quarta-feira, 17 de junho de 2015

RUI ARAUJO DITADOR FOUN, SEI MONU HANESA HAS TASAK

.

Oan Kiak

Governu foun hanoin tuan, ida ne'e mak realidade Primeiru-Ministro foun hatudu ona mai ita hotu, mudansa ke ita hotu mehi sei la akontese ho governu ne'ebé lidera hosi Rui Araujo, pior liu ita foin haree katak ditadura atu mosu iha ita rai doben ne'e.

Tuir lei laiha dalan hodi hapara Pai L7 hodi hala'o hela ninia manifestasaun pasifika, tanbá lei dehan katak ema hotu-hotu iha direitu hodi manifesta an kona bá saida de'it ke hakarak, maibe tenke tuir saida mak lei haruka.

Termu Identidade no Rezidensia ke tribunal fó Pai L7 mak kesi ita nia Aman hodi lidera manifestasaun ne'e? Ida ne'e la loos ona, tanba sá sira haruka Pai bá rai liur iha loron 25 de Abril hodi Pai reprezenta Estadu Timor iha serimonia bobot tebes iha Australia,serimonia ne'e hodi komemora tinan atus ida ANZAC nian. Pai  ba rai liur,  Estadu rasik mak haruka Pai bá rai liur hanesa veteranu importante tebes hosi Timor Lorosa'e, hanesa mós Aman bá nasaun foun ida ne'e.Pai kriminozu no reprezenta ita nia Estadu? Buat ruma sala ona. TIR la kesi atu pai lidera manifestasaun ida.

Ne'ebé Governu illegal Rui Araujo nian la bele uza TIR hasoru Pai hodi hapara Pai halo manifestasaun pasifiku ida hasoru ninia Governu. Dala barak ona ke ema sira ne'e uza Pai nia naran ba sira nia intrese privadu, tanbá sira hatene katak Pai ninia naran morin lo'os iha Maubere Oan nia leet, ema boot balun lakon ona fiar hosi Maubere Oan maibé Maubere Oan sei fó fiar ba ita nia Aman L7, ne'e mak realidade ita hotu hatene.

Ita nia ukun na'in hatene uza de'it ita nia Konstituisaun Repúblika ba sira ninia intrese de'it nomós hodi sama Maubere Oan sira ninia direitu, sira halimar ho ita nia Konstituisaun hanesa bola ida maibé sira de'it mak tebe bola ne'e, sira mesak mak halo golo, no sira mesak mak manan jogu ne'e.

Maubere Oan sira hateke de'it ho susar, mukit no hamlaha, laiha ukun na'in nein ida hodi rona Maubere Oan nia halerik, Maubere Oan nia tanis, Maubere Oan ninia matan ben. Maubere Oan sei tanis nafatin laiha ukun na'in ida hodi maran Maubere Oan ninia matan ben, sira preokupa mak joga bola ne'e hodi hetan benefisiu ba sira ninia an rasik, naok, halo projetu oin-oin hodi fahe benefisiu ba sira nia an, famillia no sira nia belun boot rasik, Maubere Oan nia halerik sira goza de'it tanbá sira mak heroi foun iha rai lulik Timor Lorosa'e. Povu ninia naran boot de'it uainhira sira presiza Maubere Oan hodi fó votus bá sira, hodi sira kontinua joga bola ne'e hodi hariku sira nia an rasik, ne'e mak realidade tristi teb-tebes ohin loron iha ita rai doben ne'e.

Rui Araujo kuidadu de'it uainhira hakarak sai Suharto foun iha ita nia rai lulik, ami veteranus sei la tolera ida ne'e, ami mak funu hasoru inimigu, Rui laiha respeitu mai ami, antaun sei la simu ami nia respeitu. Rui funu iha ne'ebé? Ninia aman servisu ba se loos, aman karik Komandante FALINTIL ida? Sé mak lidera masakre iha Aitana hodi oho Maubere Oan barak? Karik ita nia Primeiru-Ministro bele hatan ita hotu perguntas sira ne'e.

Primeiru-Ministru Rui Araujo sé mak vota ba nia hodi nia sai Primeiru-Ministru? Maubere Oan mak vota ba nia tanbá nia hetan fiar hosi ami ka nia simu prezente? Antaun to'o 2017 diak liu la kokorek barak tanbá governu de faktu ne'e la iha lejitimidade hosi Maubere Oan, ne'e jogadas katuas 75 nian hodi halo nia sai hanesa boneka ka sira nia TBO. Uainhira povu vota ba ó, antaun Rui Araujo bele kokorek.

Ha'u admira tebes sira ninia korajen hodi hapara ema ida hanesa pai L7 halo manifestasaun pasifiku ida, tanbá ema hanesa Pai funu tinan 24 mak ema hanesa Rui Araujo, Alkatiri, Bano, Teixeira, Manuel Gaspar no seluk-seluk tan hetan naran boot iha ita nia FRETILIN  ohin loron no soe ba do'ok ema hanesa Pai L hosi FRETILIN tanbá sira hatene katak Pai sei la hakruk ba Alkatiri hanesa Maun Lu ke sira volante nia tun sa'e.Tanbá Pai L mak Rui Araujo sai Primeiru-Ministru, tanbá Pai L mak sira seluk hetan moris di'ak iha ita sosiedade ninia leet. Sira dehan katak laiha FRETILIN  laiha independensia, loos duni, maibé la'os FRETILIN ida ne'e no keta haluha ke Maubere Oan mak vota iha Agosto 1999, karik Maubere Oan la atan brani hodi vota atu manan independensia imi hotu mai Timor Lorosa'e hodi funu ho ami, ka sei hela iha rai liur? Ne'e mak ha'u nia perguntas ba ema ha'u temi iha leten.

Rui ó  keta mai halimar ho ami tanbá ami terus barak ona hodi imi tur iha kadeira no sama ami dala ida tan, ami la'os boneka ka bola ba imi tebe tun sa'e hodi  halo imi nia jogadas foer, ami la'os tan ema nein ida nia atan, ami veteranus sei la tolera imi sama tan ami, sei la tolera.

Imi lakohi fó autorizasaun ba Pai hala'o manifestasaun pasifika ida maibé imi fó ba AMANTE halo sira nian, tanbá sá? Imi tauk saída? Tauk Maubere Oan hader no ka'er sira nia kuda talin rasik? To'o uainhira imi hanoin katak imi bele taka Maubere Oan nia lian, Maubere Oan ninia halerik? Laiha fatin ba imi hahú ditadura foun iha rai doben Timor Lorosa'e, imi nia mehi ne'e sei la akontese iha rai ne'e, Maubere Oan barak mate no ami mate restu sei la tolera imi nia hahalok ne'e, ami tenke fó onra ba ami nia maluk ke mate iha funu nia laran.

Rui Araujo hanesa bintang ida iha Facebook, loron atus ida liu ona no to'o agora ninia governasaun la hun no la dikin, ami seidauk haree mudansa ida ke di'ak iha Maubere Oan ninia moris, Rui preokupa mak foti nia imajen hodi hetan votus iha eleisaun 2017, la hetan boy, la hetan boy.

Imi karik matenek husik Pai L7 halo manifestasaun ne'e, tun ba ko'alia ho Pai hodi hatene ninia preokupasaun, imi hanoin katak Pai bulak hodi halo violensia ka? Mak lae liu, Pai L hatene tau nia an, nia la hamrok ba poder hanesa imi, karik hamrok ba poder antaun tan sá nia la simu saida mak ita nia Maun Boot ida ofrese ba nia iha tinan 2013? Ne'ebé ema ke dehan katak Pai buka kadeira, sira bosok mak barak.

