terça-feira, 7 de junho de 2016

Alkatiri nia fatin iha PN mamuk

.
Foto: Facebook
Jornal Nacional Diário - 07 de junho de 2016

Sekretariu Jeral FRETILIN, Mari Bin Amude Alkatiri nia fatin iha Parlamentu Nasional (PN) to’o agora sei mamuk.

Bankada parlamentar FRETILIN seidauk disidi hodi halo substituisaun ba deputadu Mari Alkatiri, maske Alkatiri rasik asume hela kargu  Prezidente Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM).

Vise Xefi Bankada FRETILIN, Deputadu Francisco Miranda Branco, hateten, to’o agora bankada FRETILIN seidauk foti desizaun hodi halo substitusaun temporaria, tanba ladun efikas ne’ebe fatin ne’e husik mamuk deit.

“Deputadu Mari Alkatiri nia fatin ami husik mamuk deit, tanba ami seidauk disidi hodi  halo substitusaun temporariu,” dehan Branco ba Jornalista sira iha uma fukun PN,  Segunda (06/06/2016).

Reprezentante povu ne’e hatutan tan katak, durante ne’e hare husi aspeitu efikasia no efisiente servisu nian, FRETILIN sei buka hodi priense ho substituisaun temporaria, Bankada FRETILIN seidauk hare nesesidade husi aspeitu efisensia no efikasia servisu hodi eleze ho substutuisaun temporaria.

Hatan kona ba Alkatiri tama parlamentu hein debate Orsamentu Jeral Estadu (OJE), Francisco Branco, hateten, momentu ne’ebe presiza hanesan debate lei ne’ebe importante atu debate no presiza Interpretasaun nivel Estadu nian brankada bolu hodi marka prejensa.

Iha fatin hanesan Prezidente Parlamentu Nasional, Aderito Hugo da Costa,  hatete, Bankada FFRETILIN esplika fila-fila ona no mos partidu esplika ona tan ne’e tenki hare referensia, tanba ne’e labele halo resposta ida ba ida.

“Ita boot sira (red-Media) hatete bankada FRETILIN nia pozisaun ne’ebe esplika fila-fila mais imi ladauk kaer referensia ne’ebe mak bankada FRETILIN halo kona ba pozisaun Deputadu Mari Alkatriri nian, imi nunka hakarak kaer,” dehan Aderito.

Atual deputado bankada CNRT ne’e hatutan tan,  media tenki kaer referensia molok dezenolve Opiniaun tuir mai, tan ne’e nia parte lakohi fo resposta kona ba deputadu Mari Alkatiri nian kuandu Media lakaer ba referensia ne’ebe mak bankada FRETILIN halo fila-fila.

“Pozisaun Deputadu Mari Alkatiri nian la’os buat foun, tanba esplikasaun fila-fila ona husi Parte bankada FRETILIN no parte Partidu nian,” dehan Hugo.

Nune mos Deputadu Bankada PD Paulino Monteiro, hatete, Pozisaun Deputadu Mari Alkatiri nian, nia parte lakohi fo komentariu, tanba partidu seluk nian desizaun no lakohi mete.

“Hau lakohi fo komentariu, tanba hau husi partidu demokratiku labele meta Partidu seluk,” dehan Paulino. mia
.

Korupsaun-kriminalidade finanseira, Ameasa bo’ot ba Estadu

.

Jornal Nacional Diário - 07 de junho de 2016

Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak hateten katak, korupsaun no kriminalidade finanseira iha Timor Leste (TL), sai ameasa bo’ot ba konsolidasaun Estadu.

“Korupsaun, krime organizadu no kriminalidade finanseira bele fó ameasa ne’ebé sériu ba konsolidasaun no afirmasaun Estadu sira nian, la’os de’it ba Timor Leste, maibé ba nasaun hot-hotu,” hateten Prokurador Jeral da Repúblika (PJR), José Ximenes lee PR Taur Matan Ruak nia diskursu iha aniversáriu Ministériu Públiku (MP) ba dala 16, ne’ebé realiza iha salaun Ministériu Negósius Estranjeirus i Kooperasaun Dili, Segunda (06/06).

Tanba ne’e, Taur Matan Ruak hatutan katak, aparellu justisa nian no instituisaun polisia sira tenke prepara-an di’ak liu tan atu bele hasoru krime sira ne’e, no Ministériu Públiku tenke preparadu di’ak liutan ba servisu ida ne’e.

Taur Matan Ruak dehan, ida ne’e esplika mós ba espesializasaun iha área kontas públikas no kontesiozu Estadu nian, ho liafuan seluk dehan katak, Ministériu Públiku no sistema justisa iha kapasidade atu defende interese patrimonial Estadu nian no reseita fiskal.

“Kriasaun ba Ministériu Públiku tinan 16 liu ba, hanesan momentu ida ne’ebé importante tebes ba prosesu harii Estadu de direitu iha TL”, katak Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e esplika katak, aniversáriu MP sai hanesan momentu atu komemora no haksolok, la’os de’it ba sira ne’ebé servisu hela iha área justisa, maibé mós ba sidadaun hotu ne’ebé benefísiu husi respeitu ba direitus hhumanus iha TL no mós husi konstrusaun Estadu direitu TL.

“Dalan ne’ebé mak Timor Leste la’o ona iha prosesu hametin Ministériu Públiku, pozitivu tebes no merese nasaun nia atensaun”, hateten Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e dehan tan, PJR konsege ona hametin nia-an tuir rekursus hhumanus ne’ebé nia iha, no hakat ona pasu hira tan ba oin hodi halo servisu internu sai espesializadu liu tan, atu nune’e bele hadi’ak inkeritu sira nia kualidade, i hadi’ak servisu ne’ebé mak nia presta ba sidadaun sira no halo justisa.

Taur Matan Ruak esplika katak, harii servisu espesializadu hirak iha PJR hodi luta hasoru korupsaun, krime organizadu no trata prosesu hirak ne’ebé relasiona ho familia no protesaun labarik, hanesan pasu ne’ebé mak foin hola no merese atu hahí sira.

Xefi Estadu ne’e esklarese, progresu sira ne’e, só bele sai posível, tanba halo ona reforsu ne’ebé signifikativu ba rekursu hhumanus, la’os de’it iha MP, maibé mós iha sistema justisa nia instituisaun seluk.

“Reforsu hirak ne’e, signifika katak, iha tinan hirak ikus ne’e, instituisaun sira hasa’e liutan sira nia esforsu atu fó kapasitasaun. Konsolidasaun no dezenvolvimentu ejiji ita kontinua hametin kualidade no hasa’e sentru formasaun jurídika nia kapasidade, atu prepara juiz sira, Ministériu Públiku nia majistradu sira, defensor públiku sira no traballador tékniku sira seluk iha área justisa,” katak Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e dehan, liu husi hasa’e rekursus hhumanus no hametin organizasaun, PJR konsege ona hamenus númeru kazu ne’ebé pendenti.

Taur Matan Ruak afirma, hamenus númeru kazu pendenti no hasa’e investigasaun nia kualidade, bele kontribui ba justisa ida ne’ebé di’ak liu.

Xefi Estadu ne’e dehan, buat hirak ne’ebé mak MP konsege alkansa ona, hanesan konkista nasaun ne’e nian.

“Ha’u fiar katak, konkista hirak ne’e, hanesan razaun atu ita komemora iha aniversáriu ba dala 16 ne’e,” tenik Taur Matan Ruak.

Eis Jeneral ho fitun rua ne’e dehan, husi prioridade sira ne’e, ida ne’ebé importante liu mak, haluan asesu ba justisa ba territóriu tomak.

“Ita tenki halais prosesu harii área justisa nia estrutura sira iha Timor laran tomak. Ha’u rasik dehan bei-beik ona katak, ita nia rain presiza Ministériu Públiku iha Minisípiu hotu-hotu,” relata Xefi Estadu ne’e.

Taur Matan Ruak dehan, la’os de’it tanba MP nia prezensa, halo populasaun sira senti hakmatek, maibé mós tanba MP nia prezensa hanesan fatór importante ida hodi apoia polisia nasionál nia asaun.

Xefi Estadu ne’e dehan, TL tenke hakat ba oin ho urjente no determinasaun, hodi asegura majistradu MP sira nia prezensa iha Minisípiu hotu.

Maibé Taur Matan Ruak esplika, prezensa hirak ne’e, la’os de’it husi Ministériu Públiku atu bele hasa’e sidadaun sira nia asesu ba sistema justisa.

“Ita tenke planea no fó prioridade ba investimentu iha rekursus hhumanus, no fasilidade atu nune’e, Minisípiu hotu bele hetan tribunais, juizes, defensores públikus no ofisiais justisa,” nia afirma.

Nia afirma, prezensa husi instituisaun sira justisa nian, iha territóriu nasionál tomak, hanesan fatór forte ida atu hakbesik Estadu ba sidadaun sira.cos

Foto: Presidência da República de Timor-Leste.
.

segunda-feira, 6 de junho de 2016

Alkatiri: Xanana Konfia Ema, Ema Fila Konfu Xanana

.

FRETILIN

Sekretariú Gerál Partidu FRETILIN, Kamarada Dr. Mari Alkatiri hatete, Xanana Gusmao konfia demais ema sira ne’ebé besik nia, ikus mai ema konfu fali nia.

Sekretariú Gerál partidu FRETILIN koalia ida ne’e bainhira loke konferensia distritál iha Distritu Baukau (5/6/2016) ne’ebé partisipa husi delagadu 500 resin hodi hili delegadu atu partisipa iha kongresu nasional ne’ebé sei realize iha fulan Outobru mai no hili kandidatu membru CCF.
.
Mari Alkatiri dehan, uluk FRETILIN ukun ho osan oituan maibé halo duni servisu, depois tinan 10 governu AMP no Bloku Koligasaun ukun osan barak laiha buat ida mak akontese.

“Xanana (Gusmao) konfia ema sira ne’ebé besik ba nia, ema konfu nafatin nia, tanba ne’emak ami nain rua hamutuk, se kunfu barak persiza Taikondo ida mak mai, Konfu barak demais lori Taikondo ida mai para halo sira hamrik sentidu lai,” dehan Mari Alkatiri.

Uluk Alkairi konfronta ho Xanana nia dehan saida mak Xanana hakarak hanesan ho saida mak  Alkatiri hakarak maibé dalan mak lahanesan.
.
Politika ne’ebé FRETILIN halo dadauk, Alkatiri dehan, ema balun dehan CNRT ho FRETILIN halo tiha ona koligasaun, ne’e lalos.

 “Se partidu bo’ot rua ne’e halo koligasaun imi taka tiha imi nia kios sira ne’e, FRETILIN ho CNRT partidu idaidak nian, hau ho Xanana ami hamutuk,” dehan Alkatiri

Alkatiri ho Xanana hamutuk tanba ukun durante tinan 10 rejultadu hatudu ona katak, ukun kontra FRETILIN ukun sei lalao, ukun ho FRETILIN sei loke dalan, ukun atu lori dezenvolvimentu mai TL tenkiser FRETILIN mak ukun.

“FRETILIN ukun ho nia politika, FRETILIN ukun ho nia planu, FRETILIN ukun ho nia programa hakuak hothotu, semak tama! tuir FRETILIN nia politika, tuir FRETILIN nia programa,” dehan Alkatiri.

Ema balun mos komesa halo propaganda hodi dehan FRETILIN manan iha distritu tolu parte leste maibé nia Sekretariú Gerál ba dezenvolve fali Oecusse.

 “Agora hau esplika tanba samak hau ba Oecuse, tanba ema mai koalia barbarak, laos atu abandona Kamarada sira (parte leste), se hau mak eskolla Baukau, Vikeke no Lauten, oras ne’e husi Manatuto ba to’o Oecusse , sira sei koalia hare FRETILIN mak lorosae deit, agora ba Oecuse sira mai fali dehan imi (distritu tolu) hili FRETILIN (depois) ba (dezenvolve fali) Oecusse, sira argumentu laiha ona,” dehan Alkatiri.

