terça-feira, 5 de agosto de 2014

Violasaun direitus umanus durante operasaun konjuntu hasoru grupu CRM no CPD-RDTL - Komunikadu Imprensa Sosiedade Sivíl

.


Komunikadu Imprensa Sosiedade Sivíl kona-ba violasaun direitus umanus durante operasaun konjuntu hasoru grupu Konsellu Revolusaun Maubere (CRM) no Concelho Popular Democratico – Repúblika Democrático de Timor Leste (CPD-RDTL)

Ami, organizasaun Sosiedade Sivíl, deskobre katak kestaun separasaun dos poderes ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun RDTL la refleta iha implementasaun ba knaar lidera Estadu no Governu Ezekutivu ohin loron. Tanba realidade hatudu katak, saida mak Governu ko’alia hanesan ho saida mak Parlamentu Nasionál ko’alia no Tribunál Rekursu ko’alia. Similaridade iha asaun ba interese Nasionál sai ema hotu nia nesesidade maibé labele hamate espíritu Konstitusionalizmu no imajen Estadu de Direitu Demokrátiku. Realidade mak kona ba problema sira hanesan tuir mai ne’e;

Asuntu Rezolusaun ba “Movimentu Grupu Illegais”

Ami, organizasaun Sosiedade Sivíl ne’ebé hakna’ar an iha monitorizasaun ho observasaun direta iha terrenu ba situasaun rai laran ligadu ho rezolusaun Parlamentu Nasionál Númeru 4/2014 no rezolusaun Konsellu Ministru Númeru 8/2014, deteta katak, rezolusaun rua ne’e hala’o la ho transparénsia no akuntabilidade tanba to’o ohin loron Parlamentu Nasionál no Ministériu Defeza no Seguransa seidauk hato’o ba públiku to’o iha ne’ebé rezultadu ba operasaun grupu Konsellu Revolusaun Maubere no Grupu CPD-RDTL.

Ami, organizasaun Sosiedade Sivíl mós hetan dadus no hasoru ona vítima sira ne’ebé hetan violasaun ba sira nia direitu durante operasaun konjunta ne’ebé hanaran HABELUN. Hodi konsege ona lori ba hasoru órgaun kompetente ba Estadu ida ne’e.

Ami preokupa tebes ba futu lia metin husi Instituisaun ne’e hodi halo no ignora violasaun hasoru sidadaun sira nia direitu ba liberdade no seguransa ne’ebé konsagra ona iha Paktu Internasionál Direitu Sivíl Polítiku no Konstituisaun RDTL nian. Ami hanoin jestu ne’e nu’udar ignoransia no sai kultura ladi’ak ba Timor-Leste hanesan estadu Direitu no Demokrátiku. Hamate valores demokrasia iha espresaun inisiativa di’ak sidadaun iha asosiasaun ka fundasaun ne’ebé kesi iha Konstituisaun RDTL rasik.

Estadu Timor Leste nu’udar Estadu de Direitu Demokrátiku, tanba ne’e husu ba Nai ulun Estadu no Governante hotu, Instituisaun Militár no Seguransa sira atu labele uza podér polítika aas liu fali duke interpreta mandatu konstituisaun ne’ebé fó ona ba imi hodi hala’o tuir doutrina Konstituisaun RDTL, no lei sira seluk ne’ebé vigora iha Timor Leste. Hatán ba situasaun atuál, la’ós de’it ho dalan hamosu rezolusaun ne’ebé limita oportunidade ka espasu partisipasaun sidadaun iha valores sentidu demokrasia, maibé iha kultura diálogu ka mediasaun hodi bele tane as hodi la kontra diretu sidadaun iha prosesu hametin estadu.
Ho rezultadu sira ne’e hotu ne’ebé mak organizasaun sosiedade sivíl sira haree, hafanun ami nu’udar parte ida NAIN soberania ne’e, ezije ba Estadu, Governante, Tribunál Rekursus no Prezidente Repúblika ba buat importante sira hanesan tuir mai ne’e;

1. Ministériu Seguransa no Defeza a. Husu bá Ministru Seguransa no Defeza, atu la uza Parlamentu Nasionál hodi hasai rezolusaun ne’ebé la kondíz ho situasaun reál ne’ebé mak iha; b. Iha situasaun krime ruma ne’ebé akontese entre povu ho instituisaun governantes sira, labele utiliza F-FDTL hodi ameasa povu tanba forsa ne’e povu nian;

2. Parlamentu Nasionál a. Husu ba Parlamentu Nasionál atu bolu lai-lais Ministru Seguransa no Defeza hodi ba iha Parlamentu Nasionál hodi husu responsabilidade husi Ministru Seguransa no Defeza hodi fó sai ba reprezentante povu sira hodi hatene kona-ba rezultadu operasaun nian; b. Husu ba Parlamentu Nasionál atu halo debate ba situasaun sósiu Polítiku ruma tenke sériu no professional labele rona de’it informasaun husi parte ida ( Face book) ho emosaun foti asaun polítiku nune’e povu inosente mak sai vítima.