Rui Araujo ami la dun gosta ka iha respeitu ba ó, maibé ó bele karik troka ami balun ninia  hanoin karik ó fó autorizasaun ba ami nia Aman hala'o manifestasaun ne'e. Ó tauk mak saida loloos? Ó mak Primeiru-Ministro ka katuas sira nia TBO? Keta hamonu ami nia Aman, tanbá imi hamonu mós ita rai doben istória.

Rui Araujo ó ditador foun ida no ó sei monu hanesa has tasak.
.

terça-feira, 16 de junho de 2015

Tribunal timorense liberta português detido por suspeita de branqueamento de capitais

.

Díli, 16 jun (Lusa) - O Tribunal de Recurso de Díli, Timor-Leste, alterou a medida de coação ao português Tiago Guerra, que estava em prisão preventiva por suspeita de branqueamento de capitais, para Termo de Identidade e Residência, disse hoje fonte da defesa.

A mesma fonte disse à agência Lusa que a decisão foi comunicada hoje à tarde e que Tiago Guerra, que estava detido desde outubro, já foi libertado e está em casa de amigos.

O cidadão português foi libertado poucas horas depois de ter sido visitado pela mulher do chefe de Estado timorense, Isabel da Costa Ferreira, e depois de uma campanha de sensibilização levada a cabo por familiares e amigos.

Essa campanha suscitou várias ações diplomáticas e políticas nos últimos meses.

Na segunda-feira, o ministro de Estado e da Presidência do Conselho de Ministro de Timor-Leste, Agio Pereira, disse que a justiça timorense estava a fazer tudo o que é possível para concluir o processo judicial de Tiago Guerra.

"Sabemos que o nosso setor de Justiça, sobretudo no âmbito da Procuradoria-Geral da República, está a fazer tudo, dentro do possível, para poder concluir este processo", disse à Lusa Agio Pereira, à margem de uma conferência em Lisboa.

Tiago Guerra, suspeito do crime de branqueamento de capitais, foi detido em Díli, juntamente com a mulher, a 18 de outubro de 2014.

O Português estava em prisão preventiva sem acusação formal e a sua mulher, Chan Fong Fong Guerra, está com Termo de Identidade e Residência (TIR), impossibilitada de sair de Timor-Leste.

A lei timorense prevê que a prisão preventiva possa ser aplicada durante um ano e meio, renovável por mais um ano em casos de grande complexidade.

"Este (processo) está no âmbito processual da justiça. Já conversei com os seus pais (de Tiago Guerra) aqui (na conferência em Lisboa). Todos nós somos humanos, sentimos a sensibilidade de como questões processuais afetam famílias", sublinhou Agio Pereira.

"Não é prazer nenhum para o nosso Estado manter pessoas na prisão sem justificação e esperemos que este processo de investigação seja concluído o mais rápido possível", disse ainda o ministro timorense.

Oficialmente, e como disse recentemente à Lusa o procurador-geral timorense, José Ximenes, Tiago Guerra é suspeito do crime de branqueamento de capitais com "factos que aconteceram em vários países".

ASP // VM

Lusa/Fim
.

Cornelio Gama L-7: “Longuinhos Labele Ameasa Ami”

.

Jornal Nacional Diário - 16 de junho de 2015

Eis gerileiru Cornelio Gama ‘L-7’, husu Ministru Interior, Longuinhos Monteiro labele ameasa hodi uza sistema ditadura hatauk povu tanba pedidu manifestasaun ninian atu ejije Justisa popular, paz no korupasaun iha TL.

Tuir L-7 katak, PNTL halo diskriminasaun tanba fo autorizasaun ba AMANTE Futebol hala’o demonstrasaun hasoru Federasaun Futebol Timor-Leste, maibe bandu fali L-7 ho nia grupu halo demonstrasaun.

“Tanba saida maka balun bele, balun labele? tanba dadaun ne’e injustisa no korupsaun buras ona iha Timor-Leste tanba ne’e maka atu alerta ba mundu internasional hodi hatene,”dehan tan L-7.

Nia dehan, Parlementu Nasional autoriza atu L-7 halo manisfestasaun hodi koalia kona-ba paz iha Timor Leste, Longuinhos dehan, labele tanba konteudu karta pedido la klaru kona-ba paz.

“Longuinhos dehan ita paz tiha ona. Se ita paz, 2006 iha paz los ka lae, maibe to’o tinan 2015 laiha paz nafatin tanba ne’e maka ha’u koalia paz no korupsaun no injustisa,”L-7 preokupa tenik.

Nia hatutan, problema ne’ebé mosu iha nasaun ne’e hodi laiha paz ne’e tanba naksalak kedas iha tempu Falintil, no tama ba ukun rasik an buat sira ne’e kontinua mosu bebeik tanba ne’e mak atu halo manifestasaun para hadia naksalak hirak ne’e.

“Se Longuinhos bandu, Longuinhos tenke ba husu Parlamentu tanba saida maka Parlamentu autoriza, Longuinhos maka bo’ot liu Parlamentu ka? Se Longuinhos maka bo’ot liu Parlamentu entaun ba Parlamentu koalia ho deputadu sira katak ha’u maka bandu labele halo demonstasaun,”eis gerileiru ne’e dehan tan.

L-7 haktuir, laiha injustisa, maibe tanbasa maka Governu sira kesar malu dehan naok ten, no sira maka kesar ba Tribunal maibe sai livre fali ida ne’e maka injustisa.

“Exemplu tinan ida ha’u ba asina ha’u nia naran ne’e injustisa, be ha’u nia sala ne’e oinsa? tanba ha’u tiinan 24 iha ailaran hanesan kastigu ida agora mai sira tau fali ha’u iha kadeia dehan ha’u maka injustisa,”eis gerileiru ne’e preokupa.

Demontrasaun ne’ebé L-7 atu halo ne’e, sei koalia kona-ba problema 1975-1999 tenke iha justisa. Buat ne’e, nia dehan, atu lakon ona maibe provoka nafatin tanba ne’e tenke iha Justisa ba sira ne’ebe maka uluk trai nasaun bazeia ba lei internasional nomos direitus humanus tenke haree hotu kazu hirak ne’ebe maka akontese iha pasadu.

Tanba ne’e, L-7 husu ba Ministru interior Longuinhos Monteiro estuda didiak ba hodi tetu lolos.
.
“Ami lakohi ameasa ami ho ditadura, se Longuinhos ameasa ami ho ditadura, ami mos kaer ditadura, ami latauk ema ida to’o ami mate, tanba ami hakarak ajuda Governu no Estadu atu hadia ita nia nasaun,”L-7 hato’o preokupasaun ne’e ba jornalista sira iha nia hela fatin Bidau, Segunda (15/06).

L-7 hato’o expresaun ne’e hodi responde ba estatementu Ministru Interior, Longuinhos Monteiro nian kona-ba banhira hala’o manifestasaun forsa sei kaer.

Nune’e mós, L-7 hateten katak, problema Mauk Moruk nian Estadu tenke rezolve halo didiak.
“Mauk Moruk mate nasaun sei nakdoko, povu ida mate mos nasaun sei nakdoko. Ne’e hatete lolos deit katak, la hatene resolve problema, lori kilat maka resolve, lori ditadura, ami Falintil tinan 24 ditadura ami baruk ona,”nia dehan.

