terça-feira, 7 de junho de 2016

Resposta ba Artigo Pm Gusmao, PD, no PLP (TMR) Anti Filozofia “Timores”

.

Husi: Ediy da Costa Guterres

Intrudusaun

Le tiha artigu rua nebe ho autor diferente husi Martinho G. da Silva Gusmao hanesan Docente filosofia politica ho titulo artigu Politika “Samea”, Etika “Falur” Vs artigu Pm Gusmao, PD, no PLP (TMR) Anti Filozofia “Timores” autor ba artigu refere husi Lorico Lorosae ema anônimo (mate klamar) husi Partido CNRT. Proboka hau atu fahe mos hanoin balu (hatama kanuru tohar) relasiona ho artigu rua refere sobre hau nia aseitasaun ba pontu balu no la konkorda mos asuntu balu enklui ho dadus ruma nebe tuir publiku hatene ona.

Antes halo komentaria ba artigu rua refere ba dala uluk hau sei hatur hau nia an hanesan sidadaun ida independente la PRO ba Maritinho Gusmao, Lirico Lorosae (CNRT), PD, mesmu PLP no TMR mos. Ho nune atu bele halo analiza ida los no transparante la iha tendencia enklina ba autor, partido politika, no Lider ruma.

Analiza Bazea ba Termu

Hau komesa husi asuntu nebe Deputadu balun lebanta hodi husu ba “Martinho Gusmao hanesan Amo atu hasai tiha BATINA MUTIN maka halo politika”.  Wainhira atu halo analiza nebe diak ba asuntu ida nee, Primeru tenki koloka termu hirak nee ho los. Depois tenki komprende uluk nia difinisaun no significados, hanesan termu HALO POLITIKA no KUALIA POLITIKA iha diferensia bo`ot.

1. Termu Halo Politika katak, ema ka sidadaun ida diside nia an involve iha organizasaun politika ka Partido Politika sai hanesan POLITIKU (Politikus). Signifika HALO POLITIKA tenki tuir aktividade politika hanesan tama Partido Politiki, tuir elisaun, hetan poder no kadeira. Tuir ita nia kostitusaun  Artigo 146 no Artigo 147 so uniku institusaun F-FDTL no PNTL deit maka la bele involve direta no indireta iha politika. Alen de nee Tuir Igreja Catolica, iha Código de Direito Canónico (CDC) dehan duni, “Os clérigos estão proibidos de assumir cargos públicos que importem a participação no exercício do poder civil” (can 285 §3). Na’ilulik sira labele kedas kaer cargo publico nebe hola tiha fali knar “poder civil” nia fatin (hanesan: executivo, legislativo, judicativo). Ne’e katak, PADRE ida labele hadau “poder civil” husi ema sira nebe “democraticamente eleitas” hanesan Lei-Inan dehan.

 2. Termu Kualia Politika katak, ema ka sidadaun ruma kualia sobre asuntu balun nebe ligadu entre Estado no sidadaun sira hanesan problema social, politika, edukasaun, ekonomia, saude, Direto, seguransa nsst. Iha nasaun demokratiku fo espasu liberdade ba sidadaun sira atu espresa sira nia hanoin enklui Timor-Leste mos iha liberdade atu koalia no informasaun ninian garantia ona iha Konstitusaun RDTL artigo 40.

Karik ita uza argumentu baze rua iha leten hodi analiza ba kazu nebe mosu entre Maritinho Gusmao Vs Deputado pontu dois maka relefante liu. Tamba durante nee Martinho Gusmao hanesan sidadaun ida iha liberdade nebe garante ona iha konstitusaun atu bele espresa nia hanoin sobre asuntu politika ruma. Tamba nee Martinho Gosmao Kualia Politika laos halo politika, nebe diak liu Deputado no Partido CNRT-FRETILIN la persija nakadedar no halo argumentu invalidu atu defende an husi buat nebe mak ema hotu hatene ona.

