quinta-feira, 19 de maio de 2016

Senario Hamonu Taur Matan Ruak

.

Husi: Ediy da Costa Guterres

Iha mundu politika lideransa sempre invrenta situasaun rua wainhira sira ukun no halo desijaun politika ruma sobre intereses Nasional. Ida, hetan kritika no tratamentu la diak husi adversario politika enklui buka meus hotu atu ataka no hamonu. Rua, hetan gava (elogiado) no reja husi povu. Hau nia aman uluk sempre sama antensaun ba hau katak, O la bele tama iha vida politika tamba wainhira O sai lideransa O halo diak ema at la gosta O no pelo kontrario O halo at ema diak la gosta O! situasaun ida nee agora lao iha ita nia nasaun.

Fofoun hau hanoin katak problema politika nebe mosu iha pais ida nee tamba prosesu natural husi tradisaun Demokrasia nebe ita adopta dehan, iha kontrola entre orgaun soberania sira (Checks and Balances) maibe hau hanoin sala. Barak liu orgaun soberania no lideransa sira uja tradisaun Demokrasia atu hamonu malu tamba hamrok ba poder.

Iha tinan 2006 mosu krize bo`ot nia objeativu atu hamonu governasaun nebe hari husi prosesu Demokrasia. Orgaun soberania hanesan Presidente da Republika Xanana Gusmao ho Chefe do Governu Primeru Ministru Mari Alkatiri ho modelu lideransa rua nebe diferente hamosu  pertubasaun entre orgaun soberania no lori Timor-Leste ba rai kuak.

Iha tinan 2009 la iha udan no la iha anin partido FRETILIN hanesan opozisaun halo mosaun sensura ba Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) ho intensaun atu hamonu quartu (IV) Governu Konstitusional lidera husi PM Xanana Gusmao. Kazu hirak iha leten la mosu asidental maibe liu husi senario nebe planea antes.

Mestri bo`ot nain rua nebe abituado ona korta dalan no uja meus hotu atu halo inpedementu ba sira nia adversario politika, agora hafuhu hela sira nia adversario foun atu halo ataka. Meus barak sira uja ona hanesan halo polemika ba kazu ezonerasaun Lere Anan Timur to`o Governu lori Presidente da Republika General Taur Matan Ruak (TMR) ba Tribunal, uja Parlamentu Nasonal hodi ataka Presidente Taur no Ikus sira utulija Veteranus hodi kontra Presidente Taur liu husi Petisaun.

Hau senti hakfodak wainhira rona husi Veteranus oficiais superior F-FDTL dehan Maun Bo`ot nain rua husi CNRT no FRETILIN bolu sira no husu ba sira atu halo deklarasaun kontra Presidente Taur Matan Ruak. Tuir observasaun Veteranus F-FDTL balun konsege tama iha lasu politika nian maibe barak mak sei tau an hanesan independente la mete iha situasaun refere. Kestaun iha leten bele hamosu presepsaun diferente pro no kontra iha institusaun F-FDTL nia laran no bele fo risku ba instabilidade Nasional.

Durante nee Presidente Taur nia Adversario sira la hetan oportunidade atu ataka livre tamba iha Parlamentu Nasional bankada Partido Demokratiku (PD) no Presidente Parlamentu Vicente Guterres sempre defende no halo favor ba Presidente Taur nia politika. Hare ba PD ho Presidente Parlamentu hanesan tamen ba Presidente Taur maka CNRT duni sai PD husi Bloku Koligasau (BK) no hasai Vicente Guterres husi Presidente Parlamentu Nasional. 

