sábado, 10 de outubro de 2015

Timor: Tão Grande Dor - Sophia de Mello Breyner Andresen

.

Sophia de Mello Breyner Andresen, in "Obra Poética"

Timor fragilíssimo e distante

"Sândalo flor búfalo montanha
Cantos danças ritos
E a pureza dos gestos ancestrais"

Em frente ao pasmo atento das crianças
Assim contava o poeta Rui Cinatti
Sentado no chão
Naquela noite em que voltara da viagem

Timor
Dever que não foi cumprido e que por isso dói

Depois vieram notícias desgarradas
Raras e confusas
Violências mortes crueldade
E anos após ano
Ia crescendo sempre a atrocidade
E dia a dia -espanto prodígio assombro -
Cresceu a valentia
Do povo e da guerrilha
Evanescente nas brumas da montanha

Timor cercado por um bruto silêncio
Mais pesado e mais espesso do que o muro
De Berlim que foi sempre falado

Porque não era um muro mas um cerco
Que por segundo cerco era cercado

O cerco da surdez dos consumistas
Tão cheios de jornais e de notícias

Mas como se fosse o milagre pedido
Pelo rio da prece ao som das balas
As imagens do massacre foram salvas
As imagens romperam os cercos do silêncio
Irromperam nos écrans e os surdos viram
A evidência nua das imagens
.

sexta-feira, 9 de outubro de 2015

Presiza espasu ba projetu autoridade justifika desizaun – ZEESM muda povu ho forsa

.

Jornal Nacional Diário - 08 de outubro de 2015

Komunidade Oe-cusse kesar ba Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, tanba la kontenti ho hahalok autoridade Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu (ZEESM) Oe-cusse, ne’ebé duni sira husi sira nia uma rasik hodi bele fó espasu lalaok projetu ZEESM.

Hafoin hato’o keixa ba Xefi Casa Sivil Prezidensia Repúblika, Portavos Komunidade afeitadu husi projetu ZEESM, Agustinho da Costa Magno informa katak, projetu ZEESM ne’ebé lidera husi eis Primeiru Ministru Mari Bim Amude Alkatiri ne’e, doku povu Oe-cusse nia bikan, tanba buat hotu autoridade ZEESM sempre lori forsa hodi ameasa povu.

“Labele lori fali forsa ida ameasa povu, kuitadu povu ida hatais tais ne’e, halai hanesan ne’e, Governu nia hanoin oinsa. Se Ami ko’alia, buat hotu ameasa dehan forsa ho PNTL mai kaer ne’e, ami atu ba loos ne’ebé, ita bo’ot sira konsidera ami ne’e oinsa, ha’u pronto atu ita bo’ot sira mai kaer ha’u ba hatama kadeia,”informa Agustinho da Costa Magno ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensial Aitarak Laran Dili, Kinta (08/10).

Nia lamenta katak, povu Oe-cusse ne’e la presiza uza forsa atu duni, tanba povu Oe-cusse ne’e povu kompriende nain no povu tauk teen, tanba haree de’it polisia ho F-FDTL nia sepatu mós halai ona.

Agustinho esklarese katak, Suku lima ne’e kompostu husi Suku Nipane, Suku Costa, Suku Lifau, Lalisuk no Suku Cunha. Uma kain ne’ebé afetadu husi projetu ZEESM ne’e, 250 resin, natar povu nian ne’ebé afetadu ne’e, haktares 50 resin.

“Ha’u nu’udar portavos komunidade afeitadu povu Oe-cusse husi Suku lima, ami mai informa iha suasilensia Prezidensia da Repúblika katak, ZEESM ne’e ami simu ho laran haksolok neon kontenti atu dezenvolve rai ida ne’e,”informa Agustinho da Costa.

Nia hatutan, durante projetu ZEESM ne’e la’o, autoridade ZEESM lori forsa hodi duni komunidade sai husi sira nia uma atu hala’o projetu ne’e.

“Ita nia señora ida moras hela, no ha’u ba ko’alia tiha ona ho Prezidente ZEESM, no Sr. Alkatiri hatan katak, ha’u konsidera ita bo’ot, tanba ita bo’ot moras, ita bo’ot nia uma ami sei la dudu, maibé horibainruak, forsa rua tu’un ona iha ne’eba, dudu tiha ona señora moras ne’e nia uma,”lamenta Agustinho da Costa Magno.

Nia haktuir, povu Oe-cusse seidauk tane liman ba Governu hodi husu sentavus lima ka sanulu atu han lor-loron, maibé Governu lori forsa hodi ba duni obrigatoriu komunidade husi nia uma rasik.

Agustinho da Costa Magno afirma, sira la’os atu sukit problema ne’e atu sai bo’ot, maibé realidade hatudu hanesan ne’e duni, mak sira ko’alia, labele uza forsa hodi duni povu halai, tanba nasaun ne’e hamrik tanba povu.

“Ami nunka mai atu ko’alia arbiru iha ne’e, tanba ami selu roo labele, ami osan laiha, maluk sira iha Dili ne’e mak suporta ami hodi selu roo atu ami mai hato’o ami nia ejijensia ba Governu,”relata Agustinho da Costa Magno.

Nia hatutan, sira ejiji ba Prezidente da Repúblika Taur Matan Ruak katak, hakarak ou lakohi, tenke responde lalais problema suku lima ne’e, tanba udan atu monu rai ona, povu sira ne’ebé afetadu ne’e, atu hela iha ne’ebé.

Agustinho da Costa Magno esklarese, situasaun iha ZEESM ne’e la permite atu povu moris saudavel, tanba kria fali problema povu.

“Iha problema lima mak akontese iha ne’eba mak hanesan, alargamentu ba estrada kona ema nia uma, ita hatene katak, oras ne’e dadauk udan atu monu rai ona, maibé komunidade balu sei tu’ur hela iha lona okos,”tenik Agustinho da Costa Magno.

Nia dehan povu Oe-cusse la kontra Governu, maibé husu atu hadi’a urjente problema ne’e, tanba projetu ZEESM ne’e la’os atu halo povu moris di’ak, maibé haterus fali povu.

“Ami ko’alia hanesan ne’e, tanba Sr. Mari Alkatiri ko’alia dehan, se karik kona ema nia uma ka ema nia rai, uma sei fó fali uma, rai sei fó fali rai, maibé realidade hatudu, sira fahe fali material ba uma ne’ebé mak afetadu, no la kondus,”relata Agustinho da Costa Magno.

Nia esklarese, semente ne’e, ekipa ZEESM ba so’e lekar hela iha dalan, lahatene semente sira ne’e, atu fó ba uma kain ida ne’ebé loos.

Nia informa, pontu problema ida mak kona-ba rai, tanba bainhira ZEESM ne’e hahú halo barazem Tono, komunidade Oe-cusse sira nia natar paradu.

“Ema nia bikan doku tiha ona hanesan ne’e, Governu nia hanoin ne’e oinsa, natar ne’e tinan ida ami halai dala rua, tenke hanoin buat ida konsultivu ba povu ida ne’e. ami suporta buat ne’ebé la’o, maibé la’o tenke ho kondisaun ba povu,”katak Agustinho da Costa Magno.

Nia dehan, povu Oe-cusse la’os atu halo asaun pasifiku kontra Governu hodi hapara projetu ZEESM ne’e, maibé ko’alia tuir ralidade ne’ebé mak agora dadauk povu Oe-cusse senti.cos
.