Kritika ba Martinho Gusmao

Hau nia kritika ba Martinho Gusmao hanesan Amo: Karik hau la sala misaun principal Amululik no Igreja atu hanorin srani sira moris tuir Maromak nia ukun fuan hodi perpara srani sira nia klamar hodi tama lalehan maibe faktus hatudu katak Srani Katolik barak maka muda ona sira nia fiar. Iha domingo-domingo igreja laran mamuk sekarik ita kompara ho tempo Indonezia. Srani sira barak maka halo abuzo seksual, prostitusaun buras iha Dili laran no uma kain barak maka halo divórcio. Wainhira problema hirak nee mosu no buras iha srani sira nia let Igreja iha nebe? Amo sira halo ona planu saida hodi redus no prevene problema hirak nebe srani sira infrenta. Tamba nee hanesan sarani ida hau hakarak hosu ho respeito ba Martinho Gusmao hanesan Amo diak liu fokus lai ba Misaun Principal depois maka bele kualia fali asuntu sira seluk.

Hau hakat ba Lorico Lorosae (CNRT)

Iha artigo Lorico Lorosae nian nebe publika ona iha media kuaze pajina 9, iha tendência frustasaun husi autor hodi ataka asuntu lubuk ida Martinho Gusmao lebanta tuir hau nia hare saida maka Martinho Gusmao hatene los no tuir realidade nebe durante nee Timor-Leste hasoru iha prespektivu akademia.

Karik halo rejumu hosi Artigo refere so atu dehan at deit Lider Nasional Taur Matan Ruak atual Presidente Republika, Partido Libertasaun Popular (PLP), PD no Maritinho Gusmao hodi filisofia “Timores”. Maibe hau sei la resposta ida pur ida tamba iha asuntu balun publiku hatene no komprende hela ho nune hau sei komentario ba deit asuntu balun nebe persija iha klarifikasaun atu publiku bele hatene kona ba problema nebe durante nee lao iha ita nia rain.

Hau nia komentario komesa husi asuntu nebe Lorico Lorosae mensionak katak,...Bain hira Presidente da Republika Taur Matan Ruak ataka CNRT no FRETILIN hodi tau karimbu SOEHARTO ba Maun Bo`ot Xanana, Pm Gusmao ho PD hamutuk ho PLP louva tebes diskursus infantile, emosiaonal, ne`ebe desvaloriza lideransa fundador estadu nian… 

Tuir hau nia hanoin katak, deskursus Presidente Republika iha Parlamentu Nasional hatudu katak iha diferente hanoin entre orgaun soberania sira iha Timor-Leste nee norma iha nasaun demokrasia, tamba natureza demokrasia fo espasau ba diferente idea sobre asuntu ruma no iha tempo hanesan iha mos kontrola ba malu entre orgaun soberania sira.

Iha deskursus nee mos Presidente Republika kritika Maun Xanana no Maun Mari nebe hanesan fundador estado. Atu dehan deit katak sai fundador Estado tamba sira nia kotribusaun ba funu libertasaun. Hanesan fundador estado deit laos Marumok nebe la halo sala, sira nain rua mos sempre halo sala. Tamba humanu la ses husi sala maka tenki iha kontrola husi sosiadade tomak enklui Presidente Republika hanesan Chefe Estado. Presidente hare orgaun soberania hirak nee la funsiona ho diak Presidente Republika iha dever atu kualia no kritika orgaun soberania sira seluk enklui Maun Xanana no Mari atu hadia an hodi lao los. Kritik nebe Presidente halo hasoru Maun Xanana no Maun Mari hanesan sama antensaun ba sira, iha historia hatudu katak Soeharto nia familia rasik maka hamoni nia liu husi privilégio demaziado nebe sira uja. Maun nain rua tenki kuidadu sira nia an tamba publiku akumpanha hela situasaun hirak nebe lao iha ita nia nasaun.

Alen de nee diskursus Presidente Republika nian iha Parlamentu Nasional halo publiku apresia no aseita ho diskursus refere. Ingreja Katolika mos apresia no apoia ba diskursus Presidente Republika. Pozisaun Igreja nee ita bele hare husi intervista Dom Basílio do Nascimento ba Jornalista sira dehan “Ha’u hano’in katak buat ne’ebé mak Prezidenti hateten ne’e, buat ne’ebé mak Prezidenti kala haree ho matan, Prezidenti rona, Prezidenti bele iha dadus, tanba ha’u hanoin katak, Prezidenti Repúblika la’os ko’alia arbiru de’it, maibé ha’u hanoin katak, Prezidenti iha mós dadus atu halo afirmasaun sira hanesan ne’e,” Jornal diaro Nasional Marsu 06 2016. Iha sorin seluk ONG Nasional, Emabasada sira, Estudante, aktevista, povu aileba enklui membru CNRT balun mos louva diskursu nebe PR halo iha Parlamentu Nasional.

