sexta-feira, 22 de agosto de 2014

Benvindu Prezidente SBY - Labele fase liman ba krime kontra umanidade husi 1975-1999

,

 A-N-T-I 
ALIANSA NASIONÁL TIMOR-LESTE BA
TRIBUNÁL INTERNASIONÁL
Sekretáriadu; Asosiasaun HAK
Rua Gov. Serpa Rosa T-091, Faról, Dili, Timor-Leste
Tel: +670-3321040 or +67077289241 or 77367518 / 77179655
e-mail: lanarra.del@gmail.com or atino@laohamutuk.org
Website: www.laohamutuk.org , www.jsmp, www.haktl.org. 
 .
Benvindu Prezidente SBY mai vizita Timor-Leste! “Labele fase liman ba krime kontra umanidade husi 1975-1999. Tuir informasaun ofisiál husi pájina Governu Timor-Leste katak iha fulan Agostu dia 26 too 27 Prezidente Repúblika Indonézia Susilo Bambang Yudiono (SBY) sei mai vizita Timor-Leste tuir konvite husi autoridade Timor-Leste nian. Parese katak SBY nia vizita ne’e sei ko’alia ho lider Timor-oan sira kona-ba asuntu fronteira rai leten nia, semitériu militár Indonézia nia no saudozu Timor oan ne’ebé militár Indonézia nia uluk oho no halakon, tuir informasaun iha media (http://www.timorhauniandoben.com/2014/07/vizita-ultimu-sby-posiblidade-hatudu.html).

ANTI aproveita vizita SBY nian hodi fó “Benvindu” no alerta ba públiku ho envolvimentu iha sistema rejime “Orde Baru Suharto” nian. Hanesan ema barak hatene Susilo Bambang Yudihono nudár komandante militár hola parte ba rejime kruél Soeharto ne’ebé halo okupasaun ilegál no ba oho no haterus povu Timor-Leste durante tinan 24. Durante okupasaun ilegál ne’e, militár Indonézia komete krime kontra umanidade hasoru povu Timor sistemátiku no planeiadu. Tuir relatóriu Chega militár Indonézia oho no halakon ema hamutuk besik na’in 18,600, ho kumplisidade husi komunidade internasionál ne’ebé fó apoiu ba Indonézia.
 .
Populasaun sivíl sira ne’ebé mate liu husi forma barak; balun mate tanba kona bombardiariu, balun mate tanba tortura, balun mate tanba oho subar, balun mate hamlaha tanba kuaze laiha liberdade ba povu atu dezenvolve atividade ekonomia.
 ,
Depois Indonézia sai husi Timor-Leste, Nasoins Unidas harii Unidade ba Krime Grave sira no Panel Espesiál ida hodi investiga, julga no akuza ba autór sira ne’ebé involve iha krime grave sira durante tinan 1999 (la konsidera periodu 1975 too 1998). Rezultadu husi mekanizmu justisa rua ne’e hatudu kriminozu prinsipál sira ba fase liman de’it iha tribunal iha Jakarta kompara halo julgamentu loloos. Prosesu julgamentu ne’e mós hetan presaun husi polítiku sira iha Indonézia no estadu Indonézia la hatudu nia kooperasaun di’ak ba tribunal refere.

Nasoins Unidas estabelese Komisaun Inkéritu ida hodi halo avaliasaun ba servisu sira kona-ba krime grave refere iha Indonézia no Timor-Leste. Husi komisaun hotu rekomenda katak Nasoins Unidas presiza foti medida adekuadu hodi harii Tribunal Internasionál ba krime kontra umanidade bainhira Indonézia kontinua tau obstákulu ba prosesu justisa loloos. Maibé too agora komunidade internasionál inklui Nasoins Unidas seidauk foti asaun ruma hodi buka solusaun loloos ba kazu krime grave durante okupasaun ne’e. Atu hatán ejijénsia ba harii Tribunal Internasionál, Indonézia husu harii tribunal ad-hoc hodi julga kriminozu sira.

Nudár Prezidente Repúblika periodu rua iha Indonézia Susilo Bambang Yudhoyono falla lori solusaun ba kazu krime grave ne’e. Nia la koko implementa rekomendasaun husi relatóriu sira inklui simplesmente harii Komisaun Nasionál ida ba buka Timor-oan sira ne’ebé lakon durante okupasaun hanesan hakerek iha relatóriu husi Komisaun Amizade no Rekonsiliasaun (CVA). Ne’e hatudu katak SBY no estadu Indonézia laiha vontade no kontinua taka dalan ba justisa ba krime kontra umanidade.

Sobrevivente sira no sira hotu ne’ebé buka justisa ba kazu krime kontra umanidade ne’e too agora kontinua buka no ezije ba komunidade internasionál atu implementa rekomendasaun sira husi Relatóriu Chega, Relatóriu KPP-HAM, Komisaun Inkéritu ONU nia liu-liu rekomendasaun sira kona-ba medida hakotu impunidade liu husi julgamentu kriminozu sira iha Tribunal Internasionál ne’ebé justu no kredivel.

Sobrevivente sira mós kontinua ezije ba nasaun boot sira hanesan USA, Inglaterra, Australia no sira seluk ne’ebé apoiu ka hetan benefísiu husi okupasaun ne’e atu ajuda dudu prosesu hakotu impunidade no buka dalan ba fornese justisa ba povu Timor-Leste.

ANTI ezije ba Governu Timor-Leste no Indonézia atu hahú loke ona vontade polítika hodi buka solusaun justu ba kazu krime kontra umanidade sira durante Okupasaun inklui harii Komisaun Nasionál ba buka tuir Timor oan sira ne’ebé halakon forsadamente. “Relatóriu Komisaun Peritu Nasoins Unidas nia hatete katak mekanizmu hotu ne’ebé nasoins Unidas suporta la hetan akontabilidade ida ne’ebé di’ak tanba ne’e rekomenda ba Konsellu Seguransa ONU nia atu harii tribunal kriminál Internasionál ida ne’ebé justu no kredivel. 
 .
Faktu krime kontra umanidade sei kontinua eziste too ohin loron: 

• Família sira seidauk hatene paradeiru sira nia la’en, feen, maun, oan ne’ebé militár Indonesia lori lakon sei kontinua lakon too ohin loron
• Labarik Timor-oan sira ne’ebé militár Indonesia lori ba Indonesia agora sei nafatin separa husi sira nia família.
• Autór sira ne’ebé komete iha krime kontra umanidade agora nafatin goza nia liberdade iha territóriu Indonézia.

ANTI espera katak parte hotu ne’ebé ami temi bele simu ami nia preokupasaun ne’e. Bele hetan informasaun tan kona-ba krime grave ho krime kontra umanidade durante okupasaun Militár Indonézia nian bele link iha: http://www.laohamutuk.org/Justice/JusticeIndex.html#InternationalCrimes, http://www.haktl.org/ami-nia-programa/direitu-ba-justisa-krimi-pasadu/

 Dili, 22 de Agostu 2014

Sisto dos Santos 
Koordenadór Board ANTI
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.