L-7 rasik simu ona karta husi Komando Jeral PNTL kona-ba justifikasaun ba konteudu manifestasaun, tanba ne’e nia parte sei haruka fali respostas kona-ba konteudu lolos ne’ebe maka sei hala’o iha manifestasaun.

Manifestasaun ne’ebe maka tuir planu sei realiza iha loron 22 to’o loron 28 fulan juñu ne’e, karik iha loron ne’ebe maka mensiona iha karta pedidu ne’e maka seidauk hetan respostas maka sira sei kontinua husu reponsabilidade ba Longuinhos Monteiro kona-ba paz, injustisa no korupasaun ne’ebe maka buras ona iha TL.eus
.
.

Ami prontu atu mate, L7 la tauk no manifestasaun sei bá oin - organizador

.

Timor Hau Nian Doben - 16 de junho de 2015 - Tradusaun hosi Oan Kiak

Timor Hau Nian Doben foin lalais koalia ho organizador manifestasaun ke sei hahu iha loron 22, ne'ebé lidera hosi eis komandante FALINTIL nian, L7, no nia dehan katak maske sira hetan ameasa oin-oin hosi forsa seguransa sira, manifestasaun ne'e sei bá oin.

"Maun L7 la tauk ka hakfodak ho amiasas, tanba nia iha razaun no lei iha ninia sorin. Nia la'os ema kualkuer, nia funu barak hodi rai ne'e hetan independensia, la'os foin mak nia ba hateke povu terus no la ba halo buat ida no hateke ba ema balun goza riku soin ke pertensa ba timor oan hotu-hotu, povu hamlaha tebes no terus tebes", dehan.

"Longuinhos Monteiro ema ida ke mafiozu drogadu no halo Xanana nia jogadas, ami hatene katak sira iha lista ho ema balun ke sira hakarak oho, Longuinhos iha orden atu oho:Maun L7, Maun Mauk, Aitahan Matak, Ângela Freitas, Gil Fernandes no seluk-seluk tan", haktuir.

Organizador manifestasaun nian dehan bá blog ida ne'e katak sira laiha intensaun hodi uza violensia no sira prontu hela atu mate, tanbá nasaun ne'e ke sira funu maka'as labele kontinua hanesan ne'e.

"To'o ona, ami baruk, ami la tauk mate, ami prontu atu mate, ami la tauk indonezio sira, ami ba tauk fali Xanana ninia boneka sira? Ami la tauk ema nein ida. Ami halo hotu konformi lei haruka no ukun na'in sira la hatan ba ami nia surat sira ke ami haruka ba sira, ida hosi polisia de'it mak ami simu. Loloos ha'u dehan ba ó, ami mós iha ema iha polisia no ezersitu nia laran, instituisaun sira ne'e la'os sira nian, instituisaun sira ne'e  povu timorense nian", dehan.

Ema ne'e mós akuza Primeiru-Ministru  katak Rui Araujo "halo jogadas iha kortina sira nia kotuk" no inkrimina tan Xefi Governo tanbá nia fó autorizasaun hodi uza violensia hasoru povu kiik iha operasaun kaptura Mauk Moruk.

"Rui halo jogadas iha kurtina sira nia kotuk. Nia fó ordens no autorizasaun hodi uza violensia hasoru povu kiik karik polisia deskunfia sira subar Mauk Moruk. Lider sira ne'e laiha moral hodi ukun rai ne'e ke konstroi ho povu nia ran", akuza.

"Sira laiha buat ida hasoru ami. Sira tauk mak sira nia reinu monu. Nasaun ne'e la'os kompañia privadu Xanana Gusmão ka Alakatiri nian no ema nein ida, nasaun ne'e povu timorense nian. Maun L7 Aman ba reforma, funu hasoru korupsaun no injustisa", deklara.

Manifestasaun ne'e naran "People Power" no L7 mak lidera no bá realiza iha loron neen nia laran, hahú loron 22 no ramata loron 28 fulan ne'e. Mauk Moruk ninia Maun mak lidera maibé sei iha tan organizador seluk hanesan: veteranus, Organizasaun Sagrada Familia nomós membru balun hosi Kaixa Klantestina.

Polícia Nacional de Timor-Leste la autoriza L7 hodi halo manifestasau pasifika ne'e ho razaun tuir mai:

- L7 hetan Termu Identidade no Rezidensia.
- Força seguransa sira konsentra hodi kaptura Prezidente Konsellu Revolusaun nian.
-Tauk L7 komete krimi ida tan.

"Karik drogadu no kriminozu Longuinhos Monteira halimar de'it, Maun L7 la'os ema kualkuer, L7 herói nasionál ida, nia moris tomak nia fó ba rai ne'e, ninia familia barak mate tanba hetan oho hosi indoneziu sira. Sira labele trata nia hanesa nia ema kriminozu hanesan sira", ramata organizador manifestasaun nian.
.

segunda-feira, 15 de junho de 2015

Prontos para morrer, L7 não tem medo e vai em frente com a manifestação - organizador

.
Foto de Timor Hau Nian Doben.
Timor Hau Nian Doben - 15 de junho de 2015

O Timor Hau Nian Doben acabou de falar com um dos organizadores da manifestação que se irá realizar no dia 22, liderada pelo antigo comandante das Falintil, L7, este afirmou que apesar de todas as intimidações por parte das forças de segurança a demonstração vai em frente.

"Maun L7 não tem medo nem se intimida com as ameaças, porque ele tem a razão e a lei do lado dele. Ele não é qualquer um, ele lutou muito para que esta terra fosse independente, não é para agora estar a ver o povo a sofrer e ficar sem fazer nada e olhar apenas para um pequeno grupo a desfrutar da riqueza que é de todos timorenses, e o povo a passar tanta fome e a sofrer tanto", disse.

"O Longuinhos Monteiro é um mafioso drogado e anda a fazer os jogos do Xanana, nós sabemos que eles têm uma lista de pessoas que eles querem matar, o Longuinhos tem ordens para matar: Maun L7, Maun Moruk, Aitana Matak, Ângela Freitas, Gil Fernandes e ainda mais", declarou.

O organazidor da manifestação afirmou a este blogue que não têm nenhuma intenção de usar a violência e que estão prontos para morrer, que o país que eles tanto lutaram não pode continuar no estado em que está.

"Chega, estamos fartos, não temos medo de morrer, estamos prontos para morrer, se não tivemos medo dos indonésios, vamos ter medo destas marionetas do Xanana? Não temos medo de ninguém. Fizemos tudo pela via legal e os governantes nem nos deram uma resposta às cartas que lhes mandamos, só veio esta da polícia. Para te dizer a verdade, nós temos também gente na polícia e no exercito, estas instituições não são deles, pertencem a todo o povo timorense", salientou.

A mesma pessoa acusou o primeiro-ministro Rui Araújo de "fazer jogadas por trás das cortinas" e incriminou ainda o chefe do governo de ter autorizado que se use a violência contra a população durante as buscas para capturar Mauk Moruk.

"O Rui faz as jogadas dele por trás das cortinas. Ele deu ordens para se poder usar a violência contra a população que a polícia desconfiasse que pudesse estar a esconder Mauk Moruk. Estes líderes não têm moral para governar este país que foi construído em cima do sangue deste povo", acusou.

