sábado, 27 de fevereiro de 2016

Xanana Gusmão fó fali medalla ne'ebé nia simu hosi PR timoroan iha 2015

.

Sapo ho Lusa

Eis-primeiru-ministru timoroan Xanana Gusmão fó fali, iha loron-sesta ne'e, kondekorasaun ne'ebé nia simu iha loron 20 Maiu iha tinan liubá hosi xefe Estadu, laran-triste ho komentáriu sira ne'ebé prezidente halo iha Parlamentu iha loron-kinta ne'e.

"Kondekorasaun entrega ona iha serbisu sira korespondénsia nian iha Palásiu Prezidénsia Repúblika nian iha tuku 14:30 iha loron-sesta ne'e", konfirma ona ba Lusa hosi gabinete Xanana Gusmão nian ne'ebé agora hanesan ministru hosi Planeamentu no Investimentu Estratéjiku.

Fonte hanesan konfirma ona katak kondekorasaun akompaña ho karta ida ne'ebé Xanana Gusmão esplika motivu devolusaun nian, ne'ebé akontese liutiha oras 24 hafoin intervensaun polémiku ida hosi xefe Estadu timoroan, Taur Matan Ruak, iha parlamentu.

Prezidente kompara ona benefísiu sira ne'ebé dirijente sira nasaun nian hanesan Xanana Gusmão no sekretáriu-jerál Fretilin nian, Mari Alkatiri, fó nafatin ba "família no belun sira" ho hahalok sira hosi eis-ditadór indonéziu Suharto.

"Hahú tinan 2013, Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Lu-Olo [Francisco Guterres, prezidente Fretilin nian] uza unanimidade hodi halo sá? Sira la uza unanimidade no entendimentu hodi rezolve asuntu sira ne'ebé tenki rezolve. Sira uza ba poder no priviléjiu", hatete hosi xefe Estadu.

Iha karta ne'ebé haruka ba xefe Uma Sivil, no ne'ebé Lusa iha asesu, Xanana Gusmão esplika ona katak fó fali medalla tanba konsidera hanesan nia la merese, husu atu entrega ba ema sira ne'ebé merese liu.

"Ha'u Xanana Gusmão hakarak informa eselénsia xefe Uma Sivil katak ha'u la'ós veteranu. Tanba ha'u la halo prosedimentu hosi Lei Kombatente sira hosi Libertasaun Nasionál. Bele konsidera de'it veteranu sira ema ne'ebé rejista ona no nune'e hetan benefísiu sira ne'ebé lei hatete", nia hatete.

"To'o agora ha'u seidauk senti katak ha'u merese no nune'e ha'u labele konsidera aan nu'udar veteranu", Xanana Gusmão hatete senti nervozu oituan hosi desizaun ba medalla ne'e sai hanesan konferidu.

Ministru timoroan hatete katak senti "obrigadu" hosi ema barak hodi simu kondekorasaun maibé nia senti "inkomodadu" tanba simu medalla.

"Nune'e ha'u hakarak informa eselénsia katak, ho laran humilde ha'u husu atu aseita devolusaun ba medalla ne'e hodi bele entrega ba ema sira seluk ne'ebé merese liu", nia esplika.

"Ha'u despede no husu deskulpa tanba interfere iha ita nia serbisu", hakotu hosi eis-primeiru-ministru.

Iha loron-sesta ne'e Xanana Gusmão, iha intervensaun ida iha Fórum Ekonómiku Globál dahuluk CPLP nian, halo ona referénsia ba diskursu ne'e maibé la temi diretamente.

"Iha tinan 10 liubá, tinan 2006, ema hatete katak Timor-Leste hanesan nasaun falladu. Ha'u fiar katak señór sira hatene kona-bá dezenvolvimentu hosi polítika interna atuál nasaun nian", hatete hosi atuál ministru ba Planeamentu no Investimentu Estratéjiku timoroan nian.

"Ha'u hakarak garanti katak ne'e la'ós hanesan ba daruak ma komunidade internasionál sei bolu ami hanesan Estadu falladu ka posibilidade ba Estadu falladu", nia hatutan.

Iha nia komentáriu públiku dahuluk kona-bá deklarasaun sira, Xanana Gusmão ko'alia ona ba emprezáriu sira ne'ebé marka prezensa iha Díli, hodi halo ironia ho deklarasaun sira hosi Prezidente Repúblika nian.

"Ha'u nia esperiénsia úniku ho ekonomia maka fó kontratu ba ha0u nia família sira. Profisaun ida ne'ebé agora koñesidu", nia hatete.

Xanana Gusmão simu kondekorasaun hosi Taur Matan Ruak iha loron 20 Agostu tinan liubá "tanba nia lideransa estraordináriu iha luta ba libertasaun nasionál", iha momentu ne'ebé selebra tinan 40 ba kriasaun Falintil nian, grupu armadu hosi rezisténsia timoroan nian.

"Hosi nia ezempli, iha momentu importante sira iha ita nia istória, no ba kapasidade lideransa nian, Xanana Gusmão sai hanesan aman fundadór ida Timor-Leste nian", Taur Matan Ruak hatete iha momentu entrega medalla nian.

"Nia vizaun - antes no hafoin independénsia - iha baze polítika rekonsiliasaun nian, dame no estabilidade ne'ebé ita nia nasaun no ita nia povu hili no implementa ho determinasaun maka'as no ho laran nakloke", nia afirma.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.