Alkatiri dehan, ba FRETILIN povu Timor Leste ida deit, husi Oecusse too Jaco husi tasi feto to’o tasi mane, maibé hili Oecusse para atu hatudu deit katak, FRETILIN hatene halo dezenvolvimentu.

“FRETILIN lakohi fahe rai ida ne’e, lakohi deskrimina mak hili Oecusse, para atu halo dezenvolvimentu , para atu hatudu  ba sira hotu katak ita (FRETILIN) hatene halo dezenvolvimentu,” dehan Alkatiri.

Tanba ne’e, dezenvolvimentu sei to’o iha teritori TL tomak, importante mak iha  eleisaun 2017 povu mak tenki konfia FRETILIN tanba FRETILIN la hatene konfu povu, se povu konfia FRETILIN , FRETILIN sei lori dezenvolvimentu mai.
.

70% povu TL moris ho vida agrikultura subsistensia

.

Jornal Nacional Diário - 06 de junho de 2016

Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak hateten katak, 70% povu Timor Leste (TL) moris ho vida agkultura subsisténsia.

“Nasaun ita nian foin ukun an tinan 14, maioria parte populasaun 70% moris iha agrikultor subsistensia,” dehan Taur Matan Ruak iha iha Quelicai foin lalais ne’e.

Tanba ne’e, Taur Matan Ruak dehan, iha Timor Leste Estadu haka’as an atu hanorin ema sira ne’ebé formadu, tenke hatene oinsa mak moris autonoma, ka moris mesak.

Taur Matan Ruak esplika, moris mesak ne’e signifika, ema tenke kreativu atu oinsa mak bele ajuda fali ema seluk.

“Kuandu hein Estadu ne’e imposivel, tanba ita iha 1.1 milaun habitantes, funsionáriu públiku inklui PNTL no F-FDTL hamutuk 40 mill de’it, entaun sira seluk ne’e ita atu ba tau iha ne’ebé,” relata Taur Matan Ruak.

Tanba Taur Matan Ruak dehan, atu hetan moris di’ak, povu Timor Leste tenke kreativu.

Xefe Estadu ne’e relata, filosofia povu iha nasaun seluk, li-liu nasaun Japaun mak, sira moris atu servisu, maibé povu Timor Leste nian kontratiu fali, servisu atu moris.

“Ita iha osan oit oan, ita deskansa lai, osan iha tiha oit oan mak ita ba servisu fali. Ita hetan tiha osan oit oan, ita ba halo lia mate no lia moris,” afirma Xefe Estadu ne’e.

Taur Matan Ruak dehan, kultura a’at povu Timor Leste nian ne’e mak, nunka atu fokus ba servisu, loron ida nia halo servisu oi-oin hanesan, haree karau, haree no fó han fahi, ba haree to’os, maibé ema iha nasaun seluk, servisu ne’e fokus ba ida, no nia rezultadu ne’e mós di’ak tebes.

Maibé Taur Matan Ruak dehan, nasaun sira ne’ebé mak dezenvolvidu tiha ona mós, sira nia desempregu se iha nafatin, satan Timor Leste ne’ebé foin ukun-an tinan 14.

“Ida ne’e dezafiu bo’ot ida ba ita nia nasaun, satan mais 50% populasaun abansu ba tinan 20,” katak Taur Matan Ruak.cos

Foto: Presidência da República de Timor-Leste, Facebook.
.

Timor-Leste iha potensiál ba petróleu 6,3 millaun barril atu esplora - petrolífera

.

Timor-Leste iha potensiál ekivalente liu millaun 6,3 barril iha petroleu nian atu esplora durante tinan 50 oin mai, ho nia valór dólar millaun 378, tuir  estimativa petrolíferu timoroan, Timor Gap.

Potensia esplorasaun ne’e  bele  reprezenta injesau ida ho dólar  millaun 223 iha ekonomia, ho servisu sira hanesan enjeñaria, dezenvolvimentu, manutensaun no operasaun, no benefísiu fiskál nomós  rendimentu públiku liu millaun  47.

Dadus ne’e hetan  aprezentasaun ohin hosi  Francisco Monteiro, prezidente Timor Gap, iha konferénsia ida iha Timor-Leste.

"Dadus sira ne’e hatudu mai ita katak setór petrolíferu iha Timor-Leste laós indústria ida morta no sei iha deit inísio potensiál ninian", nia afirma.

Monteiro hatutan tan katak impaktu adisionál iha setór ekonomia seluk hosi  rekursu ne’e sei halo hela esplorasaun, bele kria empregu indiretu to’o rihun  25 no ajuda hodi diversifika ekonomia, ho servisu foun sira.

"Trata liu hanesan indústria ida estrativu, maka sei lori reseita barak liu ba iha modelu ida ne’ebé sei  sai hanesan setór efeitu transformadór ida  iha nasaun ", nia esplika.

Objetivu atu bele  konsege valór akresentadu ne’ebé  boot ba nasaun buat ne’ebé, ita hakarak, bele moos  implementa iha  area seluk ne’ebé estrasaun sai deit hanesan elementu ida, no dalabarak bele menus liu, hosi valór totál rekursu nian.

Ezemplu hanesan kazu kafé nian, ne’ebé  ba produtór bele rende deit séntimu 30 maibé hafoin, ho valór akresentadu, reprezenta reseita aas liu iha merkadu seluk.

"Saida maka ita hakarak iha setór petrolíferu buat ne’ebé hanesan: valór adisionál, kria servisu no jera empregu barak", nia haktuir.

Ba iha  nível esplorasaun, Francisco Monteiro destaka potensialidade ne’ebé sei  eziste iha tasi timoroan nian, inklui zona Greater Sunrise, Kelp Deep, Chuditch no PSC 11-106.

"Ita nia  opiniaun maka iha Timor-Leste no rejiaun ne’ebé kontrola, potensia petróleu no gás naturál sei dook atu  atinje ninia maturidade", nia hatete.

Konferénsia iha investimentu, ne’ebé sei hala’o to’o tersa-feira ne’e,  haktuir organizadór sira , besik  partisipante 150, ne’ebé kada ida selu dólar besik  2200, metade ba timoroan no metade ba estranjeiru sira.

SAPO TL ho Lusa
.

sexta-feira, 3 de junho de 2016

SERMÃO DE SANTO ANTÓNIO - Padre António Vieira

.

Padre António Vieira in, "Sermão de Santo António"

Vos estis sal terra (S. Mateus, 5) - Vós soís o sal da Terra

Vós, diz Cristo, Senhor nosso, falando com os pregadores, sois o sal da terra: e chama-lhes sal da terra, porque quer que façam na terra o que faz o sal. O efeito do sal é impedir a corrupção; mas quando a terra se vê tão corrupta como está a nossa, havendo tantos nela que têm ofício de sal, qual será, ou qual pode ser a causa desta corrupção? Ou é porque o sal não salga, ou porque a terra se não deixa salgar. Ou é porque o sal não salga, e os pregadores não pregam a verdadeira doutrina; ou porque a terra se não deixa salgar e os ouvintes, sendo verdadeira a doutrina que lhes dão, a não querem receber. Ou é porque o sal não salga, e os pregadores dizem uma cousa e fazem outra; ou porque a terra se não deixa salgar, e os ouvintes querem antes imitar o que eles fazem, que fazer o que dizem. Ou é porque o sal não salga, e os pregadores se pregam a si e não a Cristo; ou porque a terra se não deixa salgar, e os ouvintes, em vez de servir a Cristo, servem a seus apetites. Não é tudo isto verdade? Ainda mal!

Suposto, pois, que ou o sal não salgue ou a terra se não deixe salgar; que se há-de fazer a este sal e que se há-de fazer a esta terra? O que se há-de fazer ao sal que não salga, Cristo o disse logo: Quod si sal evanuerit, in quo salietur? Ad nihilum valet ultra, nisi ut mittatur foras et conculcetur ab hominibus. «Se o sal perder a substância e a virtude, e o pregador faltar à doutrina e ao exemplo, o que se lhe há-de fazer, é lançá-lo fora como inútil para que seja pisado de todos.» Quem se atrevera a dizer tal cousa, se o mesmo Cristo a não pronunciara? Assim como não há quem seja mais digno de reverência e de ser posto sobre a cabeça que o pregador que ensina e faz o que deve, assim é merecedor de todo o desprezo e de ser metido debaixo dos pés, o que com a palavra ou com a vida prega o contrário.

Isto é o que se deve fazer ao sal que não salga. E à terra que se não deixa salgar, que se lhe há-de fazer? Este ponto não resolveu Cristo, Senhor nosso, no Evangelho; mas temos sobre ele a resolução do nosso grande português Santo António, que hoje celebramos, e a mais galharda e gloriosa resolução que nenhum santo tomou.

Pregava Santo António em Itália na cidade de Arimino, contra os hereges, que nela eram muitos; e como erros de entendimento são dificultosos de arrancar, não só não fazia fruto o santo, mas chegou o povo a se levantar contra ele e faltou pouco para que lhe não tirassem a vida. Que faria neste caso o ânimo generoso do grande António? Sacudiria o pó dos sapatos, como Cristo aconselha em outro lugar? Mas António com os pés descalços não podia fazer esta protestação; e uns pés a que se não pegou nada da terra não tinham que sacudir. Que faria logo? Retirar-se-ia? Calar-se-ia? Dissimularia? Daria tempo ao tempo? Isso ensinaria porventura a prudência ou a covardia humana; mas o zelo da glória divina, que ardia naquele peito, não se rendeu a semelhantes partidos. Pois que fez? Mudou somente o púlpito e o auditório, mas não desistiu da doutrina. Deixa as praças, vai-se às praias; deixa a terra, vai-se ao mar, e começa a dizer a altas vozes: Já que me não querem ouvir os homens, ouçam-me os peixes. Oh maravilhas do Altíssimo! Oh poderes do que criou o mar e a terra! Começam a ferver as ondas, começam a concorrer os peixes, os grandes, os maiores, os pequenos, e postos todos por sua ordem com as cabeças de fora da água, António pregava e eles ouviam.

Se a Igreja quer que preguemos de Santo António sobre o Evangelho, dê-nos outro. Vos estis sal terrae: É muito bom texto para os outros santos doutores; mas para Santo António vem-lhe muito curto. Os outros santos doutores da Igreja foram sal da terra; Santo António foi sal da terra e foi sal do mar. Este é o assunto que eu tinha para tomar hoje. Mas há muitos dias que tenho metido no pensamento que, nas festas dos santos, é melhor pregar como eles, que pregar deles. Quanto mais que o são da minha doutrina, qualquer que ele seja tem tido nesta terra uma fortuna tão parecida à de Santo António em Arimino, que é força segui-la em tudo. Muitas vezes vos tenho pregado nesta igreja, e noutras, de manhã e de tarde, de dia e de noite, sempre com doutrina muito clara, muito sólida, muito verdadeira, e a que mais necessária e importante é a esta terra para emenda e reforma dos vícios que a corrompem. O fruto que tenho colhido desta doutrina, e se a terra tem tomado o sal, ou se tem tomado dele, vós o sabeis e eu por vós o sinto.

Isto suposto, quero hoje, à imitação de Santo António, voltar-me da terra ao mar, e já que os homens se não aproveitam, pregar aos peixes. O mar está tão perto que bem me ouvirão. Os demais podem deixar o sermão, pois não é para eles. Maria, quer dizer, Domina maris: «Senhora do mar»; e posto que o assunto seja tão desusado, espero que me não falte com a costumada graça. Ave Maria.

PS: Este excerto foi retirado do livro acima indicado, no meu tempo de escola era leitura obrigatória no 11.º ano, os senhores deputados me perdoem a audácia, mas eu acho que os senhores deveriam de ler também. Foi um sermão pregado pelo Padre António Vieira na cidade de S.Luis do Maranhão, no ano de 1654...Olhem, os senhores leiam e tenho a certeza que vão aprender umas coisas, mas não vale ameaçar o padre nem irem fazer queixinhas aos bispos. Ler talvez lhes abra estes cérebros retrógrados (se é que os têm) e que fazem lembrar o tempo da ditadura...
Vá...Leiam, seus palermas! Zizi Linda.;)
.