"Eles não têm nada contra nós. Estão com medo que se acabe o império deles. Este país não é companhia privada do Xanana Gusmão, do Alkatiri e de ninguém, pertence a todo o povo timorense. Maun L7 é o pai da reforma, da luta contra a corrupção e injustiça", declarou.

A manifestação programada tem o nome de "People Power" e é encabeçada por L7 e vai-se realizar durante seis dias, tendo inicio no dia 22 até ao dia 28 do corrente mês. Para além do irmão de Mauk Moruk, entre os organizadores desta manifestação encontram-se: veteranos, a Organização Sagrada Família e ainda elementos da Caixa Clandestina.

A Polícia Nacional de Timor-Leste recusou o pedido de L7 para realizar a manifestação pacifica alegando que:

- L7 encontra-se sob uma medida cautelar, Termo de Identidade e Residência.
- As forças de defesa estão todas concentradas na captura do Presidente do Conselho de Revolução.
- Receio que o comandante L7 cometa outro crime.

"O drogado do criminoso do Longuinhos Monteiro está a brincar se calhar, Maun L7 não é qualquer um, L7 é um herói nacional, lutou toda a vida dele por esta terra, tantos membros da família dele foram mortos pelos indonésios. Eles não podem tratar como se ele fosse um criminoso como eles", terminou o organizador da manifestação.
.

Pae L7 manan tiha ona, la presiza kole an tan ho manifestasaun...

.

José Monteiro

Hau orgullu tebes ita nia Aman L7 tanba nia hatudu ba ita hotu saida mak nasionalismu, demokrasia no saida mak hadomi povu maubere nomos saida mak aswain ida.

Mai hau, tristi tebes hare Governu illegal Rui nian nakdeder no hili deskulpa-deskulpa tanba lakohi Pai L halo manifestasaun, tanba sira tauk tanba sira hatene katak ita Aman boot iha suporte barak iha Timor Loro Sa'e tomak. Sira lakohi fo autorizasaun tanba sira hatene katak povu bele hamrik no hasoru governu ne'e, tanba ita hotu hatene ona katak, governu Rui Araujo nian, governu ida ke illegal, nakonu ho ema kriminozu, opurtunista, balun sira nia fatin mak komarka.

Tristi tebes hare governu ida ne'ebe lidera hosi ema gerasaun foun ida no Rui Araujo seidauk hatene momos saida mak demokrasia no pior liu tan laiha koñesimentu ba ita nia Konstitusaun Republika rasik. Ita mos tenke matan moris tanba ita hotu hatene katak Rui Araujo la'os duni ita nia Primeiru-Ministru, loloos nia Xanana nia TBO. Rui Araujo troka de'it fatin maibe Xanana mak sei lidera governu ne'e.

Pae L7 lalika fadigadu tan ho manifestasaun, tanba tenke mos iha kuidadu tanba kriminozu sira ne'e tinan barak ona mak buka justifikasaun ida hodi halo Pae L terus tan, sira fo ona TIR ba pae no agora buka seluk seluk tan hodi akuza Pae no karik lori Pae ba komarka. Sira nunka bele hetan respeito no domin hosi povu hanesan Pae boot hetan, tanba sira la hadomi povu no rai ne'e hanesan Pae. Pae mos hatene katak povu maubere nafatin metin ho Pae, tanba ne'e mak sira  tauk. 

Pae tenke kuidadu ho indonezia emboot nia oan, tanba iha nia leet nia iha ema barak la gosta Pae, sira lakohi diak ba Pae tanba sira hatene Pae mak povu respeita, Pae mak povu maubere hadomi. Ita hotu hatene se mak hela ho ami iha funu nia laran. Emboot nia oan Rui Araujo la terus ho ami, nia la hatene saida mak terus hamutuk ho povu maubere. 

Pae L7 dala ida tan hakarak halo manifestasaun tan prekupa ho povu nia moris, tanba preokupa ho korupsaun iha governu illegal indonezia emboot nia oan, maibe sira iha poder hodi taka pae nia lian. Pae sira bele taka Pae nia lian ohin, ka aban, maibe sira la bele taka povu nia lian nafatin. Povu sei hamrik Pae, no bainhira povu hamrik Maromak la konsegue salva koruptor, opurtunista no kriminozu sira. Sira fo ka la fo autorizasaun hodi Pae halo manifestasaun, Pae L7 nafatin manan, Indonezia emboot nia oan mak lakon ona.

Sira dehan katak sira se uza forsa hasoru Pae karik asaun pasifika ne'e sei lao ba oin, sira bele uza forsa maibe Maromak forsa liu sira no hau fiar katak se tulun nafatin ami hotu.

Obrigadu Pae tanba dala ida tan hamutuk ho ami hodi fo tulun mai ami. Pae L7 manan tiha ona, la presiza halo manifestasaun tanba sira bele hetan motif ida ba kaer Pae no povu maubere se presiza tebes pae no indonezia emboot nia oan bele lasu Pae, ita la bele fiar ema sira ne'e. Ita labele haluha saida mak akontese iha Aitana ne'eba, masakre boot tebes. Ami se la haluha. Ami hatene se mak hadomi rai no povu ne'e.

Viva Pae L7!
.

Governu Sei Blokea ‘Situs’ Pornografia

.

Jornal Nacional Diário - 15 de junho de 2015

Governu sei blokea situs (sitio) pornografia ne’ebe la’o maka’as los iha Timor Leste, tanba estudante barak mak fasil asesu.

Vise Ministru Obras Públika Transporte no Komunikasaun, Inacio Moreira dehan, dadauk ne’e Governu esforsu ona atu haree hahalok at sira iha internet, tanba ladiak ba labarik estudante sira.

“Kona-ba pornografia ne’e, ami kordena ona ho ANC, ho diresaun IT ninian, para depois ami bele organiza, halo nusa mak bele regulariza, hodi bele blokea ba hahalok ruma, li-liu kona-ba pornografia ka hahalok ruma ne’ebé la diak no liafuan sira ne’ebé ladiak iha Internet,”dehan Inacio Morreira ba JN-Diário iha nia kna’ar fatin Caicoli Dili, Sabadu (13/6).

Inacio mós rekoñese katak, los duni, dadauk ne’e labarik barak mak fasil atu asesu ba lia fuan a’at ka imajen sira ne’ebé ladiak iha Internet.

“Oras ne’e dadauk ami traka hela, ita hein katak, lakleur deit buat ne’e bele realiza,”katak Inacio.

Nia hatutan, durante ne’e sira seidauk halo estudu kona-ba estudante husi eskola ne’ebé mak asesu barak liu ba iha pornografia ne’e, maibé ida ne’ebé iha hatudu katak, fasil ba labarik sira atu asesu ba pornografia.

Iha parte seluk, Inacio Morreira mós informa katak, dividas Governu nian ba Timor Telecom ho montante US$ 8 mil ne’e, seidauk rezolvidu.

“Buat ne’e se iha hela prosesu nia laran, ita hein katak, iha tempu badak, Governu liu husi Ministeriu Finansas bele rezolve lalais,”katak Inacio Morreia.cos
.

PNTL La Autoriza L-7 Halo Demonstrasaun

.

Jornal Nacional Diário - 15 de junho de 2015

Ministru Interior (MI), Longuinhos Monteiro, informa, pedidu eis gerileiru Cornelio Gama ‘L-7’ ne’ebé hatama ba Policia Nacional de Timor-Leste (PNTL), hodi husu autorizasaun ba hala’o manifestasaun bo’ot ba injustisa iha rai laran la hetan atutorizasaun husi Komdando Jeral PNTL.