Taur Matan Ruak “Selingkuh”!

.
Foto de , Presidência da República de Timor-Leste, Facebook.
.Matadalan - 09 de setembro de 2015

La presiza ema no buat ne’ebé perfeitu, natoon deskobre de’it buat ne’ebé halo ó haksolok no halo ó iha folin liu ema hotu-hotu no buat hotu-hotu.

Ema ne’ebé ulun-rua (selingkuh) tanba sira iha jeitu (keahlian) ida ne’ebé ema seluk labele halo. Ema ne’ebé fó dikur (berselingkuh) maka ema ne’e kreativu hodi tenta ema ruma atu monu iha sira nia gaiola. Ema ne’ebé ulun-rua (selingkuh) no ema ne’ebé fó dikur (berselingkuh) ho ema seluk, sempre hakoak mehi ida katak “Moris ne’e dala ida de’it. Halo hotu tiha maka mate. Halo la mate, halo tiha de’it!”.

Halo ka lahalo, Prezidenti Taur Matan Ruak hahí filozofia ida ne’e hodi halo rai nia naran no fó dikur ho realidade moris. Hori hahú hasan kargu nu’udar Prezidenti da Repúblika iha nia kbaas a (2012), Taur Matan Ruak nia familia sai modelu familia Nazare ba familia seluk no merese duni sai “aman” no “inan” ba nasaun Timor-Leste. Ba ne’ebé, iha ne’ebé, iha fatin no kondisaun sa de’it, Taur Matan Ruak ho nia espoza Isabel Ferreira sempre hamutuk ho harmonia. Maibé, iha kotu-kotuk, Taur Matan Ruak ne’ebé uluk mehi atu sai “padre”, kutun moris “ulun-rua” (selingkuh) ho ema seluk.

Ho provas saida? Kalma oituan. Nu’udar oan mahuluk (sulung), Taur Matan Ruak (José Maria de Vasconcelos) ne’ebé moris iha Osso Huna, Baguia, Baucau (10 Outubru 1956) ne’e, iha responsabilidade hodi aplika jeitu “selingkuh” ne’e ho profesionalidade. Antes nia mandatu atu ramata iha 2017, polítikamente, Taur Matan Ruak ulun-rua (selingkuh politik) ho povu Timor-Leste tomak atu altera lei pensaun vitalisia tanba lei refere habokur ne’e ema balun.

“Ita nia Parlamentu Nasionál partidu ha’at  iha ne’eba aseita atu  muda ka halo revizaun ba lei pensaun vitalisia no Prezidente (ha’u) husu bei-beik sira muda lei. La’os tanba 1000 dollar mak sira (mempru parlamentu nasionál) sai atan tiha. Diak liu sira sai ezemplu diak atu altera lei  Pensaun Vitalisia,” dehan Taur wainhira halo dialogu ho komunidade iha Suku Pairara, Postu Administrativu Lautem, Municipio Lautem, Kinta (23/07/2015).

Hein katak, liafuan kmook “abaixo pensaun vitalisia” ne’ebé Prezidenti Taur Matan Ruak levanta bele sai realidade ruma tanba ita nia povu wa’in ba wa’in mak sei moris iha mukit nia laran. Se repzentante povu sira iha uma fukun parlamentu nasionál kutun maten hela no la book an, hein katak povu Timor laran tomak bele hamriik hodi halo referendu atu abaixo pensaun vitalisia hodi habiban povu nia identidade nu’udar timoroan ne’ebé moris koletivu duke hanoin an atu sai riku mes-mesak de’it.

Taur Matan Ruak la’os ulun-rua de’it ba abaixo pensaun vitalisia maibé nia mós ulun-rua (selingkuh) ho Timor-Leste nia identidade. Lori kultura (toman) hosi ema tasi balun ne’ebé atu halakon Timor-Leste nia “identidade hatais”, Taur Matan Ruak ho nia espoza Isabel Ferreira haloko “Taiss” ba mundu. Wainhira halo vizita servisu iha rai liur ka iha munisipiu, sira na’in rua sempre hatais roupa modernu ho kombinasaun hena “Taiss”. Ida ne’e, hatudu katak, Taur Matan Ruak fó dikur (berselingkuh) hela ba hena tradisional “Taiss” no internasionaliza ona “Taiss” nu’udar povu Timor-Leste nia identidade iha mundu intarnasionál. Se imi dehan Taur Matan Ruak “selingkuh” ho ema seluk, ne’e imi nia “urusan”.Taur Matan Ruak, hakarak deskobre de’it buat ne’ebé halo nia haksolok no halo nia iha folin ba ema hotu-hotu. Parabens ba Aniversariu Prezidenti da Repúblika Taur Matan Ruak ba dala-59 (10 Outubru 1956-10 Outubru 2015). (Cassimata)
.

Tilman: Emilia Ho Hanjam Komete Krime Tolu

.

Timor Post - 09 de outubro de 2015

DILI-Eis deputadu atual advogadu privadu, Manuel Tilman, fo nia observasaun ba kazu ne’e, subliña, Emília Hanjam komete krime tolu mak hanesan krime públiku, krime espesifiku no krime dolozu (doloso).

Tilman esplika, Ministériu Públiku akuza eis governante na’in ho artigu 299 ne’ebé titulu bolu naran partisipasaun  ekonómika iha negósiu.

Hosi artigu 299 iha alinea dahuluk akuza eis governate na’in rua ne’e komete iha kontratu ka la’e.
Nune’e governante na’in rua influensia ema seluk liu hosi kontratu ba kompaña Austrália ne’e, no to’o ikus mai fó rendimentu ba sira na’in rua ka la’e.

Hosi artigu 299 iha alinea daruak, karik sira na’in rua mak adminsitra osan millaun $ 1.3 ne’e.
Nune’e mós Ministériu Públiku akuza arguidu na’in rua ho artigu 274 ho titulu administrasaun danoza.

“Ita haree haree didi’ak akuzasaun hosi Ministériu Públiku iha elementu tolu ne’e hotu hanesan krimé públiku, krime espesifiku no krime ida bolu naran Doloso katak sira iha hanoin atu halo buat ruma, ida benefisia ema seluk, ida seluk halo tiha hodi hamonu osan Estadu osan Timor nian,”Tilman informa ba Diáriu ne’e, iha nia kna’ar fatin, Hotel Beach Garden, Praia dos Coqueiros, Kuarta (07/10).

Maibé Tilman interpreta karaterístiku espesialidade lei artigu númeru 299 ho 274.

“Kuandu valor ida kauza prejuizu ba Estadu liu valor osan rihun rua ba leten, ne’e krime ne’e as, akuzasaun bele tinan lima, neen ho tinan hitu. Ha’u la akompaña prosesu mas ha’u haree akuzasaun ne’e dehan katak adminiatrasaun danoza sira ne’e liu osan rihun sanulu resin ida, ha’u haree fali aprovasaun liu hosi fundu kontijensia liu millaun $1,” tenik nia. (max/vas)
.

MUTL rezeita deklarasaun Presidente PN

.

Jornal Nacional Diário - 09 de outubro de 2015

Asaun manifestasaun Universidade Timor Leste (MUTL) antes halao hetan autorizasaun husi parte Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), tanba ne’e MUTL rezeita total deklarasaun Prezidente Parlamentu Nasional (PN), Vicente Guterres ne’ebe hatete manifestasaun ne’ebe e ilegal.