Labele Halimar Iha Rate Leten

.

MATADALAN ONLINE

Tanba, primeiru katuas sira nia lian dehan hanesan ne’e, “Labarik sira labele halimar iha parente sira nia rate leten. Ita nia maluk sira mate, ita halimar ne’e kerdizér ita haluha tiha sira”.

Filozofia ida ne’e Katuas Lere Anan Timur hatoo ba jornalista Tempo Semanal bainhira nia sei asumi kargu nu’udar Brigadeiru Jeneral. Oras ne’e, lifuan hirak iha leten ne’eba ne’e merese ba ita hotu atu refleta ho fuan ho laran momoos. Katak, lider sira no ukun-na’in sira ne’ebé kaer ukun dadaun, barak maka gosta halimar iha martires no eroi sira ne’ebé mate ba ukun rasik-án ne’e ninia rate leten—maske balun rate-la’ek (la’os Falur Rate La’ek) no naran la’ek.

Fenomena polítika be mosu daudaun ne’e, refleta duni situasaun ida ne’e. Ukun-na’in sira gosta halimar ho buat “ukun”. Ukun-na’in sira toman halimar ho desizaun polítika. Ukun-na’in sira de’ut malu ho interese polítika. Ukun-na’in sira badinas koko ukun-na’in seluk nia póder ukun. Ukun-na’in sira liki malu ho argumentu polítika be gosta hatuun ida seluk no hasa’e ida seluk—tane ás ida be halo sala (koruptu) no abandona tiha ida seluk be halo no serbisu ho fuan laran ba rai lulik ida ne’e ninia futuru be nabilan.

Selu-seluk fali, ukun-na’in sira gosta hafuhu malu ho matan ikun de’it. Haree sala no fihir sala,  too ikus atu foti desizaun mós laran makerek. Tanba, tauk karik buat ne’ebé sira desidi ne’e haliis de’it ba interese pesoal ka interese partidu ida nian. Polítika no póder nia kbiit, oras ne’e, taka tiha ona ukun-na’in sira nia matan (fuan nian) atu luta ba interese nasionál maibe luta ba sira nia interese rasik—la’os luta ba povu nia moris di’ak maibé luta ba sira nia moris di’ak (luxu) hodi goza ukun rasik­-án ne’e to’o hun didiak—sira dehan tutun ne’e makili de’it maibé too hun ne’e mak gostu para mate.

“Bele dehan, uluk ha’u sei joven iha 1985, ha’u gosta diverte dansa no tebe. Buat hirak ne’e hakarak hala’o. Mais, iha tinan 1987 mai oin ha’u la gosta diverte ona ate agora. Tanba, primeiru, katuas sira nia lian dehan hanesan ne’e; Labarik sira labele halimar iha parente sira nia rate leten. Ita nia maluk sira mate, ita halimar ne’e kerdizér ita haluha tiha sira,” dehan Lere Anan Timur iha tinan hirak liu ba ne’e.

Se Lere Anan Timur alerta katak “labele halimar iha rate leten”, ne’e hatudu katak ukun rasik-án ne’e “lulik” (santo) no ita halulik ho raan no mata-wen ne’e, ita labele halimar ho ukun (póder) be povu Timor-Leste tomak fó-empresta ba ita hodi asumi ba ne’e. Halimar ho povu nia moris kerdizerke ita halimar ho soberania tanba povu maka soberania nia-na’in loloos. Hanesan uluk tiru malu iha ailaran karik, wainhira soldadu ida inimigu tiru-mate iha ita nia oin karik, ita tenki hanoin. Se iha ailaran ita boot sira prevee lakon ema duke lakon kilat, iha ukun rasik-án ne’e ita boot sira tenki prevee lakon kilat duke lakon ema—se ema mate hotu, imi atu ukun lerek sé. (*/Cassimata)
.

quarta-feira, 1 de junho de 2016

Alkatiri amiasa lori PDHJ ba tribunal tanba kritika ZEESM

.

Timor Hau Nian Doben - 01 de junho de 2016

Sekretariu-Jeral Fretilin, Mari Alkatiri, horiseik iha ninia pajina Facebook amiasa lori Provedor Justisa Silvério Pinto ba tribunal,  tanba relatoriu ida kona ba Projetu Ekonomia Especial Merkadu Sosial (ZEESM) “konkluzaun aprezenta ba Publiku antes atu rona esplikakasaun Autoridade nian.”

Tuir media lokal relatoriu hosi monitorizasaum ke Provedoria dos Direitos Humanos no Justiça (PDHJ) halo hateten katak, “Rezultadu hosi monitorizasaun ne’ebe PDHJ halo ba mega projetu ZEESM, Oecusse, identifika povu barak nia direitu ekonomia, sosial no kultural hetan violasaun mega projeto ne’e”. Relatoriu ida ne’e mos dehan katak, “Material projetu ZEESM laiha kualidade”.

Lider Fretilin nian iha Facebook akuza Silvério Pinto ho“imparsialidade (...) tanba interesse políticos”.

“Provedor Silverio Pinto viola principios Direito (Hukum) iha procedimento halo relatorio no konkluzaun aprezenta ba Publiku antes atu rona esplikakasaun Autoridade nian. Ne'e viola principio de direito ao CONTRADITORIO principio ida sagrado bainhira it buka duni Justiça. Iha sorin fali relatorio ne'e hatudu parsialidade (defende interesse ruma que dok husi interesse Justiça) atu ho tendênsia fo fiar ba informasau nebe'e tendências politikas balu domina sira nebe'e la iha simpatia ba programa ZEESM, tanbba interesse politika deit”, hakerek Alkatiri.

Mari Alkatiri mos dehan katak Provedor Justiça halo “propaganda politika barata nian”.

"Hare ba kazus concretos PDHJ fo informasaun nebe'e halo konfuzaun bot tanba la iha kapasidade atu analiza programa foun no la buka hatene Projetu sira ida2 nia origem. Kollia la ho faktus maibe'e ho informasaun propaganda politika barata nian. Autoridade Regional sei apresenta caso ne'e balu ba Ministerio Publiku atu husu Ministerio Publiku mai investiga no mos sei apresenta ba Parlamebto Nasional atu husu Parlamento nia Comissoões espesializadas atu mai halo fiscalizasaun. Ikus mai maka iha materia karik, Autoridade Regional sei lori kazu ne'e ba Tribunal”, ramata.

Timor Hau Nian Doben koalia ho membru hosi Non Governmental Organization (NGO)  ida no nia dehan katak, “Fretilin la hatene ona prinsipiu rasik Fretilin nian, kritika no auto-kritika. Se-se deit mak koalia no la tuir sira nia hakarak ka sira nia jogu politiku sira amiasa kedas ho tribunal. Oinsa ita bele fiar katak PN ba halo monitorizasaun imparsial ida? Sira rasik mak aprova osan no defende makaas mega projetu ida  ne’e. Ohin loron ami tenki suku deit ami nia ibun tanba boot sira alerjia tebes ba kritika no bainhira ami koalia boot sira sama ami kedas ho amiasa tribunal. Ida ne’e estratejia ida hodi hatauk povu”.

Membru NGO refere dehan tan katak, “ PDHJ mos tenki ba halo monitorizasaun ida ba uzu aviaun ZEESM nian, ami hahu rona katak aviaun ZEESM nian,  Mari no Fretilin uza hodi kalo kampanha iha Munisipiu seluk. Aviaun ida ne’e laos Mari ka Fretilin nia kusta, povu nia osan mak sira uza hodi hola. Osan boot Governu fakar ba mega projetu ida ne’e povu nian, ami iha direitu hodi deskonfia ka kestiona projetu ne’e. Karik Mari la hatene simu kritika hosi povu antaun diak liu la kaer osan povu nian no diak liu rezigna ninia aan hosi projetu ida ne’e”.

Ikusikus mai partidu Fretilin iha tendensia hodi amiasa lori ema ba tribunal bainhira sira koalia buat ruma ke la kona ba sira nia vontade ka kona ba sira nia jogu politiku. Loron balun liu ba, deputadu Fretilin, Eládio Faculto, amiasa lori ba tribunal Padre Martinho Gusmão tanba representante povu  ida ne’e ninia partidu hetan kritika balun iha artigu ida ke Amu Martinho hakerek. Primeiru-ministru de facto, Rui Araújo, mos lori ona jornal no jornalista ida, Raimundu Oki no Timor Post hodi ba hatan iha Tribunal tanba alegadamente halo difamasaun hasoru primeiru-ministru de facto.

Iha Facebook, STL Media Grupo, ema ida (AG) hakerek: “ Mari Alkatiri dehan ZEEMS iha Oecusse sai Isemplo ba Dezenvolvimentu maibe iha rejultado Monitorizasaun PDHJ dehan povu barak mak sai vitima ba ZEEMS. iha sorin seluk Mari Alkatiri Lori osan Estado sosa Ro no Aviao hodi fasilita aktividade FAMILIAR ALKATIRI NIAN NO AKTIVIDADE PARTIDO FRETILIN NIAN IHA RAI LARAN.”

Mega Projetu ZEESM hetan kritika barak hosi sosiedade sivil balun, povu nomos orgaun soberania ida, maibe to’o agora primeiru-ministru de facto sei la rona ka hatan preokupasaun sira ne’e no nafatin fakar osan barak ba projetu ida ne’e no hatun osan iha Orsamentu Jeral Estadu 2016 nian, osan ba areas importante tebes hanesan: Edukasaun, Saude no Agrikultura.
.

terça-feira, 31 de maio de 2016

“Revolução da Ternura”: Politika Batina Mutin. Papa Francisco dehan: “Pecador, sim! Traidor, não!”


FORUM HAKSESUK - Martinho G. da Silva Gusmão - Docente filosofia politica - ISFIT, Dom Jaime Garcia Goulart - Fatumeta, Dili

Hau nia artigo 2 – “Politika Samean, Etika Falur. Nicolau Lobato dehan, ‘Não é como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores” no “Carta Aberta: HANOIN 20 MAIU HAMUTUK HO NICOLAU LOBATO” hamosu tenção política, halo Hon. Eládio Faculto, Hon. Manuel Gaspar, Hon. Ilda da Conceição, Hon. Antoninho Bianco no Hon. Natalino dos Santos foti reação quase hanesan rai atu naben de’it ona. Hanesan Timor-Leste nee iha ona situação emergência nia laran. Liu-liu hakarak lori hau ba Tribunal.

Iha facebook, Dr. Mari Alkatiri hakerek katak “Martinho Gusmão ne’e tabeledor ... agora tabele fali ona ba Nicolau Lobato”. Ninia sobrinho Mar’i Alkatiri Jr., (Bahder Alkatiri nia oan) mos dehan “asu hatenu ... hasoru ami nia família”. Ema too 10-20 hanesan ne’e iha FB nebe fanaticamente fo apoio ba Mari Alkatiri ho nia família sira hodi hasai lia foer no tolok hasoru ha’u. Maibe, fantástico tebes katak besik 10.000 resin mak “like” hau nia artigo (fórum-hakeseuk dehan visited website besik 40.000), liu 1.000 mak comentário positivo, no liu 100 mak “share” ha’u nia pensamento. Significa, ha’u nia pensamento hamosu ona revolução ba mentalidade política Timor-Leste nian. Bele dehan: dekolonisasi hati-diri (ne’e ha’u nia teoria uluk sei luta iha RENETIL laran).

Importante: ema barak hahu hanoin no hetan surprise tan sa mak Timor-oan sira adora fali Partido-Fretilin no Mari Alkatiri hodi haluha tiha fali NICOLAU LOBATO no FRETILIN? Foinsae sira barak mak hanoin ona katak Partido-Fretilin la hanesan ho FRETILIN! Durante ne’e ema bosok sira, “Agora, Amo hakerek mak ami hahu loke matan!”

