quinta-feira, 11 de setembro de 2014

Povu Lakon Fi'ar ba TMR

.
 .
Timor Post - 11 Setembru 2014 - Miguel da Silva Hornai - Estudante Dep. Polítika Públiku UNTL

Tuir ha'u nia haree, ho desizaun indultu ne'ebé mak Sr. Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak (TMR) fó bá ita nia eis prizioneira Lucia Lobato sente ohin loron ema hotu triste.

Hanesan povu no estudante sente triste tanba dala barak ita bele dehan ema hotu tenke iha lei nia okos no hakruk ba lei, maibé realidade Sr. Prezidente hatudu katak lei ne'e ba ema ki'ik deit. Ema boot sira laiha.

Tuir lolos tenke bazeia ba lei. Nu'udar prezidenti foti desizaun ne'ebé maka loos no fó nia valor ba povu. Iha kampaña  Sr. Prezidente ko'alia katak lei ne'e ba ema hotu. Sé maka halo korrupsaun tenke tama iha komarka no tuir prosesu to'o hotu maibé realidade laiha.

Iha kampaña ko'alia buat seluk, bainhira ukun ona ko'alia fali buat seluk. Ha'u nia mensajen ba governu atu sé-sé de'it hotu-hotu tenke hakruk ba lei. Atu foti desizaun ruma estuda lai kondisaun mós haree lai ba lei ne'ebé vigora ona. (Mj10)
.

quarta-feira, 10 de setembro de 2014

Governu kria resolusaun foun hodi hasoru no dun FALINTIL no Kaixa Klandestina sira

.
Resolusaun no 24/2014

Lia tatoli hosi Funu Nain ida ba Sr. Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. 
. 
Resolusaun no:24/2014 nebe sircula iha povu nia let ne’e, hakarak hatudu deit ba Falintil,Kaixa Klandestina no Povu Maubere oinsa Governu Xanana ne’e konsidera Luta nain sira nia Sakrifisiu no kole durante funu naruk nia laran.

Governu kontinua halo Intimidasaun politik ba Falintil sira liu husi meus oin barak, halo resolusaun hasoru Eis Chefe Estado maior Mauk Moruk CPD-RDTL, nebe halo povu MAUBERE sai Vitima, ikus mai resolusaun hasoru eis Falintil sira ne’e failla total.
 

Situasaun la’o ho diak, kalma no laiha barulhu iha rai laran, maibe nonok-nonok Primeiro Ministru hamutuk Ho Sekretaris Estado Seguransa Julio Thomas Pinto hamosu tan Resolusaun FOUN ida  hodi kontra Falintil sira nia ISTORIA.

Xanana Gusmao no Julio Thomas Pinto kontinua uja Poder Governu hodi hamosu resolusaun ne’e ho intensaun saida?? Klaru que sira buka meus oin barak hodi hatun dignidade Funu Nain sira, Xanana haluha tiha katak Funu naruk ne’e ita manan tamba eksistensia Falintil sira laos lori fali forsa Estado hodi hasoru ami, maun Xanana mos haluha katak Estado ne’e beikten Falintil sira mak forma, laos ema seluk.

Xanana husu ba Falintil regiao I-IV hodi intrega fardamento ba PNTL, saida mak Xanana Gusmao halo ne Moe boot ida ba Istoria Funu ne’e, Xanana mos husu ba Falintil sira hodi entrega municoes i buat seluk tan, Xanana hakarak kondena ema, Xanana hakarak hatudu ba nia maluk, nusa?

Iha tempo kampanha Xanana uja farda hodi kampanha tun sae (tamba poder). Maun Xanana hakarak ke’e buat pasado ba oin, Maun Xanana haluha tiha saida mak nia halo iha AILEU ne'eba, laos Xanana mak uja forsa estrangeiro hodi halo dezarmasaun ba kilat sira ne’e, ikus mai maun Xanana hakarak husu tan Falintil nia Dignidade hodi sama ba rai lulik ne’e. 


Maun Xanana rezolusaun foun ne'e hamosu duvidas barak iha veteranus sira nia leet.

1. Iha Resolusaun nee Governu hakarak hatudu deit nia an hanesa Liurai bot ida nebe moris iha Povu Maubere nia let hodi sama nafatin eksistensia Falintil, PNTL no Governu kria RESOLUSAUN HODI hamosu INSTABILIDADE IHA Rai laran.

2. Diskonfia Konselhu Revolusaun Maubere iha kilat, agora kilat sira ne'e iha ne'ebé? No Xanana ho nia amigo Julio Thomas Pinto koko halo Resolusaun ba Funu nain sira,saida mak Xanana hakarak.

3. Kontinua Diskonfia “aman Resistensia” komandante L7 subar kilat HK, maun Xanana nusa mak gosta dun tun sae ema, L7 halo funu durante 24 anos no ami povu hatene ida ne’e.

4. Diskonfia Falintil regiaoI- III subar kilat, maun Xanana haluha tiha ona saida mak akontece iha AILEU.

5. Nusa no tamba sa mak PM Xanana diskonfia makas los Funu Nain sira, hodi obriga sira intrega kilat no sasan sira seluk?

6. Laos kilat no armas sira ne'e uluk Xanana Gusmao mak ba halo dezarmamentu iha Aileu ne'eba?

7. Hakarak husu ba maun Xanana katak maun Xanana fahe ona kilat hira ba Regiao I,II,III,IV? Lalika garganta ho forca estado. Forca ne Povu nia laos ema ida mesak nian.

8. Agora funu hotu ona kilat hira mak lakon no hira sei iha, nusa la buka tuir Komandante sira hodi husu relatorio?

9. Relatorio no kilat sira ne'e iha maun Taur, maun Xanana, maun Lere nia liman laran, laos iha ami.

10. Agora imi sira ne'ebé tur iha Governu nea hakarak izizi tan saida mai ami, funu ne'e ami halo to'o hotu no hetan ona independensia, agora Xanana hakarak tan saida?

11. Regiao I-IV prontu entrega Farda iha Dili laran, maibe se karik mosu konflitus MAUN XANANA MAK TENKI TOMA RESPONSABILIDADE. 

.
 .
Ami Funu Nain, que luta hamutuk ho imi durante tinan 24 husu no izizi ba Estadu Timor Leste hodi respeita ami no hapara ona halo akuzasaun oin-oin hasoru ami.

Uainhira ita luta hasoru invazaun Indonézia ita hotu hamutuk, terus hamutuk hodi hetan independensia, agora ita hetan ona independensia, tuir imi, vetaranus deit mak sala no hetan akuzasaun oin-oin hosi Governu, Parlamentu Nasionál no Prezidensia República. Tanbá sá ? Tanbá sá? Imi hakarak bosok ba mundu tomak katak imi mesak mak funu ka? Ne'e la loos ona.

