nian iha dia 4 fulan Outubru agora.

 Alfredo hatutan, Tribunal arbitrazen mak aas liu atu deside advogadu, bainhira parte rua la konkorda ho naran ida, tribunal deside nonok deit tenke simu deit tamba tama iha pasu seluk atu haree ona kazu ne’e, tamba TL mak lori kazu ne’e, entaun Timor mak tenke aprezenta uluk ninia kazu.

‘Tamba ida ne’e mak ita deisid hamutuk ho Australia ho Australia atu konkorda ho ema ida terseiru mas kuandu nain rua la konsege konkorda mak tribunal tama dehan pronto mak ne’e ona agora simu ida atu avansa ba prosesu,” dehan Alfredo.
.

“MS Bandu Hospital Fo Reseita Pasienti Sosa Aimoruk”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 16 Setembru 2013

Ministeriu da Saude (MS) bandu Hospital no Centru saude sira fo reseita ba pasiente sira hodi sosa aimoruk, tanba aimoruk laiha ne’e responsabldiade Hosital no Centro saude mak tenki buka meus sosa aimoruk hodi fob a pasiente sira.

 Ezemplu wainhira pasiente hala’o tratamentu mediku ka baixa iha Hospital nasional guidi valadares (HNGV) no Centru saude mak aimoruk ne’ebe mak presiza ba pasiente laiha, entaun Hospital iha kompetensia atu atende kestaun ne’e laos fo fial fali reseitas.

“Paseinte sira ba sosa aimoruk iha liur ne’e lalos, tamba MS fo ona orientasaun ba Ospital sira hotu atu karik stok aimoruk laiha sira mak tenke sosa hodi prepara ba pasiente sira, laos pasiente sira mak ba sosa fali iha liur,” dehan Ministru Sergio Lobo relata suntu ne’e ba jornalista, Sesta (13/9) liu husi via email hodi responde lamentasaun pasiente balun dehan aimoruk iha hospital laiha, nune’e professional saude fo reseita hodi ba sosa aimoruk iha apotik.

 Sergio Lobo hatutan tan katak,” Lalos bainhira pasiente sira ba hola fali aimoruk iha liur (Apotik) tanba iha ona orientasaun husi MS katak, bainhir aimoruk laiha hospital sira nia obrigasuan hodi ba buka, prepara aimoruk laos fo fali reseita hodi sosa aimoruk iha liur.

Entertantu, familia pasiente ne’ebe lakohi publika ninia identidade hatete katak, nia osan isin manas nune’e sira lori ba centru Saude Formosa hodi konsulta maibe depois halo konsulta aimoruk antibiotika (Amoxilin) no parsetamol sirup laiha nune’e pasiente saude iha fatin refere fo reseita no haruka ba sosa iha liur.

“Publiku tomak hatene katak, aimoruk kontainer ihira kedan mak tama ona iha SAMES kuaze fulan ida ona, maibe nusa mak aimoruk iha sentro saude sira kontinua laiha?, i hau nia oan moras ami lori ba centro saude Formosa hodi konsulta maibe maibe depois de konsulta sira dehan aimoruk antibiotik laiha, nune’e sira fo reseita ba mai hodi ami ba sosa iha liur,” preokupa familia pasiente ne’e.
.

“Maske Iha Idea Kontra Miss Timor Kontinua Realiza”

.
Vão mas é todos para a PUTA QUE PARIU!!!

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 16 Setembru 2013 

Maske mosu idea pro no kontra ba Miss Timor maibe Ministerio Turismu no Kultura sei kontinua halao programa ne’e antes tinan 2013 ne’e remata. Programa Miss Timor-Leste lolos halao iha fulna Junu maibe mosu idea kontra husi entidades tomak tan ne’e adiat to’o setembru ne’e. 

Razaun ne’ebe Governu iha katak, implementa Miss Timor ne’e atu promove no internasionaliza feto Timor-Leste ba mundo tomak. 

