sexta-feira, 22 de janeiro de 2016

Marí Asumi Kna’ar Tolu? Ne’e Úniku!

.

Matadalan - 22 de janeiro de 2016

Tuir lei, ne’e sala. Nia aprova nia-án rasik ba iha ne’ebá. Nia mós hanesan Sekretáriu Jerál Partidu ninian no iha influénsia boot iha partidu. Depois hanesan ema fundadór ba rai ida ne’e, katak nia kria buat hotu-hotu iha rai ida ne’e.

Dala ida tan, Eis Primeiru Minístru, Marí Alkatiri hetan krítika. La seluk la leet, tanba nia asumi kna’ar tolu (3) hanesan Prezidente Rejiaun Autónoma Oe-Cusse Ambeno (RAOA), Zona Espesial Ekonomia Sosial de Merkadu (ZEESM) no mós nu’udar Deputadu Bankada Fretilin.

Krítika hirak ne’e mai hosi públiku liu-liu leigu balun hosi Igreja Katólika. Tuir  Vigáriu Jerál Episkopal Re-evanjelizasaun Dioseze Díli, Padre Juvito do Rego Araújo katak prosesu ida hili Marí Alkatiri ne’e só úniku akontese iha Timor-Leste (TL) de’it.

“Prosesu ida be halo Doutór Marí Alkatiri sai hanesan Prezidente RAOA, ZEESM no depois nu’udar membru Parlamentu hodi deside orsamentu hotu ne’e la halo iha rai seluk ida. Só iha Timor-Leste de’it,” dehan Pe. Juvito iha nia kna’ar fatin, Dioseze Díli, Kinta (07/01/2015).

Nia dehan, nu’udar sidadaun nia la simu tanba Marí nu’udar deputadu, no nia maka deside rasik osan ba nia-án, kahur poder polítika ho ekonomia hamutuk de’it.

“Nia mai deside rasik osan ba nia-án, sé maka nia, Timor ne’e ninian? Ha’u la simu hanesan sidadaun. Nia rasik mai deside ba nia-án, ne’e labele. Poder polítika ho ekonómika kaer halo no fó kaben tiha iha Oe-Cusse ne’ebá ne’e. Depois sé maka responsabiliza,” nia la konkorda.

 “Tuir lei, ne’e sala. Nia aprova nia-án rasik ba iha ne’ebá. Nia mós hanesan Sekretáriu Jerál Partidu ninian no iha influénsia boot iha partidu. Depois hanesan ema fundadór ba rai ida ne’e, katak nia kria buat hotu-hotu iha rai ida ne’e,” dehan Pe. Juvito ho lian maka’as.

Tuir nia, ne’e halo presedénsia katak, hatur hela luhu nia kidun atu ema seluk homan ninia matan hodi taka. Presedénsia ne’ebé aban bainrua sai referénsia. Tan ne’e, tuir loloos, poder polítika tuir polítika no ekonómia tuir ekonómia, ida-idak tuir nia dalan.

Ne’eduni, konglomerat sira labele ho polítiku sira túr hamutuk, tanba sé túr hamutuk povu maka sa’e rai. Tan ne’e, tuir nia, buat hirak ne’e hotu abuzu de poder.

Dosente Fakuldade Siénsia Polítika UNTL, Camilio Ximenes Almeida la konsidera hanesan abuzu de poder, maibé nu’udar ema tenke iha onestidade tanba Marí Alkatiri hanesan ema ne’ebé luta barak ba ukun rasik-án no mós fundadór ba nasaun.

“Ne’e fila-fali ba onestu katak ema seluk mós iha no satán sira ko’alia ona oinsá poder sira ne’e  intrega ba jerasaun foun sira. Ne’eduni, agora sira sei moris ne’e tenke onestu katak iha buat balun ne’ebé maka sira labele asumi hotu,” dehan dosente ne’e iha nia serbisu fatin, Kaikoli, Díli Kuarta (13/01).

Nia mós la kompriende ho polítika na’in sira iha TL tanba iha rai seluk ema ida (1) labele asumi kna’ar tolu (3). Tan ne’e, tenke onestu hodi intrega kargu balun ba ema seluk hodi hala’o kna’ar sira ne’e.

Tanba, oras ne’e daudaun, nia (Dr. Marí) nu’udar Prezidente RAEOA ho ZEESM no mós nu’udar membru Deputadu hodi aprova lei, ne’e tuir loloos labele eziste. Maibé, tuir nia, tanba ita nia sosiedade la kompriende no konsidera ne’e di’ak.

“Tuir loloos ne’e labele tanba nu’udar membru Governu labele defende deputadu nia kna’ar tanba papél deputadu nian atu halo fiskalizasaun ba kualidade projetu sira ne’ebé Governu halo. Ne’e funsaun ne’ebé maka tuir loloos labele, maibé realidade eziste iha TL,” nia afirma.