Maun boot sira, imi keta mau pagador. Veteranus sira la'os inimigu povu Timor Leste nian. Maun Lere Anan Timor nusa mak ita nia rai ne’e sai aat liu tiha?
,

Opposition Missing In Action

,

By Tinamoco

In Timor Leste the National Parliament determined who will form the official opposition. The Party that has the most non-government members in the Parliament becomes the opposition party and the leader becomes the leader of opposition.

FRETILIN is the opposition party in the Timor Leste National Parliament and the leader is the controversial figure Mari Alkatiri. The opposition has, as its name suggest the officially recognised party, established by National Parliament as of opposing the government.

Since FRETILIN existence, their position has always been opposing and criticising everything and anything that comes from their opponents that’s including the Government. They have fought side by side with the people since the Indonesia occupation war in Timor Leste until Timor Leste gained independence.

However, over the years the FRETILIN position has become so vulnerable and weak and weaker to the point that when they are needed the most they are nowhere to be seen or heard. It appears that the opposition would rather see Timor Leste lose than their opponent wins.

There are a lot of terribly wrong in Timor Leste, where there are so many matters wrongdoing by the government in Timor Leste that is a concern and required a strong response and nonetheless, the opposition fail to see the trait of harness the issue. For instance, the so-called ‘Lei Vitalisia’ and there is the allegation of corruption involved the Finance Minister and the former health vice minister, the sarcastic release of former justice Minister and the recent imprisonment of a colleague and former guerrilla fighter. The opposition response and action to each of these cases are ZERO.

And add to the insult to the people, the opposition leader and his entourage was seen happily parade not only in front of the media but also in a full house in the President Office accepting the position as leader of the Government representative for the special zone of social in the enclave of Oecussi. From that moment Timor Leste National Parliament is no longer incontestable arena for Timor Leste political life as the opposition has surrendered their dominance in criticising the Government.

More often the controversy opposition leader Mari Alkatiri have in so many ways accusing the government for not up to the top job and yet when he was required to confront the government regarding government many wrongdoing he and his entourage seems to be far and far away. This kind of attitude you only see in high school student not in an opposition leader.

The failure to offer a fight, the vulnerability, the weakness, the ignorance, the stupidity and most of all the greediness of the opposition party as displayed by their leader is appalling and their reluctance and awkwardness towards the promotion of good government, transparency and accountability is awful. It is no wonder, why the people were frustrated and questioned whether FRETILIN position in Parliament is actually to act as the opposition party as its name suggest or otherwise. It also no wonder the people long concluded that the opposition job must be to assist the government running the country.

One would have thought that after twelve years of democratic rule in Timor Leste, FRETILIN would have learnt from previous failures and act like the whole opposition part of being the opposition party. It’s not what you do that’s matter but the way you do it is matter to all.

Due to the current turmoil political situation in Timor Leste it would be a better country if Timor Leste had an actual opposition party that is considered to be essential for the proper working of democracy system of the government in Timor Leste.

Remember a good and active opposition is indispensable in the parliament system of the any democratic government.
 .

sábado, 6 de setembro de 2014

And Justice for all - East Timor style

.
Attorney General's office, yesterday.
Exclusive - By Ted McDonnell - Ted McDonnell

Just over a week ago, East Timor's President Taur Matan Ruak freed former justice minister and convicted criminal Lucia Lobato less than two years into her five year sentence for corruption; a week later former presidential candidate Angela Freitas and former commander Mauk Moruk have fronted the nation's prosecutor still wondering what charges they will face when they go to trial in the coming months.

The decision by TMR has left justice advocates and many in East Timor bewildered. It is rumoured TMR was pressured to release Lobato. Yet the case involving Freitas and Moruk, justice advocates say, borders on the farcical.

Supporters of Freitas and Moruk believe initial charges of 'wearing military uniforms', and in Freitas cause, 'gun running' despite the absence of evidence, have been trumped up by Prime Minister Xanana Gusmao.
The 'fight' between Moruk and Gusmao is almost East Timor folklore. The outspoken Moruk, one of East Timor's most feared commanders has been a harsh critic of Gusmao believing his former comrade has betrayed his people through bad government, financial mismanagement and turning a blind eye to systemic corruption in his government.

The bad blood between the Gusmao and Moruk harks back to "incidents" in the 1980s involving other commanders. Neither Moruk nor Gusmao are willing to talk publicly about the "incidents". 

This blog can be reveal for the first time that a number of East Timor commanders mysteriously went 'missing' in the East Timorese jungles during the 1980s.

For many years, it was not known what happened to the FALINTIL commanders and whether they were killed fighting the Indonesians occupation forces or murdered "persons unknown”. 

However, we can now reveal that they disappeared during a bloody power struggle with fellow commanders.

Interviews with a number of veterans have revealed that by prominent commander ordered the murder of ‘dissenting’ fellow commanders.

People close to President TMR, PM Gusmao and Moruk say the jailing of Moruk for months without charge has more to do with shutting up the outspoken former commander than their public spat over 'political ideologies'.

A number of attempts to interview the  incarcerated Moruk, the  Prime Minister or for that matter the President, who was also a fellow commander of both Gusmao and Moruk, on these intriguing matters have failed. Both Gusmao and TMR have repeated refused interviews.

As for the gun running charges against former presidential candidate Angela Freitas, many believe the charges are also 'trumped up' by East Timor's political elite to silence Freitas, who is also a long time critic of the two term government of Gusmao.

Several months ago, Freitas was arrested at Dili Airport after returning from overseas following an operation. It has been alleged she imported container loads of guns for a supposed 'revolution' against the government. Interestingly, no guns have ever been found despite by Police.

Freitas, a dual East Timor and Australian citizen, has little doubt the "false allegations and charges" against her have been raised by East Timor's political elite and led by the Prime Minister keen on shutting up dissidents.

"They accused me of abuse of power and gun running. They claim I wore a military uniform but at the time of the accusation I was in hospital in Indonesia," she added.

"They also claim I brought into East Timor two container loads of guns. They searched my house, they search everywhere and found nothing. Where are the two containers of guns?

"There are no guns.”

Legal insiders believe the government has arranged for "hundreds" of witnesses to come forward from the districts to speak out against both Freitas and Moruk.

Both Freitas and Moruk await formal charges by East Timor's Prosecutor General. For six months Moruk has languished in Becora prison without charge.

Human rights experts are appalled at the detention of Moruk without charge.

Later this year, Finance Minister Emilia Pires, a close confidante of Prime Minister Gusmao, will face the courts along with former Vice Health Minster Ms Madalene Hanjam on charges of corruption over a contract awarded to Ms Pires' husband's Melbourne business. Both maintain their innocence.

Prime Minister Gusmao, who recently confirmed he will stay on as PM until at least 2017, continues to fully support Ms Pires, who he personally appointed as Finance Minister, against corruption allegations stating his close ally is innocent of any charges.