 “Orientasaun husi Ministru Trusimu (Francisco Kalbuadi Lay) katak, antes de fulan Dezembru tinan ne’e remata ‘grand final’ husi Miss Timor-Leste ne’e tenki realiza ona atu Timor Leste iha tinan oin bele prepara dadauk ona, ida ne’e mak Miss ne’e, nia bele preparasaun treinamentu no buat sira hotu neebe iha relasaun ho nia knaar, hanesan feto TL foin sa’e ne’ebe promove nia kultura, ba iha mundu internasional,” hateten Vice Prezidenti Antio matos ba Jornalista, wainhira partisipa serimonia lansamentu osan moeda 100 sentavos TL, iha Banku Central TL, Akait, Dili. Anito Matos hatutan, planu hodi realiza Miss Timor ne’e maske hetan pro no kontra husi organizasaun feto sira, Akademia, Sosieade sivil, maibe hanesan politika governu nian fixu ona entaun hakarak ka lakohi tenki implementa duni. 

 “Buat ida pro no kontra ne’e normal iha nasaun Demokratiku, no buat sira kritikas ne’e mesak pozitivu deit, entaun ita tenki realiza duni Miss TL ne’e hodi nune’e mundu internasional mos bele hatene feto TL diak liu tan,” dehan Anito matos. 

 “Segunda (16/9) sei avizu fali iha media elektronika no emprime sira atu fo hanoin ba malu feto sira ne’ebe mak uluk registu ona, husi nasional no distritu ho ema atus rua resin no atu hatun fali feto sira nia Alturas ba 160 deit,” Anito hateten. 

Nia hatutan, depois hili tiha Miss TL ne’e ba tinan hirak tuir mai sei partisipa mos iha Miss Word, maibe ba hanesan observador durante tinan 2 para depois haree buat ne’ebe mak diak no hanesan kultura Timor nian mak bele mai aplika fali iha rai laran. 
.

domingo, 15 de setembro de 2013

VIZITA S.E. PREZIDENTE IHA SUKU MAROBO, MOLOP NO BECO “ELETRISIDADE, ESTRADA, BEE-MOOS SAI PREOKUPASAUN KOMUNIDADE BA XEFE ESTADU”

.
Foto de, Presidência da República de Timor-Leste

Presidência da Republica de Timor Leste - Facebook

Dili, 12 Setembru 2013 – S.E. Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak, akompañadu hosi Primeira Dama, Dra. Isabel Ferreira, hosi loron sesta-feira to’o segunda-feira (06-09/9) hala’o vizita traballu ba suku Marobo, suku Molop, subdistritu Bobonaro, distritu Bobonaro, no aldeia Teda, suku Beco, subdistritu Suai, distritu Covalima nian, hodi ba haree besik ho matan kondisaun moris komunidade iha fatin sira refere, inklui hala’o diálogu komunitária hodi rona difikuldades no preokupasoins sira ne’ebé mak durante ne’e komunidade sira hasoru iha baze.

Aleinde husu komunidade nia kontribuisaun atu dala ida tan hamutuk ho Governu no Estadu hodi serbisu ba moris di’ak.

Xefe Estadu ho komitiva inisia vizita iha suku Marobo, subdistritu Bobonaro Vila, distritu Bobonaro nian. Iha suku refere durante diálogu autoridade lokál no komunidade sira ezije ba Xefe Estadu atu hato’o ba Governu atu tau matan ba infraestrutura iha bee-manas Marobo nian, liuhosi hadi’a pixina no uma-deskansa ne’ebé Portugál husik hela, inklui husu atu hadi’a estrada ba iha bee-manas Marobo, no dada eletrisidade atu nune’e bele atrai turista sira ba iha fatin ne’ebá. Aleinde ne’e komunidade sira mós levanta kona-ba bee-moos.

Komunidade mós husu ba Xefe Estadu atu hadi’a lei kona-ba veteranus, tanba lei refere fó dezvantajen barak ba veteranu sira.

Hatán ba ida-ne’e, S.E. Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak hatete: “Eletrisidade, estrada, sanitasaun, bee-moos, saúde no edukasaun, buat ne’e hotu hakarak ka lakohi tenke halo, tanba ida-ne’e mak bolu dezenvolvimentu, ne’e duni ha’u sei hatutan imi-nia lian ba Governu atu bele tau matan ba problema ne’ebé ohin imi levanta.”