Iha pajia hanesan autor mos dehan …CNRT hanorin Taur Matan Ruak atu aprende oinsa halo politika, oinsa sai vizionariu, laos buka maka tiru a tiru hela deit....Halo nusa mak CNRT hakarak hanorin Taur Matan Ruak atu Aprende oinsa halo politika serake iha CNRT nia ukun durante nee halo buat hotu  sabraut, korupsaun buras, nepotismu akuntese iha Ministeru hotu-hotu, kolusaun iha fatin-fatin, iha area infrastrutura projetu 85% la iha kualidade, projetu mate klamar barak mosu barak, antendementu iha area saude at ba bebeik (Dotor sira fila Hospital sai fatin KASINO), iha area Edukasaun alunus sira la hetan merenda skolar, estudante sira tur iha rai, sala eskola la iha. Ida nee mak CNRT dehan halo politika vizionariu, keta halo ita hamnasa fali.

Hare fali husi prestasaun membru CNRT nian durante nee publiku kuinese membru no estrutura CNRT laos husi sira nia figura no serviso maibe publiku kuinese sira husi attitude negatifu hanesan tuir mai:  Aderito Hugo aktual Prezidente Parlamentu Nasional dada ahi illegal iha tinan barak tuir relatorio EDTL, Lideransa Partodo CNRT aktual Ministro ho inisial DCBS fo oan ba feto faluk ida husi Lospalos nebe tinan hira liu ba konsege hamosu problema iha media nasional wainhira inan feto nee ba hasoru DCBS iha nia edifisio, problema ida nee sei dauk hotu DCBS hadau fali ema nia kaben no husik hela ema nia oan moris dok husi domin familia nian, aktual Sekretario Estado ho inisial IXC halai tuir ema nia kaben nebe durante nee hanesan nia staf ka (asesor) ho inisial AS nebe agora  divórcio ona ho nia laen kaben, Aktual Sekretario Estado ho Inisial NIS ba kait fali nia sekretaris hodi hamosu problema bo`ot iha nia edifisio tamba hetan ataka husi nia fen kaben tinan hira liu ba. Ex. Vise Ministro ho inisial JRGD sai autor ba film blue iha Timor-Leste, Aktual Ministro ho Inisial FKL gosta halo relasaun ho labarik estudante sira, Aktual Sekretario Estado ho Inisial VL (feto), iha Indonezia nia tempo Kostrad tama sai nia uma ba konfesa. Foin sae sira agora dehan membru no estrutura CNRT mesak ONPI (Oin Pipita) deit. Attitude sira nee maka CNRT atu hanorin ba Taur Matan Ruak? Ka CNRT ho nia estrutura sira gosta maka tiru a tiru hela deit heheheheee. Hau nia hanoin wainhira CNRT hakarak halo ataka ka inkorazen ema seluk diak liu hare uluk ba imi nia an no uma laran.

Iha pajia tuir mai autor Lorico Lorosae  hanoin Presidente la hatene halo desizaun ho nune Lorico Lorosae dehan,..Felizmente ikus mai Taur Matan Ruak aprende duni no simu hikas Jeneral LAT nudar Komando F-FDTL hodi kontinua mantein stabilidade iha institusaun F-FDTL nia laran. CNRT hanorin TMR atu iha vizaun nudar estadista laos hanoin hanesan xefi aldeia…