Camílio informa, iha nasaun seluk labele asumi kna’ar rua (2) ba leten maske nian matenek, maibé posível nia atu hala’o kna’ar sira ne’e hotu. No, tuir nia, la’os to’o tempu atu debate orsamentu jerál estadu nian maka Marí marka prezensa iha Parlamentu Nasionál hodi halo diskusaun ne’e la loos.

Hatán ba kestaun ne’e, Deputada Bankada FRETILIN iha komisaun D trata asuntu Ekonómia no Dezenvolvimentu, Josefa Alvares Pereira lakohi fó esplikasaun kle’an ba kestaun ne’e. Nia dehan, laiha ikompatibilidade ba kargu ne’ebé Marí Alkatiri asumi.

Kona-ba ninia observasaun pesoál ba serbisu ne’ebé Marí hala’o nu’udar deputadu iha PN, tuir nia katak Marí Alkatiri hamri’ik iha klaran hanesan deputadu ida hosi bankada FRETILIN, no durante nia iha PN fó ninia vizaun, ideias, opinioens no mós solusaun. No simu mós ema seluk ninia hanoin, ne’eduni buat hotu la’o di’ak hela.

Bele hamosu konglomerat? Deputada ne’e afirma katak, “Não. Ne’e laiha, konglomerat ne’e ha’u la haree to’o iha ne’ebá. Durante ne’e nia ho señor Xanana sira na’in rua (2) hanesan líder istóriku sira hakarak fó ezemplu de unidade ba joven sira ne’ebé nu’udar futuru líderes tuir mai,” dehan deputada ne’e iha uma fukun PN, Sesta (15/01).

Nune’e mós, Deputadu hosi Bankada CNRT no Komisaun A trata asuntu Lei, Aráo Noe hato’o ninia komentáriu katak ita tenke fó komentáriu dehan abuzu de poder tanba kaer kna’ar nu’udar deputadu no mós hanesan ezekutivu. Maibé, ita nia konstituisaun maka la hateten klaru iha ne’ebá.

“Ba señor Marí la kona inkompatibilidade, depois hanesan Prezidente Rejiaun Autonomia Oe-Cusse mós la’os membru Governu ida. Iha ne’ebá nia (Marí) hanesan delegasaun hosi kompeténsia Governu sentrál, ne’ebé nia ne’e mezmu hanesan prezidente ida maibé nia funsaun ne’e hanesan diretór ou sekretáriu ezekutivu ida,” dehan deputadu ne’e iha nia serbisu fatin PN, Kinta (14/01).
.
Maibé, tuir nia, bele hamosu konflitu de interese, ne’e ema bele interpreta. Depende ba ema ida-idak nia sentimentu. Nune’e mós ninia observasaun pesoal ba Marí iha PN hanesan partisipa iha debate sira iha orsamentu no mós leis importante sira seluk. No atividade normál barak liu iha Oe-Cusse.

Diretór Ezekutivu FONGTIL, Arsenio Pereira hateten akontese realidade duni iha Timor, ukun na’in sira kaer poder rua (2) ou tolu (3) rabat no nunka fó oportunidade ba ema matenek seluk iha Timor.

“Ne’e la’os segredu ona. Públiku, igreja mós hatene iha Parlamentu Nasionál balun hanesan ezekutór ba defende fali hanesan deputadu. Ida ne’e fó preseden ladi’ak ba públiku,” Arsenio informa.

 Nia esplika, tuir loloos, ne’e órgaun soberanu ne’e ezekutivu iha ketak ona, lejislativu iha ketak ona, Prezidente Repúblika no Tribunal, tuir idak-idak nia kna’ar para bele hamosu Check and Balance.

“Kuandu hanesan ne’e bele hamosu duni konglomerat. Aban bainruan konglomerat ne’e segelintir orang de’it maka goza ninia moris, entaun seluk ne’e nafatin oprimidu,” Arsenio dehan.

Nia esplika katak kuandu kaer kna’ar rua hanesan ezekutivu no lejizlativu ne’e hamosu dilema boot kona-ba ezekuta no fiskaliza, entaun sé maka atu ba fiskaliza, satán Marí hanesan Sekretáriu Jerál partidu boot ida.

Arsenio dehan deputadu sira mós ba halo fiskalizasaun dalaruma ho emosionál katak ZEESM ne’e ita nia sekretáriu jerál maka kaer tanba ne’e projetu sira ne’e di’ak hotu de’it no nunka atu hateten ladi’ak iha Parlamentu Nasionál.

Hatán kona-ba Marí Alkatiri kaer kargu tolu (3) ne’e hatudu ema matenek timoroan maka laiha ka vontade polítika ukun nain maka laiha? Arsenio dehan, “Matenek ne’e relativu. Ita maka lakohi fó fiar ba ema seluk. Realidade agora akontese iha ita nia rai, tuir loloos ida ne’e labele. Timor ne’e ema matenek relativu—ema iha kapasidade hotu para bele jere no halo saída de’it. Ita nia boot sira maka seidauk fó fiar ba maluk sira ne’e”. (Efrem/Jon)
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.