“Asaun ida ne’e laos ilegal, maibe ne’e legal. Tanba hetan autorizasaun husi parte ne’ebe mak kompetenti maka, PNTL,”deklara portavos MUTL, Faustino ba jornalista sira iha Kampus Central UNTL Kinta (8/10) horseik liu husi manifestasaun ba loron segundu hodi rezeita deklarasaun prezidente PN, Vicente Guterres ne’ebe hateten manifestasaun ne’ebe MUTL halao ne’e ilegaal.

Manifestasaun ba loron segundu ne’e hodi kontinua ejije nafatin ba Parlamentu Nasional atu halo lalais revizaun ba lei pensaun vitalisia.

Portavos ne’e afirma, manifestasaun ne’ebe maka MUTL halo ne’e legal, maibe prezidente Parlamentu maka hakarak politiza hodi defende lei refere nune’e fo benifisiu ba sira.

Nia hatutan mos katak, iha semana hirak liu ba MUTL halo manifestasaun iha Kampu Culau-Becora durante loron 3 nia laran no kontinua manifestasaun iha kampus UNTL loron 2 ona, maibe nein membru PN ida mosu iha fatin manifestasaun.

“Desde inisiu MUTL halao asaun iha loron 28-30 Setembru Tinan 2015 iha Campu Culau-Becora no kontinua fali iha Loron Dia 7 to’o dia 8 fulan Outobro Tinan 2015 nunka mais iha membro Parlamentu ida mak iha inisiativa hodi ba kolia direita ho MUTL,”reafirma faustino.

Maske nune’e MUTL ho lian makas hateten, enkuantu Parlamentu Nasional la responde ejijennsia MUTL hodi halo revizaun ba lei pensaun vitalisia, MUTL ameasa sei kontinua halo manifestaun.

“Ami promete katak asaun hanesan sei kontinua halao to’o bainhira ukun nain sira Parte Governo no PN ba kolia ho sira desizaun saida mak sira atu foti konaba lei refere altera ou halo redusaun. Se karik ohin aban mak lamai hasoru ho ami mak ami sei kontinua toba iha fatin iha ne’e hodi kontinua ejije to’o hetan solusaun, ida ne’e ami kompremitidu katak tenki iha solusaun mak para,”portavoz MUTL ne’e afirma.

Tuir orariu manifestaun ne’ebe refere sei rema iha loron Sesta (ohin-Red), maske nune’e tuir planu husi MUTL katak, enkuantu PN la responde sira ninia ejijensia hodi halo revizaun ba lei pensaun vitalisia, maka MUTL sei kontinua organiza malu halo manifestaun hasoru PN. Ola
.

TILMAN : TL NAKONU HO POLITIKA FOER

.

Jornal Nacional Diário - 09 de outubro de 2015


Tuir eis membru Parlamentu Nasional, Manuel Tilman, nia parte konkorda Timor Leste nakonu ho politika foer maka barak iha laran.

“Ha’u konkorda ho Dom Filipe Ximenes Belo ninia deklarasaun ne’ebe dehan Timor-Leste nakonu ho politika foer, tanba realidade ne’ebe hatudu husi parte infra-estrutura, finansas, no parte justisa no seguransa nian seidauk lao tuir ninia dalan,”Manuel Tilman ba JNDiário iha nia rezidensia Praia dos Coqueiros, Kuarta (07/10).

Eis prezidente Klibur Oan Timor Asuwa’in (KOTA), Manuel Tilman hateten, Timor Leste ninia osan bot liu mai husi fundu mina rai durante ne’e gasta arbiru deit.

“Klaru que hateke ba nasaun ohin loron ne’e sabraut uitoan ne’ebe amu Belo iha razaun katak ita nia osan bo’ot mai husi fundu mina rai ne’e gastu arbiru deit, hanesan deputadu sira viagen tun sae hodi halo estudu komparativu maibe na-realidade sira laiha relatoriu ida husi viagen ne’e,”deklara Tilman.

Argumenta nia, proseu dezenvolvimentu iha TL la lao tuir planu, tanba dala ruma halo tiha planu, maibe la kumpri fila fali.

“Dala ruma ita planu halo konstrusaun edifisiu ruma ho modelu ne’ebe maka desidi tiha ona, maibe dala ruma la halo tuir dezenho ne’ebe maka ita halo ona ne’e,”Tilman esklarese.

Entretantu tuir diretor ONG Yayasan HAK Manuel Monteiro hatutan, Timor-Leste kategoria mosu politika foer barak, tanba orgaun importante no Governu hdeside buat ida la tuir situasaun no kondisaun Nasaun nian.

“Ita bele dehan ita nia rai ne’e nakonu ho politika foer, tanba Parlamentu Nasional nafatin halo rezolusaun hodi haruka forsa F-FDTL sai husi ninia fatin ba halo operasaun to’o hamate Mauk Moruk ne’e inkonstitusional. Iha lei TL artigu 146 koalia kona-ba forsa armada sira iha alinea 2 ne’e dehan lolos katak, F-FDTL garante independensia nasional, integridade territorial, liberdade ba populasaun sira nia seguransa hasoru agresaun ruma ka amiasa externa,”katak nia. ves
.

quarta-feira, 7 de outubro de 2015

PM Rui la poupa osan Estadu

.

Jornal Nacional Diário - 07 de outubro de 2017

Diretor Ezekutivu Luta Hamutuk, Mericio Akara hateten katak, Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo mak viola maka’as politika ne’ebé nia hasai dehan halo poupansa ba despezas Estadu. Tanba salariu asesor PM Rui kada fulan $10.000, bo’ot liu fali salariu Prezidente Republika (PR) ne’ebé simu US$ 5000 kada fulan.

“Ita nia PM   Rui Maria de Araujo koalia A mas nia pratika ne’e oin seluk. Ne’ebe ha’u ladun optimista ba nia mak halo mudansa, maibe justru nia hakarak halo propaganda ema hanoin nia diak dehan poupansa osan Estadu, maibe agora nia la’o keliling ho rombongan bo’ot,”haklaken Mericio Akara ba Jornalista iha Farol, Dili, Tersa (6/10), bainhira husu Sosiedade Sivil nia haree kona ba politika popupansa ba despezas Estadu ne’ebé fo sai husi PM Rui ne’e.

Diretor Ezekutivu Luta Hamutuk, Mericio Akara deklara, PM Rui hatama asesor ho salariu bo’ot signifika nia la haree ba realidade ne’ebe nia rasik koalia. Ho ida ne’e, nia dehan, bele halo deit ba ema seluk, maibe iha nia gabinete rasik viola hela.

“Ema numeru 1 iha Timor ne’e nia salariu fulan ida 5000, agora PM Rui Maria rekruta nia ema sira ne’e balun simu $ 5000, balun simu $9000 balun to’o 10.000, labele halo hanesan ne’e,”esplika Mericio Akara.

Tuir Mericio Akara, lolos ne’e salariu Prezidente Repúblika mak $10.000, tanba povu mak hili.

“Agora rekruta ema ida mai mak hetan salariu bo’ot atu halo servisu saida. Balun dehan liga fali mai Sosiedade sivil, maibe ami koalia ho nia mos bilan bo’ot ida, ne’ebe selu karun-karun ne’e ladun produtivu,”afirma Akara.