Presidente Republika lider ida nebe matenek la foti desizaun arviru hanesan lider sira seluk maibe antis Taur halo disizaun nia sempre halo estudu no analiza ba nia inplikasaun saida mak sei mosu wainhira nia diside buat ruma. Presidente Sesante Dr. Jose Ramos Horta iha nia intervista dehan, “Hau rekunisese katak  Presidente Taur tinan 24 iha ailaran koinese nasaun no povu nee, neduni Presidente la halo politika, tamba Prezidente ema ida ho dignidade iha liur ema respeita nia tebe-tebes, iha Indonezia sira admira. Buat neebe hau buka halo iha mundu, hau koalia bebeik esplika ba sira, se maka Taur Matan Ruak, nee ema ida ho sentidu estadu, neduni Presidente Taur improfizasaun, buat hotu-hotu hau halo ho hanoin nia estuda, tuir lei no tuir regras nia laos ema ida plin-plan, ohin hateten ida aban halo buat seluk ne lae, nia koreitu tebe ho integridade, ida nee maka estadu seluk iha mundu nee respeita,”  STL edisaun Kuarta 18 Maio 2016.

Tuir hau nia hare, Taur Matan Ruak ikus aseita Jeneral LAT kontinua mantei tamba atu salva rai ida nee husi krize jilit rua, publiku antes nee identivika ona forsa bo`ot ida maka iha kotuk atu halo krize liu husi haruka PM Rui Arujo lori proposta ba mai, haruka Lere halo Petisaun hasoru Presidente Republika mesmu tempo soran mos Veteranus F-FDTL sira nebe Asina Petisaun no sira nebe la asina, publiku mos identivika tan enkontru sekreta ofisiais superior F-FDTL sira husi Lospalos hamutuk ho Ministro Defesa Cirilo Cristovão, iha ona planu atu lori kilat husi Metinaro ba Ilomar-Lautem. Karik Taur Matan Ruak obriga no mantein ho nia desizaun rejultado sei hamosu krize bo`ot ida liu fali krize 2006 tamba nee Taur Halo Politika ho laran maus, laran malirin no nakonu ho domin ba nasaun ho povu ida nee. Tuir hau nia hare autor sira atu halo planu hodi hamosu krize nee mak hanoin hanesan Xefi Aldeia no ida hanoin atu prevene krize la bele mosu iha ita nia nasaun maka hanoin hanesan estadista lolos.

Iha pajina seluk Lorico Lorosae nia komentario hanesan durante nee PR lakomprede sobre lei, Lorico la hatene katak Presidente Republika maka orgaun soberania ida nebe garantia KONSTITUSIONALIDADE, tamba nee desizaun nebe Presidente foti relasiona ho kazu Lere nian tuir lolos ita nia Konstitusaun no lei oan sira.

Iha pajina refere Lorico Lorosae dehan…Pm Gusmao akuza CNRT atu kokir F-FDTL nia uma laran, infelizmente laos deit Pm Gusmao maibe PR Taur Matan Ruak mos lakohi lee lei halo didiak to ikus mai obrigadu tenke simu fila fali Jeneral LAT atu kontinua nia kargu... Lei ida nebe mak CNRT kualia? Semak hakarak sobu soberania lei iha Timor-Leste laos Xanana ho Lere se fali? Komesa husi proposta primeru PR la konkorda atu halo Re-Kundusaun, Governu senti la diak lori tiha Presidente Republika ba Tribunal Rekursus maibe desizaun Tribunal anula tiha Rekursus husi Governu, signifika governu lakon iha Tribunal Rekursus. Sinti an moe ona Governu haruka fali proposta foun, hare tiha proposta foun nee PR konkorda ho opsaun segundu Lere mak la aseita fali hehehehe KOMIK ida halo nusa!. Tuir Lei Statuto Militar Lere tama ona ba idade reforma tamba iha lei hatete forsa nebe tama ona ba tinan 60 tenki reforma, Agora Lere nia tinan 64. Semak la hatene lei Xanana ho Lere ka Taur Matan Ruak? Attitude Xanana ho Lere halo povu hotu moe enklui Veteranus sira, iha Jornal STL edisaun 30 Maiu 2016 Veteranu no Antigu Kombatentis Mausiak dehan “nia sente moe wainhira Chefe Estado Maior General Forsa Armada nia idade reforma maibe la kohi sai husi forsa, fila kontra tan Comandante Supremu Forsa Armada”. Liafuan hanesan mai husi Padre Martinho Gusmao liu husi nia artigo “Revolucao da Ternua”: Politika Batina Mutin. Papa Francisco dehan; “Pecador, sim! Traidor, nao?” iha artigu refere Martinho Gusmao dehan, Halo nusa ba mos, nu’udar académico no docente ética social-(politica), ha’u moe hare Lere Anan Timur ninia “resposta” ba TMR. Kuandu ita kompara ho nasaun seluk ita senti moe bo`ot tamba ita nia maun bo`ot sira mak hari tiha rai ida nee fila atu destroi rasik nasaun ida nee. Lider sira nia komportamentu hanesan SOEHARTO, Iha Indonezia ema bolu SOEHARTO BAPAK PEMBANGUNAN SEKALIGUS PENGHACUS PEMBANGUNAN. Iha Timor-Leste ema dehan, Xanana no Mari fundador Estado iha tempo hanesan destroi mos Estado.

