sexta-feira, 17 de junho de 2016

Alkatiri:Ema balun matan la delek, tilun la diuk tanba nega prosesu dezenvolvimentu iha Oé-Cussi

.

Mari Alkatiri - Facebook

Sei iha ema balu atu nega sa'ida maka akontese iha prosesu dezenvolvimento Oé- Cusse iha tempo badak nia laran. Sira matan la delek, tilun la diuk. Sira ta'auk rekonyese tamba tenta atu subar realidade ida ne'e ba povu Oé-Cusse no ba Povo tomak iha Timor-Leste.

Sira tilun la diuk tanba sira rona no hatutan argumento nebe'e mamuk ho lojika no nakonu ho intensaun negativa bainhira husu ba retorno iha tempo badak ba investimento publiku iha infraestruturas. Sira hakarak hatete katak osan barak maka uza maibe'e retorno sei la iha. Sira hanoin diak liu husik povo Ambeno moris nafatin iha nakukun. Tanba eletrisidade sei la fo retorno.

Sira dehan katak harii irigasaun lori susar tanba durante tinan ida povu labele halo natar. Sira taka matan ba realidade katak bainhira Irigasaun ne' e natar sei bele bot liu. Tinan2 sei bele kuda hare dala rua ka dala tolu. No sira haluha tiha fenómeno El Niño nebe taka tiha udan liu ona tinan ida. Koalia mudansasklimatérikas iha ibun tutun deit. Rona ema seluk koalia sira hatutan deit.

Sira hakarak hahu ho dezenvolvimento rural maibe'e lakohi atu investe iha irigasaun, iha pontes, iha estradas. Halo nusa povu bele lori sira nia produto lokal ba merkadu?

Sira lakohi atu Oé-Cusse bele hetan infraestruturas públikas no privadas modernos atu bele atrai investidores, atu hahu ho Turismo hanesa área desenvolvimento ida atu aumenta reseitas.

Sira lakohi Oé-Cusse atu sai husi izolamento. Tanba sira hatene katak bainhira rai Ambeno sai husi izolamento ema turista ba Oé-Cusse sei aumenta ba beibeik. Turista aumenta, reseitas baOé-Cusse mos aumenta. Sira lakohi rezultadu diak ida ne'e.

Tamba ne'e sira kondena sosa avião kiik ida atu hamate izolamento, ho argumento mukit ho lojika . Sira nia razaun maka povu seidauk bele sa'e aviaun.

Sira taka matan ba ro privado sira nebe'e lor-loron husi Dili ba Oé-Cusse, lori oras tolu resindeit. Uluk ita iha Nakroma deit. Sai besi tua ona mos sei la'o nafatin.

Nakroma lori husi Dili ba Oè-Cusse oras 12.

Kuitadu. Sira halo buat sira ne'e hotu tanba deit lakohi rekonyese susesu iha Oé-Cusse. Sira hatene susesu iha duni. Maibe'e sira lakohi rekonyese tanba la os sira maka lori susesu ne'e mai. Lakohi rekonyese tanba sira hatene katak dalan ba sira klot ba beibeik. Lakohi rekonyese atu bele bosok nafatin povo Timor-Leste tomak.

Bainhira sira ba Oé-Cusse sira tenta uza argumento oin2 atu mobiliza povu ba pratika hateke badak nian. Dehan ba povu Ambeno katak prosesu agora la'o dadauk ne'e la os dezenvolvimentu ida atu fo benefisiu ba povu. Atu lakohi povu atu partisipa iha prosesu. Hakarak povu atu tane liman nafatin husu buat hotu husi Estado. Atu povu labele kore nian husi lasu no dependência.

Iha sorin fali bainhira sira ba Baucau, Viqueque ka Lautem sira lori politika, politika nakonu ho diskriminasaun no atu fahe Timor-Leste ba Loro Sa'e/ Loro Monu hatete: "Imi Loro Sa'e maka vota ba FRETILIN maibe'e SG FRETILIN nian lori fali dezenvolvimento ba Oé-Cusse".

Ikus liu sira sempre rekonyese katak iha Oé-Cusse prosesu dezenvolvimento la'o duni. Sira mos rekonyese katak SG FRETILIN maka hetan fiar atu lori mehi bot ida ne'e atu sai realidade ba Timor-Leste, hahu husi Oé-Cusse. Ne'e maka realidade. Tanba ne'e sira la gosta. Tanba ne'e sira nega. Tanba ne'e sira Odi.

Abrasu.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.