quinta-feira, 4 de setembro de 2014

Konsidera Assesór Juridiku Failla, Dehan Lei Indultu La Klaru

.

Jornal Independente - 4 Setembru 2014

Díli - Sosiedade Sivil sira iha Timor-Leste fó atensaun (alarma) ba assessor juridiku Prezidente Repúblika nian atu kuida halo analiza ba lei ruma molok hatoo ba prezidente hodi foti desizaun.

Organizasaun Naun Governamental Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) no Assosiasaun HAK fó hanoin ba assessor juridiku prezidente nian atu tenke analiza profunda no tenke halo leitura ba lei hotu-hotu ne'ebé vigora iha Timor-Leste.

Tanba, tuir Diretór Ezekutivu ONG LABEH, Gil da Silva Guterres katak, assesor sira failla halo estudu no analiza iha aspeitu legal hotu-hotu ba rekomendasaun Governu nian hodi fó indultu ba kondenada korrupsaun Lucia Lobato.

LABEH konsidera assesor juridiku sira laiha koñesimentu no kapasidade klean hosi estudu ba kualker lei no karta husi Governu no Parlamentu Nasionál molok fó pareser ba Prezidente Repúblika nian.

Tan ne'e LABEH ezijé ba Ministériu Publiku (MP) atu investiga asessor juridiku Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak tanba husi rejultadu analiza mak hamate ona kareira Prezidente Republika.

"Asesór hanesan.......ne'e Ministériu Publiku tenki loke investigasaun, asessór juridiku Prezidente Repúblika sira kompreende lei ka lae? Tanba artigu kona ba fó indultu ba prizioneiru iha ne'e hotu hanesan 79, 80 no 85 haree artigo sira ne'e halo di'ak," nia sujere.

Nia dehan, husu inkapasidade asesór sira no desizaun Prezidente República foti hamate karater boa-vontade korupsaun iha Timor-Leste.

Iha fatin ketak, Diretór Ezekutivu HAK, Manuel Monteiro husu ba assesór legal sira iha Prezidente Repúblika tenke halo analiza profunda no tenke halo leitura ba lei hotu-hotu ne'ebé vigora iha Timor-Leste.

"Atu nune'e sira halo pareser ba Prezidente Repúblika hodi hola asaun fó indultu (perdaun) ka promulga lei ne'e la kontraditorio ho ita nia estrumentu legál ne'ebé mak ita iha," dehan nia iha edefisiu Haburas horiseik.

Tanba tuir nia, iha artigu 85 alinea i katak loos duni Prezidente Repúblika tenke hetan informasaun no relatoriu husi Governu liu husi Ministeriu Justisa (MJ) liliu nia rekor ba prizioneira kona ba atetudi no komportamentu iha prizaun di'ak kalae?

Tuir nia katak, liberdade ba kondenada Lucia ne'e failla oituan tanba husi sasukat saida? Nia dehan, kuandu rajaun umanidade tanba moras, bele halo tratamentu saúde no kumpri fali pena prizaun.

"Kazu Lucia Lobato ha'u hanoin karik failla oituan iha ne'e, tanba sasukat ne'e tuir saida mak ita akompaña mak razaun humanidade tanba razaun moras nia tenke iha óspital la'os fó livre," nia kestiona.

Aliende ne'e, Lucia foin kumpri pena tinan 1 fulan 6 ne'e sedu liu hetan indultu hodi fó impaktu ba Konvensaun ONU nian atu luta kontra korrupsaun.

Tuir nia dehan, saun PR hamosu presedente ladiak ba futuru povu Timor-Leste atu hamarik luta kontra korrupsaun.

HAK observa katak, iha prizaun Gleno no Becora prizioneiru kiik no kazu kiik barak maka lolos merese atu hetan indultu.

"Prizioneiru barak ho kazu kiik maka hein hela Prezidente atu fó indultu, maibé ami lamenta desizaun PR bele prejudika ba luta kombate korrupsaun," nia hateten.

"Tanba ita atu julga ema koruptor ida ne'e ne'ebá fasil atu hodi koruptor ida ba prizaun mas esforsu lori koruptor balun ba prizaun ne'e hatudu katak iha boa-vontade no fé atu kombate korupsaun," tenik nia.

Tanba ne'e nia husu ba Prezidente Repúblika liliu assesór legal sira atu futuru tenke tetu didiak no analiza molok halo pareser ba Prezidente Repúblika atu foti desizaun.

Tenke Kria Lei Ba Indultu, Habadak Kompetensia PR

Maibé iha parte seluk, Judicial Sistem Monitoring of Programme (JSMP) konsidera desizaun PR ne'e tuir konstituisaun la'os failansu hosi asesor sira.

Diretór JSMP, Luis Sampaio hatete, problema ba TL maka laiha lei klaru ida atu hatudu kriteria saida maka tenke define atu fó indultu ba prizioneiru sira.