Recent decisions, like the one involving the President and the former justice Minister; the proposed media laws to silence freedom of speech; and the Prime Minister’s continued verbal attacks on the Corruption Commission has left people wondering whether East Timor is fast becoming an autocracy.
.

quinta-feira, 4 de setembro de 2014

PR TMR Halo Desizaun Koruptu Hodi Liberta Koruptor

.
João Almeida
Hakerek Na’in: JOÃO ALMEIDA - Servisu iha ONG Fundasaun Mahein (FM)
 

Iha kampañia eleitoral ba Prezidensia Repúblika nian iha tinan 2012, kombate kiak, prospriedade ba povu no kombate korupsaun sai ajenda prinsipal ba Prezidenti Repúblika - PR Taur Matan Ruak – TMR nian kampañia.
 
Nune’e mos Prezidenti Repúblika TMR simu pose iha 20 Maiu 2012, pasu dahuluk liu deklara nia riku soin ba públiku no aprezenta ba Tribunal Rekursu. Ema hotu basa liman ba inisiativa ida ne’e no úniku PR TMR mak halo ida ne’e. Iha diskursu seremonia ofisial sira PR TMR ko’alia maka’as luta kontra korupsaun. Povu tomak doko ulun ho oin midar no tau esperansa maka’as ba PR TMR.
 
Nune’e mos luta kontra korupsaun, ajenda prinsipal Estadu Timor-Leste ho kampañia prevensaun, kombate korupsaun sai mobilizasaun boot iha kamada sosiedade tomak no instituisionaliza liu husi harii Komisaun Anti Korupsaun – KAK. Eis Ministra Justisa Lucia Lobato hanesan dahuluk liu husi membru Governu tomak, kondena nu’udar arguidu ba kazu korupsaun no ikus Tribunal hamonu sentensa tinan lima ba arguidu hodi ba kumpri iha kadeia.
 
Relatoriu media nasional sira fo sai PR TMR ho nia kritika kro’at tebes ba lala’ok Governu nian no ko’alia katak korupsaun buras iha instituisaun Estadu nian. Iha ne’ebé Estadu Timor-Leste fakar osan barak ona maibe povu seidauk sente ninia benefisiu no povu iha area rural sira sei mukit tebes. Osan sira ne’ebé fakar, sikat subar mos ba bolsu no semo ba rai liur. Hanesan Prokurador Jeral Repúblika fo sai iha media katak membru Governu balu nia uma iha rai liur.
 
Maibe PR TMR nia kritika kro’at la’o la hanesan desizaun ne’ebé nia foti. Ne’e atu dehan katak “luta kontra korupsaun” hanesan lia mamuk deit. Portantu liu deit tinan ida resin, ho desizaun PR TMR fo indultu ba Eis Ministra Lucia Lobato halo ema hotu hakfodak no sai polemika iha sosiedade Timor-Leste. Relatoriu media sira fo sai katak razaun fundamental liu hasai desizaun ida ne’e maka “razaun umanu”. Iha ne’ebé prizioneira Lucia Lobato sofre moras todan. Maibe iha duvida oituan ekipa konsultor ka asesor juridika PR nian konfirma no verifika duni ka lae kondisuan ida ne’e iha terenu? Desizaun fo indultu ba Eis Ministra Jusitisa Lucia Lobato ne’e direitu prerogrativu PR nian tuir kompetensia ne’ebé hatur tiha ona iha Konstituisaun RDTL. Maibe desizaun ida ne’e konfirma duni ka lae ninia konstituisionalidade no konsultor ka asesor juridiku PR nian iha analiza ruma antes PR foti desizaun?
 
Duvida hirak ne’e atu hatete katak Eis Ministra Justisa Lucia Lobato la merese hetan indultu ho razaun sira tuir mai. Premeiru; Lucia Lobato nu’udar ema formadu ida iha area direitu no justisa nian. Siginifika pratika korupsaun ne’ebé nia komete ho konsiente. Segundu; Lucia Lobato hanesan Ministra Justisa lolos nian mantein viabilidade justisa nian portantu korupsaun nu’udar aktu justisa. Terseiru; korupsaun kazu estraordinariu nune’e mos atuasaun mos ho estraordinariu. Kuartu; Estadu vitima ba aktu ne’ebé nian komete la’os individu. Tanba ne’e PR nu’udar Xefe Estadu tenki defende Estadu nia pozisaun.
 
Nune’e mos kazu Eis Ministra Justisa Lucia Lobato sai hanesan teste boot ba instiuisaun judisiaria hodi ezerse nia funsaun. Hanesan kazu dahuluk liu Eis membru Governu ida hetan akuzasaun husi Ministériu Públiku iha tinan 2012. Ikus Tribunal hamonu sentensa ba Eis Ministra Justisa Lucia Lobato hodi ba kumpri iha kadeia. Prosesu sira lori to’o kadeia la’os buat fasil hanesan desizaun ne’ebé ulun boot sira foti hodi fo indultu ba koruptor ida. Ida ne’e sei desmotiva autoridade judisiariu nia servisu no hafraku seitor justisa iha Timor-Leste. Maske ita harii instituisaun barak ho investe osan barak ona hodi hakbiit seitor justisa maibe korupsaun sei buras ba nafatin.
 
Indultu ba koruptor hanesan motivasaun ba ema seluk sei kontinua pratika korupsaun iha instituisaun públiku no privadu sira. Kria kultura koruptu no sei hadaet ba jerasaun sira tuir mai. Tan ne’e disiplina servisu ne’ebé PR TMR ko’alia bebeik iha diskursu ofisial sira sei monu leet deit. Portantu disiplina la’os deit ejije ba ema hotu-hotu tenki servisu badinas tuir oras, disiplina iha familia no komunidade maibe disiplina ejije atu hakruk mos ba lei, ezekuta orsamentu ho disiplina no servi ho disiplina.
 
Tan ne’e desizaun PR TMR la iha konsistensia no persistensia luta kontra korupsaun nu’udar PR TMR hahu husi nia kampañia eleitoral Prezidensia Repúblika, depois simu pose deklara riku soin ba públiku no aprezenta ba Tribunal Rekursu ho kritika kro’at sira.
 
Nune’e mos, korupsaun hanesan mos krime kontra umanidade. Portantu impaktu husi korupsaun hamate dezenvolvimentu signifika hamate prospriedade povu tomak nian no jerasaun sira tuir mai.
 
Ikus liu, presiza lei indultu nian hodi difine kriteriu atu fo indultu ba prizioneiru sira. Ho nune’e ulun boot sira labele fo indultu tuir nia hakarak ka ho desizaun politika deit.
 
Referensia
 
Vizaun no Prioridade TMR iha Kampañia Eleitoral Preziensia Repúblika nian tinan 2012. “Uluk ho Imi Fakar Raan ba Ukun-an, Fila Fali ho Imi Hisik Kosar ba Moris di’ak”. Disponivel iha: http://www.tmr2012.org/vizaun-prioridade-tetum-4/
 
Jornal Nacional Diario. Prezidenti Tribunal Rekursu Claudio Ximenes “Membru Governu Seidauk Deklara Riku Soin ba TR. Kuarta-feira, 12 Setembru 2012

Notisia TVTL Segunda-Kalan, 28 Abril 2014. Korupsaun iha Timor-Leste Kontinua Buras; “Fundador FALINTIL Rogeiro Lobato Hasoru Malu ho PR TMR Diskute Kona-bá Luta Kontra Korupsaun. Disponivel mos iha: http://www.timorhauniandoben.com/2014/04/korupsaun-iha-tl-kontinua-buras.html. Asesu iha loron 3 Setembru 2014.
 