Husi sikun psikoanalisis ita bele hare katak, Partido-Fretilin no Mari Alkatiri sofre “neurosis” (hahalok hanesan bingung, panik no tauk), tan entre mehi no moris ne’e la nyambung, dalan husi ideal ba real kotu iha klaran. Uluk, Tasi-Timor, tuir mai LPV, agora ZEESM. Buat hirak ne’e halo Partido-Fretilin hanesan lanu todan! Tan ne’e, wainhira ita hato’o ideia ruma, sira halo reasaun neurótico no traumático (hanesan pasiente sira iha RS Jiwa ka labarik meak-oan wainhira hare doutor mosu). Ema sira ne’e lakohi hasoru philosophical therapeutic (Sigmund Freud; Ludwig Wittgenstein) – sira tauk atu hanoin tuir filosofia. Sa tan, fila hikas ba FUNDADOR lolos nia hanoin. Mak haruka Partido-Fretilin atu fila ba HUN no ABUT, ne’e katak fokit sai sira husi “status quo” (fatin be metin ona). Ne’e duni, rona NICOLAU LOBATO nia liafuan, sira sente hanesan hare mate-klamar. Iha momento ida ne’e, tan ha’u hanesan lia-na’in ka matan-dok nebe bolu hikas NICOLAU nia klamar mai, então sira mos hare ha’u nakdedar fali. Rona de’it ha’u ko’alia ka hare de’it ha’u mosu iha media, Deputado Manuel Gaspar, Deputado Eladio Faculto, Deputada Ilda Conceição, Deputado Antoninho Bianco no Deputado Natalino dos Santos, iha PN laran tur la metin, halo declaração hanesan labarik sira tauk no pânico hare mate-klamar mak mosu! Hare ha’u nia BATINA, sira sente hanesan pasien sakit jiwa nebe hare doutor ida mak lori moto-sera mai atu tesi sira nia fuk ka ko’a liman kukun.

Depois mosu ema hanesan Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo, utu oan ida Konis Maubere (sira falun an iha ID pseudonomia; ha’u la dehan ID falso), no seluk tan – atu defende sira nia ideologia mamuk. Lian maka’as, maibe bidon mamuk! Iha psicologia, wainhira ema gosta liu usa “pseudonomia” (naran seluk nebe la los) significa nia tauk ho nia-an rasik, moe hare nia oin iha lalenok, sofre “inferioridade” (minder, ka mental kuirambu), tan tauk mate-klamar mai rakut fali nia karik! Pseudonomia mos hatudu hanoin ka pensamento “pseudo” – katak hanoin nebe la genuine, la original: sarak mosu iha FB hodi terkenal netik. Ha’u sente, sira lubuk ida mak tur hamutuk halo discussão, depois ema ida mak hakerek tutan, hanesan notulen ida hodi fakar sai frustração, depresi no raiva (kebencian) iha laran. Nune’e, se ita sani/ le saída mak Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo hakerek, ita sente kedas “confused soul” (jiwa yang kacau; hati yang galau), “fiu kotu” iha dalan klaran, frase ida ba frase seluk dala ruma la hatudu compatibilidade lógica – aliás, gagap no gagu. Liafuan ida ba liafuan seluk hanesan cacing kepanasan. Fundamento hanesan ema kebakaran brewok.

Liu husi artigo ida ne’e, ha’u hakarak reformula assunto 3 nebe mosu iha fundo – (1) problema nebe ita hasoru; (2) Revolução da Ternura; no (3) política batina mutin.

1.  Problema nebe ita hasoru

Problema nebe ita hasoru hodi ke’e nia hun no abut ne’e iha Mari Alkatiri ka Xanana ka Partido-Fretilin ka Partido-CNRT? Ema oituan nebe foti lia hasoru ha’u, hatudu “pseudo”, hanoin nebe la asli. Ou, hanesan ema nebe riba tun ba ulun baku iha rai, hamrik mai geger otak tiha ona, tan ne’e ko’alia husi nebe atu too iha nebe mos ita la compreende ona.

Lae! Ita nia problema la’os individual ka pessoal. Ha’u la iha problema ho Mari Alkatiri. La iha problema ho ema sira iha Partido-Fretilin nia laran. Ha’u kleur ona la hasoru malu ho Xanana, sa tan ko’alia ho nia. Maski hela iha Manatuto (Xanana nia rain), ha’u mos la hetan projecto igreja nian, sa tan projecto pessoal. Ha’u mos la iha “urusan” ho CNRT. Ho belun Miguel Menetelu, Dionisio Babo no Nina Lemos, ha’u di’ak nafatin. Se sira agora odio hau no atu halo vingança mos, ha’u nia laran mos nafatin.

Problema nia hun no abut ne’e, tuir matenek oituan husi filosofia política nebe ha’u hetan, hanaran Geistlichen hintergrund (bahasa Jerman) – ka iha Portugues dehan segredo da alma ka espírito fundamental nebe haksumik iha Lei-Inan nia laran. Bahasa Indonesia karik dehan: jiwa dasar konstitusi.

Iha Preâmbulo (Makloken) hakerek nune’e, “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma CULTURA DEMOCRÁTICA e institucional própria de um Estado de Direito onde o RESPEITO PELA CONSTITUIÇÃO, pelas leis e pelas instituições DEMOCRATICAMENTE ELEITAS sejam a sua base inquestionável; ...”! Ha’u hanoin, Timor-Leste hakat dook liu ona (di’ak liu Portugal no Indonesia karik) hodi hatur cultura democrática iha ninia sistema politica, no la’os ona regime democrático.

Regime democrático ne’e ideologia personalista – katak, hana’i no hahi ema ida ka grupo/família ida nu’udar “proprietário” (pemilik) Estado ida. Sira moris di’ak, ema hotu tenki fiar katak Estado moris di’ak. Sira moris la di’ak, ema hotu tenki nonok tane metin sira hodi louva nafatin sira nia di’ak uluk nian. Husi ne’e mak mosu cultus individus – katak, halo ema/ grupo/ família ida ne’e sai “lulik” nebe ninia atan sira tuku-tur ba rai hodi hana’i no hahi, hasa’e buat karan sira ... “projecto” no ninia lucro. Iha otas política moderna nia laran, regime democrático mak Adolf Hittler (Jerman), Lenin, Joseph Stalin (Uni Sovyet), Mao Tse Tung (RRCina), Benito Mussolini (Italia), António de Oliveira Salazar (Portugal), Franco (Espanha)! Iha ita nia rai, ita sai husi Salazar ba hasoru kedas Soeharto. Soeharto mosu tan revolução hasoru Soekarno.

Ita sai husi regime democrático S-3 (Salazar, Soekarno, Soeharto), ba kedas cultura democratica! Maibe, infelizmente husi cultura democrática ita monu tama fali ba regime democrático nia ku’ak laran! Hahu wainhira iha Fevereiro 2016 (imagina, Fevereiro 2006!!!), Deputado sira husi PN – liu-liu Partido-Fretilin no Partido-CNRT halo ataque hasoru Presidente da República, Taur Matan Ruak. La’os “problema” saída mak PR ko’alia hodi hatur ba Deputado/a sira nia futar oin, maibe tan de’it PR temi naran Lulik, naran Santo: Mari Alkatiri no Xanana Gusmão! Ba Partido-Fretilin no Partido-CNRT, ema na’in rua ne’e “lulik” – tan ne’e “keta jura falsu, keta temi let maromak rua ne’e nia naran”! Tuir psikoanalisis Sigmund Freud, sira na’in rua ne’e hanesan “Totem and Taboo”, Meik no Kroat! La’os NICOLAU LOBATO ka Xavier do Amaral. Ba partido rua ne’e, TMR halo ona “pecado boot”, tan temi let naran lulik ne’e. Nune’e, sira hakarak lori TMR ba “inferno político” nia laran. Declaração husi Bancada Fretilin no CNRT halo ita hare tiha Hon. Francisco M. Branco no Hon. Natalino dos Santos hanesan psikopat nebe ataca “brutalmente” Presidência da República nu’udar instituição no PR Taur Matan Ruak nu’udar pessoal, hanesan fali funu ne’e Mari Alkatiri mak maka’as liu TMR ka Xanana Gusmão mesak de’it mak luta! To’o sira hakarak foti processo atu halo “inquérito”, ho finalidade atu halo “impeachment” (pecat PR). Maibe, Deputado sira la iha ida mak hakarak halo “inquérito” ba saída mak PR foti iha PN nia oin.

Keta haluha: uluk wainhira reorganiza luta iha ai-laran 1980-ba leten mosu conflito barak no todan, to’o fakar ran. Ema sira iha FRETILIN laran mak fakar fali FRETILIN nia ran rasik. Iha momento “critico” ne’e mak TMR mosu; nia mak l’umo in gamba (italiano): ema nebe sama ain metin iha rai, tuba rai metin hodi resolve problema. Liman mamuk, la lori forsa armada. Nia lori de’it nia fuan laran nu’udar consciencia critica da nação. Nia mak “reorganiza” resistência iha “uma laran”. Wainhira forsa inimiga kaer metin Xanana lori ba dadur, TMR mak kaer comando (1992-1999). Iha crise 2006, TMR mak iha klaran atu resolve problema. La’os Xanana. Sa tan Alkatiri.

Conflito mosu tan exoneração ba Chefe de Estado Maior General F-FDTL. Halo nusa ba mos, nu’udar académico no docente ética social-(politica), ha’u moe hare Lere Anan Timur ninia “resposta” ba TMR. Ha’u hein, oinsa mak Dr. Mari Alkatiri halo comentário konaba LAT, se nia compreende ka estuda ona ética social hanesan ha’u estuda iha Eropa.
To’o wainhira Dr. Dionisio Babo haruka carta atu hasai PD husi Governo ha’u hahu reagem atu defende DIGNIDADE rai ida ne’e no povo doben ida ne’e. Lae! Ita labele husi TIMOR-LESTE naksobu iha vandalismo nia laran. Wainhira PM Rui M. Araujo la hasai membro PD, Ministro Babo husu atu sira sai independente de’it. PD simu “tuntutan”. Lakohi nafatin. Mosu mai, Ministro Miguel Manetelu no Sekretaria do Estado Nina Lemos, quase ho expressão “bengis” hanesan atu duni sai ema husi partido nia laran. Ha’u shock ho hahalok husi “geração foun”. Ha’u “kecewa” la halimar. Ha’u “putus asa” kedas hare oinsa mak ema di’ak sira derepente sai tiha “kejam lebih dari ibu tiri”.

Lae! CULTURA DEMOCRÁTICA la’os hanesan ne’e. Ita geração foun sira luta iha Indonesia, tuir RENETIL no IMPETTU, ita nia maluk sira luta iha Timor laran DSMPTT ... Lorico Aswain ... ita “combate” hasoru REGIME DEMOCRÁTICO Soeharto – “Demokrasi Pancasila”. Xanana no Alkatiri ko’alia konaba tranformação da geração sai tiha fali boomerang nebe tidin líder foinsae sira nia rentos arbiru de’it ona.

Ha’u foti Problema ida uluk mak: RESPEITO PELA CONSTITUIÇÃO. Ba ha’u, hakruk ba Lei-Inan ne’e hanesan de’it ho RESPEITO ba POVO. Tan, “A soberania reside no POVO, que a exerce nos termos da CONSTITUIÇÃO” (artigo 2o n. 1). Kbiit iha povo nia liman, nebe hala’o tuir Constituição! Presidência da República ne’e Instituição Constitucional ida nebe tula iha Presidente da República nia leten. Hanesan mos Parlamento Nacional no Governo ho Tribunais. Ha’u loke tun sae ita nia Lei-Inan hamutuk 170 artigos: la iha INSTITUIÇÃO ida mak hanaran Mari Alkatiri no Xanana Gusmão; la iha instituição mak naran Dionisio Babo, Miguel Manetelu no Nina Lemos. Sa tan instituição Natalino dos Santos, Manuel Gaspar da Silva no Eládio Faculto. Agora, wainhira ita la fiar ona “institucional própria de um Estado de Direito” hanesan PR, PN, Governo no Tribunais, ... Estado ne’e atu sai saída?