Mina Timor maran afeta krizi

Nune’e mos, Diretor Ezekutivu Luta Hamutuk, Mericio Akara afirma katak, mina Timor maran bele afeta ba krizi finanseiru TL nian iha tinan 2021.

“Se ita halo prediksaun tuir realidade 2021 ne’e bele krizi mosu krizi ekonomia kuandu la iha setor seluk sustenta ita nia rendimentu,”esplika Mericio Akara ba Joranalista iha Farol Dili, Tersa (6/10), wainhira fo nia esplikasaun ba mina matan kitan ne’ebe mak komesa maran ba dadauk ona.

Mericio Akara,   rekonhese mina matan kitan atu maran ne’e realidade duni.

“Ami koalia ho sira Autoridade Petroleu sira mos rekonhese no sira mos lansa informasaun iha website,   ne’ebe agora kitan nian la fan, tanba produsaun menus liu,   depois folin mina internasional sa’e, entaun senti rugi bainhira ita fan,”dehan Akara.

Akara hatutan, mina menus ne’e la’os kitan deit, maibe Bayu undang mos menus. “Fofoun loron ida Bayu undang nian produs 90.000 to’o 120.000 por baril depois hodi fan, maibe agora tun liu ba 30.000 baril loron ida. Tanba ne’e ita halo predisaun tuir realidade ida ne’e 2021 bele krizi ekonomia,”dehan tan Akara.

Nia informa, agora ne’e US$17,1 fundu mina rai, entaun kada tinan Governu foti US$1.3 billoens to’o 1.5 biloens to’o 2021 rendimentu menus depois osan ne’ebe mak iha rekening fundu mina rai mos tun la iha rendimentu seluk,   ne’e bele hamosu krizi finanseiru iha tl.

Lolos ne’e, Akara dehan, Estadu liu-liu Governu lalikan taka informasaun ne’e demais ba publiku, nune’e ema bele hahú debate hodi buka alternativa seluk mina ho gas ne’e.

“Ita promeve kedas setor turismu ka setor peskas, tasa rai laran tenki hasa’e maka’as lalais, industria para to’o 2021   ita iha ona alternativa seluk,”tenik Akara.

Governu sosa aviaun komersial la refleta ba povu

Luta Hamutuk mos konsidera, planu Governu atu sosa aviaun komersial hodi tula pasajeirus ba Oecusse la refleta ba povu nia moris, maibe intrese ba ema bo’ot ka elite sira deit.

“Agora ita hanoin atu sosa aviaun ne’e se’e mak atu sae, husu karik atu ba halo sa ida, se’e ita hola aviaun ne’e so fasilita deit ita nia a’an laos povu nia nesesidade, maibe fasilita deit bo’ot sira nia intrese, ne’ebe ladun tuir priodade povu nian,”informa Mericio Akara.

Ne’e duni preokupasaun husi Luta Hamutuk ne’e mak Governu tenki preokupa uluk povu nia moris duke preokupa maka ema bo’ot sira mai husi rai liur.

“Ema b’oot sira husi rai liur ne’e laos ita nia populasaun nusa maka populasaun husik susar kiak hein hanesan ikan lata, agora sira mak fasilita sira nian, ida ne’e ladun iha sentidu hadomi povu ne’e,”tenik Akara. Avi
.

FRETILIN husu Alkatiri Hadia kualidade Jardim Lifau

.

Jornal Nacional Diário - 07 de outubro de 2015

Membru Parlamentu Nasional (PN) husi Bankada FRETILIN, Manuel Castro, husu ba Prezidenti Zona Economica Espesial Sosial Merkadu (ZEESM), Mari Alkatiri, nudar mos Sekretariu Jeral partidu FRETILIN atu tau atensaun hodi hadia kualidade Jardim Lifau.

Membru Bankada FRETILIN, Manuel Castro hanesan membru komisaun E ne’ebe trata asuntu infrastruktura, transporte no telekomunikasaun hatete, tuir sira nia fiskalizasaun husi Komisaun E nian ba iha tereinu hare no nota katak, projetu ZEESM hahu husi auto estrada to elektrisidade lao ho diak, maibe ba jardim mak sei lao sabraut hela.

Jardim Lifaun nia ezekusaun la’o besik ona 78%, maibe presiza hadia buat balun, tanbas iha item balun la’op ulun-ain hela.

“Ami husu ba iha Prezidenti ZEESM atu hadia kualidade jardim Lifaun, tanba iha ne’eba iha uma oan balun maka seidauk halo,” hateten Deputadu Manuel Castro ba jornalista sira iha PN, Tersa (06/10/2015).

Komisaun E ba halo fiskalizasaun iha Oecusse durante loron 4 hodi ba haree mos irigasaun iha Mota Tono ne’ebe iha ona faze preparasaun.

Deputadu ne’e mos esklarese katak, fatin ba preparasaun atu simu bainaka ne’ebe maka Governu dehan atu halo andar lima, maibe la konsege halo, maibe sira foti fali desizaun ida katak, atu responde uluk lai emerjensia entau sira halo espesie de kobi house ne’ebe maka pre-fabrika husi Singapura.

Konaba serbisu elektrisidade, deputadu ne’e dehan ema tenkinu husi Timor-oan ladun, maibe ema kuaze mai husi rai liur maka barak ,tanba ne’e persija duni ema tekniku, maibe konaba serbisu ne’e trabailhador Timor oan deit, mais ba mega projetu bot sira ne’e ema mai husi rai liur hotu deit.

“Konsultan ne’ebe maka ami hasoru iha ne’eba barak liu mai husi Portugal, konsultan sira ne’e maka kaer obra hanesan aerportu, portu, ponte Tono ne’e husi ZEESM maka kontratu rasik,” dehan Manuel .

Iha fatin hanesan membru komisaun E deputado Paulino Monteiro hatete, programa ne’ebe maka ZEESM halao iha Oecusse hahu lao dadauk ona no sira prepara hela atu implementa.

Ho projetu ne’ebe maka barak tebes-tebes deputadu ne’e husu ba ZEESM atu kuidadu osan Estadu halo didiak atu nune’e projetu hirak ne’e bele lao ho susesu .

‘’Husu ba Prezidenti ZEEMS atu   halo atuasaun ida regurozu ba implementasaun ejekusun orsamentu ba ZEESM ne’e rasik, tanba orsamentu ba ZEESM ne’e bot tebes-tebes,” haklaken Deputado Paulino. Nia
.

Julgamentu loron daruak, Advogadu la simu tradutor

.

Jornal Nacional Diário - 07 de outubro de 2015

Tribunal Distrital Dili (TDD), Tersa (06/10), tama ba loron daruak kontinua halo julgamentu ba arguida eis Ministra Finasas Emilia Pires ho eis Vise Ministra Saúde, Madalena Hanjam hodi rona testamunha kona ba sosa ekipamentu ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNVG), Dili.

Maibe iha julgamentu ba loron daruak ne’e, mosu rekerimentu husi defeza arguida Emilia Pires nian ne’ebé husu atu nomeia rasik sira nia tradutor iha sala audensia para bele fasilita sira iha lingua nian. Pedidu ne’e, tuir advogadu Rui, sira bazeia ba artigu 83 kodigu penal, hodi bele fasilita sira, tanba sira la kompriende ho liafuan ne’ebe mak koalia husi tradutor tribunal nian.