Tempo Semanal. PGR Koko Loke KKN Membrus Governu Nian, Presidenti PN Satiadu. Disponivel iha: http://www.temposemanal.com/nasional/pgr-koko-loke-kkn-membrus-governu-nian-presidenti-pn-satiadu. Asesu iha loron 3 Setembru 2014.
 
Jornal Independente. Indultu ba Prizioneiru Lucia Lobato, Desizaun PR Sala ba Kondenadu Koruptu. Kuarta Feira, 3 Setembru 2014.
.

12 Setembru Tribunál Julga Eis Ministru Cancio

.

Jornal Independente - 04 Setembru 2014

Díli - Iha fulan Setembru ho Novembru tinan ne'e. Tribunál Distritu Díli (TDD) sei halo julgamentu ba kazu eis Ministru Edukasaun João Cancio Freitas no Ministra Finansas (MF), Emília Pires.

Offisial justisa ida iha Tribunál Distritu Díli (TDD) hatete, Tribunál tau ona ajenda ba arguidu eis Ministru Edukasaun João Cancio Freitas iha loron 12 fulan Setembru tinan 2014, iha tuku 9:30 oras Timor-Leste.

Aleinde ne'e, Tribunál mós prepara ona ajenda sei halo julgamentu ba arguida Emilia Pires atuál Ministra Finansas, iha loron 27 fulan Novembru tinan ida ne'e.

"TDD liu husi juis ne'ebé kaer prosesu ne'e tau ona ajenda iha Setembru loron 12 no loron 27 Novembru, atu kontinua halo julgamentu ba arguida Emília Pires no arguido João Cancio Freitas," hatete offisial Justisa iha Tribunál Distritu Díli, ne'ebé lakoi fó sai naran ne'e ba jornalista sira iha Tribunál, horiseik,

Tuir nia dehan, arguidu Cancio no arguisa Emilia deskonfia involve iha kazu krime Não Partisipasaun Ekonomiku.

Julgamentu ba kazu não partisipasaun ne'ebé involve husi eis Ministru Edukasaun sei prezidi husi juis kolektivu Julio Gantes, Jose Maria de Araujo no Francisca Martis, Ministériu Publiku (MP), reprejenta husi Prokurador Gloria Alves no arguidu hetan asistensia kompostu husi Defensor Públiku Manuel Sarmento, Advogado privadu José Guterres no Arlindo Dias.

Iha fatin hanesan, juis ne'ebé atu prezidi kazu arguida Emília Pires, Juis Administradór Distritu Díli (TDD) Duarte Tilman dehan, Tribunál iha regras distribuisaun, bainhira sira halo tiha kappa ka kazu Emilia nian, fó kompetensia ba juis administradór sira halo distribuisaun.

Nia dehan, distribuisaun ne'e mós la'os loron-loron. Distribuisaun tuir Kodigu Processual ne'e halo de'it iha Segunda ho Kinta lokraik.

"Prosesu Emilia ho Madalena Tribunál sei halo distribuisaun ba juiz ne'ebé mak atu klaer prosesu ne'e atu hala'o julgamentu ka hapara de'it prosesu ne'e," tenik nia.

Nia esplika, atu hapara prosesu julgamentu ne'e tanba haree fali ba akuzasaun laiha fundamentu faktus ne'e la konstitu ho krime la lori arguida sira ba iha kondenasaunm no artigu sira ne'ebé tau la han malu ho faktus iha akuzasaun," hateten Tilman.
.

Konsidera Assesór Juridiku Failla, Dehan Lei Indultu La Klaru

.

Jornal Independente - 4 Setembru 2014

Díli - Sosiedade Sivil sira iha Timor-Leste fó atensaun (alarma) ba assessor juridiku Prezidente Repúblika nian atu kuida halo analiza ba lei ruma molok hatoo ba prezidente hodi foti desizaun.

Organizasaun Naun Governamental Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) no Assosiasaun HAK fó hanoin ba assessor juridiku prezidente nian atu tenke analiza profunda no tenke halo leitura ba lei hotu-hotu ne'ebé vigora iha Timor-Leste.

Tanba, tuir Diretór Ezekutivu ONG LABEH, Gil da Silva Guterres katak, assesor sira failla halo estudu no analiza iha aspeitu legal hotu-hotu ba rekomendasaun Governu nian hodi fó indultu ba kondenada korrupsaun Lucia Lobato.

LABEH konsidera assesor juridiku sira laiha koñesimentu no kapasidade klean hosi estudu ba kualker lei no karta husi Governu no Parlamentu Nasionál molok fó pareser ba Prezidente Repúblika nian.

Tan ne'e LABEH ezijé ba Ministériu Publiku (MP) atu investiga asessor juridiku Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak tanba husi rejultadu analiza mak hamate ona kareira Prezidente Republika.

"Asesór hanesan.......ne'e Ministériu Publiku tenki loke investigasaun, asessór juridiku Prezidente Repúblika sira kompreende lei ka lae? Tanba artigu kona ba fó indultu ba prizioneiru iha ne'e hotu hanesan 79, 80 no 85 haree artigo sira ne'e halo di'ak," nia sujere.

Nia dehan, husu inkapasidade asesór sira no desizaun Prezidente República foti hamate karater boa-vontade korupsaun iha Timor-Leste.

Iha fatin ketak, Diretór Ezekutivu HAK, Manuel Monteiro husu ba assesór legal sira iha Prezidente Repúblika tenke halo analiza profunda no tenke halo leitura ba lei hotu-hotu ne'ebé vigora iha Timor-Leste.

"Atu nune'e sira halo pareser ba Prezidente Repúblika hodi hola asaun fó indultu (perdaun) ka promulga lei ne'e la kontraditorio ho ita nia estrumentu legál ne'ebé mak ita iha," dehan nia iha edefisiu Haburas horiseik.

Tanba tuir nia, iha artigu 85 alinea i katak loos duni Prezidente Repúblika tenke hetan informasaun no relatoriu husi Governu liu husi Ministeriu Justisa (MJ) liliu nia rekor ba prizioneira kona ba atetudi no komportamentu iha prizaun di'ak kalae?

Tuir nia katak, liberdade ba kondenada Lucia ne'e failla oituan tanba husi sasukat saida? Nia dehan, kuandu rajaun umanidade tanba moras, bele halo tratamentu saúde no kumpri fali pena prizaun.

"Kazu Lucia Lobato ha'u hanoin karik failla oituan iha ne'e, tanba sasukat ne'e tuir saida mak ita akompaña mak razaun humanidade tanba razaun moras nia tenke iha óspital la'os fó livre," nia kestiona.