Lorico Lorosae dehan…Maske antes ne`e doko rai dehan katak hasai Jeneral LAT tsunami sei lasa`e no foho sei la namatate, PR TMR nia arogansia hela istoria deit!...Tuir hau nia observasaun asaun nebe TMR halo hanesan estrtezia ida atu hatene autor principal nebe maka iha kazu nee nia kotuk, infelismente samea konsege dolar sai husi kuak wainhira hare hetan iska. Kuandu TMR hatene ona autor sira, estratezia tuir mai buka hatene sira nia objeativu hakarak saida? Wainhira hatene ona sira nia objeativu TMR halo planu kontra ataka atu impede sira nia objeativu! Iha kazu refere sira nia Objeativu maka saida? Objeativu maka poder no kadeira liu husi halo krize depois mosu Malaikat Penyelamat atu hatudu ba publiku katak so uniku Hau deit maka bele rejolve problema, wainhira hau la iha Orgaun soberania sira han malu to`o hamosu krize, nebe hau maka tenki ukun nafatin rai ida nee (konspirasaun klasik) atu hatene diak liu lee Martinho Gusmao nia artigo nebe dehan CNRT hanesan partido emrgencia (Krize 2006→Hari CNRT→Forma AMP). 

Lorico Lorosae mos hakarak hateten sobre polemika nebe mosu liu husi proposta nebe governu lori ba mai hanesan teste ida atu hare Presidente Republika nia kapasidade hanesan iha nia artigu dehan, “Atu hare PR TMR nia matenek, nia vizaun ba estadu ne`e to`o iha ne`ebe, afinal PR TMR hatudu ninia inkompetensia, hatudu ninia hanoin klot. F-FDTL, iha loron ruma F ida iha oin ne`e sei lakon maibe lori tempu, laos mudansa radikal. Ne`e so Pm Gusmao ho PR TMR mak halai kareta husi gigi 1 tau liu ba gigi 5. Vizionariu hanesan Maun Bo`ot Xanana halai kareta husi gigi 1 ba 2, 3, 4 foin maka to`o iha 5! Kazu Jeneral LAT hatudu ona kapasidade no kompetensia lolos TMR nian, koalia ho arogansia maka barak maibe politika sei matak hela!”

Sobre asuntu nee hau hakarak dehan katak, uniku Taur Matan Ruak maka hadomi F-FDTL no iha hanoin atu hadia F-FDTL sira seluk so atu estraga deit. Maun Xanana uluk hakarak hari nasaun Timor-Leste nebe la iha Forsa Armada maibe lori Taur Matan Ruak nia ulun moruk maka ohin loron ita iha F-FDTL. Krize 2006 dalan ida atu halo rahun F-FDTL no halo lakon ejistensia F-FDTL iha Timor-Leste. Nain uluk sira fo aturoizasaun ba forsa estranzerus tama iha Timor-Leste tenta atu dezarma General Taur Matan Ruak. Iha 2012 Maun Xanana lori lista membru Governu fo pozisaun Ministra Defeza ba Dona Maria Domingas Fernandes Alves ka Micato nebe maka hanesan pesoal ida husi inisio mos la konkorda Timor-Leste atu iha forsa rasik. Atual Ministro Defesa Cirilio Cristova la iha kuinesementu iha area Defesa no la iha prestasaun wainhira nia lidera SNI. Halo nusa maka ema sira la iha konseptu atu hari Forsa Armada iha Timor-Leste maka ba lidera fali Ministeru Defesa?? Karik akuntesementu no problema hirak nebe institusaun F-FDTL infrenta durante nee hanesan meus ida atu halakon F-FDTL iha Timor-Leste?