Liu husi audensia julgamentu ba loron daruak ne’e, iha parte dader nian, ne’ebe tuir orariu tribunal rona deklarasaun husi sasin akuzasaun nain hitu ne’ebe mak notifika ona, maibe ajenda ne’e la konsege realiza iha tuku 9:00 to‘o tuku 12:00 meudia tanba autor judisiariu sira iha sala audensia ne’e presiza halo diskusaun kona ba rekerimentu ne’ebe mak hato’o husi advogadu Portugal arguida Emilia Pires nian.

Hatan ba pedidu ne’e parte Ministeriu Publiku la konkorda ho pedidu ne’e, tanba kuandu liga artigu 83 ho artigu 13 kodigu penal autor judisiariu hanesan juis, advogadu no prokurador tenki domina lian ofisial RDTL nian mak tetum ho portugues, tanba lian rua ne’e mak uza iha tribunal. Ho ida ne’e MP mantein pozisaun hodi husu ba tribunal atu kontinua ho julgamentu.

Depois parte defesa halo rekerementu no MP halo depoimentu hodi la konkorda pedidu ne’e. Tribunal suspende 10 minutu hodi reuni juis kolektivu nian, hafoin halo despaisu ba pedidu ne’e.

Iha despaisu ne’e, tribunal mos la konkorda ho pedidu ne’ebe iha, tanba iha artigu 13 kodigu penal nian hatete katak lingua Tetum ho Portugues mak iha tribunal, laiha tan lian seluk no iha artigu 83 hatete tribunal sei bele nomeia fali tradutor seluk kuandu arguida, vitima no testamunha ne’ebe la hatete lian rua ne’e. Ne’ebe nomeasaun tradutor ne’e la’os interese autor judisiariu sira nian, tradutor nain tolu ne’ebe tribunal nomeia ne’e kualifikadu no halo ona juramentu ba sira nia funsaun antes mai iha tribunal, nunee iha biban ne’e tribunal mos mantein kontinua ho julgamentu.

Ho ne’e, liu husi audensia Julgamentu ba loron daruak ne’e, testamunha Manuel da Silva de Souza hanesan Xefi Departemenetu lojistika iha HNGV deklara katak, iha tinan 2011-2012 mais ou menus iha fulan Marsu nia laran Kompaña Mac’s Metal Craft Lda fornese kama ba Hospital Nasional 42 no kama hirak ne’ebe maka forenese ba iha HNGV kama kualidade hotu no laiha kama ida ne’ebe maka a’at ka tuan.

Sasin ne’e afirma tan katak, iha fulan Novembru 2012 kompañia refere fornese tan kama 80 ba hospital, no iha momentu ne’e parte Ministeriu Saude atu halo inspensaun ba sasan hirak ne’e Como kompañia refere lori nia ekipa tekniku rasik halo inspesaun haree katak sasan (kama) hirak ne’ebe maka fornese ne’e kondisaun diak hotu.

Tuir observasaun iha audensia julgamentu ba loron daruak Tersa (06/10), parte dader tribunal so rona deit pedidu sira husi advogadu arguida Emilia nian, no labele rona sasin sira so iha parte tuku 02 lorokraik mak foin rona sasin Xefi Logistika HNGV, Manuel da Silva de Souza.

Julgamentu ba arguida nain rua ne’e sei kontinua tan iha loron hirak tuir mai hodi rona tan sasin seluk ne’ebé parte jusidisiariu notifika ona.

Audensia ne’e prezide husi juis kolektivu Jose Maria de Araujo, Fransisca Cabral no Maria Solana Fernandes. Ministeriu Publiku prokuradora Angelina Saldanha, Lidia Soares no Jasintu Babo, no arguida Madalena Hanjam hetan asistensia legal husi advogadu privadu Jose Guteres, Nunu Morais Sarmos.

Entertantu arguida Emilia Pires hetan asistensia legal husi advogadu privadu Jose Pedro Camoes, Rui Costa Fereira ho Angelica Moniz.

Deputada Moe Ho Emilia-Madalena

Iha sorin seluk, Deputada sira iha Parlamentu Nasional (PN) sente moe haree feto maluk eis Ministra Finansas (MF), Emilia Pires ho eis Vise Ministra Saude (MS), Madalena Hanjam, ne’ebe hetan kondena husi Ministeriu Publiku (MP) involve iha kazu korrupsaun no abuzu poder.

Depuatada husi Bankada CNRT, Olinda Morais, nudar mos veterana ida, moe tebes haree kondenasaun MP nian hasoru feto maluk Emilia ho Madalena, tanba la hatudu exemplu diak ba feto jerasaun foun sira.

“Hau nudar Deputada no mos hanesan veterana ida, hau haree situasaun kona ba korupsaun ne’ebe mak komete husi ami nia feto maluk intelektuais rua, Emilia Pires ho Madalena Hanjam sente ladun diak no moe, nudar deputada hau hanoin katak inves sira hatudu ba ita nia foin sa’e sira ne’ebe preparadu akademikamente atu nune’e ba futuru la bele monu ba pratika sira ne’e, hau kontra tebes hahalok sira ne’e,” hateten Deputada Olinda Moras ba Jornalista sira iha Parlamentu Nasional, Tersa (06/10/2015).

Deputada Olinda ne’ebe hanesan mos veterana kontra maka’as atetude Emilia no Madalena nian. Tanba feto maluk sira uluk luta to’o fo an ba mate soi ukun rasik-an ne’e la’os atu haki’ak koruptor, maibe fo moris diak ba povu ho nasaun ida ne’e.

Deputada ne’e konsidera Emilia no Madalena laiha esperitu nasionalismu no patriotismou. Tanba ne’e, wanhira kondenasuan Tribunal nian hateten duni sira komete korupsaun, maka tenke ba sulan iha komarka Gleno.

Iha fatin hanesan, Deputada Albina Marçal ne’ebe hanesan mos Vice Prezidenti Grupu Mulher Parlamental Timor-Leste (GMPTL) realsa katak, nia pesoalmente seidauk hatene lolos kazu ne’ebe mak komete husi Emilia Pires ho Madalena Hanjam. Infleismente, media foin maka fo sai akuzaun husi MP nian ne’ebe seidauk iha desizaun Tribunal.

“Nudar Vise Prizidenti GMPL, hau lamenta no triste tebes hare hau nia feto maluk nain rua komete kazu korupsaun, tanba ita nudar feto hatudu dignidade ne’ebe mak diak nudar feto no nudar inan edukadora,” hateten Deputada Albina Marçal.

Deputada bankada CNRT ne’e mos dehan aktu ne’ebe mak komete husi eis membru Governu nain rua hatun dignidade feto TL.

“Sira nain rua nia aktu ne’e hatun tebes dignidade feto Timor, li-liu sira ne’ebe mak hanesan lider, maibe husu ida-idak ninia responsabiliza tuir ninia hahalok ne’e iha Tribuinal,” Albina afirma tan.

Iha fatin hanesan, Deputada Bendita Magno, sujere ba arguida nain rua katak, se sente komete duni aktu ne’e husu atu kopera ho justisa.

“Hau hanoin katak so tribunal mak bele deside, tanba ema hot-hotu iha dereito atu kopera ho justisa, mesmu nia feto ka mane hanesan deit, tanba ita bain-bain dehan balansu jeneru. Sekarik nia komete duni erru ne’e tenke kopera ho justisa hodi nune’e bele hato’o lia los,” hateten Deputada Bendita.