Agora dalan loke luan ba sira atu halo senario no jogadas politika foun hodi hamonu Presidente Taur atu atinji sira nia objeativu. Maibe talves Taur mos iha hela estratejia rejerva no perpara hodi halo kontra ataka? Ita hein no hare jogadas nebe lider sira halo iha tempo tuir mai antes tama elisaun 2017.
.
Problema no kazu hirak nebe akuntese hasoru Presidente da Republika Taur Matan Ruak hodi hamosu perguntas simples tolu. Ida, Tamba saida problema hirak nee mosu? Rua, problema hirak nee mosu atu halo saida? Tolu, Semak halo senario (autor principal)?  Resposta badak ba perguntas tolu;Ida, Problema hirak nee mosu hasuru Presidente Taur Matan Ruak tamba eziste ona Partido Libertasaun Popular (PLP). Antes nee Lideransa balun husi Partido CNRT halo ona aprosimasaun ba ema konfians Taur Matan Ruak iha Aitarak Laran hodi konsola Taur atu ba lidera fali Partido refere hanesan Presidente Partido CNRT no Maun Xanana Gusmao hanesan KONSELERU PARTIDO. Ho intensaun Maun Xanana atu kontinua kaer volante iha vida politika Timor-Leste nian.

Maibe aprosimasaun nebe CNRT halo nia resposta mak PLP, tuir informasaun nebe iha Fidelis Magalhaes  ho Assessor sira iha Aitarak Laran maka obriga Taur atu lao hamutuk ho sira hodi hari partido foun duke tama CNRT. Karik TMR ba CNRT hanesan mos Taur tama tahu laran hanesan agora akuntese ba Mari Alkatiri ho partido FRETILIN. Rua, adversario politika Taur nian sei uja meus hotu hodi kria situasaun balun hodi hamosu elisaun antisipada hanesan PN halo Mosaun Sensura ba Governu, Governu la hetan votus konfiansa husi PN, hamosu krize institusional, PM Regina-an enklui bele kria konflitu entre institusaun F-FDTL Vs PNTL no Ex. Organizasaun Arte Marcial sira tamba institusaun F-FDTL, PNTL no Organizasaun Arte Marcial fasil sira utiliza hodi loke dalan ba elisaun antisipada atu bele impede Taur la bele halo kampanha iha elisaun 2017. Karik iha elisaun antisipada uniku Presidente da Republika mak sei ejiste no sei perpara elisaun iha loron 30 nia laran tuir Konstitusaun RDTL.

Hau nia hanoin karik iha elisaun antisipada Taur Matan Ruak bele kontinua Re-Kandidatu an ba Presidente da Republika 2017-2022. Maiske Taur deklara ona ba publiku katak nia sei la Re-Kandidatu tan ba Presidente da Republika maibe PLP bele kandidatu fali Taur ba Prisidente da Republika. Karik senario nee mak akuntese duni Taur Matan Ruak tenki deklara an tama partido PLP antis elisaun no saida mak sei akuntese iha elisaun geral 2017? PLP sei manan iha elisaun Parlamentar no elisaun Presidensial.Signifika Presidente da Republika husi PLP, Presidente Parlamentu mai husi PLP no Governu mos sei forma husi PLP. (Hau husu ba Partido FRETILIN no CNRT keta paniku tamba nee hau nia analiza deit tamba iha elisaun povu mak sei determina).Tolu, semak autor ba problema hirak nee?  La persija halo analiza no resposta klaramente tamba labarik ki`ik sira mos hatene no komprende semak iha senario hirak nia kotuk. Semak bele uja Veteranus F-FDTL, semak bele uja Governu no Parlamentu Nasional hodi kontra Presidente da Republika se laos ita nia Maun, se fali? Heheheheee…

Bazea ba problema no analiza iha leten hodi hamosu konkluzaun ida katak, orgaun soberania sira uza sala tradisaun Demokrasia nebe lolos atu halo kontrola bamalu maibe so uza deit hodi hamonu malu tamba hamrok ba poder no kadeira.

Artigo ida nee hanoin pesoal la representa institucao nebe hakerek nain serviso ba.

Kritik no sujestaun bele haruka ba email: ediy.guterres@gmail.com
Hakerek nain hela iha Dili.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.