Maun Xanana ho Governu maka hanoin klot hodi tau lasu ba PR atu halo mudansa radikal? Presidente nia hanoin hakarak halo transformasaun gradual tamba nee maka iha primeru proposta Presidente Republika ezonera Lere no Provome Filomeno Paixao ba Chefe Estado Mairo General Forsa Armada (CEMGFA) no Falur Rate Laek ba Vise-CEMGFA. Governu la konkorda ho ezonerasaun Lere hodi halo transformasaun gradual, sira lori PR ba Tribunal Rekursus to`o iha Tribunal PR maka manan. Governu senti moe haruka fali proposta foun mai at liu fali proposta ida uluk, iha proposta foun governu husu PR atu ezonera hotu Veteranus sira, governu hanoin PR la berani halo ida nee maibe wainhira PR konkorda Governu ho Maun bo`ot balu komesa uja meus seluk hodi halo presaun hasoru PR.

Lorico Lorosae hanoin dotrina Timores nebe Saudozo Nicolau Lobato hanorin maka agora CNRT-FRETILIN inplementa daudauk iha ita nia rain hanesan nia haktuir katak, “Dotrina Timores husi saudozu NRL maka CNRT implementa daudaun hodi involve partidu hotu-hotu atu ukun.”  Maibe faktus hatudu CNRT lakohi atu involve partido hotu-hotu ba ukun. CNRT divorsio ho PD Bloku Nafera no CNRT husu ba PM halo operasaun kikis atu sapu bersih membru Governu sira husi PD, Ida nee maka CNRT nia intreperetasaun ba dutrina Timores saudozu NRL hanorin hela ba ita.

Lorico Lorosae mos hanoin PLP ho PD sai brutal tamba la hetan pozisaun Primeru Ministru hanesan nia haktuir katak,“Bukannya PLP dan PD yang tiba-tiba menjadi brutal dan mengamuk hanya karena melihat jabatan PM tidak diserahkan kepada PD? Atau PLP yang tiba-tiba iritasi dengan politik Timores, “ukun hamutuk” ne’ebe CNRT aplika hodi involve FRETILIN iha governasaun nia laran?”.

Tuir hau nia observasaun karik PLP maka ambisaun ba Primeru Ministru husi inisio Presidente sei la aseita wainhira Maun Xanana Gusmao hatama karta reginasaun ba Presidente Republika no nomea fali PM foun Dr. Rui Araujo. Iha lidun seluk PLP la iha problema ho Partido FRETILIN mais pelo kontrario ho ezistensia PLP halo partido Politika bo`ot hanesan CNRT-FRETILIN sira sai perkupada sinte amiasaudu no tauk wainhira PLP deklaraan an hanesan Partido politika nebe pronto ona atu compete iha elisaun geral 2017. CNRT-FRETILIN nia tauk halo sira sai brutal dan mengamuk hasoru PLP-TMR liu husi haruka Governu lori President Republika nia desijaun ba Tribunal Rekursus maiske ikus Tribunal anula rekursus husi Governu, haruka Veteranus ativu F-FDTL halo Petisaun hasoru Presidente da Republika maiske kontra Lei do Parlamento no 3/2010 Lei Defesa Nasional Artigo 63 alinia 7, Ubriga Presidente Parlamentu reginaan husi nia kargu tamba fo apoia ba politika Presidente Republika, hasai PD husi Bloku Koligasaun (BK), CNRT-FRETILIN mos hakarak foti prosesu atu halo “inquerito” ho finalidade atu halo “impeachment” (pecat PR). Ida nee maka Politika Burtalidade ka Politika Premanisme (politika Bandido) nebe CNRT-FRETILIN praktika hasoru PLP-TMR iha rai doben ida nee.