“Hanesan feto hau mos sente triste tebes, tanba iha sentimentu, maibe ema ida-idak ho nia prifasidade rasik no nia lalaok rasik, tanba ne’e maka hau hanesan mos feto hakarak fo korazen ba sira hodi kopera ho justisa, tanba tribunal mak deside sira nia sala,” dehan nia.

Emilia Pires no Madalena Hanjan deskonfia komete krime korupsaun, tanba ne’e maka oras ne’e dadauk Tribunal Distrital Dili (TDD) halo hela julgamentu hasoru sira.des/mia
.

Konfuzaun ho tradutór sira hanesan marka bainhira hahú julgamentu hosi eis-ministra timoroan

.


Sapo tl  ho Lusa - 07 de outubro de 2017

Konfuzaun ho tradutór ofisiál sira hosi Tribunál Díli nian marka loron rua dahuluk hosi julgamentu eis-ministru Finansa timoroan nian, Emília Pires, ho Ministériu Públiku no defeza husu troka interpréte sira.

Durante sesaun rua dahuluk hosi julgamentu, intérprete sira halo sala dalabarak iha tradusaun sira entre portugés no tétun, no visi-versa, halo juís sira, Ministériu Públiku no mós membru sira hosi públiku nebe marka prezensa sujere koresaun sira.

Iha kazu balun tradutór sira interpreta duni saida maka parte sira ne'e hatete, la'ós halo de'it tradusaun, nune'e halo atrazu ba prosesu tomak no hamosu konfuzaun, hanesan ezemplu, iha interpretasaun ba rekerimentu sira nebe aprezentadu.

Maski iha konfuzaun koletivu hosi juís sira nebe lidera hosi José Maria Araújo rejeita ona pedidu no mós akuzasaun, lidera hosi prokuradora Angélica Saldanha, nu'udar defeza hosi Emília Pires - advogadu portugés sira Frederico Bettencourt Ferreira ho Carolina Mouraz no timoroan José Camões - hodi hatudu intérprete foun sira.

Emília Pires hahú julgada iha loron-segunda, iha Díli, akuzadu ba hahalok krimi partisipasaun ekonómiku iha negósiu no administrasaun ladi'ak bainhira nia kaer knaar nu'udar ministra.

Pires ho eis-visi-ministra Saúde nian Madalena Hanjam sai hanesan arguidu tanba iregularidade balun bainhira sosa kama ospitalár atus resin iha kontratu deklaradu ba empreza hosi eis-ministra Finansa nia laen, ho supostu kombinasaun entre sira na'in tolu ba negósiu, ho folin dolár rihun 800.

Julgamentu adia tiha ona ba loron 23 fulan-Marsu hafoin aprezentasaun hosi Emília Pires nia defeza ba rekursu oioin tanba deskonfia iregularidade sira, nebe indeferidu.

Akuzasaun ne'e hakarak rona sasin na'in 24, no sasin destakadu liu maka Nelson Martins, eis-ministru Saúde nian, nebe hahú rona iha loron-tersa ne'e.

Defeza iha besik na'in ruanulu resin entre sira maka iha timoroan notável balun inklui eis-prezidente sira Repúblika nian Xanana Gusmão ho José Ramos-Horta, eis-primeiru-ministru Mari Alkatiri, eis-ministru Saúde Sérgio Lobo ho deputada Fernanda Lay.

Iha fulan-Setembru, Emília Pires nia defeza husu tiha onaba tribunál hodi hatudu intérprete ida ninian, hanoin ida nebe iha loron-tersa ne'e hetan apoiu hosi Ministériu Públiku nebe husu ona hodi troka tradutór, maibé juís la hatán, hodi hatete katak tradutór sira hanesan ema esperiente sira.

Konfuzaun hosi intérprete sira sai boot liu iha sesaun loron-tersa nian, bainhira hahú rona sasin dahuluk sira hosi akuzasaun, halo defeza husu atu tradutór sira halo juramentu honra nian, ideia nebe apoia hosi Ministériu Públiku.

Antes tribunál hatán ona, hanoin - tanba tradutór nia sala - nebe hanesan jura asesora ida hosi ekipa defeza nian, nebe hakarak tulun hodi tradús, maibé hafoin ne'e, bainhira kestaun hetan klarifikasaun, tribunál la hatán, hodi hatete katak tradutór sira jura tiha ona bainhira simu pose.

Nune'e defeza aprezenta ona rekerimentu foun ida, hodi hatete katk bainhira juramentu la halo entaun sei hasoru vísi prosesuál ida. Bainhira hasoru rekuza hosi tribunál avansa ona ba rekursu ida, hodi insisti katak lalika iha karater suspensivu.

Loron dahuluk nian marka mós hosi rekerimentu hosi Ministériu Públiku no hosi Madalena Hanjam nia defeza hodi halibur dokumentu foun sira ba prosesu - nebe tenki husu ba entidade oioin timoroan nian.

Rona mós sasin dahuluk akuzasaun nian, Manuel Silva Sousa, xefe lojístiku hosi Hospital Nacional Guido Valadares, nebe konfirma ona katak kama sira uza hela, iha kualidade nebe di'ak tebes no iha funsionamentu nebe di'ak tebes.

Tribunál hahú rona Nelson Martins nebe konfirma ona nesesidade hodi sosa kama sira no nia esplika katak prosesu tomak sosa nian aprova ona hosi Xanana Gusmão, nebe nu'udar primeiru-ministru iha tempu ne'ebá.

Audisaun ba sasin sira akuzasaun nian sei hanaruk iha sesaun oioin karik to'o loron 13 fulan-Outubru no julgamentu sei hahú hafoin loron 03 fulan-Novembru, tempu nebe sei hahú bolu sasin sira hosi defeza nian.
.

segunda-feira, 5 de outubro de 2015

Emilia-Madalena Deskonfia Halakon Osan Estadu Rihun $811.040.00

.

Suara Timor Lorosae - 05 de outubro de 2015

DILI-Tribunal Distrital Dili (TDD) konsege realiza audensia julgamentu ba krime partisipasaun ekonomio em negosio iha artigu 299 no krime administrasaun danoza iha artigu 274 kodigu penal, neebe involve eis ministra Finansas Emilia Pires no Madalena Hanjam, neebe mak durante nee adia hela deit.

Antes juis tama ba sala audensia partisipante sira hadau malu kadeira hodi tur, sira neebe la hetan kadeira tenke hamrik deit. Nunee mos kareta neebe mak para iha tribunal nia oin hodi halo macet transporte neebe liu husi  area nee. Molok juis realiza julgamentu nee, durante oras ida nia laran sei rona rekursu husi parte defesa neebe antes nee hatoo ona ona ba Tribunal.

Neebe defesa Portugual sira husu halo alterasaun lei balun, arola mos sasin neebe parte MP arola no bele halo sesaun perguntas no respostas ba uluk sasin sira depois leitura akordaun. Hatan ba rekerementu nee parte Ministeriu Publiku la konkorda ho pedidu parte defesa sira nian.