Problema ida seluk: TR declara ona katak decisão PR nian la sala! Ne’e duni, exoneração ne’e los ona! Povo tomak hakfodak, wainhira General Lere Anan Timur dehan lakohi sai husi nia cargo nu’uda Chefe Estado Maior General F-FDTL nian. La’os halo di’ak sasan sira, Governo lori tan fali proposta foun ba hodi estraga liu tan situação. Maibe, Governo tuda tahu ba PR nia oin laran. Tan sa mak General Lere halo petisaun hamutuk ho veterano FALINTIL hasoru PR? Sa tan dehan, veterano FALINTIL mak sai fator determinante iha Timor-Leste! Liafuan sira iha petisaun nia laran, hatudu momos hanesan fali TMR ne’e mai husi Maputo ka Lisboa ka Australia be la involve iha luta armada. Ha’u hanoin, Comandante em Chefe das FALINTIL hanesan NICOLAU LOBATO hateten: “O POVO de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue” atu ita too ohin loron ukun-rasik-an! FALINTIL rasik dehan bebeik, “POVO mak we, FALINTIL mak ikan”. Ikan mak faktor determinante ka we mak determina ikan nia moris?

Problema ida ikus: DEMOCRATICAMENTE ELEITAS sejam a sua base inquestionável. Ha’u la compreende tan sa mak CNRT “unilateralmente” duni sai PD husi posição Vice-Presidente PN; to’o hetan dalan karik, CNRT bele “gusur” hotu Chefe da Bancada, no duni sai PD husi Governo. Tan sa mak, CNRT rasik duni sai ninia ema rasik husi Presidente PN. Pelo menos, to’o agora ha’u la hetan explicação iha publico konaba razão lolos! Maibe, CNRT no PD, hanesan mos Fretilin no FM ne’e “democraticamente eleitas”, tan sa mak CNRT hakarak sai “superior” no “supermen” ka “bionic women”? CNRT iha Estado nia leten ka Estado mak iha CNRT nia leten? Fretilin iha Alkatiri nia leten ka okos?

2.  Revolução da Ternura

Maibe, ha’u bele dehan katak iha momento ida ne’e TMR halo revolução da ternura. Ema ida nebe halo política ho fuan. Halo politica tan RESPEITA ba POVO, maski nia sacrifica CONSTITUIÇÃO atu bele “fo ksolok” ba Lere Anan Timur ho nia maluk sira veterano, ba Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão no Mari Alkatiri, ba Partido-CNRT no Partido-Fretilin. Husi biban seluk, PD mos koko atu haraik-an hodi lakohi sobu Governo. Lakohi foti hahalok politica ruma atu provoca nune’e bele mosu dissolução ba PN.

Maibe, dala ida tan, neurosis politik sira tuda fali sala ba PR no PD nia leten. Hanesan fali Taur Matan Ruak no Adriano do Nascimento, ka, Virgilio Hornay, Lurdes Bessa, Antonio Conceição, Mariano Assanami, no seluk tan mak sala. To’o ikus, La Sama mos sala hotu tan sa mak nia mate! Partido-Fretilin no Partido-CNRT fase liman fase ain tur nas calmas.

Conceito REVOLUÇÃO DA TERNURA ne’e ha’u foti husi lia-menon nebe PAPA FRANCISCO hato’o ba Bispo sira iha mundo, nune’e mos ba Bispo sira husi Timor-Leste. Saída mak revolução da ternura ne’e lerek? Tuir lolos, TMR nu’udar PR no “Comandante Supremo” haruka captura Jeneral Lere tan la hakruk ba Constituição no Tribunal. Kaer Governo no halo dissolução, usa meios tomak atu “garante” Estado tomak no Povo. Maibe lae! TMR halo revolução da ternura! Revolução ida ne’e katak ita labele lori violência, terror no demolição hasoru ema seluk. Ho de’it senyum. Ho hakmatek. Ho damen. Ho kakutak. Ho fuan. Dehan lia-los ne’e hanesan caridade ida. Defende lia-los ne’e hanesan virtude ida. Maski fuan moras no laran kanek, tan maluk rasik halo traição ba malu iha ema tomak nia oin.

Ha’u fo exemplo ida, iha Setembro 1999 ... refugiado sira iha Manatuto hetan ameasa husi Team Rajawali. Sira haruka mensagem ba ha’u, katak, se KORAMIL ida iha Soibada ne’e mak la husik, milisi no tentara sei oho hotu sira iha Manatuto. Ho ta’uk no laran nakdedar, ha’u ba kedas visita refugiado sira iha Manatuto, no hasoru kedas comandante Pak Edy. TAU BATINA mak ba hamutuk ho Madre Herminia Cazzaniga no Madre Celeste Pinto (ikus mai, milisi oho sira na’in 2 iha Lautem). La lori kilat. Fila housi Manatuto, ha’u hetan tan ameasa husi tentara iha Pos Laleia, tan L7 hadau sira nia kilat iha Sukaer-Laran Vemasse. Ha’u telefone kedas TMR iha Wai-mori: urgente!  (Telefone Satelit ida Falur Rate Laek fo ba ha’u atu kaer iha Vila Laran hodi contacto sira iha Waimori). Bele dehan ha’u “Comandante Sektor Vila”, Frater Jacinto F. Xavier (mate iha Lautem, Milisi mak oho sira na’in 5 hatais BATINA hotu) kaer “operação”. Saída mak TMR halo? Nia hakilar iha telefone, “Sai husi neba, PADRE, la iha ona tolerância ... ami agora tenki halo operação. Xanana husu atu tahan-an. Nia tanis hela de’it. Ha’u dehan ona ba nia, mata-wen de’it la to’o. Agora ha’u mak manda. Amo agora kedas ses!” Ha’u hakfodak la halimar. Tan TMR nunca hakilar ha’u. Nia ema ida nebe suave no sorridente. Dala ida ne’e: ahi klak mak mai! No, los duni ... L7 ho ninia membro halo operação taka sira iha Laleia, ra’ut sira lubuk ida. Iha Latin dehan, líder hanesan TMR ne’e fortiter in re, suaviter in modo ... metin iha fatin, maibe halus iha dalan. To’o tempo dehan: lae! ... ne’e lae duni.

Tuir ha’u nia hare, política nebe TMR no PD halo, hanesan CULTURA DEMOCRÁTICA ida nebe moris husi revolução da ternura ida ne’e. Ha’u sente hanesan lia-menon murak mean nebe NICOLAU LOBATO husik hela – “Não é como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores”. Ba Nicolau Lobato, TIMORES ne’e cultura ida ... relação “firaku” ho “kaladi”. Iha ami nia lian, FI (ita) + RAKU (maun-alin) = firaku, ita mesak maun-alin! KA(L) (maun) + ADI (alin) = kaladi, ita mesak mau-alin de’it. Xanana no Alkatiri ne’e Maun-Boot; Ramos Horta mos Maun Boot; ita sira seluk ne’e dehan Alin sira. Katak, culture of politics! TIMORES katak Timor-Leste ne’e ita hotu nian. FRETILIN nia política ita hotu nian tan nu’udar “MOVIMENTO DA VANGUARDA”, nu’udar “MOVIMENTO AMPLA QUE REUNE TODOS OS NACIONALISTAS”! Ne’e fundador FRETILIN sira mak hatur, inclui Mari Alkatiri hatene momos kedas konaba saída mak “programa vasto 1975” ne’e lerek!

Ema hotu nebe ataca no insulto ha’u, no fundo, lakohi hatene konaba NICOLAU LOBATO nia doutrina politica. Afinal, ha’u terang-terangan ko’alia atu HANOIN HAMUTUK HO NICOLAU LOBATO. La’os hau mak inventa. La’os ha’u mak kestiona FRETILIN. Simples: “admiração e encanto” (kekaguman dan terpesona) ba NICOLAU LOBATO. Sala iha nebe? La iha ema ida mak hatudu. La iha ema ida mak hatan. Maibe, liu-liu hau sente ema sira iha Partido-Fretilin laran ne’e alergia ba NICOLAU LOBATO. Lori sira nia fingido no munafik hodi ataca no insulta fali ha’u ...! Sira LOUVA fali Dr. Mari Bin Amude Alkatiri nebe “la level” ho Nicolau ... astagafirullah aladziiiimmmm!

Tan sa mak Mari Alkatiri la defende FRETILIN no NICOLAU LOBATO maibe tebe-retek de’it ho ninia Partido-Fretilin? Ba ha’u, Partido-Fetilin la hanesan ho FRETILIN. Husi ki’ik kedas, ha’u nia aman nu’udar delegado ki’ik ida, ha’u nia aman sarani nu’udar delegado ailebo ida dehan bebeik katak se de’it mak luta ba ukun-an, nia ne’e FRETILIN. Ukun-an tiha, FRETILIN sei taka ... no ema hotu bele hari’i partido ida-idak. Hau rona dala ruma sira dehan, ne’e programa husi VICENTE SAHE. Ne’e doutrina husi NICOLAU LOBATO. Claro sira ko’alia ne’e bisu-bisu de’it ... la brani ko’alia iha publico, la brani tun ba liuron atu halo demonstração, sa tan lori ba TRIBUNAL. Buka mate karik?!

Senhor Manuel Gaspar no Senhor (alin) Eládio Faculto la hatene kariiiiik, Partido-Fretilin ne’e Mari Alkatiri ho Lu-Olo mak hari’i iha 2000/2001 atu compete ba eleição Assembleia Constituinte 2002. La’os FRETILIN nebe mai husi Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, Ramos Horta, Francisco Borja da Costa, no sira seluk tan. Senhor Mari Alkatiri ne’e “salah satu pendiri” de’it, la’os satu-satunya iha FRETILIN! Agora nia mak único iha Partido-Fretilin nia laran. Githu aja kok repoooot!!??

Luta POVO Timor-Leste ne’e tuir método REVOLUÇÃO DA TERNURA. Ne’e espírito no klamar POVO nian, hanesan Romo Y.B. Mangunwijaya (padre ida nebe sai ha’u nia mentor político to’o hasai gelar S-2) dehan, “... hamba hanyalah orang kecil yang tidak suka pertumpahan darah atau pun bahasa tombak. Tombak kami tenggang rasa, perisai kami hati yang terbuka, pedang kami kejujuran dan golok kami kegembiraan hati yang ikhlas bila orang lain maju dan berkembang” (1983: 221). Koko to’ok atu sente liafuan hirak ne’e hamutuk ho São Paulo iha Biblia Sagrada dehan, “Portanto, ponde-vos de pé e cingi os vossos rins com a verdade e revesti-vos da couraça da justiça, e calçai os vossos pés com a preparação do evangelho da paz, empunhando sempre o escudo da fé, com o qual podereis extinguir os dardos inflamados do Maligno. E tomai o capacete da salvação e a espada do Espírito, que Palavra de Deus” (Ef 6, 14-17).

3.  Política Batina Mutin

PADRE be hatais batina mutin bele halo política ka lae? Bele halo politica! Hanesan ha’u nia professor Rocco D’Ambrosio iha Pontificia Universidade Gregoriana Roma hakerek livro “Non Come Pilato” (2014) dehan PADRE sira labele hanesan Pilatus nebe hare injustiça, crueldade no barbareidade maibe fase liman iha ema nia ran no mate-wen nia leten. Ne’e hanesan “Pilatus fase liman” tiha maski hare katak Jesus Cristo hasoru perigo atu mate iha injustiça nia laran! Hanesan mos Romo Mangunwijaya hakerek livro, “Politik Hati Nurani” (1997), defende maka’as los Bispo Belo no Padre sira iha Timor-Timur tan sira mak hatudu lolos oinsa mak luta hodi hametin “Kemanusiaan yang adil dan beradab”. Romo Mangun ho jeito político “ternura” ida hakarak hahi Bispo no Padre sira, maibe mos choque Soeharto no regime Orde Baru hodi defende ninia BATINA rasik.