"Ita seidauk iha lei ida atu hatudu ba Prezidente hodi fó indultu ne'e, indultu ne'e hamenus de'it kastigu ka? Ou indutu  ne'e hasai ema husi prizaun totalmente, entaun tanba laiha lei maka Prezidente bele hasai ema tuir nia kompetensia sersivu," nia hateten.

JSMP haree no analiza katak, tanba laiha lei ba indultu, maka PR foti desizaun tuir nia hakarak.

Iha 2010-2011, JSMP rasik ona seminariu ida atu hetan idea kona ba kompetensia PR nian liga ba sistema jusisial atu fó indultu ba ema, maibé too agora Governu no PN la fó reazen klaru ba hanooin JSMP nian atu kria lei ba kriteriu indultu.

Tan ne'e, atu labele akontese kazu hanesan, JSMP rekomenda ba Governu no Parlamentu tenke diskuti kriteria lei fó indultu ba prizioneiru hodi PR foti desizaun tuir lei hateten.

TL presija kriteria lei ba indultu, atu ne'e bele haklot kompetensia Prezidente fó indultu hanesan uluk eis Prezidente Republika, José Ramos Horta halo no agora Prezidente Taur Matan Ruak la'o tuir.

"Uluk PR Ramos Horta fó indultu taka matan, agora tenke iha ona hanoin ruma liuliu iha Parlamentu Nasionál tenke limita ka halo klot kompetensia PR ninian," nia rekomenda.

Carrascalão Konsidera Desizaun PR Haburas Korrupsaun

Iha parte seluk, eis Prezidente Partido Social Demokrata (PSD), Eng. Mario Viegas Carrascalão konsidera desizaun Prezidente Repúblika sei haburas ambiente korrupsaun iha futuru mai ema sei la tauk atu halo korrupsaun tanba konfia sei hetan indultu.

Carrascalão dehan, tuir lei artigu 85 pontu i Konstituisaun RDTL, Prezidente Repúblika iha direitu prerrogativu atu fó indultu ba prizioneirus hotu, maibé ba pozisaun Lucia Lobato halo krimi korrupsaun, tanba ne'e ladun di'ak ba dignidade estadu nian futuru.

Nia dehan, se karik nia maka sai Prezidente, sei la foti desizaun arbiru atu fó indultu ba ema ne'ebé komete krime korrupsaun tantu ema boot no kiik sira.

"Ha'u la fiar Prezidente mes-mesak kalan mehi hodi foti desizaun ne'e. Se ha'u karik maka tuur iha nia fatin ha'u sei la toma desizaun ida hanesan ne'e,"dehan Carrascalão husi telefoni, horiseik iha Díli.

"Se aban bairua nia impaktu, hau hanoin keta ema seluk mai ho kazu hanesan ka preside ka ema iha esperansa atu hetan tratamentu hanesan ho Prezidente mós, kazu Lucia Lobato ne'e buat ida ke ema hatene ona sai hanesan ijemplu nasional ida."

Eis Governador Indonesia ne'e hatutan katak, nia rasik seidauk analiza hodi hatene klaru nona ba razaun eis Jeneral Taur nian hanoin katak laiha impaktu boot ruma iha aban rua mai.

Nia dehan, Lucia Lobato nia kazu bele sai ijemplu ba tomak liu-liu politikus sira karik aban bairua sira komete kazu korrupsaun sira, sira sei la tauk atu hetan kastigu tanba bele konfia atu hetan indultu.

"Ita hotu-hotu bele konvensiona katak, iha Timor ne'e ema bele halo krimi boot mós la tama kastigu, tanba kastigu ne'e so ba ema kikoan, tanba Lucia la'os ema kikoan, ema ministra.Ne'e duni kazu ida atu sai ijemplu ne'e lakon tiha ona," tenik nia.

Eis Presidente PSD ne'e hatutan katak, nia rasik rona informasaun balun katak, se Lucia hetan indultu tanba razaun saude, nia rasik hatete katak, Lucia ba tratamentu saude iha Singapora ne'e rekopera ona ho di'ak.
.
Maske nune'e, Carrascalão rekomenda no husu PR Taur maka bele esplika klaru nia razaun bá publiku tomak hodi bele hatene ninia desizaun ne'e atu labele hamosu polemika oin-oin iha públiku nia leet.

"Tuir ha'u nia hanoin pesoal lolos nia (Lucia) kumpre lai nia metade kastigu ne'e hetan tinan 5 kumpri tiha lai pena tinan sorin balun tiha maka foin analiza nia komportamentu di'ak maka bele tau risku, mais prontu Prezidente haree nia foin tama tinan 1 hasai ona, ita tenke hakruk ba nia desizaun, mais kritika para hadi'a," nia hateten.

Parte seluk, eis ne'e husu atu Governu tenke kria lei klaru hodi fó kompetensia klaru ba KAK nia mandatu bele forti para luta kontra korrupsaun ne'e sai realidade hodi públiku bele fiar iha futuru.

Nia dehan, maske ema hanoin katak, TL implementa hela politika impunidade ho kulturaiada la di'ak, maibé KAK tenke firmi no metin nafatin.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.