segunda-feira, 4 de julho de 2016

ONG alerta ba iha sustentabilidade hosi konta públika Timor-Leste ne’ebé bot

.

Organizasaun la’os-governamentál La’o Hamutuk ohin halo alerta ba Governu nomós ba parseiru internasionál sira kona-ba risku sustentabilidade hosi konta públika Timor-Leste nian ne’ebé as, no antesipa katak bainhira laiha mudansa, maka Fundu Petrolífera sei hotu iha 2012.

"Karik polítika hothotu lamuda drastikamente, maka Governu sei ko’a Orsamentu Estadu besik 90%. Ho gastu anuál menus hosi dolár milloens 300, no dalaruma sei fornese serbisu importante ba ema milloens 1,4”, kestiona ONG timor-oan ne’e.

Alerta ne’e fó sai iha testu ne’ebé La’o Hamutuk fahe ba parseiru internasionál sira ne’ebé mai hasoru malu iha Dili, hodi analiza futuru hosi koperasaun ho Timor-Leste, ne’ebé hala’o wainhira Parlamentu Nasionál mos halo hela debate kona-ba orsamentu retifikativu ba tinan ne’e nian.

Iha edisaun 2016 hosi enkontru parseiru dezenvolvimentu nian sei konta ho reprezentante hosi nasaun oioin, ajénsia ho organizasaun internasionál, deputadu, membru sosiedade sivil nomós organizasaun la’os-governamentál.

La'o Hamutuk dehan katak kontributu hodi doadór internasionál ba konta públika tuun iha dékada ikus, tanba tinan ne’e menus 10% hosi Orsamentu Estadu.

ONG haktuir hikas katak 82% hosi orsamentu Estadu mai hosi Fundu Petrolífera (FP).

Ho orsamentu retifikativu, ezelutivu sei hasa’i FP tinan ne’e nian besik dolár rihun milloens 1,28, liu tiha valór sustentável ne’ebé hamutuk milloens 545.

“Tuir dadus ne’ebé iha ekonomia Timor-Leste la’o ladun di’ak. No fatia bot hosi orsamentu 2016 aloka ba iha projetu infraestrutura ho retornu ne’ebé ladun los, no fó benefísiu ba de’it empreza estranjeira sira, emves de ba povu Timór”.

"Timor-Leste sei lakonsege alkansa dezenvolvimentu sustentável karik ita-ninia polítika fiskál lala’o ho di’ak”, nia hatutan tan.

ONG ne’e apela ba parseiru dezenvolvimentu hothotu atu “enkoraja Governu”, ba iha apoiu jestaun ekonómika sustentável no evita fó apoiu ba estratéjia hirak ne’ebé simplemente “halo dependénsia maka’as ba iha mina no gastu hirak ne’ebé fó de’it benefísiu ba ema balun”.

ONG ne’e mos hakarak atu iha investimentu barak, hodi halakon pobreza, tanba “labarik 1.200 ho tinan menus ho lima maka mate kada tinan, tanba problema ne’ebé bele prevene” no joven rihun 30 maka to’o ona idade laborál maibé lahetan serbisu.

Fó apoia tan ba indústria kiik no ba iha setór agríkola bele ajuda hamenus pobreza iha rai laran, dehan. Organizasaun ne’e mos defende kona-ba alterasaun modelu konsumu, hodi hatutan katak défise komersiál la’os petrolífera Timor-Leste nian hamutuk dolár milloens 2.080, ho “dependénsia esterna hodi halo halo nasaun sai ki’ak liu”.

Aposta ba iha projetu infraestrutura sustentável ho benefísiu públiku maka sai mos objetivu seluk hosi ONG ne’ebé kritika insiativa nu’udar dezenvolvimentu hosi rejiaun espesiál Oecusse ho projetu Tasi Mane (dezeñu no konstrusaun Baze Apoiu Suai, ne’ebé Governu konsidera importante ba esplorasaun petrolífera iha Tasi Timór).

SAPO TL ho Lusa
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.