Maibe!!!! Hanesan Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo (na’in 2 ne’e usa ID-pseudo) hakerek, hanesan mos Deputado Natalino dos Santos no Deputado Manuel Gaspar ... ita bele hare linhamento geral ida katak sira hakarak tau odio no halo vingança ba IGREJA CATÓLICA. Maibe, sira la brani foti instituição Estado hodi riba ba instituição religiosa. Kebetulan sira hetan PADRE ida naran Martinho Germano da Silva Gusmão no bele usa atu hamosu conflito. Tuir lolos, lalika halo conflito.

Ha’u hanoin, problema la’os BATINA MUTIN sira hotu. La’os IGREJA CATÓLICA. La’os SARANI sira tomak. Problema iha HA’U rasik, tan ha’u insisti atu HANOIN HAMUTUK HO NICOLAU LOBATO. Ida ne’e halo Deputado sira no sira nia “apoiante” iha FB hanesan hare mate-klamar Nicolau Lobato nian! Governo hari ona estatua iha Lafatik Comoro atu fo homenagem ba nia; tau nia naran iha aeroporto, centro treinamento militar iha Metinaro, avenida. Maibe, buat sira ne’e hotu “mummy”! Ha’u hahu halo Mummy ida ne’e ko’alia, ke’e sai fali ninia klamar filosófica! Tan sa mak ema sira iha Partido-Fretilin no Partido-CNRT hetan “complexo de inferioridade” – menderita rasa minder hasoru ema baibain ida naran Martinho Germano da Silva Gusmão? Kebetulan nia PADRE ida husi IGREJA CATOLICA. Lalika lori partido, TRIBUNAL atu halo conflito hasoru cidadão ida. Sa tan, hakarak dada tama IGREJA CATOLICA iha conflito nebe la exite! Lolos karik, la’os Partido boot rua ne’e mak oficialmente loke “fogo” ho ha’u. So ema balun de’it, nebe la hatene historia, no sai “estrangeiro” iha Timor-Leste nia politica. Ema sira husi Partido rua ne’e FINJI ka “pura-pura” defende IGREJA liu husi dalan moral no ética, liu husi fiar sarani nian, maibe hanesan NA’I JESUS CRISTO dehan, sira ne’e “... vêm a vós disfarçado de ovelhas, mas por dentro são como lobos ferozes” (Mateus 7, 16) – “mai ba imi hatais hanesan bibi-oan, maibe iha laran sira hanesan asu-fuik nebe tolan tomak”. Ida ne’e mak Lorico Lorosae no @Jose Antonio Belo (ID pseudo ka falso), defende maka’as los Igreja, maibe sira “brutal”, “cruel” ... “lobos ferozes”. Sira usa teknik no gaya ISIS nian ka Al Qaeda nebe hakarak defende Islam, maibe lori brutalidade no crueldade nebe halo Islam sofre to’o ita hare mak la agoenta de’it.

Cidadão ida ne’e – Martinho Germano da Silva Gusmão – nebe hili dalan nu’udar PADRE la’os “único”, la’os “primeiro” no “ultimo” husi BATINA MUTIN sira nebe involve iha POLITICA. Historia Timor-oan sira nebe hatais BATINA MUTIN involve iha politica naruk liu no otas boot liu. Molok Deputado sira iha Partido-CNRT no Partido-Fretilin hatene halo politica, batina mutin soe dok ona!

Iha historia PADRE Gregório de Virgem Maria Barreto OP, Timor-oan dahuluk be sai na’ilulik (05/11/1826) halo ona politica. La iha documento atu hatudu nia mai husi nebe, maibe balun dehan Manatuto ka Laclo ka Oe-Cusse. Claro, nia la mai husi Arabe ka Cina-Macau. Iha tinan 1834 nia kaer knar ukun missão Timor-Solor, hela iha Dili, Manatuto no Oe-Cusse. Governador Frederico Leão Cabreira Valente (1834-1842) desconfia nia halo “clandestina” atu hadau poder, nune’e kaer Amo Timor-oan ne’e ba dadur tiha iha Lautem. Maibe, tan nia la sala ikus mai nia fila ba Dili no involve iha Comissão Governo nian. Bainhira governador José Joaquim Lopes fa’an Solor no Flores ba olandés sira, ema iha Larantuka la kohi simu soberania olandés. Governo haruka PADRE Gregório ba Larantuka atu halo hakmatek povo sira neba nian. Nia mos tur iha Comissão nebe halo estudo konaba disputa fronteira husi Portugal no Olanda, to’o ohin loron ita hetan baliza Timor-Leste no Timor-Ocidental. Iha 1856, PADRE ida ne’e husu boot sira iha Dominicano nian atu hakerek catecismo no doutrina sarani nian iha TETUM no baiqueno. Nia mak promotor dahuluk ba “lian tetum”, to’o ohin loron sai lingua official Timor-Leste nian. Nia mate iha 3 Abril 1867.

Timor oan seluk, PADRE Martinho da Costa Lopes (Laleia, Manatuto) sai Deputado iha Assembleia da República (1959-1964), tur iha Lisboa. Liu husi eleição geral, nia manan voto maioria hodi representa Timor. Molok ida ne’e representante POVO Timor nian la iha. Amo Martinho mak primeiro. Nia ko’alia bebeik konaba “sociedade solidaria e fraterna” nu’udar Deputado. Nia mak suporta Ramos-Horta atu publica conceito “Maubere” no “Mauberismo” iha boletim Seara.

Hahu 1965-1970, PADRE Jorge Barros Duarte (Same) sai Deputado hodi troka Amo Martinho. Nia sai mentor boot tebes ba NICOLAU LOBATO, Abilio de Araújo no Francisco Borja da Costa atu aprende POLITICA ba futuro Timor-Leste nian. Padre ida ne’e mak fo suporta maka’as atu foinsae sira ne’e la’os sai de’it ko’alia politica, maibe hakerek hakerek no hakerek beibeik.

Hahu 1977, MONSEIGNEUR Martinho da Costa Lopes sai Administrador Apostólico Ad Nutum Sanctae Sedis. Iha tempo neba, nia mesak de’it ... la iha tan ema seluk ... Mons. Martinho mesak mak tebe-rai iha Dili laran no la’o haleu Timor tomak. Romo Mangunwijaya dala ida dehan ba ha’u, “Uskupmu itu gendheng” (bulak), nia brani hateke Soeharto nia mata-laran no iha Jendral M. Jusuf nia oin hodi dehan tentara Indonesia brutal no oho POVO hodi halimar. Tan la agoenta ho nia “hahalok” contra Soeharto ne’e mak Jendral Benny Moerdani halo lobby politik atu hasai Mons. Martinho husi Timor-Leste, 1983. Ema taka dalan ba nia atu hasoru Papa João Paulo II. Maibe, nia hasoru Cardeal Agostinho Cassaroli, Sekretariu Estado Vaticano, nia hateke mata-laran mak dehan, “konaba teologia ita boot los no hau fiar, konaba politica no Timor nia sofrimento imi sala boot”. Romo Mangun dehan, “pancen gendheng” (bulak aat duni). Nota: ha’u hanoin hikas hasoru malu no kaer liman ho Legado Especial Papa nian, Cardeal Pitero Parolin (Sekretariu Estado) mai Timor-Leste, Nuncio Apostolico Mgr. Joseph Marino dehan ba nia, “Questo é Padre Martinho, lui in questi giorni ha fatto rabbiare i politici” (ida ne’e Padre Martinho, nia iha loron hirak ne’e laran halo político sira ran sae hela de’it). Cardeal hateke ha’u dehan, “Ah, sei tu?!” (Ah, o mak ne’e ga). Liafuan oituan de’it maibe bele sukat: iha “oficial” Vaticano balun nia matan, ha’u especialista iha politica.

Hahu 1983, Vaticano hili fali PADRE Carlos F.X. Belo SDB nu’udar Administrador Apostólico. Iha fulan Novembro 1984, nia hakerek Carta ba Comandante Kay Rala Xanana Gusmão, hakerek momos kedas, katak, se FRETILIN brani no manu-aman tan sa mak la ataka Bapak sira? Tan sa mak la sunu Bapak sira nia uma? Tan sa mak la foti Bapak sira nia sasan? Tan sa mak imi brani de’it assalta POVO mukit no ki’ak sira? Indonesia mak hetan kois Carta ida, kala, biduu tebee ... Maibe, Xanana subar carta ida ne’e no haruka ba Abilio de Araujo. Sira hotu subar tiha protesto ida ne’e. Xanana haruka lalais fali Carta ida ho proposta atu Bispo Belo ajuda luta. Maibe, tan Indonesia mos estraga POVO barak liu-liu tan hetan ajuda husi Hansip no Ratih, Makikit sira! Nune’e 1989 (6 Fevereiro) nia hakerek carta ba ONU atu husu REFERENDO. Nia mak luta maka’as atu Papa João Paulo II mai Timor-Timur maski padre balun no grupo indepencionista sira lakohi simu. To’o iha Dili, nia labele rein rai iha Comoro. Maibe, PADRE sira mak manobra atu nia bele rein rai iha Taci-tolu. Amo Papa mos halo missa iha TETUN. Ne’e duni, rein rai no halo missa ho Tetun iha Taci-tolu ne’e hanesan POLITICA BATINA MUTIN hodi halo “afirmação da identidade” Timor-Leste nian (la’os Portugal, hanesan Partido-Fretlin hanoin halo iha Oe-Cusse ne’e!!!). Husi visita ida ne’e mak Timor-Timur nia “justa causa” tama iha aredor politica Amo Papa nian. Ohin loron nia sai tiha ona SANTO.

Sa beik ida mak PN halo ba POVO SARANI. La’os lori São João Paulo II nu’udar padroeiro PN nian, maibe Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Vicente Guterres no Lu-Olo ba lori fali estátua Guru Sri Cinmoy (gado-gado espiritual) nu’udar padroeiro Deputado sira nian ... aaahh, babeur sae ona imi mak ne’e!

Timor-oan sira nebe iha rai liur lakohi hamutuk atu luta. Sira sukit malu no hatun malu hela de’it. Sira buka problema hela de’it. Tan ne’e la ajuda luta iha rai laran. Iha 1998, PADRE Domingos Soares “Maubere” no Filomeno Jacob SJ ba rasik iha Peniche Portugal hodi organiza convenção dahuluk nian ba luta na’in rai-liur (Diaspora) hodi hari’i Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT). To’o nia lori nia mata-wen rasik tanis tui-tuir sira atu tur hamutuk hodi hanoin ba POVO nia situação. Labele hanoin sira nia kabun-laran de’it. Ne’e duni, CNRT ne’e PADRE sira mos “turut mendirikan dengan cucuran air mata”. Senhor Natalino dos Santos la hatene kariiiiik, iha 2007 ne’e mak Kay Rala Xanana Gusmão hari Partido-Congresso Nacional da Reconstrução Timorense. Beda kelas, boss! Ne’e duni, Partido-CNRT ne’e la hanesan ho CNRT.

Destino! Tradição! Ami sira “geração foun” BATINA MUTIN husi kedas Malang hahu tama RENETIL (1988) no falun hotu iha IMPETTU atu luta ba ukun-an. Sira nebe ki’ik liu iha Lahane no Balide mos involve, to’o tama mos iha massacre Santa Cruz, 12 Novembro 1991 nian. Ami hatene-an no hatene POLITIK HATI-NURANI. Tama RENETIL ka IMPETTU la’os atu hadau poder husi Indonesia, maibe moris iha NACIONALISMO foun ida.