Aliende ne'e, Lucia foin kumpri pena tinan 1 fulan 6 ne'e sedu liu hetan indultu hodi fó impaktu ba Konvensaun ONU nian atu luta kontra korrupsaun.

Tuir nia dehan, saun PR hamosu presedente ladiak ba futuru povu Timor-Leste atu hamarik luta kontra korrupsaun.

HAK observa katak, iha prizaun Gleno no Becora prizioneiru kiik no kazu kiik barak maka lolos merese atu hetan indultu.

"Prizioneiru barak ho kazu kiik maka hein hela Prezidente atu fó indultu, maibé ami lamenta desizaun PR bele prejudika ba luta kombate korrupsaun," nia hateten.

"Tanba ita atu julga ema koruptor ida ne'e ne'ebá fasil atu hodi koruptor ida ba prizaun mas esforsu lori koruptor balun ba prizaun ne'e hatudu katak iha boa-vontade no fé atu kombate korupsaun," tenik nia.

Tanba ne'e nia husu ba Prezidente Repúblika liliu assesór legal sira atu futuru tenke tetu didiak no analiza molok halo pareser ba Prezidente Repúblika atu foti desizaun.

Tenke Kria Lei Ba Indultu, Habadak Kompetensia PR

Maibé iha parte seluk, Judicial Sistem Monitoring of Programme (JSMP) konsidera desizaun PR ne'e tuir konstituisaun la'os failansu hosi asesor sira.

Diretór JSMP, Luis Sampaio hatete, problema ba TL maka laiha lei klaru ida atu hatudu kriteria saida maka tenke define atu fó indultu ba prizioneiru sira.

"Ita seidauk iha lei ida atu hatudu ba Prezidente hodi fó indultu ne'e, indultu ne'e hamenus de'it kastigu ka? Ou indutu  ne'e hasai ema husi prizaun totalmente, entaun tanba laiha lei maka Prezidente bele hasai ema tuir nia kompetensia sersivu," nia hateten.

JSMP haree no analiza katak, tanba laiha lei ba indultu, maka PR foti desizaun tuir nia hakarak.

Iha 2010-2011, JSMP rasik ona seminariu ida atu hetan idea kona ba kompetensia PR nian liga ba sistema jusisial atu fó indultu ba ema, maibé too agora Governu no PN la fó reazen klaru ba hanooin JSMP nian atu kria lei ba kriteriu indultu.

Tan ne'e, atu labele akontese kazu hanesan, JSMP rekomenda ba Governu no Parlamentu tenke diskuti kriteria lei fó indultu ba prizioneiru hodi PR foti desizaun tuir lei hateten.

TL presija kriteria lei ba indultu, atu ne'e bele haklot kompetensia Prezidente fó indultu hanesan uluk eis Prezidente Republika, José Ramos Horta halo no agora Prezidente Taur Matan Ruak la'o tuir.

"Uluk PR Ramos Horta fó indultu taka matan, agora tenke iha ona hanoin ruma liuliu iha Parlamentu Nasionál tenke limita ka halo klot kompetensia PR ninian," nia rekomenda.

Carrascalão Konsidera Desizaun PR Haburas Korrupsaun

Iha parte seluk, eis Prezidente Partido Social Demokrata (PSD), Eng. Mario Viegas Carrascalão konsidera desizaun Prezidente Repúblika sei haburas ambiente korrupsaun iha futuru mai ema sei la tauk atu halo korrupsaun tanba konfia sei hetan indultu.

Carrascalão dehan, tuir lei artigu 85 pontu i Konstituisaun RDTL, Prezidente Repúblika iha direitu prerrogativu atu fó indultu ba prizioneirus hotu, maibé ba pozisaun Lucia Lobato halo krimi korrupsaun, tanba ne'e ladun di'ak ba dignidade estadu nian futuru.

Nia dehan, se karik nia maka sai Prezidente, sei la foti desizaun arbiru atu fó indultu ba ema ne'ebé komete krime korrupsaun tantu ema boot no kiik sira.

"Ha'u la fiar Prezidente mes-mesak kalan mehi hodi foti desizaun ne'e. Se ha'u karik maka tuur iha nia fatin ha'u sei la toma desizaun ida hanesan ne'e,"dehan Carrascalão husi telefoni, horiseik iha Díli.

"Se aban bairua nia impaktu, hau hanoin keta ema seluk mai ho kazu hanesan ka preside ka ema iha esperansa atu hetan tratamentu hanesan ho Prezidente mós, kazu Lucia Lobato ne'e buat ida ke ema hatene ona sai hanesan ijemplu nasional ida."

Eis Governador Indonesia ne'e hatutan katak, nia rasik seidauk analiza hodi hatene klaru nona ba razaun eis Jeneral Taur nian hanoin katak laiha impaktu boot ruma iha aban rua mai.

Nia dehan, Lucia Lobato nia kazu bele sai ijemplu ba tomak liu-liu politikus sira karik aban bairua sira komete kazu korrupsaun sira, sira sei la tauk atu hetan kastigu tanba bele konfia atu hetan indultu.

"Ita hotu-hotu bele konvensiona katak, iha Timor ne'e ema bele halo krimi boot mós la tama kastigu, tanba kastigu ne'e so ba ema kikoan, tanba Lucia la'os ema kikoan, ema ministra.Ne'e duni kazu ida atu sai ijemplu ne'e lakon tiha ona," tenik nia.

Eis Presidente PSD ne'e hatutan katak, nia rasik rona informasaun balun katak, se Lucia hetan indultu tanba razaun saude, nia rasik hatete katak, Lucia ba tratamentu saude iha Singapora ne'e rekopera ona ho di'ak.
.
Maske nune'e, Carrascalão rekomenda no husu PR Taur maka bele esplika klaru nia razaun bá publiku tomak hodi bele hatene ninia desizaun ne'e atu labele hamosu polemika oin-oin iha públiku nia leet.

"Tuir ha'u nia hanoin pesoal lolos nia (Lucia) kumpre lai nia metade kastigu ne'e hetan tinan 5 kumpri tiha lai pena tinan sorin balun tiha maka foin analiza nia komportamentu di'ak maka bele tau risku, mais prontu Prezidente haree nia foin tama tinan 1 hasai ona, ita tenke hakruk ba nia desizaun, mais kritika para hadi'a," nia hateten.

Parte seluk, eis ne'e husu atu Governu tenke kria lei klaru hodi fó kompetensia klaru ba KAK nia mandatu bele forti para luta kontra korrupsaun ne'e sai realidade hodi públiku bele fiar iha futuru.

Nia dehan, maske ema hanoin katak, TL implementa hela politika impunidade ho kulturaiada la di'ak, maibé KAK tenke firmi no metin nafatin.
.

quarta-feira, 3 de setembro de 2014

La Rezolve Problema Supply Base Suai Sei La Akontese

.
Timor Post
Timor Post-14 Agostu 2014

Díli- Deputadu Komisaun E, Inácio Moreira fiar katak Supply Base sei la akontese iha tinan 2014, tanba problema rai ba komunidade Suai seidauk rezolve.