“Karta ne’ebé maka diriji ba komando jeral, laiha intervensaun husi Governu, maibe komando jeral PNTL informa mai ha’u katak pedidu atu halo demonstrasaun ne’e indifire tanba laiha objetivu ida klaru,”deklara Ministru Interior Longuinhos Monteiro ba JN-Diário hafoin partisipa iha misa solene vicentenario santo Antonio iha parrokia Manatuto, Sesta (12/06).

Longuinhos hatutan, pedidu ne’e PNTL la aseita tanba atu lori ema barak halo demostrasaun iha Dili laran, tanba ida ne’e pozisaun Polisia Nasional nian, komando jeral mos informa ona ba L-7 halo enkonsiderasaun ba karta ne’ebe maka nia haruka ba Komando Jeral.

“Objetivu iha karta ne’e la klaru tanba atu halo demonstrasaun ba paz nasional, ne’e paz saida nian? tanba ita Timor Paz hela, problema saida tenke iha objetivu ida klaru para bele justifika,”dehan Longuinhos nu’udar eis komandante Jeral PNTL ne’e.

Nia dehan, PNTL la aseita pedidu la signifika viola direitu maibe tenke iha obejetivu klaru no oportunu hodi hala’o demonstrasaun.

“Halo demonstrasaun ba injustisa halo petisaun, hakerek karta ba tribunal, tanba demonstrasaun la resolve problema justisa, laiha autorizasaun, se halo ho forsa, polisia forsa sei kaer,”Longuinhos Subliña.

Antes ne’e, eis gerileiru Cornelio Gama L-7 hatama pedidu ba Komando jeral PNTL hodi hetan autorizasaun para depois hala’o asaun pasífiku durante loron rua (26-28) ne’ebé sei konsentra iha Munisípiu Dili, ne’eb’e demonstrasaun ne’e voka liu ba injustisa no Korupasaun ne’ebe buras iha Timor Leste(TL).

“Asaun ne’e ami koalia kona ba injustisa no korupsaun ne’ebe buras liutan iha Timor Leste para bele rezolve problema sira ne’e hotu,”L-7 hatete lia hirak ne’e ba Jornalista sira iha Komandu PNTL, Caicoli, Kuarta (10/06), bainhira hato’o karta pedidu asaun pasífiku ba Komandante Jeral PNTL.

L-7 konsidera katak injustisa akontese husi kedas 1975 to mai 2000 ne’ebe naksalak barak seidauk bele rezolve, nune’e labele iha tan konflitu iha rai Timor-Leste ne’e iha futuru.

“Ita buka resolve naksalak sira ne’e, labele iha tan konflitu entre ita povu Timor Lorosae ita buka meius resolve diak liutan” afirma L-7. Eus
.

Mauk Moruk: Lere bandu L7 halo manifestasaun maibé la konsegue

.
Lei Inan.

Timor Hau Nian Doben - 15 de Fevereiro de 2015 - Tradusaun hosi Oan Kiak

Eis komandante FALINTIL nian no Prezidenti Konsellu Revolusaun Maubere (KRM), Mauk Moruk, foin lalais informa bá Timor Hau Nian Doben katak Xefi Forsas Defeza Timor-Leste nian, Lere Anan Timur, haruka ninia Maun L7 "hodi hapara kedas manifestasaun".

"Lere ho Cirilo no Hornai haruka surat ba ha'u nia MauN hodi hapara quedas ho manifestasaun, maibé nia la konsegue tanbá ida ne'e direitu sidadaun hotu-hotu nian no hakerek iha Konstituisaun. Ida ne'e ditadura Xanana nian, ita fila-fali bá faxismu, Lere halo jogadas Xanana nian", dehan.

Mauk Moruk dehan katak "Timor nia nain bandu manifestasaun, maibé manifestasaun sei hala'o nafatin, tanbá bá sidadaun sira hodi halo manifestasaun la presiza iha autorizasaun hosi ema nein ida, maibé tenki tuir saida mak  Konstituisaun Repúblika haruka".

Artigu 42.º (Liberdade reuniaun no manifestasaun nian) 

1. Iha garantia liberdade ba ema hotu-hotu ne’ebé hakarak halo reuniaun iha pás no la kaer kro’at, no sira lalika husu uluk autorizasaun.
2. Rekoñese ema hotu-hotu nia direitu ba manifestasaun, tuir lei haruka.
.
Razaun otoridade sira haktuir hanesan tuir  mai:

- L7 hetan Termu Identidade no Rezidensia
- Força seguransa sira konsentra hodi kaptura Prezidente Konsellu Revolusaun nian.
-Tauk L7 komete krimi ida tan.

Tuir Mauk Moruk, ninia Maun kestiona ona razaun ke otoridade sira haktuir no dehan, "Karik ha'u mak ema kriminozu, tanbá sá mak imi haruka ha'u ba Australia hodi reprezenta Estadu Timor hodi selebra tinan atus ANZAC nian, iha loron 25 de Abril? Ha'u la bá hakru'uk tan".

Mauk Moruk dehan katak sira lakohi fakar ran no nia akuza katak ukun nain sira hakarak hela iha poder la intresa folin hira.

"Povu nia forsa bá hatudu saida mak demokrasia nomós sira nia terus. Ita lakohi fakar ran maibé ami tenki hatudu saida mak ami nia terus, tanba kriminozu sira hakarak hela iha poder nia laran. Sira komete de'it mak injustisa, sira ema koruptor, ditador, nazis iha tempu demokrasia nian. La'os ba ida ne'e ke ita Maun Alin rihun ba rihun mate, sira hakarak Timor-Leste ida ke demokratiku no ho ukun na'in sira demokratiku no la'os ho ditadores folin laek", dehan nervozu.

Timor Hau Nian Doben hatene katak maske sira bandu manifestasaun ne'e, manifestasaun sei hala'o, tanbá tuir organizador sira, razaun  ke otoridade sira haktuir la tuir lei.

"Ita iha direitu hodi dehan lae bá governu ida ne'e, laiha ema nem ida ke bele nonok povu nia lian, ami la presiza sira nia permisaun. Povu la haksolok no ukun na'in sira tauk povu hamrík no eziji povu sira nia direitu. Maioria ukun nain sira nunka terus ba rai ne'e, sira goza Povu Maubere ninia ran. Povu sei kiak, laiha uma, hahán, saude no edukasaun no laiha ema nem ida hodi hapara situasaun povu nian", dehan bá blog ne'e organizador manifestasaun ida.

Organizador manifestasaun nian sira prepara aan hodi aban bá husu razaun sira bá otoridades, "tanbá la iha razaun nein ida  hodi hapara manifestasaun ne'e".

"Karik polisia hakarak baku ami sira bele baku, ami bá halo manifestasaun pasifiku ida, sira bele oho ami, ami la tauk indoneziu sira, ami la tauk polisia", dehan veteranu ida foin lalais bá blog ida ne'e.

Manifestasaun ne'e naran "People Power" no L7 mak lidera no bá realiza iha loron neen nia laran, hahú loron 22 no ramata loron 28 fulan ne'e. Mauk Moruk ninia Maun mak lidera maibé sei iha tan organizador  seluk  hanesan: veteranus, Organizasaun Sagrada Familia nomós membru balun hosi Kaixa Klantestina.
.

domingo, 14 de junho de 2015

Mauk Moruk: Lere proibiu L7 de fazer a manifestação mas não vai conseguir

.