Iha biban ne’ebá Xefe Estadu mós apela ba komunidade Marobo nian atu kontinua hadi’a ekonomia familiár liuhusi kuda ai-fuan sira-ne’ebé iha valór ekonómiku atu nune’e bele aumenta rendimentu família nian.

Iha sábadu (07/09), Xefe Estadu ho komitiva husik hela suku Marobo hodi kontinua nia viajen ho karreta ba suku Molop, subdistritu Bobonaro Vila, distritu Bobonaro nian, liuhosi aldeia Walgomo hodi observa Eskola Primária ne’ebé iha kondisaun aat iha fatin refere. Hafoin ne’e kontinua ba suku Molop iha parte lokraik hodi hala’o sorumutu ho komunidade suku refere no deskansa kalan iha suku ne’ebá.

Iha diálogu refere, Xefe Suku Molop relata ba Xefe Estadu katak suku ne’e hahú kedas iha tempu okupasaun Indonézia to’o ohin loron nunka hetan atensaun di’ak. Iha suku ne’ebá problema estrada, eletrisidade, postu saúde, sai hanesan preokupasaun no husu atu tau atensaun ba problema refere.

Entretantu iha loron domingu (08/09), Xefe Estadu ho Primeira Dama no komitiva kontinua hala’o vizita ba aldeia Teda, suku Beco, subdistritu Suai, distritu Covalima, ho la’o ain kuaze oras rua resin liuhusi aldeia Tobur, suku Beco nian.

Liuhusi diálogu komunitáriu iha aldeia refere, Xefe Aldeia relata ba Xefe Estadu: “S.E., ami aldeia tolu ne’ebé pertense ba suku Beco, izoladu tebes, la asesu ba transporte públiku tanba estrada aat. Ami-nia Sentru Saúde mós dook husi ami. Wainhira ami-nia komunidade moras ami tenke la’o oras tolu ka haat mak foin to’o, tanba ne’e hodi komunidade nia naran aproveita vizita S.E. iha ami-nia aldeia atu ne’e hanesan onra ba ami no husu se bele hadi’a ami-nia estrada, harii klínika iha ami-nia aldeia.”

Ba kestaun hirak-ne’e Xefe Estadu promete sei transmite ba Governu hodi toma ba konsiderasaun.

Entretantu iha segunda (9/09) antes termina nia vizita traballu hodi fila hikas mai Dili, Xefe Estadu hola mós oportunidade hodi bá observa eskola primária iha aldeia Gala, suku Beco nian, hodi haree kondisaun eskola ne’ebé iha kondisaun aat no falta mobiliáriu.

Tuir observasaun Media Prezidénsia nian katak, durante diálogu komunitáriu iha suku Marobo, Molop, no aldeia Teda, suku Beco, problema bee-moos, eletrisidade, estrada, dedikasaun ba funu la tuir grau, mak sai hanesan lamentasaun no preokupasaun komunidade iha área refere, inklui asuntu sira seluk hanesan falta mobiliáriu eskola nian, professor/a la to’o, postu saúde dook hosi hela-fatin komunidade no problema reál sira seluk.
.

Mari Alkatiri: "Orgaun soberania sira nia kaben labele tau kanuru tohar iha vida institusional"

,

Mari Alkatiri - Facebook

Buat barak ita presiza atu hadi'a iha vida Estado nian. Hare'e no akompanya lala'ok sira nebe'e kumpri funsaun iha orgauns Estado RDTL hau hakfodak bainhira hau hare' e buat barak la'o ho konfuzaun bot.
.
Hahu husi topik ida nebe'e liga ba funsaun titulares estrutura nebe'e reprezenta Estado sa'e to'o ba titulares orgaun soberania sira nian.

Hau hahu koalia ba Embaixadores sira. Embaixador ka Embaixadora ida nia hetan knar atu representa Estado iha rai liur. Nia kaben labele halo fali hanesa uma nain iha embaixada. 

