quarta-feira, 18 de maio de 2016

Povu kontinua moris rabat rai, Estadu iha ne’ebé lós?

.

Hosi: Vitor Maia

Dala barak ita hakarak haree sasan sira akontese, ka ema hetan resposta di’ak ba problema ruma maibe la presija liu hosi burokrasia ida ke todan, ka liu hosi prosesu naruk, ka ema balu tenke hatama sira nia kanuru-tohar. Ita nian hakarak mak boot sira lalika halo jestaun mikro no responsabiliza ema ne’ebé ezekuta deit. Ita hotu hakarak servidór Povu sira bele pragmátiku uitoan, onestu, servisu ho efisiensia no hatudu respeitu dignidade ema ne’ebé sira servi ba, liuliu tanba mákina Estadu ne’e tolan osan (bem público) boot tebes kada tinan.

Diferensa entre komportamentu funsionáriu iha mákina Estadu ne’ebé produtivu ka lae mak ne’e: Komportamentu funsionáriu ne’ebé produtivu mak la preokupa ho status quo; xefe sira fo orientasaun deit servisu halo kedas no reporta fila fali rezultadu; sempre buka alternativu foun wainhira hala’o knaar ruma. Maibe funsionáriu ne’ebé la produtivu hakarak mantéin deit empregu ka kaer metin kadeira; haree problemas hela deit no koalia mak problema deit; lakohi asume responsabilidade ba rezultadu ruma; hakarak justifika hela deit tentativu ne’ebé sira halo maibe laiha rezultadu ruma. Komportamentu oin rua ne’e ninian refleksu iha performance governasaun.

Ne’e atu dehan katak prezensa Estadu laós hanesan ita loke rádiu rona deit promesa mamuk hosi ukun na’in sira kona-ba buat ne’ebé sira hakarak atu halo iha tempu mai; Povu prefere liu rona sai buat ne’ebé polítiku sira sei la halo. Onestidade mak ida ne’e no Povu apresia lia lós. Povu Timor-Leste tilun nakonu tiha ona rona deit konaba projetu boot iha área infra-estrutura nian, ka obra boot sira ne’ebé rezulta hosi “consenso alargado”. Maibe sei furak liu Povu rona no hatene katak modelu Estadu no governasaun ida ne’e presija halo duni reforma. Konserteza polítiku sira lakoi temi ida ne’e.

Buat ne’ebé ita hatene mak ne’e: Modelu Estadu ho ninian mákina ida boot ne’e mantéin deit ekonomia ida permanentemente kiik tebes (economia atomizada); temi atomizada katak merkadu internu la efisiente, produsaun doméstiku kiik tebes hanesan ema moras anemia, no nesesidade báziku depende makas ba importasaun hosi rai liur. Importasaun sasan hosi rai liur fásil liu tanba ita la presija hisik kosar.

Tebes, Timor-Leste nakloke ona ba mundu, no ho volume importasaun ne’ebé ás, halo konke kresimentu ekonómiku sa’e maski artifisialmente. Artifisiál tanba kresimentu bazeia ba konsumu. Kresimentu hanesan ne’e iluzaun ida, ba sa wainhira osan (hosi minarai) laiha ona atu selu, ema sei fila fali ba rai hodi hisik kosar. Iha tempu ne’eba karik ema sei hadau malu tanba deit rai; rai barak iha ona ema seluk ninian liman; rai na’in faan tiha rai, hetan osan hodi gasta deit ba sasan ne’ebé laiha retornu ekonómiku. Temi iluzaun mós tanba ita nian balansu komersiál défise hela deit no défise ne’e hetok boot ba beibeik. Esportasaun tun ba beibeik.

Ekonomia Timor-Leste enfrenta problema ida⎯laiha kresimentu inkluzivu ne’ebé sustentável. Se Timor-Leste lakoi hakiak nia rikusoin liu hosi ninian kosar rasik, país ida ne’e sei kondenadu moris ho tusan hela deit. Governasaun ekonómiku ida ke la ejije produtividade no badinas hosi sidadaun halo konke atividades ekonómiku sira kontinua hetan finansiamentu tomak hosi osan Fundu Minarai; finansiamentu Orsamentu Jerál Estadu mós liu pursentu sianulu mai hosi Fundu Minarai. Tinan ba tinan governu sira viola hela deit lei fundamentál ekonómiku konaba eskasez; foti osan pursentu tolu hosi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) foti tan montante liu RSE tanba deit hakarak hatudu karidade. Ida ne’e hanesan mós enjiñeru konstrusaun sivil ke tenta atu viola lei termodinamiku tanba deit hakarak hatudu domin ba natureza. Konfuzaun boot!

Maski foti osan boot hosi Fundu Minarai, ekonomia sei enfrenta nafatin risku boot ida mak dezempregu. Ita lahatene lós taxa dezempregu iha rai laran maibe ita hatene deit katak joven barak mak halai sai hosi Timor-Leste hodi buka moris no suporta sira nian família tanba laiha fatin ba sira iha país ida ne’e. Dezempregu mós sa’e hela deit kada tinan. Maski hatene hela, governu sira ladun fo importansia iha sira nian polítika públiku.