I nunee mos Tribunal la aseita hodi kontinua audensia neebe mak marka ona. Liu husi akuzasaun Ministeriu Publiku neebe mak Tribunal lee sai katak, iha 2011 no 2012  arguida Emilia Pires nudar ministra finansas iha IV governu konstitusional. I arguida Madalena Hanjam nudar vice Ministra Saude iha 2011 no 2012. Iha 2011 arguida Madalena  asina CPV no asina kontratu ho kompania Macs Metal Craft neebe nia diretur mak arguida Emilia nia kaben.

Total orsamentu neebe mak MP akuza hasoru arguida sira mak rihun $811.040.00. Osan nee  arguida sira uja hodi halao kontratu A ho B mak  alojamentu no alimentasaun mediku nomos jestaun ekipamentus mediku nian. Projetu ba kontratu A ho B nee arguida nain rua mak asina no aprova orsamentu liu husia bankaria hodi haruka ba iha kompania.

No kompania neebe kaer projetu nee la liu husi konkursu. Iha sesaun dader nian tribunal la konsege halo hotu leitura akuzasaun, nunee suspende hodi kontinua ba iha sesaun loraik nian.omingas Gomes/ Joao Almeida
.

sexta-feira, 2 de outubro de 2015

Quanto Mais Amada Mais Desisto

.

Natália Correia

De amor nada mais resta que um Outubro 
e quanto mais amada mais desisto: 
quanto mais tu me despes mais me cubro 
e quanto mais me escondo mais me avisto. 

E sei que mais te enleio e te deslumbro 
porque se mais me ofusco mais existo. 
Por dentro me ilumino, sol oculto, 
por fora te ajoelho, corpo místico.
.
Não me acordes. Estou morta na quermesse 
dos teus beijos. Etérea, a minha espécie 
nem teus zelos amantes a demovem. 

Mas quanto mais em nuvem me desfaço 
mais de terra e de fogo é o abraço 
com que na carne queres reter-me jovem.
..

Novembru, Xanana Rezigna Husi MPIE

.

Jornal Nacional Diário - 02 de outubro de 2015

Lider karismatiku no Komandante em Xefi das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, hanoin ona atu rezigna-an husi kargu Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku (MPIE) iha fins de Novembru ou antes Dezembru, tinan ne’e. Posivel mos atu rezigna husi prezidenti partidi CNRT, tanba konsidaun saude.

Informasaun ne’ebe espalha ona iha publiku no liu-liu iha Sede CNRT katak, rezignasaun Xanana nian husi prezidenti partidu CNRT ne’e bele akontese no bele mos lae. Maibe rezigna husi MPIE ne’e sei akontese iha Novembru ou Dezembru, tinan ne’e.

Kona-ba isu-isu rezignasaun eis PM Xanana nian ne’e, Ministru Estadu Koordenador asuntus Justisa no Munistru Administrasaun Estatal nudar mos Sekretariu Jeral partidu CNRT, Dionisio da Costa Babo, klarifika katak, ida ne’e hanesan isu deit no nia rasik nudar Sekretariu Jeral partidu CNRT seidauk hatene no la iha informasaun ofisial.

Dionisio Babo klarifika mos katak, rezignasaun Xanana nian husi kargu prezidenti CNRT ne’e hanesan mos rumoris falsu ida. “Hau la hatene rumoris sira ne’e no ne’e kestaun politika liu tanba ne’e diak liu jornalista sira husu rasik ba nia nain (Xanana-red),” konfirma Dionisio Babo hodi responde JNDiario iha Ministeriu Estatal, Kinta (01/10/2015).

Dionisio afirma mos katak, isu-isu ne’ebe jornalisata rona ne’e inventozu deit, tanba ne’e, presiza konfirma, halo investigasaun hodi hetan nia klareza.

“Ita soe rumoris deit. Ita nia povu la bele moris iha rumoris, ita nia povu tenke moris iha serteza. Se ita moris iha rumoris deit no ita halo espekulasaun deit, la diak. Ita nia povu presiza moris hakmatek, tanba ne’e, papel jornalista nian presiza investiga para hetan serteza,” hateten Ministru Dionisio Babo.

Antes ne’e, Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo, mos hateten katak, nia parte seidauk hatene kona-ba rezignasaun Ministru MPIE nian ne’e.

Imposivel Rejigna Husi CNRT

Husi sorin seluk, Vise Prezidenti partidu CNRT, Eduardo Barreto “Duasae” konfirma katak, iha ona posiblidade Ministru MPIE Kay Rala Xanana Gusmão, rezigna-an husi nia kargu MPIE, maibe imposibel atu rezigna-an nudar prezidenti partidu CNRT ne’ebe Xanana rasik hari’i.

Maske nune’e ema importante balu iha partidu CNRT hatete katak, Xanana Gusmao tempu badak nia laran iha tinan ida ne’e sei rejigna an husi ministru inklui rejigna an mos husi partidu CNRT ne’ebe nia rasik hari’i. Eduardo Barreto “Duasae” informa katak, koanba rejignasaun Xanana nian nudar prezidenti partidu CNRT, seidauk iha informasaun ba Comisaun Politika Nasional (CPN) CNRT.

“Ami CPN partidu nian seidauk hatene, mas karik rejigna an, ami seidauk iha informasaun klaru konaba rejignasaun ami nia prezidente partidu rasik husi membru Governu Konstitusional. Kuandu atu rejigna an, ami CPN tenke hatene, nia tenke informa mai ami e ami hatene para ami informa ba komunidade. Agora infromasaun konaba maun bot Xanana rejigna an husi partidu CNRT hau hanoin lalos, tanba nia funu nain ba partidu halo nusa maka nia rejigna an? ami fiar katak maun bot Xanana sei la rejigna an, tanba nia iha maka partidu CNRT ne’e iha, laiha maun bot Xanana laiha partidu CNRT,” deklara Vise prezidente partidu CNRT, Eduardo Barreto “Dusae” ba JNDiario iha PN.

Atual Deputadu bankada CNRT, ne’e fiar katak maun bot Xanana sei la rejigna an husi partidu, mas enkuantu rejigna an duni, entaun sei oho sira ne’ebe mak durante ne’e lao hamutuk ho maun bot Xanana. “Se maun bot rejigna an oho ami, nia hari’i ho ninia sakrifisiu no hari’i ho ninia pensamentu rasik defende povu ida ne’e para tuir nia. ne’ebe lalika fiar ne’e issu ka boatus deit, lolos ne’e laos atu rejigna an husi partidu ne’e lia bosok a mi sei lafiar ida ne’e atu sai husi partidu,” hateten Dusae.

Cesar Valente “Pilotu” nudar mos membru PN husi Bankada CNRT, hatutan katak, nia parte mos rona ona i’is katak atual Ministru MPIE Kay Rala Xanana Gusmao sei rejigna an husi ministru. “Hau seidauk rona los, hau rona tutan ida ne’e los ka lae, mas dehan rejigna an mas la hatene rejigna an husi ministru ka husi partidu. Mas, hau rona dehan atu sai husi Governu mas la klaru ida,” hateten Deputadu Cesar Valente “Pilotu”.

To’o notisisias ne’e publika seidauk hetan konfirmasaun husi MPIE Kay Rala Xanana Gusmão, tanba sei halo hela vizita ba rai liur. mia/bal
.

CNRT-FRETILIN Sujere ekstende mandatu Lere

.

Jornal Nacional Diário - 02 de outubro de 2015

Mandatu Xefi Estadu Maior Jeneral Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Major Jeneral Lere Anan Timur sei remata iha loron 11 Outobru semana oin, maibe bankada Congresso Nasional Reconstucção Timorense (CNRT) no bankada Frente Revolusionario Timor Leste Independente (FERTILIN) sujere atu ekstende.