Funsaun nia kaben nian la'os atu reprezenta Estado maibe'e atu akompanya deit Embaixador ka Embaixadora, nia la'en ka nia fen. Ne'e ita bele bolu funsaun derivada. Bele tuir funsauns sosial halibur hamutuk ho Embaixadores sira seluk nia kaben, maibe' e labele reprezenta Estado.

Nune'e mos akontese ho titulares Orgauns soberania sira nia kaben. Sira labele tau sira nia kanuru tohar iha vida institusional Orgaun soberania sira nian atu orienta fali servisu iha sira nia kaben nia fatin servisu iha nebe'e sira hala'o sira nia knar. 

Sira mos labele uza sira nia kaben nia Funsaun atu kahur sira nia kanuru tohar iha Orgaun soberania seluk nia servisu. Sira nia funsaun hanesa fen ka la' en ba Titulares Orgaun de soberania ne'e funsaun derivada. 

Sira la iha legitimidade atu interven iha Orgaun soberania sira nia servisu. Sira nia funsaun hanesa kaben ne'e funsaun sosial no protokolar deit.

Abrasu. 

Mari
.

terça-feira, 10 de setembro de 2013

Don Basilio: “Kultura Korupsaun, Naukten no Kama 2 kama 3 Mak Oras Ne’e Buras”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 09 Setembru 2013 

Konferensia Bispo ASEAN Katoliku ne’ebe hala’o ba lprpn 4 iha Timor-leste ho meus ida atu buka kompriende kona ba kultura krus nian iha Joventude sira nia moris.

Dom Basilio do Nasimetno apela ba joven Timor-Leste atu banati tuir kruz moris ne’ebe iha kultura fiar ho domin. 

Konferensia Internasional kona ba federasaun Bispo ASEAN katoliku ne’ebe hala’o iha Dili remata ona iha Domingu (8/9) foin lalais ne’e. 

Iha inseramentu konferensia ida ne’e, Bispo Dioseze Baucau Don Basilio do Nascimento iha oportunidade ne’e apela ba Joven Timor-Leste atu hadook an husi krime, Droga, Poligami, Protistuisaun no korupsaun hodi la’o tuir dalan dutrina Kristu nian. 

 “Ne’e duni ita kuandu koalia kona ba Kultura kruz nian ne’e, hau gosta tebe-tebes, haksolok tebe-tebes semana ida ne’e, ohin loron ita Kultura oioin, Kultura Korupsaun, Kultura naok ten, kultura tuku malu, kultura oho ema, kultura halo abortu, kultura familia fahe malu, kultura teknologia hirak ne’e, kultura kama rua-kama tolu ho sorin balun tan, ne’e duni iha kultura oioin hirak ne’e sira joven lubuk ida feto no mane ne’e dehan, baa mi kultura ida Kristu nian ne’e sei folin,” dehan Bispo Basilio. 

Inseramentu ba enkontru Bispo ASEAN ne’e remata ho missa ne’ebe hala’o iha katedral, ne’ebe prezidi husi Bispo nain 3, Dom Basilio do nasciemtnu, Don Soel no Don Coneilo Sile, remata konferensia ida ne’e hodi entrega mos prenda ba delegasaun husi nasaun siar ASEAN nian, hanesan, Indonesia, Brunei darusalam, Filipinas, Banglades, Singapura no Malaisya, no entrega mos sertifikadu husi komisaun organizadora ba partisipantes sira.
.

Governo timorense convida novo PM australiano a visitar Timor-Leste

.

Díli, 10 set (Lusa) - O chefe do Governo de Timor-Leste, Xanana Gusmão, congratulou hoje Tony Abbott pela vitória nas eleições gerais de sábado na Austrália e convidou o novo primeiro-ministro australiano a visitar o país.

A coligação conservadora liderada por Abbott regressará ao Governo da Austrália após seis anos na oposição, depois de vencer o Partido Trabalhista nas eleições de sábado.

"O primeiro-ministro, Xanana Gusmão, em nome do Governo e do povo de Timor-Leste, envia os mais calorosos cumprimentos e felicita Tony Abbott pela sua eleição como primeiro-ministro da Commonwealth da Austrália", refere um comunicado hoje divulgado pelo Governo timorense.