Planu V governu Konstitusionál ne'ebé mak kontinua ho planu mestre governu aliansa maioria parlamentar (AMP) hodi harí supply base iha Suai, Covalima kria kondisaun atu esplora minarai hahó hosi 2012 aloka orsamentu pur volta 200 ital miloens to'o 2013 maibé nia implementasaun laiha.

Tanba ne'e debate orsamentu 2014 iha PN, deputadu sira deside hodi hatun orsamentu kuaze $53 miloens hodi kontinua halo projetu iha Supply Base Suai.

"Aeroportu asina tiha kontratu maibé problema heka rai, seidauk rezolve no planu sira seluk ba Supply Base Suai na'in mós seidauk bo'ok, la hatene bainhira mak sira bele book, maibé ita hare progresu ne'e sei la akontese duni iha tinan ne'e, tanba ita tama ona ba fulan setembru, depois sei debate orsamentu rektifikativu, depois remodelasaun kuandu akontese. entaun dífisil atu bele ejekuta orsamentu ne'ebé aloka ba Supply Base."

Membru deputadu Komisaun E ne'ebé mak trata assuntu infraestruktura hatete lia hirak ne'e ba jornalistas sira (2/9) iha PN Díli.

Tuir deputadu Inácio afirma, la'os konsentra de'it kria kondisaun, maibé Supply Base presija kria dezenvolve dadauk infra-estrutura desenvolve basika hanesan estrada,aeroportu, portu no uma ba ema sira ne'ebé mak atu servisu hodi bele apoiu Supply Base.

"Maibé ita haree durante ne'e eksplorasaun minarai kuaze laiha progresu ruma, depois governu fokus hela halo mini refinaria ne'ebé hakarak atu instala hodi produz konbustível ba konsumu nasionál", deputadu komisaun E dehan.

Tuir nia mini refinaria ne'e sei labele kompete ho refinaria sira seluk hanesan Austrália no Singapura sei la akontese tanba iha problema rai komunidade sira nian ne'ebé mak to'o ohin loron seidauk rezolve.

Kazu realidade mak ba projetu Aeroportu Suai nian kontratu asina ona ho kompaña to'o ohin loron paradu hela, tanba de'it problema rai.

"Hau triste tanba foin lalais domingo ha'u ba Suai, komunidade sira hato'o sobre problema rai. Tanba governu la hatudu kooperasaun di'ak ho komunidade, tuir planu estadu no komunidade tenke submete ba dezenvolvementu ne'ebé planeia," deputadu FRETILIN dehan.

Hanesan konstrusaun Villa Nova foun ba komunidade, governu tenke rezolve uluk fatin, tanba problema rai aeroportu Suai hatudu ona.

Kona-ba orsamentu ba Villa Nova ba komunidade sira ne'ebé mak sei hela iha area aeroportu nian, governu prepara orsamentu millaun dolares 4. (uly)
,

PR Taur Husu Deskansa

.
Foto de Presidência da República de Timor-Leste. Facebook.
 Timor Post - 03 Agostu 2014

Díli- Presidente República (PR), Taur Matan Ruak komesa husu deskansa durante loron sanulu-resin-liman (15) hahú hosi loron 1 to'o 16 fulan Setembru, hafoin ne'e sei kontinua fali hala'o serbisu.

"Ita nia Presidente República deskansa mais iha rai laran tan ne'e la cuti, Prezidente foti deskansa komesa iha loron 1-16 Setembru," dehan Xefe Casa Sivil presidénsia repúblika, Fidelis Magalhaes ba jornalista foin lalais ne'e iha Palásiu Prezidensial Aitarak Laran.

Fidelis informa, Prezidente Repúblika deskansa hodi aproveita tempu ho familia tanba Prezidente Repúblika laiha substituisaun kuandu iha situasaun seluk Prezidente Parlamentu mak bele substitui.

Nia esplika, lolos prezidente tama serbisu iha loron 16 fulan Setembru maibé iha loron 15 fulan setembru Prezidente Repúblika sei halo diskursu abertura solene na III lezislatura iha plenária Parlamentu Nasionál, tan ne'e iha loron 16 tama fali ona serbisu hanesan bai-bain.

Tama iha loron 19 fulan Setembru tuir Fidelis, PR sei halo vizita ba suku no distritu tan ne'e ekipa haree hela tuir ajenda sei halo vizita ba iha matebian. (jxn)
,

Medidas Todan Hasoru Dosentes Faspol

.

Timor Post - 03 Agostu 2014

Díli- Ministériu Edukasaun to'o oras ne'e seidauk rona problema ne'ebé oras ne'e akontese iha Universidade Nasionál Timor Lorosa'e (UNTL) liu-liu Fakuldade Siensias Sosiais e Politika (FASPOL) katak Dosente sira la fó bimbingan ba estudante sira, tanba ho problema saláriu no rejime espesiál. Bainhira akontese duni ME sei foti medidas.

"Sé ida ne'e akontese duni dosente UNTL sira hanesan ne'e, Ministériu sei hasai sira (pecat), tanbá tuir ha'u nia hatene dosente sira iha UNTL saláriu bo'ot kompara ho funsionáriu públiku sira," dehan Vise Ministru Edukasaun Ensino Superior, Marcal Avelino Ximenes ba jornalista sira foin lalais.

Marcal hatete, tuir lei, saláriu aumenta (gaji tambahan) tinan 2015 maka foin implementa, mais sira nia dever hanesan dosentes tenke hala'o tanbá sira simu hela saláriu.

Antes ne'e, fokal point Senadu Fakuldade Siensias Sosial UNTL, Noe Bernardino dehan ba jornalista iha Kaikoli Díli katak, Estudante Fakuldade Siensias Sosial (FASPOL) lamenta ba problema aprendisazen no bimnigan ne'ebé lao tarde iha UNTL ba tinan 2014.

Noe konsidera problema ne'ebé dosente sira hasoru ida sira nian problema ho governu no la'os fo kulpa fali ba estudante sira tanba estudante sira mai iha universidade atu estuda tuir regulamentu ne'ebé iha ona.

"Tuir Kalendariu akademika, loloos iha loron 4 Agostu estudante sira hahú aulas maibé ha'u la hatene tamba saida mak dosente sira iha Fakuldade FASPOL ejije fali nia saláriu, rezime kareira, osan ne'ebé mak tarde ne'e la'os estudante nia problema," kestiona nia. (max)
,

terça-feira, 2 de setembro de 2014

DOLAR BA DOLAR

.

