sexta-feira, 1 de julho de 2016

Empresáriu Nilton Gusmão maka taka negósiu hodi sosa partisipasaun Oi nian iha TT

.

Emprezáriu Nilton Gusmão, responsável ba grupu ETO, ohin dehan ba Lusa katak atu hakotu ona negosiasaun hodi sosa partisipasaun Oi nian iha Timor Telecom, ne’ebé sei ho kapitál maioritária.

"Ami atu taka ona. Ami hakat ona ba faze ikus hosi negosiasaun ne’ebé demora. Ami hein katak bele iha desizaun definitiva aban [sesta-feira]", dehan durante entrevista ba Lusa.

"Hanesan emprezáriu timor-oan – no ema hotu hatene katak empreza TT hanesan investimentu bot ida iha Timor-Leste – ha’u konsidera importante atu foti pozisaun ne’e, hodi garante serbisu hosi empreza refere, ba ita-ninia povu”, dehan.

Tuir fonte ne’ebe hatene liu kona-ba prosesu ne’e, esplika ba Lusa katak ida ne’e hanesan operasaun ida ho dolár besik milloens 45, inklui “fatia” dívida besik dolár milloens 25.

Problema maka fatia boot hosi paitál TT (54,01%), controla hosi Telecomunicações Públicas de Timor (TPT) ne’ebé Oi kontrola kapitál 76%, soma ba partisipasaun direta PT Participações SGPS ho 3,05%.

Asionista seluk hosi TPT maka Fundação Harii - Sociedade para o Desenvolvimento de Timor-Leste (ligada ba dioseze Baucau), ne’ebé kontrola 18%, ho Fundasaun Oriente (6%).

Iha TT, kapitál fahe entre TPT (54,01%), Estadu Timór (20,59%), empreza ho sede Macau VDT Operator Holdings (17,86%) no ho emprezáriu timor-oan Júlio Alfaro (4,49%).

Desizaun kona-ba sosa ne’e remata ona, hafoin tempu naruk laiha definisaun ba futuru TT nian, tanba durante fulan 18 Governu foti desizaun katak lahaboot tan sira-ninia partisipasaun, tanba hakarak sai “koerente” ho postura liberalizasaun merkadu nian.

"Governu iha ninia polítika no foti ona ninia desizaun. Ami sente TT hanesan empreza interesante ida, empreza ida hosi empreza timor-oan ne’ebé estruturante no tanba ne’e maka halo ami hakarak sosa”, nia esplika.

Hanesan emprezáriu, hatene katak, ida ne’e hanesan pasu “bot”, hodi garante futuru hosi empreza ho ezisténsia tinan 10 resin, ne’ebé loke dalan ba investidór seluk no apoiu instituisaun finanseira.

"Ami sei ko’alia ho emprezáriu timor-oan sira seluk. Ha’u ladauk ko’alia ho asionista seluk, maibé hafoin hakotu negosiasaun ne’e, maka ami foin bele haree, saida maka ami bele halo", dehan.

"Maibé ami hakarak kolabora ho parte hothotu atu lori empreza ne’e ba oin", dehan. Ho interese ba iha atividade hosi setór oioin, inklui mina, konstrusaun, otelaria, fatin hela nian, televizaun ho antena nomós bee, entre buat hirak ne’ebé iha dala ruma grupu ETO maka bot liu iha Timor-Leste.

Iha prátika ba operasaun ne’e, grupu refere duplika sira-ninia faturasaun.

Ivan Pereira de Araújo, responsável hosi Konsórsiu VSLN/Thelson/Bona Fide – mandatadu hosi Oi atu tau-matan ba "negosiasaun nomós faan asaun hirak ne’ebé iha TT – esplika ba Lusa katak halo “análize klean liu ba” Nilton Gusmão.

"Tanba hanesan timor-oan ida, iha kbi’it ekonómika no finanseira, no iha duni prova katak nia hetan susesu maka’as, tuir fatór balun ne’ebé iha, maka hakotu ho Nilton Gusmão”, nia dehan ba Lusa.

"Analiza ona proposta 11 no Oi halo negosiasaun ho de’it Nilton. Ami hein katak negosiasaun ne’e sei taka iha oras 24 nia laran, depois maka sei iha prosesu dilijénsia prévia nomós akordu finálF, dehan.

Dilijénsia prévia hanesan prosesu investigasaun ida ne’ebé purezemplu, sosa-na'in potensiál ida avalia objetivu hosi ninia kompra no ativu idaidak molok taka operasaun akizisaun nian.

Haree ba futuru, Nilton Gusmão hakarak “hasa’e potensialidade” TT, hodi aposta liu ba iha serbisu tekonoljia foun, liu-liu “ajuda governu kria sistema governasaun eletrónika ida ne’ebé di’ak”.

"Ami sei hakotu negosiasaun ho dilijénsia prévia no prepara planu estratéjiku ba empreza ne’e, iha tinan lima oin mai", dehan. Tuir previzaun katak operasaun ne’e sei remata iha trimestre ikus tinan ne’e.

SAPO TL ho Lusa
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.