PLP-TMR la iritasi ho Politika Timores tamba iha politika PLP kualia mos sobre Governasaun Unidade Nasional signifika dutrina refere mai husi konseptu Politika Timores ka “ukun hamutuk” maibe laos ukun  hamutuk para halo institusaun estado sai kor ida hanesan akuntese iha ZEEMS, Agrekultura, STATAL nst, laos konsepto politika Timores nebe haburas fali KKN, han mesak povu nia osan, halo riku deit Xanana-Mari nian familia no husik hela Timor oan rihun ba rihun sai segundu klase iha nia rain raisk. CNRT-FRETILIN manipula konseptu Timores ba sira nia intereses politika hodi fahe ZEEMS ba FRETILIN no Municipio 12 ba CNRT atu halo esplora ba povu Timor-Leste nia osan. Timor oan tomak sei lakonkorda ho politika nebe maka CNRT-FRETILIN halo iha rai ida nee maka hamosu kritika barak husi sosiadade, academia, ONG no Igreja.

Lorico Lorosae CNRT ho FRETILIN hanoin la persija sai opozisaun ba Prozetu ZEEMS hanesan sira mensiona tuir mai: “Khusus ba PLP (TMR) ne’ebe hanesan mos ho Pm Gusmao, sira anti FRETILIN tanba ne’e maka mengamuk bainhira hare FRETILIN implementa ZEEMS. TMR tiba-tiba jadi oposisi dengan dalih pembangunan tidak merata iha Timor-Leste. TMR hanoin kala dezenvolvimentu nasaun ne’e signifika kata kada suku tenke iha programa keta-ketak.”

Tuir diskursus Presidente Republika iha Parlamentu Nasional, PR haruka ona karta ba Governu husu estudo viabilidade ba ZEEMS. Tamba kualker Mega Porjetu nebe iha antis inplementa tenki halo uluk estudo viabilidade iha nebe deit enklui Timor-Leste mos. Maibe Mari Alkatiri resposta hanesan labarik ki`ik, at liu tan halo fali komparasaun ho funu hehehehe. Halo nusa maka ita kualia ZEEMS sei lori rejultado pozetivu serake nia prosesu deit lao lalos ona. Karik ita kompara ho Kareta, kareta sei dauk Moris Maun Mari hakarak halai ona ho gigi 5.

La halo estudo viabilidade nia inpaktu maka halo ona povu Oecusse sai vitima ba programa ZEEMS tuir relatorio husi PDHJ no ONG sira seluk nebe publiku asesu ona. Taur Matan Ruak mehi hakarak halo politika dezenvolvimentu ekelibri signifika ZEEMS ho Prozetu Tasi Mane bele halo maibe keta haluhan mos Municipio sira seluk. Povu Timor-Leste laos Oecusse ho Cova-Lima deit maibe hamutuk ho Municipio 11seluk maka bolu povu Timor-Leste, tamba nee Estado nebe diak tenki fo tratamentu hanesan ba nia povu. Estado la bele halo diskriminasaun ba nia povu tamba deit ZEEMS ho Prozetu Tasi Mane fo prusentu (%) bo`ot ba Maun Mari ho Maun Xanana.

Iha sorin seluk tuir komunidade suku Kosta katak, ZEEMS hanesan dinasti (kerajaan) ida iha Oecusse, hahu husi Presidente ZEEMS to`o buruh kasar mesak Familia, Kolega Alkatiri no Militante FRETILIN maka domina.

Konkluzaun

Filozofia Timores nebe CNRT-FRETILIN uza la tuir konseptu NRL, CNRT–FRETILIN uja filozofia Timores hodi hamonu krebilidade estado. Uza filozofia refere hodi fahe deit kadeira no privilegio ba malu. Wainhira hetan kritika husi ema sidadaun ruma sira subar iha filozofia Timores nia kotuk hodi ataka sira nebe halo kritika hasoru governasaun hodi dehan ema hirak nee anti maka filozofia Timores.

Artigo ida nee hanoin pesoal la representa institucao nebe hakerek nain serviso ba.
Kritik no sujestaun bele haruka ba email: ediy.gusmao@gmail.com
Hakerek nain hela iha Dili.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.