O documento, que cita Xanana Gusmão, refere que o "povo da Austrália e o povo de Timor-Leste desfrutam de uma amizade forte e madura e que continuará sob a liderança do primeiro-ministro Abbott".

No comunicado, Xanana Gusmão afirma também que existirão "questões importantes" que os dois governos vão discutir para o interesse do povo.

O primeiro-ministro timorense disse também querer continuar a cooperar com a Austrália para garantir a estabilidade e a prosperidade regional e convidou o primeiro-ministro australiano a visitar Timor-Leste.

MSE // MLL

Lusa/Fim
.

Timor-Leste felicita Tony Abbott por vitória nas eleições na Austrália

.

Díli, 10 set (Lusa) - O Presidente de Timor-Leste, Taur Matan Ruak, felicitou hoje, em comunicado divulgado à imprensa, Tony Abbott pela vitória nas eleições gerais de sábado na Austrália.

A coligação conservadora liderada por Tony Abbott vai regressar ao Governo da Austrália após seis anos na oposição, depois de vencer o Partido Trabalhista nas eleições de sábado.

"O Estado e o povo de Timor-Leste congratulam Tony Abbott pela vitória nas eleições de sábado. Esperamos que com a liderança do novo primeiro-ministro se mantenha a cooperação entre os dois países", refere, no comunicado, Taur Matan RuaK.

No comunicado, o chefe de Estado timorense agradece também ao "ex-primeiro-ministro Kevin Rudd pela assistência dada a Timor-Leste durante a sua governação".

MSE // ML

Lusa/Fim
.

“Deskonfia falsifika Dokumentu Sai Sidadaun Timor”

,


Jornal Indepedente - Segunda-feira, 09 Setembru 2013

Komunidade ida Filomeno Ximenes duun Rudy Djuang hanesan ema estranjeiru ne’ebe falsifika dokumentus hodi sai sidadaun Timor-leste no hadau nia rai iha Aldeia Audian, Suku Santa Cruz, Sub Distritu Nain Feto, Distritu Dili.

Filomeno ne’ebe sente sai vitima hato’o ona keixa dala 4 ba Prokurador jeral da Republika iha tinan 2012 hasoru Rudy Djuang ho nia kaben. Iha keiza ne’e Filomeno dehan, Rudy laos Timoroan ida tamba moris iha Atambua, Indonezia noa Rudy nia aman mos laos Timor oan.

Fiomeno preokupa ho kartaun eleitoral no pasaporte Timor ne’ebe Rudy hetan. Filomeno hateten, iha tinan 2008 Rudy ho nia kaben husu hela fatin (kos) iha Audian no sira deklara nu’udar ema estranjeiru, Rudy entrega kopia dokumentu Indonezia nian hodi halo arendemanetu ho uma nain.

Entertantu, Rudy rezeita deklarasaun ne’ebe Filomeno hato’o iha nia karta keixa, tanba nia avo noa aman moris iha Timor-Leste, Sub Distritu Maubara, Distritu Likisa, no nia agora la uza pasaporte Indonezia tanba sai ona sidadaun Timor.

‘Hau nia avo mate mos ba rai ne’e, hau nia pae rasik moris iha Likisa, hau mos iha direitu atu sai sidadaun Timor nian,” hateten Rudy ba INDEPENDENTE iha nia hela fatin Kolmera, foin lalais ne’e. nia dehan, tan, kona ba dokumentus sira hanesan kartaun eleitoral, no pasaporte Timor nian, ne’e nia hetan tanba tuir prosesu ne’ebe mak durante ne’e la’o iha nasaun ne’e.

Nia mos rekonese katak, nia foin mak mai iha Timor Leste iha tinan 2008 maibe tanba nia hatene lian tetum mos entaun afasil nia atu sai sidadaun Timor-leste.

Kona ba hadau rai iha Audian, nia dehan, ne’e la loos tanba nia aluga uma hodi loke loza tanba deit problema ho osan, uma nain hakarak taka nia loza no uza hodi ema baku nia tama to’o iha Hospital. Tanba ne’e, nia pronto atu ba Tribunal tanba nia senti nia la halo sala rma.