Timor Hau Nian Doben - 14 de junho de 2015

O antigo comandante das Falintil e Presidente do Conselho de Revolução Maubere (CRM), Mauk Moruk, acabou de informar ao Timor Hau Nian Doben que o Chefe das Forças de Defesa de Timor Leste, Lere Anan Timur, mandou o seu irmão L7 "parar imediatamente com a manifestação".

"O Lere, o Cirilo e o Hornai mandaram uma carta ao meu irmão para parar imediatamente com a manifestação, mas não vai conseguir porque é um direito do cidadão que está previsto na Constituição. Isto é a ditadura do Xanana, voltamos ao fascismo, o Lere está a fazer as jogadas do Xanana", disse.

Mauk Moruk afirmou que apesar da proibição dos "donos de Timor, a manifestação vai prosseguir, porque para os cidadãos se manifestarem não é necessário a autorização de ninguém desde que obedeçam aos pressupostos estipulados pela Constituição da República".

Artigo 42.º (Liberdade de reunião e de manifestação
.
1. A todos é garantida a liberdade de reunião pacífica e sem armas, sem necessidade de autorização prévia. 
2. A todos é reconhecido o direito de manifestação, nos termos da lei. 

As razões invocadas pelas autoridades para que a manifestação fosse proibida são:

- L7 encontra-se sob uma medida cautelar, Termo de Identidade e Residência.
- As forças de defesa estão todas concentradas na captura do Presidente do Conselho de Revolução.
- Receio que o comandante L7 cometa outro crime.

Segundo Mauk Moruk, o seu irmão questionou as razões invocadas dizendo-lhes, "Se eu sou um criminoso, porquê que vocês me mandaram para a Austrália para eu representar o Estado Timorense na celebração do centenário do ANZAC no dia 25 de abril? Não vou ceder mais". 

Mauk Moruk realçou que não querem um derramamento de sangue e acusou os governantes de quererem ficar no poder a todo o custo.

"A força popular vai mostrar o que é a democracia e o seu descontentamento. Nós não queremos derramamento de sangue mas temos de mostrar o nosso descontentamento, porque os assassinos querem ficar no poder. Só cometem injustiças, eles são uns corruptos, ditadores, nazis numa era da democracia. Não foi para isto que morreram centenas de milhares de irmãos nossos, eles almejaram um Timor-Leste democrático e governado por homens democráticos e não por estes ditadores de meia-tigela", disse nervoso.

O Timor Hau Nian Doben sabe que apesar da proibição a manifestação vai seguir em frente, porque de acordo com os organizadores, as razões invocadas pelas autoridades não têm base legal.

"Nós temos o direito de dizer não a este governo, ninguém pode calar a voz do povo, nós não precisamos da autorização deles. O povo está descontente e eles estão com medo que o povo se levante e exija os seus direitos. A maioria dos governantes nunca sofreu por esta terra e estão a gozar o sangue do Povo Maubere. O povo continua pobre, sem direito a casa, alimentação, saúde ou educação e ninguém faz nada para parar esta situação do povo", disse um dos organizadores da manifestação a este blogue.

Os organizadores da manifestação estão a prepararem-se para irem pedir justificações às autoridades amanhã, "porque não existe nenhuma razão estipulada na lei para que a manifestação não se realize".

"Se a polícia nos quiser bater que venha, nós vamo-nos manifestar pacificamente, eles que nos matem, nós não tivemos medo dos indonésios, não temos medo deles", disse um veterano há momentos a este blogue.

A manifestação programada tem o nome de "People Power" e é encabeçada por L7  e vai-se realizar durante seis dias, tendo inicio no dia 22 até ao dia 28 do corrente mês. Para além do irmão de Mauk Moruk, entre os organizadores desta manifestação encontram-se: veteranos, a Organização Sagrada Família e ainda elementos da Caixa Clandestina.
.

sexta-feira, 12 de junho de 2015

Santo António - Feliz Dia de Santo António!

.
Feliz Santo António, Quico! ;)

Fernando Pessoa

Nasci exactamente no teu dia —
Treze de Junho, quente de alegria,
Citadino, bucólico e humano,
Onde até esses cravos de papel
Que têm uma bandeira em pé quebrado
Sabem rir…
Santo dia profano
Cuja luz sabe a mel
Sobre o chão de bom vinho derramado!
.
Santo António, és portanto
O meu santo,
Se bem que nunca me pegasses
Teu franciscano sentir,
Católico, apostólico e romano.
.
(Reflecti.
Os cravos de papel creio que são
Mais propriamente, aqui,
Do dia de S. João…
Mas não vou escangalhar o que escrevi.
Que tem um poeta com a precisão?)
.
Adiante … Ia eu dizendo, Santo António,
Que tu és o meu santo sem o ser.
Por isso o és a valer,
Que é essa a santidade boa,
A que fugiu deveras ao demónio.
És o santo das raparigas,
És o santo de Lisboa,
És o santo do povo.
Tens uma auréola de cantigas,
E então
Quanto ao teu coração —
Está sempre aberto lá o vinho novo.

.
Nota: A todos os meus amigos com quem durante tantos anos festejei em grande o Santo António em Lisboa, Feliz Dia de Santo António e aqui vai um grande beijinho cheio de saudades! Um jarro de sangria para vocês, pago eu! ;) Ahhh, e a quem eu fiz promessas de Santo António e não cumpri, olhe, que me perdoe...;) :P Ohhh, não se zangue...Vá..."Recordar é viver" doutor Quico! ;) ;)  E...àquele lindo cavalheiro, :);) que me ofereceu manjericos durante tantos anos, mas perdia a paciência porque eu não sabia qual a quadra que queria, "São todos iguais Rosarinho",vai um beijo muito grande, impaciente que o senhor era Dr. Quico!:) Quem vai às festas hoje à noite, divirta-se! Bjs com muitas saudades.Rosarinho.
.

La Dignu Governu Troka La Sama Agora

.

Jornal Nacional Diário - 12 de junho de 2015

Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo informa katak, la dignu kuandu Governu foti lalais desizaun hodi troka Saudozu Ministru Kordenador Asuntu Sosial no Ministru Edukasaun Fernando ‘La Sama’ de Araújo, kuandu saudozu La Sama nia mate seidauk kompleta loron 40.

“Governu seidauk hanoin atu buka ema troka saudozu La Sama, tanba saudozu La Sama seidauk kompleta loron 40. La dun dignu kuandu ita troka saudozu La Sama ne’ebe seidauk to’o tan aifunan moruk,” dehan PM Rui Araújo ba jornalista Kinta (11/6).

Hatan kona-ba Partidu Demokratiku realiza ona komfrensia da imprensa hodi hato’o sira nia pozisaun kona-ba ema atu substitui saudozu La Sama, PM Rui Araújo hatete katak, ida ne’e desizaun Partidu PD nian.

Xefe Governu ne’e dehan, nia seidauk bele halo komentariu barak ba ida ne’e, maibé Rui Araújo dehan, bainhira to’o tempu, Governu sei fó ema ne’ebé mak atu troka La Sama.

Rui Araújo dehan, rai Timor Leste ne’e, persija ema hot-hotu atu halo servisu iha área hotu.