“Ita sei iha jenerais foun sira sei sa’e, maibe ita liga ba situasaun aktual ne’e ita labele ansi liu dala ruma ema hanoin katak veteranu sira kuinesimentu la dok, maibe sira nia desizaun ne’e rektu, sira nia desizaun ne’e firme katak, entre Nasaun ho Hau nia vida e povu nia distinu ida ne’e maka hanoin katak, se persiza Governu haree para ekstende hodi prepara fali jenerais sira ne’ebe maka atu ba subtitui , tenke fihir jenerais sira ne’ebe maka iha responsabilidade, labele hanoin maka oho deit,”membru komisaun B ne’ebe trata ba asuntu Negosius Estrangeirus, Defeza e Seguransa Nasionais, deputadu Cesar Valente “Pilotu” relata ba JN-Diário Kinta (1/10) horseik iha Parlamentu Nasional.

Nia fo sasin katak, durante veteranus kaer intituisaun Forsa F-FDTL ne’e hatudu kapasidade no kualidade servisu ne’ebe nakonu ho koperasaun no aprosimasaun no dialogu ho partes importante hodi buka solusaun ba kazu ruma ne’ebe iha situasaun defisil nia laran, hanesan kazu eis major Alfredo Reinado no eis komandante Brigada Vermelha, Paulino Gama “Mauk Moruk”.

Nia konfesa katak, ekstende mandatu Maijen Lere ne’e laos instituisaun F-FDTL ladauk preparadu, maibe oinsa prepara Generais foun para prepara an diak liu tan hodi bele tur iha posizaun hirak ne’e.

“Ha’u hanoin ekstende la signifika katak ema laiha, mas ekstende para ita haree katak situasaun ne’e bele ultrapasa iha 75% nia laran. Tanba ita labele hanoin katak situasaun kalma hanesan ne’e lori ita ba fasil mos lais oituan, mas kalma ne’e maka halo ita defisil kuandu nia mosu ita labele rezolve,”hateten deputadu bankada CNRT, Pilotu.

Entretantu membru PN, Deputada bankada FRETILIN, Aurora Ximenes afirma liu tan katak, seidauk oportunu troka Major General Lere Anan Timur, tanba ne’e sujere atu ekstende ninia mandatune’ebe refere.

“Ha’u senti posizaun ida ne’e seidauk tempu para atu bele troka lalais, bele aban bain rua bele troka mas neste momentu Hau senti seidauk bele troka ema ida ba fila fali posziaun Major General Lere,”afirma deputada Aurora.

Nia hatutan ho esperensia no kapasidade ne’ebe maka major General Lere iha merese ekstende tan ninia manadatu, tanba Lere ema ida que prontu nafatin iha kualker situasaun defisil nia laran.bal
.

Asessor PN simu saláriu 20.000

.
Foto, Facebook.
Jornal Nacional Diário - 02 de outubro de 2015

Membru Parlamentu Nasionál (PN) husi bankada CNRT, Cesar Valente de Jesus informa katak, asessor internasionál ne’ebé mak servisu sai hanesan asessoria ba iha PN ne’e, sira nian saláriu aas liu mak $ 20.000 (vinte e mil) dolares amerikanus.

“Saláriu ba asessor ne’ebé mak fó asisténsia servisu iha Parlamentu Nasional ne’e aas liu mak kuaze 20.000 I tal karik. Agora Governu nian ne’e ami lahatene, ami husu tiha ona para sira fó lista ida mai ami kona ba pagamentus ba asessores internasionál sira nia saláriu ne’e atinji to’o hira, mas ate agora ami seidauk simu lista ne’e,” dehan deputadu Cesar Valente ba jornalista sira iha PN, Kinta, (01/10/2).

Nia hateten katak, primeiru homen iha nasaun ne’e mak Prezidenti Repúblika, nia saláriu hira, agora sé asessor sira ne’e ultrapasa saláriu ida ne’e, entaun nia labele to’o tinan, pelumenus fulan 6 hodi mai kraik.

“Saláriu sira ne’ebé mak $ 6.000, 7.000 to’o 20.000 pelumenus fulan 6 mai kraik, labele to’o tinan. Ita haree hanesan kontratu permanente tiha fali ba asesor internasionál sira. Ida ne’e mak halo ita gasta osan barak liu,”nia hateten.

Deputadu Cesar afirma tan katak, sira lori fali estandarte saláriu Europa nian mai iha Timor ne’e. Kompara dolar ho Euro ne’e mak sai dupla, triplu tan iha ne’ebá.

“Ida ne’e mak ita haree iha ne’eba, depois kompara fali ho pensaun vitalísia, pensaun vitalísia foin ema na’in hira mak hetan, kuaze asesor sira manan tiha eis titular sira nian lubuk ida, depois osan la’os iha ne’e, osan ba kedas iha sira nia rai, pior liu mak ida ne’e,”deputadu Cesar Valente akresenta.

Reprezentante povu husi bankada Partidu CNRT ne’e mós husu ba Movimentu Estudantes Timor Leste (MEUTL) ne’ebé halo demonstrasaun, ne’e labele ejiji deit pensaun vitalísia maibé, tenki hakilar mós asesor internasional sira, tamba Parlamentu dala barak koalia ona, husu ona, maibé Governu seidauk haree atu regula .

“Agora ita selu $ 20.000, $ 30.000 depois nia servisu tinan ba tinan nafatin hela deit iha ne’ebá lahalo servisu mos $ 20.000, depois servisu ne’e ki’ikoan, ida ne’e mak ha’u haree in justisa oituan ne’e i pior liu pensaun vitalísia ne’e,”nia akresnta.

Iha fatin hanesan membru membru Komisaun A,PN, ne’ebe trata asuntu Kostituisaun, Justisa, Administrasaun Publika, Poder Lokal, e anti korupsaun deputadu Paulo Moniz Maia hateten, saláriu asesor nasional balun hetan $ 2.000, 2.500 (dois mil kinentus) ba to’o $ 5.000 (sinku mil), sa’e liu ne’e Governu mak hatene. Asesor Internasionál ita hotu hatene I PN Asessor Internasional ninia balun $ 10.000-50.000 balun to’o 20.000. Ne’e mak ita hotu preokupa, maibe sé ita la uza asesor internasional mos dala ruma ita nia asessor sira seidauk sufisiente para atu atende, liu iha língua tradusaun no matéria ruma,”dehan deputadu Paulo. Nia hateten tan, bainhira fó saláriu boot, ninia servisu mós tenki iha balansu ho ninia saláriu, sé asessor internasional ho saláriu $ 10.000, $ 20.000-50.000, maibe servisu ida ne’e asessor nasionál mós bele halo, tanba sa mak lakohi uza asesor nasional sira, tenki uza asesor internasionál para fó saláriu boot.

“Alénde ne’e Vise Prezidenti bankada FRETILIN, deputadu Francisco Branco hatete, ida-idak kontratu ninian sai osan boot tebes, sira nia saláriu ne’e ba 50.000, balu 9.00 11.000, kritéru internasionál sira ne’e loke konkursu depois mak ida ne’ebé di’ak liu ne’e, mak halo kontratu ho nia”, dehan deputadu Francisco Branco.eni
.