Nune’e, iha sorin ida ita persija reve fila fali relasaun entre modelu Estadu ho ninian governasaun ida ne’ebé la serve atu dudu ekonomia país ne’e ba oin ho ekonomia ida anémiku ne’ebé tau em kauza soberania Nasaun. Estadu no governu sira tuir lolós konsentra enerjia tomak atu hases ekonomia hosi dependensia ba Fundu Minarai⎯úniku fundu soberanu Timor-Leste iha. Governu sira liu ba tuir lolós pragmátiku foti medidas hodi rekupera lalais kustu ne’ebé ás tanba distrasaun oioin ne’ebé la fo vantajem ba ekonomia. Estadu no governu sira tuir lolós prepara medidas hodi kapta investimentu hosi rai liur hodi aumenta esportasaun. Maibe tanba distrasaun oioin mak hadok investimentu esternu hosi ita nia país no promove fali konsumu internu. Ekonomia sei sofre no governu sira sei penalizadu tanba prefere hateke liu ba kotuk duke ba oin. Afinál, Estadu no governu sira seidauk komprende katak prioridade mak ekonomia, laós polítika orasamentál. Maibe parese ke polítiku sira gosta duni kria distrasaun oioin, halo Povu bidu tun sa’e hela deit lahatene atu alkansa saida lós; karik ne’e estratéjia di’ak ida atu halo ema hamanasa kontente. Pelu menus ba sira ne’ebé gosta lakon tempu no enerjia ho bidu.

Iha sorin seluk, ita mós hakarak haree sidadaun barak liu mak asume responsabilidade hodi duni tuir sira nian destinu rasik, no la hein ka husu deit Estadu ninian tulun. Para ita bele haree sidadaun sira ativu liu tan iha prosesu dezenvolvimentu, sidadaun mós presija dehan ba Estadu pára ho asistensia oioin, no pára kous sidadaun sira ho osan. Enkuantu transferências públicas sai nudaar meiu ida hodi asegura “estabilidade”, maka sidadaun sira ninian kontribuisaun sei kontinua fraku nafatin (anémico), no úniku fundu soberanu ne’ebé ita iha ne’e sei mohu lalais.

Hanoin nafatin katak Timor-Leste riku ho rikusoin oioin, ne’e ejemplu iluzaun ida no halo konke komportamentu maioria Timoroan hanesan ema toba dukur hela enkuantu ema balu (grupu kiik) aproveita hosi inérsia ida ne’e hodi hariku sira an no habelar sira nian puder ka influensia. Lójika ida hanesan ne’e presija muda.

Bainhira lós mak desizaun entrega tomak iha munisípiu sira liman? Ministériu sira deit mak hatene ukun rai ida ne’e? Bainhira lós mak munisípiu sira hahú hala’o sira knaar kuandu desizaun ne’e sei konsentra hela iha kapitál deit? Too ohin, desentralizasaun la liu retórika deit. Atu asegura prezensa Estadu too iha baze ne’eba signifika katak transferência de poderes tenke halo ona ba nível administrasaun iha kraik, ba sidadaun sira, ba empreza sira no ba família sira. Afinál família no empreza sira mós ajente ekonómiku, laós deit Estadu. Nune’e, sidadaun sira, emprezáriu sira bele hala’o sira knaar ho responsabilidade, sira bele ganã tan auto-confiança, no bele konkista no kontrola soberania di’ak liu tan.

Maibe difísil atu mobiliza ajente ekonómiku sira enkuantu ita sei iha Estadu ida ne’ebé harii bazeia ba figura ida ka rua ka grupu kiik ida. Estadu ida hanesan ne’e gosta proklama mehi deit no obriga sidadaun sira tolan tomak mehi no sira nian hakarak rasik. Ohin, Povu matenek ona no hakarak liberta nia an hosi kiak, beik, no subdezenvolvimentu, no lakoi rona promesa mamuk deit.

Oinsa Povu bele liberta an ho tipu governasaun ida hanesan ne’e? Libertasaun só bele akontese wainhira Estadu firme iha nia promesa, koerente iha nia polítika públiku, hakbesik an ba Povu hodi rona mehi no satisfaz Povu ninian hakarak no presija. Tinan sanulu resin hat liu ona, maibe ita haree mudansa halo hela deit iha polítika, tinan-tinan sistema muda hela deit, ema mós troka tun sa’e tanba diverjensia hanoin, maibe Povu kontinua moris no mate ho aifarina, povo Timor Leste hetok kiak no mukit barak liu tan, 68% Povo Timor Leste maka kiak iha dimensaun barak haktuir relatorio organizasaun internasional kredivel sira, Estadu iha ne’ebé lós?.....!!!!!!!
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.