“Ohin ita servisu iha área ida ne’e, aban ita servisu iha fatin seluk. tanba servisu ba Estadu ninia intrese no servisu ba dezenvolvimentu rai ida ne’e, sei la hotu,”katak Rui Araújo.

Tanba ne’e, Rui Araújo fó mós mensajen ba funsionáriu públiku tomak katak, sai funsionáriu public hodi servisu ona iha instituisaun ida, la signifika katak, nia atu metin ona iha ne’eba.

Timor-oan hotu, li-liu funsionáriu públika sira nia dever imporante ida mak, atu servi Estadu no servi povu. Entaun Rui Araújo esplika hanesan servidor Estadu no povu ne’e, tenke servi iha fatin hotu.

Xefe Governu ne’e dehan, se mak simu ona responsabilidade atu servi Estadu, tenke hala’o nia kna’ar hanesan servidor ne’ebé diak, hodi Estadu bele fó fiar nafatin atu assume tan responsabilidade iha fatin seluk ba futuru.

“Enkuantu ita se servi nafatin, ita iha dever hanesan sidadaun no hanesan Timor-oan ne’ebé servi nia rain rasik,”tenik Rui Raújo

Iha parte seluk, Sekertariu Jeral Partidu Demokratiku (PD) Asanami Sabino informa katak, sira fó konfiansa masimu ba Vice Prezidente PD, Adriano do Nacimento hodi lidera provizioriu kargu Prezidente Partidu PD too kongresu nasional.

Nia hatutan, PD deside sei hato’o naran foun ba Xefi Governu Rui Maria de Araújo atu desidi ema diak ida troka La Sama nia fatin nu’udar Ministru Koordenador Asuntu Sosial no Ministru Edukasaun nian.

Asanami esplika, desizaun dudu Adriano ba Prezidente PD interinu ne’e, tuir estatutu partidu nian.

Asanami reafirma, PD ninia lideransa kolektivu mak, prezidente sekretariu jeral eleitu iha kongresu ho kolektivu ida, iha vice prezidente nain 4, vice sekretariu jeral nain 4 no prezidente CPN ho ninia estrutura.

“Ida ne’e katak, bainhira Prezidente La Sama la iha ona ami nia le’et, ida nafatin lider kolektividade ida mak nafatin subtiu tuir estatutu partidu, no sei rezolve buat hotu- hotu tuir estatutu mak Vice Prezidente Adriano mak assume kargu prezidente,” esklarese Asanami.

Nia hatutan, maske agora Vice Adriano mak sa’e, maibé konektividade lideransa partidu nian, sei kontinua la’o no suporta servisu saida deit mak prezidente interino halo sei hetan suporta kolektividade to’o kongresu nasional.

Nia dehan, oras ne’e dadauk partidu jerasaun foun PD sei iha prosesu lutu nasional durante loron 40. Lutu nasional n’ee hotu mak foin bele koalia atu desidi kargu prezidente liu husi kongresu nasional estra-ordinariu.

“Ami se iha lutu nasional loron 40, ami sei desidi halo enkontru ba distritu hotu mak foin bele desidi lolos. Masek maun LaSama la iha ona ami nia leet, maibé ninia mehi no mensagen sei hamutuk nafatin ho ami,” katak nia.

Kona-ba ema foun atu troka La Sa ma iha Ministeiru Edukasaun, Assanami dehan, sira sei desidi tuir konsensia partidu nian hodi koordena ho xefi Governu Rui Araújo.

Asanami dehan, PD mós sei hamutuk nafatin ho bloku atu la’o hamutuk to eleisaun 2017.cos
.

PN Husu KOK Labele Proteje

.

Jornal Nacional Diário - 12 de junho de 2015

Deputadu Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Virgilio Hornai husu Komandu Operasaun Konjunta (KOK) labele lansa informasaun falsu iha públiku nia leet, wainhira seidauk kaptura Mauk Moruk (MM). Tanba halo públiku pániku deit.

“Komandante sira ne’ebé que halo operasaun labele fó komentáriu ba mai katak sira konsege deteta ona Mauk Moruk (MM) nia subar fatin ka abrigu, mas ikus mai rezultadu operasaun laiha, que la konsege kaptura Mauk Moruk. Ne’e quer-zer que fó informasaun falsa ba públiku,” hateten deputadu Virgílio Hornai ba Jornal Nacional Diário, iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál (PN) Kinta feira (11/6) ne’e, relasiona ho informasaun ne’ebé mak espalla iha públiku nia leet katak, KOK identifika ona MM nia subar fatin no iha tempu badak KOK sei kaptura, maibé iha realidade operasaun KOK nian ne’e la’o ona fulan rua resin maibé MM seidauk kaptura nafatin.

Virgílio Hornai afirma katak, komandante sira ne’ebé mak halo operasaun iha terrenu maibé fó sai informasaun ba públiku tenke fó medidas disiplinar ba nia.

Entretantu, Deputadu bankada CNRT, Agostinho Lay konsidera katak, atu kaptura Mauk Moruk, só ema hotu tenke tau aas interese ema hotu nian, labele tau interese pesoal ka grupu nian mak uluk liu. Tanba tuir deputadu Agostinho Lay, iha sidadaun balun mak koopera ho Mauk Moruk hodi proteje Mauk Moruk.

“Atu ema importante ka la importante, katak iha ema balun halo servisu koperasaun ho nia (MM), labele hateten katak ema ne’e forsa, lideres polítikus ita la temi mas iha ida rua, ita nia sidadaun halo koperasaun no proteje. Ida ne’e mak sé ita husik naruk ba bei-beik ita nia rai ne’e sei la seguru,” hateten deputadu Agostinho Lay.

Tanba dehan Agostinho Lay, tuir konstituisaun RDTL hateten klaru katak, ema ne’ebé uza farda militar no kaer armas só Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) no Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), maibé ema kualker labele fardadu militar.

Deputadu bankada CNRT ne’e refora katak, presiza buka hatene hun husi ne’ebé mak la kaer no sé mak servisu hamutuk ho nia hodi buka tuir para bele hatene.

“Sé iha ema rua mak servisu hamutuk ita ba buka tuir tanba saida? Ita labele tau todan ba ita nia forsa i ita labele tau todan dehan ita nia forsa estraga osan, e to’o agora seidauk kaer la’os sira nia sala, maibé ita tenke buka tur hamutuk buka solusaun,”deputadu Agostinho Lay.

Deputadu bankada CNRT ne’e hatutan, persiza buka tuir hatene hun husi tanba sa maka la kaer e semak servisu hamutuk ho nia buka tuir para bele hatene.

“Se iha ema rua mak servisu hamutuk ita ba buka tuir tanba saida? Ita labele tau todan ba ita nia forsa e ita labele tau todan dehan ita nia forsa estraga osan, e to’o agora seidauk kaer laos sira nia sala, maibe ita tenke buka tur hamutuk buka soslusaun,”deputadu Agustinho Lay.

Iha fatin hanesan deputadu bankada FRETILIN Manuel Gaspar Soares da Silva hateten katak, KOK hala’o operasaun durante ne’e la konsege kaptura MM, maibé fiar katak KOK sei kaer ulun bo’ot KRM ne’e.

“Forsa F-FDTL ho PNTL sei buka nafatin, maske ita hotu hatene gasta orsamentu U$ 2 milloes ba operasaun ida ne’e i osan ne’e hotu mós seidauk konsege kaer ita fó tan osan para bele kaer, para nia (MM) kopera justisa,”dehan deputadu Manuel Gaspar.

