terça-feira, 3 de maio de 2016

Mari Loke Luta Antes Elisaun 2017

.

Husi: Ediy da Costa Guterres

Elisaun geral 2017 falta tinan ida. Maibe la signifika forsa politika no eliti politika sira tur nonok deit. Balu hahu halo Planu no estratejia, komesa husi loby politika, kritika to`o kampanha negativu (negative campaign). Nia objeativu ba buat rua, Primeru, atu dada simpatia massa hahu agora hodi forma opiniaun publiku atu perpara ba tinan oin mai. Segundu, forma bareira komesa agora ba adversario iha elisaun mai.

Taur Matan Ruak ho Partido Libertasaun Popular (PLP) sai alvu primeru ba forsa politika no elit politika sira. PLP hanesan partodo foun difisil atu hetan ataka husi kualker forsa politika no elit politika nebe iha tamba PLP sei inusente hela, maibe Adversario PLP tenta ataka fali Taur Matan Ruak nebe tuir informasaun balu dehan TMR mak sei lidera PLP wainhira nia mandatu remata.

TMR manan iha elisaun presidensia 2012 tamba nia popularidade, tamba ida nee inportante ba TMR nia adversario politika atu tenta estraga popolaridade TMR atu hamenus simpatia husi elitores. La fasil no la iha espasu atu ataka TMR tamba durante TMR nia mandatu desijaun politika nebe nia halo bazea deit ba Konstitusaun, tamba nee adversario politika TMR nian buka meus hotu atu ataka hasoru TMR no loke funu antes elisaun geral agora.

Adversario sira buka kuak la hetan atu ataka TMR halo sira tenki halai ba kotu hodi lori fali isu klasik (tuan) hanesan krize 2006 hodi sai materia politika atu funu hasoru TMR. Isu refere hahu mosu husi lideransa FRETILIN Camarada Mari Alkatiri nebe iha konsolidasaun FRETILIN nian iha baze sempre kualia no Lider nee mos hakerek iha nia media social facebook.

Hanesan gerasaun FRETILIN senti triste wainhira kontinua rona Camarada Mari kanta nafatin kantiga tuan nebe ema hotu hahu haluhan no tau ba kotuk tamba gerasaun foun FRETILIN no nasaun ida nee hakarak atu hahu no loke pajina foun ba prosesu hari nasaun nebe nakonu ho pas no amijade.
.
Maibe Camarada Mari hahu halo politika lipa laran atu komesa loke problema pasadu no iha tempo hanesan Camarada Mari justivika an atu fase liman husi kualker problema nebe nia infrenta hodi atizi nia intereses politika iha futuru.

Kantiga tuan sira nee Camarada Mari hahu hananu wainhira besik elisaun ho lian makas iha palku politika ho intesaun atu rekopera fali konfiansa husi povu ba Camarada Mari ho Partido FRETILIN, maibe povu matenek los ona iha vida politika no devisil povu fo fali konfiansa ba Camarada Mari ho FRETILIN iha tempo agora.

Kantiga tuan nebe mak Camarada Mari sempre hananu besik elisaun hanesan problema krize politika militar 2006. Uluk iha elisaun 2007 Camarada Mari Alkatiri ataka Xanana Gosmao ho CNRT sobre krize 2006 ho lian makas Camarada Mari dun ema sira nee mak halo krize 2006 hodi obriga nia tun husi PM no iha fatin barak Camarada Mari mos sempre hatete katak nia sai husi PM atu salva guarda rai ida nee!

Tama ba iha elisaun 2012 Camarada Mari kontinua hananu nafatin kantiga hanesan hodi ataka lider nain rua Xanana Gusmao no Taur Matan Ruak iha elisaun presidensia no elisaun parlamentar. Isu kantiga seluk nebe Camarada Mari hananu maka, CNRT manan iha elisaun 2012 tamba muda votus iha Estae. Sai ona kultura politika hodi uza isu rua nee hanesan isu temporada (musiman) sai instrumentu ba Camarada Mari no FRETILIN hodi buka votus.

Maibe rejultado elisaun geral 2007 no 2012 partido FRETILIN la hetan votu signifikante atu lori hikas Camarada Mari no FRETILIN ba ukun, at liu tan iha elisaun 2007 FRETILIN manan maibe la konsege forma governu. La to`o deit iha nee, iha elisaun geral 2012 FRETILIN nebe durante nee hanesan partido primeru vencedor tun ba Partido segundu vencedor iha elisaun.

Perguntas, tamba sa mak Camarada Mari uja isu rua iha leten bebeik iha elisaun maibe rejultado elisaun FRETILIN sempre lakon no la kaer ukun? Hau nia resposta. Primeru, Camarada Mari uja isu krize 2006 atu justivika nia an katak nia la sala no krize nee akuntese laos nia kulpa! Maibe povu Timor Leste hotu hatene katak, Camarada Mari mak hanesan Chefe do Governu iha tempo neba no krize 2006 mosu tamba inkapasidade Camarada Mari nian tamba nee Xanana Gusmao hanesan Chefe Estado husu Camarada Mari atu regina-an. Tamba sa mak Camarada Mari lasimu realidade. Exemplu, kuandu iha uma, oan sira sai ba nakar no halo problema iha liur ema sempre dehan inan aman la hanorin.

Resposta segundu ba isu segundu, Camarada Mari sempre hatete katak FRETILIN lakon tamba Xanana Gusmao ba toba iha Estae hodi muda votus iha komputador. Isu nee atu halo kontenti Militante FRETILIN. Tamba wanhira Militante sira hatene lolos lideransa FRETILIN bele hetan violensia husi nia militante raisk. Exemplu, Camarada Lu-Olo wainhira lakon iha elisan presidensia 2012 Militante FRETILIN husi Kintal Bo`ot halo kedan reasaun tun ba ataka iha CCF hodi halo rahun vidro sede FRETILIN.

Maiske isu rua nee sai ona isu temporada kada priode besik elisaun no elisaun maibe maturidade povu diak liu ona tamba nee povu sempre fo nia votu ba partido no lideransa nebe mak hadomi tebes povu. No kada elisaun povu sempre aprende no estuda ba lideransa no partido politika sira nebe mak ukun sira. Wainhira iha priode ukun mak la diak povu muda sira nia votu ba partido no lideransa seluk nebe mak sira tau fiar atu halo mudansa ba povu.

Artigo ida nee hanoin pesoal la representa institucao nebe hakerek nain serviso ba. Hakerek nain hela iha Dili.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.