“Hau la tauk ema ida, haut auk mak maromak deit, atu ba Tribunal mos hau pronto tamba hau la halo sala ida, hau ema Timor oan, hau nia apa nia rai mos iha Maubara, se la fiar bele ba rasik atu hare,” dehan nia. Iha fatin ketak, Dretor diresaun Nasional rejistu Notariadu Ministeriu Justisa Maria Rosario Fatima Castro de Araujo dehan ema estranjeiru ne’ebe priense kriteriu iha direitu atu sai sidadaun TL.

 “Sidadaun estranejiru ne’ebe mak talves liu husi kaben, tama ona iha prosesu nia mos iha direitu atu hetan pasaporte, kartaun eleitoral no mos sertidaun RDTL, ida ne’e tamba nia prines eona criteria ne’ebe tuir sidadaun ida,” dehan nia.

Kona ba kazu Rudy, Maria dehan nia iha direitu atu hetan passaporte tamba ninia aman sidaduan Timor. Iha fatin ketak, Koordenador STAE Distritu Dili Agustinho Gomes, hateten laiha konesementu ba ema estranjeiru ne’ebe hetan kartaun eleitoral.

“Ami halo kartaun bazeia ba dokumentus ne’ebe mak sira aprezenta mai ami, sira tenke liu husi teste ne’ebe mak halo husi Ministeriu Justica, sira pasa entaun sira lori sertidaun batismu, sertidaun RDTL no mos sertidaun sidadaun husi Ministeriu Justica, ne’e hatudu katak, ema ne’e sai ona sidadaun Timor, entaun ami produs eleitoral ba nia,” dehan koordenador ne’e.
,

“Autoridade Lokal Kobra Idozu Iha Molop”

.

Jornal Independente - Segunda-feira, 09 Setembru 2013

Idozu sira iha Anapal, Suku Molop, Distritu Bobonaro, tenke entrega osan U$50 ba autoridade lokal iha Suku ne’e bainhira hakarak atu trata dokumentu hodi simu osan idozus.

Komunidade ida, Elder Moniz liu husi dialogu ho Prezidenti Republiak Taur Matan Ruak, sabadu (07/9), informa katak, autoridade lokal sira halo kobransa illegal ba idozus.

 Tuir nia, autoridade sira fo razaun katak, kobransa ne’ebe sira halo ho objetivu atu rezistu naran hodi simu osan idozus nian. “Kobransa illegal ne’e sempre akontese bainhira to’o ona loron ferik katuas sira atu simu osan, no sira foun fo naran atu tama entaun tenke hatama osan ba autoridade lokal sira,” informa Elder.

Iha fatin hanesan, Xefe Juventude Molop Cipriano de jesus mos deskontenti ho hahalok autoridade lokal sira ne’ebe mak kobra osan. Tanba tuir nia, hahalok ne’e kontra ona direitu povu, Governu presija tau matan ba problema ne’e.

 Hata’an ba kestaun ne’e, xefe Suku Molop veriliu de Jesus Amaral, dehan informasaun ne’e la loos, nia dehan tan katak, autoridade lokal sira husi deit U$0,50 centavos ba idozu sira hanesan oran rejistu atu ajuda fotokopia kartaun eleitoral, sertidaun no dokumentus seluk ne’ebe presiza atu hatama hodi rejista.
.

“PN Husu PNTL Kontrola Joven Halo Namora Iha Fatin Arbiru”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 09 Setembru 2013

Membru Parlamentu Nasional (PN) husu ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu kontrola Jovens feto no mane ne’ebe mak halo namora iha fatin arbiru, tanba husi ne’e mak mane sira lohi ema nia oan feto sira hodi oho no estraga sira nia vida.

 Relasiona ho problema ne’ebe mosu oioin iha kapital Dili, karak oras ne’e dadauk Joven feto ho mane’ lakumpriende malu hodi telefone malu iha loron kalan hodi hasoru malu iha fati-fatin maka bele hamosu konflitu no oho, inklui estraga.