Deputadu bankada FRETILIN sublinha katak, enkuantu Mauk Moruk hakarak muda buat ruma iha Governu ka iha Estadu ida ne’e lei fó dalan atu hari’i partidu.

“Tuir régras Konstituisaun Mauk Moruk bele forma partidu ida para povu apoiu nia karik, nia bele ukun rai ida ne’e, la’os ho hahalok krime e hahalok ne’ebé atu pertubra ema sel-seluk nia hanoin no ema sira seluk nia servisu para atu estraga rai ida ne’e,”tenik deputadu Manuel Gaspar.

Deputadu bankada FRETILIN sublinha katak, enkuantu Mauk Moruk hakarak muda buat ruma iha Governu ka iha Estado ida ne’e lei fó dalan hari’i partidu.

“Tuir régras Konstituisaun, Mauk Moruk bele forma partidu ida para povu apoiu nia karik nia bele ukun rai ida ne’e, laos ho hahalok krime e hahalok ne’ebé atu pertubra ema sel-seluk nia hanoin no ema sira seluk nia servisu para atu estraga rai ida ne’e,”tenik deputadu Manuel Gaspar.

Tanba ne’e nia dehan, tenke iha régras para bainhira informasaun fó sai, see maka bele fó sai labele hotu-hotu fó sai informasaun atu nune’e labele fó distorsia informasaun.

“Operasaun ida ne’ebé que bele rezulta kredibilidade instituisaun Seguransa Estadu ninian tanba operasaun naruk demais mas rezultadu la hatudu másimu. Rezultadu hatudu masimu katak ninia membru sira bele kaer la’os balun rende deit,”katak nia.bal
.

Taur Hatutan Povu Nia Halerik Ba Governu

.
Foto de Presidência da República de Timor-Leste, Facebook.
Jornal Nacional Diário - 12 de junho de 2015

Prezidente Repúblika (PR), Taur Matan Ruak, Kinta (11/6/2015), introdus sofrementu no halerik povu rurais nian ba Governu liu husi Ministru Obras Publiku, Transporte no Komunikasoens (MOPTK), Gastão de Sousa ho nia vise Januario Pereira.

Durante PR Taur hala’o vizita tama sai suku, komunidade sira sempre levanta sira nia problema, falta bee mos, la iha eletrisidade no la hatan asesu estrada ne’ebe diak no seguru.

PR Taur husu ba Ministru Gastão de Sousa ho Vise Ministru Januario Pereira, atu fo atensaun loke estrada no dada eletrisidade ba komunidade sira iha suku ho aldeia.

“Prezidenti bolu mai para bele fo nia hanoin depois ami tenta ba iha terenu atu rezolve kestoens sira ne’e,” informa Gastão de Sousa, ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho PR Taur Matan Ruak iha Palacio Presidente.

Suku ho aldeia sira ne’ebe maka identifikadu la iha estrada maka suku balun iha Postu Administrativu Quelicai, Municipio Baucau, balun fali Postu Administrativu Hatolia no balun iha Kaicako-Bobonaro.

PR Taur Matan Ruak mos lavanta kona-ba projetu de emerjensia ne’ebe mak kompanha sira finaliza ona sira nia obra, maibe ladauk iha pagamentu husi Governu.

“Ami berefika dadauk ona iha pakotes 55 haruka ba Ajensisa Dezenvolvimentu Nasional (ADN) atu identifika depois sei lori ba Parlamentu,” hateten Gastão de Sousa.

Gastão Sousa dehan, orsamentu ne’ebe mak aloka ba Governu hodi hadia estrada iha Timor laran tomak, hamutuk   iha miloens 50-resin USD. “Husi ami nia linha ministeriu, ami iha miloens 29 USD ne’ebe mak atu rezolve pagamentu no hodi atende servisu emerjensia nian ne’ebe akontese iha tinan ne’e nia laran,” haklaken Gastão Sousa.

Projetu Fiziku Oecusse Sei Hetan Progresu

Projetu fiziku loke estrada no dada eletridade ne’ebe mak ligasaun ho komemorasaun   tinan 500 embarkasaaun Portugues mai Lifau Oecusse sei hetan progresesu diak iha Novembru tinan ne’e.

“Ami ba Oecusse haree projetu fiziku sira, hanesan estradas, eletridades no Aeroportu lao diak,” hateten Ministru Gastão Sousa. Avi
.

Tilman husu deputadu uza kakutak

.

Timor Post - 11 de maio de 2015

DILI—“La’ós autór ida hakerek livru ne’e, ninia akontesementu ne’ebé tau iha livru laran ne’e, nia mesak mak halo, la’e ida, ema barak mak sai autór, ne’e duni Parlamentu tenke kalma, uza kakutak,” afirma eis deputadu Manuel Tilman.

Eis Deputadu Manuel Tilman husu ba deputadu sira ne’ebé preokupa livru RENETIL, hatu’un tiha tensaun, tanba tempu agora hadi’a problema, la’ós hakiak konflitu.

Tilman husu mós ba autór livre RENETIL tenke konsulta malu, bainhira atu produz produtu nasaun nian.

“Karik ha’u nia kolega ruma mak halo buat ne’e, ha’u telefone ba nia hodi husu, atu karik buat ruma laloos iha ne’eba karik, nia mós defende a’an, agora ba foti ida ne’ebá, foti ida ne’e, depois ema ida mesak mak naran bo’ot,” Tilman hatete ba jornalista sira iha kna’ar fatin Praia dos Coqueiros, Kuarta (10/06), relasiona ho deputadu sira preokupa maka’as Livru RENETIL ne’ebé hakerek hosi Carlos da Silva Lopes Saky, katak minimiza fali Mau Hodu Rankadalak nia partisipasaun iha funu.

Tilman mos preokupa ho deputadu sira tanba deputadu Eládio Faculto hosi FRETILIN ho deputadu Francisco da Costa Araújo hosi CNRT atu baku malu iha plenária tanba Amu Martinho Gusmão mos lamenta ho deputadu sira levanta livru ne’e la devia iha plenária. Ate Amu Martinho dehan deputadu sira presiza ba eskola fali.

Maske nune’e, Tilman mós fó hanoin ba autór livru ne’e devia halo konsulta bainhira istória ida iha relasaun ho ema seluk, tenke husu mós lisensa.

Nia fó ezemplu, dalabarak nia parte uza ema estranjeriu nia kakutak iha julgamentu, maibé tenke temi buat ne’e foti hosi ne’ebé no tenke temi ema ne’e nia naran.

Maski nune’e, Tilman kompriende, tanba oras ne’e Timor-oan barak mak sei nervozu, tanba situasaun rai laran agora dadauk ne’e.

Tanba ne’e, Tilman husu ba jovens sira iha RENETIL, atu haree didiak livru ne’e, hodi labele kria konfujaun ba ema seluk.

“Ba ita nia autór ida hakerek livru ne’e, pasiensia oituan ba, konsulta kolega sira ne’ebé imi temi sira nia naran iha livru ne’e nia laran. Ba ha’u deputadu sira, ita senti katak, nasaun ne’e ema nervozu, no ema nia laran ne’e nakoku no nakali hela, di’ak liu deputadu sira labele hatudu a’an fali hanesan ne’e,” subliña Tilman.

Tilman dehan, reprezentante povu iha uma fukun labele fó ezemplu ba povu hodi labele sunu fali nasaun ne’e ho buat ki’ik oan ida. (vas)
.