Maktuik: Sita Kehi - Juzito Rebelo

Balu buka Dolar to’o dolar; seluk subar Dolar to’o dolar. 
Balu haknauk Dolar to’o dolar; seluk na’ok Dolar to’o dolar. 
Balu dolar hodi husu Dolar; seluk dolar ba fakar Dolar. 
Balu dolar lemorai hodi buka Dolar; seluk lori Dolar dolar lemorai. 
Balu hetan Dolar hosi kosar; seluk hetan Dolar hosi masonik. 
Balu hetan Dolar iha naroman; seluk hetan Dolar iha nakukun
Dolar muda ema. 
Dolar halo ema badinas; Dolar halo ema baruk-tén. 
Dolar halo ema la’ moe; Dolar halo ema moe laek. 
Dolar hakonu ema nia kakutak; Dolar hamamuk ema nia neon. 
Dolar habokur ema nia kabun; Dolar hakra’es ema nia fuan. 
Dolar lori ema dolar ba naroman; Dolar lori ema dolar ba nakukun. 
Dolar mak sala?

Manila, Philippines: 31 de Agusto de 2014
.

PN Deside Haree Draft Lei KomSos

.

Timor Post - 2 Agostu 2014

Díli - Prezidente Parlamento Nasionál (PN) hatete, draft lei Komunikasaun Sssiál (KomSos) ne'ebé Prezidente Repúblika (PR) Taur Matan Ruak haruka ba iha PN sei tau ajenda hodi haree halo diskusaun no aprovasaun.

"Ami simu akordaun hosi Tribunál Rekursu tuir lezislativu normál ne'ebé iha Parlamentu sei haree fila-fali lei ida ne'e," afirma Prezidente PN Vicente Guterres, iha Palasiu Prezidensiál, Bairo Pité-Díli, Sesta (20/08)-

Lei KomSos ne'ebé PN deside sei haree, maibé seidauk determina loron hodi bele diskuti fila-fali hafoin bele lori tan ba iha Prezidente Repúblika.

Tanba ne'e PN rasik mós seidauk iha ajenda hodi halo diskusaun ba Lei Kom Sos ne'ebé PR haruka fila fali ona ba iha PN.

"Ami ko'alia mós lei ne'e, maib+e ami sei haree ida ne'e", hatete Prezidente PN.

Ho draft lei KomSos ne'e PR rasik lori fali ona mai iha PN hodi hare, tanba artigu balun ladun kondis ho konstituisaun Repúblika.

Antes ne'e PR Taur Matan Ruak deklara, lei KomSos ne'e rasik haruka fila fali ba PN, tanba artigu balun ne'ebé ladun kondis ho Konstituisaun Repúblika no presiza haree no halo mudansa. (jxn)
,

Investigadór KAK sei Treinu Fiziku Hasoru Korruptu Sira

.

Jornal Independente - 2 Agostu 2014

Díli - Tuir planu, fulan ida ne'e (Setembru), Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) sei fó formasaun ba investigadór Komisaun Anti Korupsaun (KAK) iha area tekniku no fiziku.

Objetivu hosi formasaun ne'e, atu funsionariu KAK sira bele iha koñesimentu tekniku hodi bele halo auto defeza ba sira nia aan bainhira iha atuasaun kriminozu (korruptu) sira atu hasoru.

Tuir Komisariu Anti Korupsaun (KAK(, Adérito Tilman hatete, formasaun ne'e presiza, tanba funsionariu sira iha KAK mós konsidera hanesan Polisia Kriminal Espesiál (PKE).

Tan ne'e KAK halo ona kooperasaun ho PNTL no iha tempu besik sei fó formasaun ne'e.

Maski nune'e, Tilman la esplika durasaun ba formasaun ne'e.

"Ami iha kooperasaun ho PNTL para fó formasaun tantu fizikamente, teknikamente liu-liu ba ami nia investigadór sira iha KAK," hateten ba jornalista sira iha edifisiu KAK, horiseik.

"Ida ne'e mak ami dezenvolve iha tempu besik i fulan Setembru nia laran, ami sei iha kontinuasaun treinamentu ho PNTL ba ami nia investigadór sira intermus teknikamente ka fizikamente,"hatete Komisariu KAK ne'e.
.

Indultu ba Prizioneira Lucia, Bancada PN Duvida ba Desizaun PR

.

Jornal Independente - 2 Agostu 2014

Díli - Bankada sira iha Parlamentu Nasionál lamenta no duvida ba desizaun Prezidente Reúblika Taur Matan Ruak fó indultu ba prizioneira Lucia Lobato, ne'ebé hetan pena prizaun tanba komete Korupsaun Koluzaun no Nepotismu (KKN).

Iha tinan 2012, eis Ministra Justisa, Lucia Lobato hetan pena prizaun tinan 3 ho balun husi Tribunál Distritál Dili, tanba deskobre involve iha kazu KKN, bainhira sei assumu kargu nu'udar Ministra Justisa iha IV Governu Konstitusionál.

Bainhira desizaun ne'e, Lucia Lobato la simu no uza sira direitu hodi halo rekursu, maibé Tribunál Rekursu hasai desizaun oin seluk hodi aumenta tan pena prizaun tinan 5 ba eis Ministra Justisa husi Partidu Social Demokrata (PSD) ne'e.

Taur Matan Rual fó indultu ba Lucia Lobato (fó liberdade husi pena prizaun) hamutuk ho prizioneiru na'in haat (4) sira seluk.

Desizaun ne'e foti bazeia ba proposta Governu nian ba selebrasaun loron Konsulta Popular iha tinan ida ne'e.

Tuir Konstituisaun RDTL kona ba kompetensia Prezidente Repúblika nian, iha alinea i katak, Prezidente Repúblika rona tuir Governu atu fó perdaun ka hamenus kastigu.

Maski nune'e, desizaun PR Taur ne'e hetan readaun husi Parlamentu Nasionál no sosiedade Sivíl balun.

Tuir Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Josefa Pereira hatete, atu fó perdaun no indultu ba prizioneira ne'e kompetensia Prezidente Repúblika tuir Konstituisaun, maibé nia dehan Prezidente tenki analiza didi'ak ba tipu kazu ne'ebé prizioneiru sira envolve.

Hanesan kazu Lucia Lobato, tuir nia dehan, iha ligasaun ho korupsaun, mal gastu, mal administrasaun ba osan povu nian.~

"Hau hanoin para prosimu ne'e ita hanoin didi'ak no halo pertimbangkan didiak mak ita bele fó indultu no fó ita nian klemensia ka perdaun ba kazu kazu sira hanesan ne'e," dehan nia.

Maibé nia dehan, karik kazu sira hanesan ne'e tuir avaliasaun Prezidente Repúblika haree ne'e di'ak bele hetan ona perdaun?

Iha fatin hanesan, Vise Presidente Bankada CNRT, Domingas A. Silva "Bilou Mali" reforsa Prezidente iha poder atu fó perdaun no indultu ba prizioneira eis Ministra Justisa Lucia Lobato.

Maibé nia konsidera, desizaun Prezidente RDTL loke dalan ba koruptu siea ne'ebé dadaun nakonu iha Timor-Leste atu kontinua na'ok osan povu nian.

"Ida ne'e mak ha'u rekomenda ba Prezidente RDTL  no fó mós mensajen ba povu Timor-Leste tomak atu tau matan mós ba Governu atu oinsá mak bele halakon ka hamate Korupsaun iha Timor-Leste," vise Prezidente bankada CNRT rekomenda.