 Deputada bendita Moniz Magno husi bancada CNRT husu ba membru PNTL sira atu halo kontrola ba iha fatin sira ne’ebe mak la merese feto mane ba tur hamutuk tamba ne’e mane sir abele lohi ema nia oan feto tun sa’e bele mos oho ema nia oan feto saugate de’it.

“Hau husu ba PNTL sira atu iha kalan no loron bele hala’o kontrolo ba iha fati-fatin ne’ebe mak lamerese feto mane atu tur tamba ne’e bele hamosu problema bo’ot liu-liu koalia la rona malu bele oho ema nia oan feto no estaga,” Deputada Bendita dehan ba JND iha Sesta liu ba iha PN.

Nia dehan wainhira polisia sira halo kontrolu mak hetan mane sira ne’ebe mak nakar ba ema nia oan feti bele kaer hodi ba para iha polisia hodi investiga karik nia halo sala ruma, ne’e kompetensia Polisia nian. Reprezetante povu iha uma fukun PN ne’e dehan tan katak, ikus-ikus ne’e mane barak mak namora ho ema nia oan feto sira lohi tun lohi sa’e make ma nia oan lakohi bele moa obriga mak lakohi tan, sira bele oho no estraga ho violensia.

Tanba ne’e, nia husu PNTL atu kontrola iha fatin sira ne’ebe mak la merese atu feto ho mane tur ba, tanba dala ruma sira lori ema nia oan feto ba fatin ne’ebe dook, ema la hetan derepenti deit sira estraga no oho ema nia oan feto, tanba ne’e husu polisia tenki kontrola diak liu tan.

 Nune’e nia husu mos ba inan-aman sira atu kontrola didiak ita nia oan sira, wainhira sai ba eskola no ba fatin seluk ne’ebe mane sira ne’ebe mak hakarak namora hone ma nia oan feto ba uma deit, labele lori ema nia oan ba iha fatin-fatin ne’ebe lamerese atu tur hodi koalia.
.

“Korupsaun Mosu Tanba Arogansia”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 09 Setembru 2013 

Bispo Diocese Baucau, Dom Basilio do Nascimento, informa katak, Korrupsaun ne’e mosu tanba ema nia arogansia ne’ebe hakarak moris tuir era globalizasaun rai sleuk nian, maske laiha posiblidade atu to’o oha ne’ebe. 

“Tanba dala barak hau haree ema ida ne’ebe ke uluk moris diak, maibe tamba buat ida jogu ne’e, futu manu no vida ida ne’ebe hakarak hola sasan, hanesan ita seidauk iha posiblidade maibe hakarak hanesan tiha rai boot ona,” esklarese Dom Basilio do Nascimento ba JNDiario, Sesta (06/9) iha seminariu Maloa Ailor-laran, Dili. 

Tuir Dom Basilio, ema gasta liu buat ne’ebe nia iha, bainhira kuandu la iha ona, tu’ur kumu ka kesi kabun. “Dala barak kuandu forsa interior no moral laiha ona, entaun ita uza sistema no dalan arbiru, maske dalan ne’e estraga an hela, maibe komu ita presiza moris, korrupsaun ne’e tenki lao,” tenik Dom Basilio. 

Dom Basilio dehan tan katak, korusaun ne’e importante justica tenki la’o, i justica mak tenki haree buat hirak ne’ebe ke la’o los iha buat hirak ne’ebe mak la’o lalos. 

Dom Basilio dehan, dala barak mos sira professional justisa nia ne’e kesar dehan katak, sira ema oituan deit, i rekursu humanus mos seidauk barak. “Ne’eduni ita tenki moris ho buat hirak ne’e hotu no buat ne’ebe mak ita bele halo ne’e mak ne’e, los duni ita nia kbi’it laiha iha momentu ida ne’e, maibe ital abele kruza liman deit ho buat hirak ne’ebe mak ita iha,” informa Dom Basilio. 

Dom Basilio haktuir, instituisaun sira hotu iha obrigasaun atu halos nasaun ida nia vida, atu nasuan ne’e bele la’o ba oin. “Efeitu ne’ebe halo ema halo korupsaun ne’e buat barak, tanba ita ema ne’e fraku, sala orijinal ne’ebe husik ema ni konsekuensia lubuk ida, no situasaun ekonomia mos halo ita monu lalais, maibe liu-liu Prinsipius,” Dom Basilio salienta. 

