sexta-feira, 2 de dezembro de 2016

Tribunál Díli husu atu ka’er no aplika prizaun preventiva ba eis-ministra

.

Tribunál Dili, fó sai ona karta kapturasaun ba eis-ministra Finansa, Emília Pires – ne’ebé oras ne’e hala’o hela tratamentu saúde iha Portugal -, relasiona ho prosesu krimi ne’ebé akuza ba nia, atu fulan ne’e hatene ona ninia sentensa.

Iha desizaun ne’e, maka juis koletivu, prezidi hosi José Maria Araújo, muda mos koasaun ne’ebé aplika ba Emília Pires ho Termo Identidade no Rezidénsia (TIR) hodi bandu halo viajen bá estranjeiru, bainhira lahetan autorizasaun hosi tribunál ba prizaun preventiva.

Desizaun hosi juis koletivu nian sira, sei halo atu Emília Pires ne’ebé ho nasionalidade timor-oan, portugeza no australiana, hetan ka’er iha fronteira timor-oan nian ne’ebé de’it, tanba oras ne’e Timor-Leste laiha akordu estradisaun ruma ho nasaun seluk.

Juis koletivu mos marka ona ba 20-dezembru, leitura sentensa ba prosesu ne’e, hodi rejeita tiha Emília Pires ninia pedidu ida ne’ebé hakarak leitura sentensa nian fó sai tiha, prosesu ne’e delega fali ba tribunál portugés relasiona ho rekursu saida de’it.

Emília Pires ho eis-visi-ministra Saúde Madalena Hanjam, hetan akuzasaun tanba partisipasaun ekonómika no administrasaun danoza, suposta ba iregularidade durante sosa kama ba pasiente sira, ne’ebé maka kontratu ba negósiu ne’e halo fali ho Emília Pires ninia laen-nia empreza, atu nune’e ikus mai sira na’in tolu bele fahe osan ho valór dolár rihun 80.

José Camões, advogadu hosi defeza Emília Pires nian, dehan ba Lusa katak, nia husu ona tranzisaun ida hosi desizaun ne’ebé fó sai verbalmente hosi juis timor-oan, durante sesaun kinta-feira, hodi “estuda klean liu tan”.

Kazu hosi Emília Pires nian, sai hanesan tópiku importante hosi istória Timor-Leste nian, tanba domina iha debate imprensa no rede sosiál hothotu iha rei-laran, ne’ebé maka eis-ministra hetan krítika tanba kolizaun ne’ebé mosu iha prosesu ikus.

Debate ne’e aumenta hafoin iha 19-novembru, Lusa simu informasaun katak eis-ministru husu delegasaun hosi ninia prosesu ba Portugal, tanba nia deskunfia sistema judisiál timor-oan nian, laiha kbi’it no vontade, hodi asegura justisa.

Rekerimentu hosi eis-ministra Finanças, ne’ebé Lusa hetan asesu ba, lakohi impede atu Tribunál Dili halo julgamentu, maibé nia hakarak atu rekursu hirak ne’e, julga iha tribunál portugés nian.

Alénde konsidera katak kumpri duni kondisaun hothotu ne’ebé hatuur ona iha lei, hodi halo transmisaun ba prosesu penál ne’e, maibé rekerimentu haktuir kona-ba Emília Pires ninia deklarasaun iha tribunál katak, ninia prosesu krimi ne’e marka mos ho violasaun ba ninia direitu fundamentál.

Tuir testu, hanesan buat ida ne’ebé hatudu katak sistema judisiál Timor-Leste nian, laiha “kapasidade ka vontade hodi asegura katak Justisa ne’e iha duni”.

Emília Pires ne’ebé hala’o operasaun iha Austrália, loron 5-novembru ne’e, oras ne’e hala’o hela tratamentu saúde adisionál iha Portugal – informasaun kona-ba ne’e, hato’o ona ba tribunál, tuir fonte defeza hosi Emília nian, garante ba Lusa.

Tuir ninia defeza esplika katak, nia iha hela estranjeiru hodi hala’o vizita lori Estadu Timór ninia naran, bainhira mosu asidente lezaun ne’ebé tenke halo duni sirúrjia, tanba ne’e nia labele fila hikas mai Timor-Leste, tuir prazu ne’ebé determina ona.

Pedidu “transmisaun prosesu penál” define ona iha lei timor-oan 15/2011, kona-ba Koperasaun Judisiária Internasionál Penál, ne’ebé haktuir katak prosesu-krimi instaura iha Timor-Leste “bele delega/hala’o iha Estadu estranjeiru ne’ebé sira aseita ba”.

Hosi kondisaun hirak ne’e, maka tempu ba kastigu ka arguida ne’e iha mos nasionalidade Estadu estranjeiru. Iha fulan marsu 2015, molok hala’o julgamentu – ne’ebé hahú iha outubru tinan kotuk – Emília Pires uza ninia direitu petisaun, hodi hateten katak autoridade Timor-Leste nian sira, “halo violasaun sistemátika no grave” ba sira-ninia direitu hothotu no “ba desizaun arbitrária no inkomprensível” ba iha prosesu ne’e.

Iha direitu petisaun ne’e, ne’ebé Lusa hetan asesu iha tempu ne’ebá, Emília Pires dehan katak nia tauk “ho patente inkapasidade ka ladun iha vontade hosi sistema judisiál” bele impede prosesu ida ne’ebé justu no ekilibriu, hodi halo politizasaun ba kazu ne’e, hodi “hatauk katak sei fó kastigu ne’ebé todan” hanesan “forma simbólika hosi afirmasaun poder tribunál nian”.

Nia mos akuza komunikasaun sosiál sira, viola segredu justisa no lahalo kobertura ho objetiva ba prosesu hirak ne’e. Iha fulan marsu tinan kotuk mos, durante dada-lia ida ho Lusa, Emília Pires dehan katak, tribunál sira hakara uza hanesan “vingansa” hasoru Governu no sira dehan katak, sei kondena ka fó kastigu ho prizaun tinan 10.

Iha alegasaun ikus, 20-setembru ninia rohan, Ministériu Públiku fó sai ona prova hothotu no husu pena prizaun ba Emília Pires no Madalena Hanjam, durante tinan sanulu.

SAPO TL ho Lusa
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.