segunda-feira, 2 de maio de 2016

Cirilio loke dalan Lere halo insubordinação hasoru Estado

.

Husi: Ediy da Costa Guterres

Polemika Ezonerasaun Primeru mosu wainhira Governu hato proposta ba Presidente da Republika atu ekstende Mandantu Lere hanesan Chefe Estado Maior General Forsa Armada (CEMGFA) maibe Presidente la konkorda ho proposta refere.

Iha intervista lubuk ida nebe Media Nasional halo no husu Lere nia hanoin sobre polemika refere. Lere sempre dehan, la bele husu ba hau imi husu ba lei, lei dehan ami sai ami tenki sai. Ami sempre hakruk ba lei. Tambe nee Lere mos husu ba orgaun soberania sira hanesan Presidente Republika ho Governu atu iha konsensus kona ba kazu ezonerasaun Lere nian.

Wainhira Prezidente ho Governu hetan konsensus ida hodi aseita proposta segundu nebe mak Governu Propoin liu husi Conselu Ministru, Lere Anan Timur rasik halo insubordinasaun hasoru desizaun Estado nian. Insubordinação Lere mosu tamba Ministro Defesa (MD) Dr. Cirilio Inkapasidade (beik ten), lolos prosesu hato lista mai husi Conselu Superior Defesa Militar (CSDM), nebe nia membru sira konpostu husi Chefe Estado Maior General Forsa Armada (CEMGFA) Lere Anan Timur, Vise CEMGFA Filomeno Paixao, CEMG Falur Rate Laek enklui komandante komponente hotu iha institusaun F-FDTL. CSDM hanesan konselu ba MD nian no obrigaturio MD tenki rona konselu refere. Maibe MD Cirilio sei dauk rona at liu tur mesak mak halo lista hodi propoin ba Conselu Ministru no PM Rui hatutan proposta hirak nee ba Presidente da Republika hodi fo nia aseitasaun.

Ou dala ruma MD hanoin katak la persija rona CSDM nia opiniao tamba nee desijaun politika no Militar tenki submete deit ba politika tuir sistema demokrasia nebe pais modernu sira aplika iha sira nia pais.??  Ka MD Cirilio ho Lere kombina ona atu kria situasaun paniku iha sosiadade nia lete ou MD Cirilio halo hela Jogu MAUN BOOT SIRA NIAN?? Tamba elisaun besik ona no Partido foun balun nebe mosu bele sai KUDA METAN (kuda hitam) hanesan Partido Libertasaun Popular (PLP) iha elisaun 2017 agora.

Perguntas hirak nee mosu tamba MD Cirilio ho nia Asesor sira komprende diak sobre prosesu maibe tamba sa nia la rona opiniaon husi CSDM! Nune mos Lere, tamba sa Lere halo Insubordinação hasoru Estado serake durante nee Lere kualia ba publiku katak nia hakruk ba lei no desizaun politika.

 Hanesan General ida Lere mos la tuir ona dutrina militar dehan, “primeru kumpri (eksekuta) no segundu mak rekere” no la sai exemplu nebe diak ba forsa no gerasaun foun atu ba nati tuir. At liu tan wanhira Lere halibur oficiais Veteranus F-FDTL ho atributu Militar kompletu hodi halo konverensia da inprensa, la to`o deit iha nee, iha Dia 25/04/2016 Lere mos halibur veteranus Oficiais Falintil-FDTL nebe sei ativu hamutuk ema 49 hodi asina petisaun hasoru estado.

Karta petisaun nebe mak lidera husi Lere kontra mos Lei do Parlamento no 3/2010 Lei Defesa Nasional Artigo 63 sobre, Restrições ao Exercício de Direitos por Militares (tau bandu ka tau restrisaun ba Militar sira atu halao diretu sira), hanesan iha alinia 7 dehan, Os cidadãos referidos neste artigo não podem promover ou apresentar petições colectivas dirigidas aos órgãos de soberania ou aos respectivos superiores hierárquicos sobre assuntos de carácter político ou respeitantes às Forças Armadas (ema-sidadaun sira mak temi ona iha artigu nee labele promove ka hatoo petisaun koletiva hodi haruka ba orgaun sira soberania nian ka ba superior ierarkiku sira rasik kona ba asuntu ho karakter politiku ka kona ba Forsa Armada sira nian).

Hau hanoin ita hotu konkorda ho politika trazisaun jereasional nebe ita nia maun bo`ot sira halo komesa husi Maun Xanana Gusmao (XG) no Maun Taur Matan Ruak (TMR). Maun XG halo ona ida nee iha tempu Falintil, XG entrega Comandante em Chefe ba TMR. Maun XG aplika mos politika tranzisaun jerasional iha Governu hodi sai husi PM no intrega hikas kargu PM ba Dr. Rui Araujo. General TMR mos halo ida nee iha tinan 2011, nia sai husi Chefe Estado Maior General Forsa Armada hodi entrega hikas ba Lere Anan Timur. Tamba sa Lere agora labele halo ida nee?

Hare husi parte legal Lere tama ona ba ida reforma tamba Lere agora idade 64, tinan hira liu ba Lere uja lei reforma mak haruka Falintil FDTL primeru Grupu  Alin Laek ho Tera Mau Bulak nia grupu hamutuk ema 26 ba reforma. Tamba nee husu mos ba Lere atu hakru ba lei maiske Lere hanesan Veteranus maibe veteranus mos tenki hakruk ba lei tamba iha pais demokrasia lei mak bo`ot liu no ema hotu hanesan iha lei nia oin. Veteranus hanesan aset estadu nian no probidio atu lori naran veteranus hodi luta ba intereses pesoal Lere nian.

Insubordinação nebe Lere halo hanesan meius ida atu fo persaun ba Estado atu muda Estado nia desijaun hodi mantein Lere hanesan CEMGFM. Hau nia hanoin estado tenki forte no labele hakruk ba kualker persau husi pesoal ka organizasaun ruma iha rai ida nee no husu mos ba Lere atu hakruk ba prosesu hotu nebe estado halo tamba estado nee forma husi povu liu husi prosesu demokratiku iha elisaun geral.

Iha parte seluk Insubordinação nebe Lere halo hamonu mos nia figura iha kontekstu politika nasional no internasional. Tamba povu hanoin no hahu halo debate publiku sobre figura Lere atu truka TMR hanesan Presidente da Republika iha 2017 wainhira Lere sai husi F-FDTL, maibe la hatene Lere hakarak halo Insubordinação ho nia konsensia ka? Lider balu mak aproveita no pulitiza Lere hodi hamunu Lere ba rai kuak, fo resposta rasik!!

Polemika nee raik agora tama ba faze dialogu entre Governu no Veteranus Falintil-FDTL ho Prezidente da Republika nebe sei realija iha dia, 06 Maio 2016 iha palacio novre. Ita hotu iha esperasaun bo`ot ba dialogu nee hodi hetan solusaun nebe diak ba kazu Lere.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.