"Ha'u husu ba Prezidente RDTL atu oinsa mak orgaun soberanu tolu ne'e hamutuk ho povu tomak hodi kombate korrupsaun no tenke kombate duni,"nia dehan.

Hatan ba saúde prizioneiru Lúcia Lobatu, nia afirma, bankada CNRT merese duni hetan indultu tanba saude la permite.

"Maibé kuandu saúde di'ak (Lucia Lobato) bele kumpri nia pena ne'ebé Tribunal fó ona ne'ebé aban-bainrua korruptu na'in sira hetan pena karik labele moras para prezidente RDTL fó indultu," nia preokupa.

Membru bankada PD, Virgilio Hornai dehan, kompetensia Prezidente Repúblika atu fó indultu maibé presiza haree kazu ne'ebé prizioneiru sira involve.

"Lucia Lobato nia kazu ne'e similantes husi nia efektu partisipa iha negosiu bainhira sei asume kargu ne'e mak fó efeitu ba Lucia tama komarka," dehan nia.

Nia konsidera, desizaun PR la justu, tanba fó de'it indultu Prizioneira Lucia Lobato entaun diretór ida ke iha mós akuzasaun hanesan ba kazu ne'e tenke hetan previleizu no direitu ba indultu atu kompromenta ita nia justisa sosial ba sidadaun sira hotu tanba komete kazu seluk ne'e oin seluk," nia lamenta.

Aleinde ne'e, Organizasaun Naun-Governamental LalenOK ba Ema Hotu (LABEH) konsidera desizaun Prezidente Repúblika la tuir regras normais Tribunál.

Iha karta konvite ne'ebé diario ne'e asesu katak, LABEH lamenta tebes ho desizaun ne'e tanba kazu Cristopher Henry Samson ne'ebé liu metade sentensa maibé seidauk hetan liberdade kondisional husi Tribunál Distrito Dili.

Entretantu, Ministru Justisa (MJ) Dionisio Babo hatete. Prezidente Repúblika fó indultu ba prizioneiru nain lima (5) ne'e bazeia ba direitu Predikatoriu ne'ebé hakerek iha Konstiruisaun RDTL.

"Ne'ebé ha'u hatene katak dekretu ne'e sai tiha ona maibé ami seidauk simu karta ida hosi Prezidente Repúblika".

Tuir nia, parte Governu liuliu Ministériu Justisa propoin naran prizioneiru sira liu husi kriteria oin-oin hanesan prizioneiru nia komportamentu ba nia komprementu pena pelumenus metade ona no dala ruma bazeia humanismu hanesan ema nia saúde no idade.

"Ami propoin naran barak maibé sira ne'e hotu depende ba Prezidente Repúblika mak deside rasik ba ida ne'ebé nia hakarak tuir nia direitu neim Governu mete iha ne'ebá," dehan nia informa.

Hodi responde preokupasaun no lamentasaun hirak ne'e, Xefi Kaza Sivil Presidensial, Fidelis Magalhaens hatete, Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak fó indultu ba eis prizioneiru Lucia Lobato bazeia ba rajaun umanitaria estadu konstitusional nian.

"Desijaun ida ne'ebé mak Prezidenti da Repúblika foti bazeia ba konsiderasaun ne'ebé aas ba rajoens umanitaria," dehan Fidelis, segunda, horiseik liu husi konferensia imprensa, iha Palasiu Prezidensial, Nicolau Lobato, bairro Pité, Díli.

Nia hatutan, estadu iha fiar ba justisa ho fundu justisa rua, ida komu politiku ida fali komo fasilita reintegrasaun de kada sidadaun bainhira depois reintegra pena iha prijaun.

"Tan ne'e, desijaun hotu ne'ebé mak la trava desizaun judisial, desizaun hoti tiha ona , servi tiha ona pena, entaun desizaun ne'ebé hola bazeia ba konsiderasaun umanitaria forti ne'ebé kredibel, iha mós preokupasaun sira seluk preokupasaun ami nota."

Make iha kazu balun ne'ebé nesesita duni atu PR Taur toma desizaun radikal no desizaun ida ne'e nesesita la'os uituan de'it.

Nia dehan PR Taur antes foti desijaun hanoin ona iha tempu naruk nia laran, moris umanu ne'e infelizmente hanesan ne'e.

,

Estadu Timor-Leste ke’e Ruin Saudozu Aquelis Freitas, Ponsiano dos Santos no Joao Teodozu

.
Foto: Maubere Gusmão
Maubere Gusmão

Dia 31 Agostu tinan 2014 estadu Timor-Leste hasai ruin husi Saudozu Aquelis Freitas, Ponsiano dos Santos no Joao Teodozo iha eis fatin Komandu Lobito Baucau. 

Saudozu na’in tolu ne’e hetan oho husi sira nia maluk rezisténsia (Komité Sentrál Fretilin) ba desintedimentu ba estratéjia Luta ba ukun rasik an. Lia la tuir malu entre kuadru Superior sira ba Luta no sira nia diferensa ne’e la too iha konsensus ba simu malu iha situasaun uluk nia. 

Tuir akuzasaun husi komité Sentrál Fretilin uluk nia katak Saudozu na’in tolu nee halo traisaun ba prosesu revolusaun no deskonfia iha kontaktu ho Indonézia. Maske sira mate ona maibé ema barak hatete akuzasaun hirak ne’e laloos.

Saudozu Aquelis nudár ezérsitu Portugés no komandante Kavalaria Iha Atabae no hamutuk harii Komandu Boru Kere iha Kelikai hodi halibur forsa armada tomak ba funu hasoru invazaun Indonézia nia, Ponsiano dos Santos mós hanesan ezérsitu Portugés ida iha Kuartél Jenerál Taibesi ne’ebé organiza kolega Tropas Timor oan sira hodi kontra Portugés, lider ida ba Kontra Golpe ne’ebé UDT halo no nudár komandante Operasaun iha estrutura Komandu Boruqure nia, tuir informasaun katak Saudozu Joao Teodozu lider UDT ida ne’ebé komandu Boruqure nia lider sira mak salva depois nia ba mate hamutuk ho saudozu na’in rua seluk iha Lobito.

Família sira husi saudozu na’in tolu ne’e hetan kuensikunsia kultura ida ne’ebé todan liu tanba funu hasoru Indonézia hotu iha tinan 14 liu ba maibé sira nia ema ne’ebé hadomi seidauk lori fila nia ruin ba nia knua moris fatin ka fatin dignu ruma hodi família sira tau netik lilin no afunan ruma.

 Kee ruin ne’e realiza tanba servisu hamutuk entre Prezidensia Repúblika Timor-Leste nia, Governu Timor-Leste no família sira hudi Saudozu sira nia. Ruin husi saudozu sira agora daudaun tau hela iha Ospitál Nasionál Timor-Leste hodi hein prosesu test DNA no serimónia Funeral.
.