3. Sua Exelénsia Prezidente Repúblika RDTL a. Husu ba Sua Excia PR RDTL atu Halibur antigu kombatente no veteranu sira hotu hodi hala’o diálogu bodik ba rezolve konflitu pasadu entre veteranu sira iha futuru mai; b. Hametin Unidade Nasionál liu husi estabelesimentu diálogu ida ne’ebé halibur organizasaun oioin iha rai laran; hanesan organizasaun sosiedade sivíl, organizasaun relijioza, partidu polítiku, Instituisaun Media, organizasaun rezisténsia no veteranu nian; c. Husu ba Sua Excia Prezidente da Repúblika ho órgaun Estadu seluk nu’udar preve iha Konstituisaun RDTL Artigu 150 atu konvense Parlamentu Nasionál no Prokurador Jerál Repúblika, Primeiru Ministru, Provedor ba Direitus Umanus atu halo revizaun judisiaria ba Polítika Pensaun Vitalisia no Lei Pensaun Vitalisia Vitalisia.

4. Ministériu Públiku a. Hametin kredibilidade judisiaria nian atravez de interpreta ema ida, grupu ida ka instituisaun ida tuir de’it ba lei ne’ebé vigor la’ós tuir intervensaun polítiku sira nian b. Husu ba ministériu públiku atu kontinua halo investigasaun profunda baze ba informasaun sira ne’ebé vítima husi operasaun ne’e hato’o ona no informasaun sira seluk hodi nune’e hahú halo ona prosesamentu ba pesoál FDTL no PNTL ne’ebé ho statute ofisiál halo violasaun hasoru povu inosente sira.

5. Tribunál Rekursu a. Halo estudu no analiza kle’an antis divulga lei no dekretu lei ne’ebé aprova husi PN no promulga husi PR atu labele kontradís ho situasaun no norma no valores sira ne’ebé habituadu no pratika iha moris sosiedade nian

6. Polísia Nasionál de Timor Leste no F/FDTL iha kooperasaun operasaun HABELUN

a. Ami husu mós atu servisu Intelijénsia nasionál labele halo fali distorsaun informasaun sira ne’ebé relasaun ho operasaun refere tanba husi informasaun hira ne’ebé mak intelijénsia estadu nia fó ba na’in ulun sira ne’e mak justifika ba operasaun boot hanesan uluk no sakrifiika povu inosente barak iha terrenu operasaun nian.

b. Husu ba Komandu PNTL inklui polítiku sira bele responsabiliza espekulasaun ba publika kona-ba kilat iha Konsellu Revolusaun Maubere no CPD-RDTL nian tanba Realmente laiha kilat mak tarutu maibé ema sivíl sira mak vítima fali.

c. Ami mós ezije responsabilidade ba komandu operasaun konjunta kona-ba operasaun ne’ebé hanaran HABELUN ne’e dezenvolve sai fali estadu de emerjénsia tanba hasai populasaun sivíl barak nia direitu ba liberdade no seguransa iha terrenu.

Ami triste tebes ba violasaun hirak ne’e tanba estadu TL la deklara estadu emerjénsia maibé pratika iha terrenu violasaun hirak ne’e hanesan fali prinsipiu estadu emerjénsia nia.

Dili, 5 de Augusto 2014
Ami mak deklara

Arsenio Pereira da Silva
Director Executive FONGTIL

 Membru Rede Peace Building ne'ebé assinatura ba Komunikadu ne'e hanesan:

1. BELUN
2. Assosiasaun KAK
3. ACbit
4. Ba Futuru
5. CEPAD
6. FOKUPERS
7. Forum Tau Matan
8. Ita ba Paz
9. La'o Hamutuk
10. TLMDC
11. Rede Feto
12. ETCRN
13.Fundasaun Mahein
15. Alfela
16. KSI
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.