Tuir Igreja Catolica, iha Código de Direito Canónico (CDC) dehan duni, “Os clérigos estão proibidos de assumir cargos públicos que importem a participação no exercício do poder civil” (can 285 §3). Na’ilulik sira labele kedas kaer cargo publico nebe hola tiha fali knar “poder civil” nia fatin (hanesan: executivo, legislativo, judicativo). Ne’e katak, PADRE ida labele hadau “poder civil” husi ema sira nebe “democraticamente eleitas” hanesan Lei-Inan dehan. Tan ne’e, Deputado/a ka Ministro/a sira santai de’it, tan PADRE sira bele ko’alia to’o nebe de’it mos sira sei la tama iha imi nia fatin atu hadau imi nia kadeira. CDC hatudu kedas ho liafuan “PROIBIDO” (dilarang). Poder civil ne’e ba de’it partido político sira nebe mak participa iha “órgãos do poder político” tuir eleição (CRDTL art. 70o n. 1).

Maibe, CDC mos dehan, “Os clérigos promovam e fomentem sempre e o mais possível a paz e a concórdia entre os homens, baseada na justiça” (can 287 §1). Husi ne’e ita hare kedas norma positiva no norma negativa. Ida uluk, PADRE ida iha “dever positivo” nebe nia halo baibain no bebeik atu hametin PAZ no hakmatek; la’os atu halakon de’it conflito, maibe liu-liu hari’i JUSTIÇA. Tan ne’e, iha Lei-Inan dehan los kedas, “Na sua vertente cultural e humana, a IGREJA CATÓLICA em Timor-Leste sempre soube assumir com dignidade o sofrimento de todo o POVO, colocando-se ao seu lado na defesa dos seus mais elementares direitos” (Preâmbulo, C-RDTL). Nune’e wainhira Estado Timor-Leste representa husi PM Rui M. Araújo no Vaticano representa husi ninia Secretário do Estado Cardeal Pietro Parolin assina ACORDO (14/08/2015) dehan nune’e, “A Igreja Católica e República Democrática de Timor-Leste reafirmam que, ... nas relações reciprocas, a respeitar plenamente tal principio e a colaborar mutuamente para a promoção integral do Homem, na justiça, na paz e no bem comum” (artigo 1o n. 2). Ne’e duni, Igreja no Estado, moral no politica hasoru malu iha justiça, paz no bem comum nia laran. Wainhira PADRE ida hala’o knar mak nia hare injustiça, discriminação, brutalidade no crueldade nia bele “usa meios” tomak atu halo defesa ba ema nia moris ka “a salvação das almas” tuir dalan Evangelho nian (doc. Gaudium et spes: 41, 42, 76). Hanesan ne’e, hakarak ka lakohi, PADRE ida sei hamutuk ho Estado atu lori lisuk ka tau iha nia kbaas leten hodi “Promover a edificação de uma sociedade com base na justiça social, criando o bem-estar material e espiritual dos cidadãos” (CRDTL artigo 6o e). Ema nebe dehan katak tau ketak IGREJA iha nia fatin no ESTADO iha nia fatin, simplesmente beik-ten ida nebe badiu tun sae, la hatene CONSTITUIÇÃO RDTL nian. Ema nebe dehan “Igreja hases an husi Estado nia moris” hatudu katak nia kakutak mamuk no la hatene katak Nicolau Lobato dehan, “Não é como relamente, de facto, Timor-Leste é dos timores”. Halo nusa ba mos IGREJA no ESTADO ninia moris mak iha dalan ida de’it “... construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraterna” (Preambulo, C-RDTL).

Ida seluk, “dever negativo” katak PADRE ida labele sai dirigente PARTIDO ka foti fatin ukun-na’in sira nian. Se ema ruma hare ka hatene momos ona katak PADRE Martinho Germano da Silva Gusmão tama iha quadro dirigente PD ka PLP nia laran, ka, hanesan Deputado Natalino dehan atu tama Partido-CNRT ka Partido-Fretilin ne’e automaticamente nia ba hatan kedas iha Bispo nia oin ka Amo Papa nia oin. Hakarak ka lakohi, Bispo sei dehan ba Amo Papa atu PADRE Martinho Gusmão “halot ona batina”! Maibe, la’os Santo Padre gadungan hanesan Manuel Gaspar ka Natalino dos Santos ho idiota sira iha facebook nia laran nebe tolok ka hateten aat ...! Se agora PADRE Martinho G. da Silva Gusmão hakerek bara-barak ne’e oinsa? Bele dehan, SARANI sira nebe halo politica “podem esperar orientação e impulso espiritual” (GS: 43) husi PADRE aktivista ida! Ba ida ne’e liberdade ema hotu nian. Hakarak simu ha’u nia hanoin, di’ak de’it! Lakohi simu ha’u nia hanoin mos di’ak nafatin! Saída mak hau hakerek ne’e la’os doutrina Igreja Catolica nian. La’os “oficial” husi Igreja. Simplesmente husi cidadão ida nebe kebetulan PADRE.

Ne’e duni, Deputado Manuel Gaspar da Silva, Deputado Antoninho Bianco, Deputado Natalino dos Santos, Deputado Eládio Faculto no Deputada Ilda da Conceição, hamutuk ho Lorico Lorosae no Jose Antonio Belo (na’in 2 ikus ne’e oknum): ita boot sira sarani mos kala sarani Natal no Pascoa de’it ka sarani hein missa matebian de’it (ka, fingido sai sarani wainhira iha cerimnia solene ruma) ... ha’u bele compreende imi tan la iha conhecimento luan no klean konaba Igreja no Estado, konaba Moral no Politica. Importante ba imi no imi nia partido, la’os POVO maibe PROJECTO. Biar imi tur iha cargo político ba mos, kala, hatene oituan de’it Constituição-RDTL, no la hatene liu kedas CDC. Imi hatene de’it mak LPV, ZEESM ka haksesuk malu konaba projecto no kadeira iha Municipio sira.

Besik ona eleição geral 2017, balu-balun hahu sente ona katak “gloria e honra e poder” mos kala halot neneik ona! Imi kala sarkele tun sae atu hetan simpatia no “cari perhatian” husi Alkatiri ka Xanana atu tinan oin, 2017, sei bele sai Candidato iha Partido-CNRT no Partido-Fretilin nia laran. Ema sira nebe insulto no tolok ha’u iha facebook mos buka oin atu bele hetan perhatian husi partido atu tama lista candidatura. Ou durante ne’e Alkatiri ka Xanana “mina” imi maka’as, agora tenki “balas jasa”, to’o PR no NICOLAU LOBATO mos imi fila kotuk hodi halimar de’it! Ha’u hanoin, Partido-Fretilin ka Partido-CNRT hahu baku mata ikun ba malu, hahu hafuhu malu hahu kedok malu atu “hetan fatin”! Maibe, hau fiar metin katak PARTIDO boot rua ne’e agora buka candidato nebe inteligente no iha integridade nasional no moral ... se lae partido boot rua ne’e hela naran de’it.

Ema di’ak mak TMR, Falur Rate Laek, Sabika no Veternao FALINTIL sira balun nebe sei laran mos, fuan nabilan. Manobra sira nebe mosu tun mai husi Fevereiro 2016, estraga tiha ona Lere Anan Timur. Hanesan uluk 2006, quase atu hakoi moris de’it TMR no Falur Rate Laek. Manobra antes mos halo Fernando La Sama de Araujo mate. To’o hanoin atu halo rahun PD. Agora hahu tauk ba PLP. Tan sa mak Partido boot rua ne’e: Fretilin no CNRT mental fraku hanesan krupuk? Ba fadigado fali ho ema seluk nia uma laran, maibe sira rasik la hamos sira nia uma laran? Iha festa laran ruma karik, Partido boot rua ne’e dansa la tuir música rasik, maibe koko atu estraga ritmo no compasso nebe di’ak: ema dansa ho música slow, sira tama ba bidu no dahur fali, ema dahur no tebe, sira dansa valsa ... halo Timor-Leste hanesan tiha tenda democracia arbiru ida.

NICOLAU LOBATO nia liafuan mak sai fundamento ba ha’u nia filosofia politica. Tabele ba nia, ha’u hetan Geistlichen hintergrund – jiwa dasar bangsa! Tabele ba Alkatiri ka lambe Xanana, ha’u lakon ha’u nia consciencia critica da Nação. Ha’u sai aat, sira sei la hetan tan ema ida nebe fo hanoin ho laran tomak. Hanesan agora, tabeledor sira no lamberdor sira hatama sira iha taho laran. Xanana sai aat, Alkatiri sai “pior peça” iha politica la’os tan ha’u nia INSULTO. Liafuan sira hanesan “fuk naruk la fase”, “fahi krekas”, “kaixa”, “kaixote”, “kokorek kokotek la tolun”, ne’e la sai husi ha’u nia ibun ka artigo. Liafuan hirak ne’e mak “insulto”, no mosu de’it husi ema nebe la educado! Ha’u halo CRITICA, ne’e hanesan filosofo Immanuel Kant dehan, hatur “Tribunal ... critique of reason: pure reason”! Xanana no Alkatiri sai arbiru de’it ona, tan ema sunu-sunu sira hodi sai tiha megalomania ... katak, lohi sira atu sente an boot ba bebeik, maka’as bebeik, haluha tiha katak natureza hahu fo “fronteira” no “limite” ba sira! Karl Marx dehan, religião ne’e ópio ba povo; Martinho Gusmão dehan, poder no osan ne’e ópio ba politica.

Ba ha’u P-CNRT ka P-Fretilin, PD ka PLP la determina POVO nia moris. POVO mak fo moris ba partido sira. Ida ne’e mak FUNDAMENTO FILOSOFICO no TEOLOGICO husi NICOLAU LOBATO. La’os tabele fali ba ema nebe identidade no hun-abut la metin iha Timor-Leste. Ho orgulho ha’u declara, ha’u PADRE Martinho Germano da Silva Gusmão tabeledor ba NICOLAU LOBATO nia filosofia politica no fiar católica ... nu’udar hun no abut TIMORES:

O povo de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue uma pátria revolucionaria democrática, uma terra livre para gente livre.
20 de Maio, dia .. da FRETILIN, dia ... do povo timor.
Um povo que surge do desumano sistema colonial.
Um povo que renasce das cinzas do esquecimento.
Um povo que retoma a consciência de si mesmo.
Um povo que luta sem trégua contra o expansionismo colonial indonésio e imperialismo.

Hoje, ... a FRETILIN identifica-se com o povo, a FRETILIN torna-se povo, o povo é a FRETILIN.

Os nosso inimigos são muitos e poderosos. Nós somos um país pequeno e fraco. Entretanto, sabemos, e podemos, e devemos vencer. ... nós confiamos na certeza da nossa vitória. E por isso, estamos determinados a lutar até vencer. ... Mas, nós lutamos como é a vitória ganha. Porque temos a certeza da nossa vitória. Por isso dizemos: a vitória é certa!

BATINA MUTIN sira: Pe. Hilario Madeira, Pe. Francisco Soares, Pe. Tarcisius Dewanto, Pe. Albrecht Karim, Fr. Jacinto F. Xavier, Fr. Fernando dos Santos, Fr. Valerio Conceção, Me. Herminia Cazzaniga, no Me. Celeste P. Carvalho ... “Estes são os que vêm da grande tribulação: lavaram suas vestes e alvejaram-nas no sangue do Cordeiro” (Apc 7, 14) – “Mereka ini adalah orang-orang yang keluar dari kesusahan yang besar; dan mereka telah mencuci jubah mereka dan membuatnya putih di dalam darah Anak Domba” (Why 7, 14). Ho NICOLAU LOBATO nia liafuan karik, PADRE no MADRE sira mos fase sira nia BATINA MUTIN “com próprio suor, com próprio sangue”, nebe NA’I JESUS CRISTO haraik ba sira. Massacre iha Liquiça, Suai, sunu Igreja no Amo-Lulik nia uma sira, tolok no insulta, halo acusação oi-oin ... la’os tan Partido-Fretilin ka Partido-CNRT, sa tan PD ho PLP ... maibe, tan POVO SARANI. Padre no madre sira la mate ba PARTIDO. Sira mate ba TIMORES.