 Dom Basilio haklaken, koruosuan ne’e la’os ita Timor deit, maibe korupsaun ne’e moras mundu tomak nian, maibe buat ida prinsipiu ne’e kuandu partense ba ida ne’e, atua at ka diak tenki iha parte ida nia pozisaun. 

“Labele hamrik hanesan falulu, atu nune’e anin bele hu ba mai, ida ne’e mak sei falta iha ema hotu-hotu nia hanoin, maibe ida ne’e mos tenki liu husi edukasaun, hanesan edukasaun moral, edukasaun umana, social, politika no edukasaun administrasaun nian,” esplika Dom Basilio. 
.

Sarani Balun Halai Ba Relijaun Seluk; “Dezafiu Bo’ot Ba Ukun Na’in Uma Kreda”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 09 Setembru 2013 

Bispo Diocese Baucau, Dom Basilio do Nascimento hateten katak, oras ne’e dadauk sarani Katolika Halai be relijaun seluk, tanba edukasuan relijaun katolika nian la los ona, no situasuan ida ne’e mos sei sai dejafiu boot ida ba ukun na’in uma kreda sira. 

“Sarani barak fila-an ba relijaun seluk ne’e, hau hanoin dezafius bo’ot ida, se ita dehan iha Timor 97% Katoliku, ohin loron kuandu ita haree situasaun sira hanesan ne’e, maluk balun ba fali relijaun sleuk, ne’e sei sai dezafiu boot ida ba ukun kreda tomak, maibe liu-liu baa mi sira ne’ebe ukun uma kreda ne’e,” afirma Dom Basilio do Nascimento na JNDiario Sesta (06/9) iha Seminariu Maloa Ailor Laran, Dili. 

Dom Basilio hatutan katak, tansa mak sarani balun fila-an ba relijaun seluk ne’e, signifika katak, buat ruma la’o lalos iha relizaun Katolika nia edukasaun. 

Dezafiu Boot ida ne’e tenki fo hatene hotu ba amlulik sira hotu, inan aman mestre sira, responsavel sira, no lideransa Joven katolika atu labele haree deit hodi kritika no kondena de’it, ida ne’e lalos,” katak Dom Basilio. 

Bispu Baucau ne’e hatutan katak, labele uza violensia hodi hasoru sarani sira ne’ebe fila ona ba relijaun sleuk, maibe tuir dalan loos ne’e tenki eduka sarani sira, mesmu iha uma kreda atu oinsa mak bele sai sarani laloos. 

“Buat ne’ebe mak uma kreda tenke halo hodi evita situasaun ida ne’e, hau hanoin tenki habo’ot liutan ema nia matenek kona-ba fiar, tanba ita nia fiar ne’e dala barak ita fiar ho sentimentu de’it, ohin fiar aban la’e ona,” tenik Basilio. 

 Fiar ne’e tenki metin iha sarani sira nia neon, tanba kuandu fiar ne’e la metin, entan sarani sir abele namlele hela, hanesan daduak ne’e, balun fia an ona ba relijaun seluk tanba sira nia fiar ne’e la metin. 
.

sábado, 7 de setembro de 2013

I am the master of my fate – Invictus

.

By William Earnest Henley

INVICTUS

Out of the night that covers me,
Black as the Pit from pole to pole,
I thank whatever gods may be
For my unconquerable soul.

In the fell clutch of circumstance
I have not winced nor cried aloud,
Under the bludgeoning of chance
My head is bloody, but unbowed.

Beyond this place of wrath and tears
Looms but the horror of the shade,
And yet the menace of the years
Finds, and shall find me, unafraid.

It matters not how strait the gate,
How charged with punishments the scroll,
I am the master of my fate:
I am the captain of my soul.

"Invictus" is a Latin word, it means UNDEFEATED!!!

Note:The news publications will resume on Monday, we apologise for any inconvenience caused by our absence. Lisa Linda
.