PAPA FRANCISCO dehan, “Pecatore, si! Traditore, no!” Barak liu mak ema sente moe bo’ot tan sai PECADOR, maibe la ta’uk ka la moe liu to’o sente baibain tiha de’it sai TRAIDOR no CORRUPTOR! Ema hotu-hotu sala nain! Ema ida-idak halo ona sala boot ka sala ki’ik. La iha ema ida mak sala la iha. Maibe, nu’udar sarani ... ema labele halo traição ba ninia POVO, ninia ESTADO no ninia FIAR. Nu’udar PADRE mos, labele taka matan no taka tilun ba POVO SARANI nebe iha IGREJA laran sira hananu bebeik, “Liu husi rai fuik ema halerik, liu husi nakukun ema tanis ... hamlaha hamrok ... liman ain-kolen!” Mata-wen no ran ne’e SANAK no DIKIN. Maibe, HUN no ABUT mak injustiça, crueldade no barbareidade. Traidor bo’ot liu mak wainhira hare POVO no NAÇÃO la’o mata-wen no mate hamlaha, maibe nia nonok de’it. Significa nia la halo CARIDADE. Tuir ha’u nia hanoin, DOMIN bo’ot liu mak wainhira ita hanoin no hatudu DALAN LOS no MORIS DI’AK ba ita nia rain, ita nia ema sira no ita nia na’i-ulun sira. CRITICA Mari Alkatiri no Xanana Gusmão ne’e CARIDADE ida. La’os tabeledor ba PROJECTO. La’os “insulto” no “tolok”, la’os hafoer naran! Wainhira simu Nobel da Paz 1996, Dom Carlos F.X. Belo SDB hola liafuan husi poeta Terentius dehan, “Homo sum: humani nihil a me alienum puto” – nu’udar ema, nu’udar ema ho moris baibain nian, ha’u labele laran malirin husik hela tiha lian halerik ema (seluk) nian loron ba loron! Tan ne’e mak, BATINA MUTIN nia vocação sai “voice of voiceless people of East Timor”! Hanesan LOUVA Nicolau Lobato, ha’u mos haksolok ho TMR tan sira na’in 2 hatudu duni LIDER POLITICO nebe hatudu duni CONSCIENCIA nu’udar TIMORES, no nu’udar CATÓLICO. Ha’u orgulho atu “promove” sira nia virtude ne’e. Ba ha’u NRL no TMR ne’e murak mean, diamante politica nebe Maromak haraik mai TIMOR. Ha’u ata sai de’it “porta voz” ka halo “iklan” de’it.
.

sexta-feira, 27 de maio de 2016

POLITIKA IBUN BALADA HARUKA KOLU BATINA MUTIN

.
Foto de: Guido Goulart
Opiniaun: Miguel Arcanjo (LF)

Falha grave neebe Partidos Politicos boot rua (FRETILIN & CNRT) timor oan nian halo dadaun maka hakarak soke malu ho Igreja katolika TL nian tanba liafuan deskontroladu sira hanesan "kolu ka hasai tiha batina mutin para mai halo politika iha PN.. !".

Partidos rua refere presija hanoin naruk, hateke dook, kalkula halo didiak, sukat ho ulun malirin maka depois halo konfrontasaun ho Igreja. Ema neebe estrategiku no politico vizionario simplesmente bele analiza katak iha TL nee, Igreja nia poder sei boot tebes no iha influensia aktivu no passivu neebe bele dehan forte los. A pedra, pietra, pedro, fatuk boot lalehan nia sei toos no metin hela. Labele koko atu sobu no soke. Nee bele dehan aktu politiku neebe politikamente la inteligente no suicidal.

Iha Filipina Igreja iha kapasidade atu organija people power kuandu poder politiku korruptu no podre ka dodok ona. Fenomeno interessante neebe agora ita hare dadaun maka politicos  timor oan barak neebe assume funsaun hanesan deputados iha poder legislativu RDTL nian, komesa "ibun balada no la elokuente ona" bainhira halo politika. 

Sira konfronto ideas ho akademista Timor oan Martinho Gusmao,  maibe em vez de responde ho maneira elegante tuir politika inteligente, estrategiku, akademiku ITUAN liu hosi hakerek sistematizadu no rasional, lae, lahalo ida nee, sira ibun balada no nervozu sae lalais, sira deskontroladu too temi KOLU BATINA MUTIN, indiretamente sira hakarak provoka konfrontasaun frontal no politika ho IGREJA APOSTOLIKA KATOLIKA ROMANA TIMOR LESTE. Tanba batina mutin maka identidade fizika Igreja Katolika nian neebe mos iha signifikadu historiku no espiritual ida neebe profundu no enraizadu sekulu ba sekulu. 

Se politicos partidos rua nee maka soke malu ho Igreja maka de certeza absoluta hanesan foti ulun fatuk deputados sira nia ba soke iha fatuk boot lalehan nian neebe metin ona iha rai lulik RDTL. Deputado sira nia ulun sei bubu, bolelu no bele tan nakfera tanba Igreja TL maka klamar lolos povo Maubere nian.

FRETILIN, MOVIMENTO FRENTE AMPLA DE NACIONALISTAS E PATRIOTAS maka matadalan ba ukun rasik an, IGREJA KATOLIKA APOSTOLIKA ROMANA TIMOR LESTE no uma lisan sira maka povo Maubere NIA MATADALAN ESPIRITUAL NO KLAMAR RASIK no ikus liu determinasaun no aten barani maka matenek povo nia neebe lori povo Maubere ba ukun rasik an. Relasiona ho nee maka dePUTAdos Natalino, Euladio, Francisco Branco neebe hakarak kolu Padre nia batina no insulta padre ida dehan bulak, sira presija kontrola nanal balada nian nee atu nunee labele arepende iha loron ikus. 

Politika nee ema dehan arte, seni, halimar ho liafuan ho elegante atu manan ema nia laran, laos uza liafuan irasional no emosional hodi kria tan deskonfiansa no odio iha ema nia fuan. Nee laos politico neebe inteligente hodi buka votos atu ezekuta nia idealismu no objetivu politico iha poder politico, maibe nee maka ema dehan suicidio politico tanba koko hakarak soke malu ho poder religiozu neebe nia abut metin ona no nia forsa makaas tebes iha aspetu influensia ema nia isin no klamar durante sekulu ba sekulu historia lao.

Estrategiku funu, politico inteligente no matenek nain Xina naran Sun Tzu dehan nunee:  "Jeneral neebe manan batalha maka ida neebe halo kalkulasaun barak no klean iha nia Kuartel molok tun ba luta iha batalha. Jeneral ida neebe derrotado maka ida neebe halo kalkulasaun  ituan deit maibe barani tun ba batalha, rezultadu maka derrotado".
.

quarta-feira, 25 de maio de 2016

Mari tabeledor boot liu iha Timor - FRETILIN hahu politik ditadura

.

Gustavo Simões

Tuir notisia jornal Suara Timor Lorosae, membru bankada parlamentar FRETILIN nian, de puta du Eladiu Faculto hakarak lori Padre Martinho Gusmao ba tribunal tanba nia sempre kestiona istoria FRETILIN nian.

Loos duni, Amu lulik kestiona duni partidu istoriku ida ne’e maibe tan deit kestiona, de puta du Faculto hakarak lori ba tribunal? Krimi saida mak Padre Gusmao halo? Kritika konsideradu krimi iha ita nia Kodigu Penal? Ka FRETILIN mak hakarak penaliza demokrasia, liberdadi expresaun no taka ema nia ibun tanba sira lakon ona sira nia kredibilidade iha povu nia leet  no hakarak soe rai rahun ba povu nia matan, hodi nune’e ita hotu kontinua hanoin katak FRETILIN 2002 hanesan ho FRETILIN 1975, Nicolau Lobato nian?

FRETILIN tenki aprende simu kritika hosi se-se deit, labele hahu histerismu uainhira ema kritika sira, tenki aprende simu konsekuensia hosi sira nia politika foer, ida mak Pensaun Vitalisia, tenki aprende halo politika hanesan opozisaun no tenki aprendi tane povu nia intrese aas liu Alkatiri nia intrese no ditadura. Hau dehan ba imi, karik imi la tebe sae Alkatiri hosi FRENTE nia lideransa, imi sei hakoi imi nia partidu, FRETILIN 2002. Eladio Facultu moe oituan ba no servisu ba povu keta halo politika hanesan Alkatiri nia TBO, ita boot hakarak lori Amu ida ba tribunal, entaun kuitadu imi, imi rasik mak hafoer dala ida tan imi nia partidu (FRETILIN 2002)  nia naran iha povu nia leet.

Ita keta haluha katak Igreija elementu importante tebes iha Timor-Leste nia funu hodi hetan Independensia. FRETILIN membru balun mak la hatene tanba sira iha tempu funu balun hamutuk ho inimigu no lakohi ukun rasik aan no ohin loron sira hatenu makaas loos hanesan sira mak funu-nain. Tanba balun lakohi independensia no tabele ba Alkatiri mak sira koalia hasoru ita nia membru igreija nian no la hanoin, sira hakarak halo sensasi deit hodi Alkatiri kontenti ho sira, hodi nune’e sira hotu hamutuk bele kontinia uza naran boot FRETILIN hodi hetan benefisius ba sira nia aan rasik.

Ita nia nasaun hasoru problema barak tebes, 68% povu moris iha kiak nia laran, ita nia eskola sira kondisaun kiak tebes, ita nia profesor sira la simu sira nia vensimentu, povu seidauk hetan bee moos nomos infraestrura basiku seluk hodi moris ho dignidade, no FRETILIN iha Parlamentu Nasional preokupa ho deklarasaun Amu Martinho halo ba media? Amu Martinho mak devia lori de puta du sira ne’e ba tribunal tanba sira hanesan fraude ida, sira tur iha Uma Fukun no simu osan boot maibe sira la servisu ba ema ke sira representa, sira servisu ba sira nia patraun no ba sira nia aan rasik.

Sorti boot ita sei iha lia loos hanesan Amu Martinho nian hodi povu hatene katak ohin loron FRETILIN laos ona hanesan 1975 nian, maibe sira sai ditador no esplorador foun iha ita nia rai. Karik Nicolau Lobato sei moris nia rasik ba hamutuk ho Amu Martinho hodi desmaskara ema ke ohin loron uza ninia naran nomos naran boot FRETILIN hodi hetan benefisiu ba sira nia aan rasik.
.
Sekretariu-jeral FRETILIN nian, Dr Mari Alkatiri, nia mos hamoe tebes FRETILIN no lakon ona ninia dignidade uainhira nia bolu Padre Martinho tabelador iha ninia Facebook.

“Martinho Gusmão tabeledor duni. Tamba la hetan kabide atu tabele ba Lideransa sira nebe'e sei moris buka tabele fali ba Saudoso Nicolau Lobato. Lalika sr. Martinho Gusmão. Diak liu fila fali ba estuda étika sosial. Tanba ita bot presiza duni. Deskulpa.” MA

Tebes duni katak Padre Martinho mak sai tabeledor ka Alkatiri mak tabeledor boot liu iha Timor-Leste?

Se mak tabele iha FRETILIN nia lideransa istoriku hanesan Nicolau Lobato no se mak tabele iha FRETILIN naran boot hodi hetan pozisaun no hetan benefisiu hosi Orsamentu Jeral Estadu nian hodi halo projetu ida ke la fo’o iha tempu badak benefisiu nein ida ba povu kiak no mukit? Se mak foin tabele ba Maun Xanana hodi mos hetan benefisiu? Se mak tabeledor boot ida ke aproveita ninia pozisaun hodi hetan pensaun vitalisia no benefisiu sira seluk ba ninia moris tomak? Mari Alkatiri mak tabelador ka Padre Martinho? Lalika hanoin barak tanba labarik sira iha eskola mos hatene katak Mari Alkatiri mak tabeledor boot liu iha Timor-Leste. Hau sujere ba Mari Alkatiri ba estuda tan prinsipiu demokrasia sira hodi nune’e la koalia hanesan ema dezesperadu iha facebook.

FRETILIN povu sei hakoi sira iha tinan 2017 karik sira la muda sira politika foer no oportunista hasoru Povu Maubere nia intrese no direitu.
.