sexta-feira, 26 de maio de 2017

Lei Mineiru: lisensa ba luku iha rai okos, estraga rai murak

.
Juvinal Dias
Juvinal Dias - Peskizadór ba asuntu ekonomia no rekursu naturais iha ONG La’o Hamutuk

Daudauk ne’e, Parlamentu Nasional Timor-Leste hala’o hela diskusaun kona-ba ezbosu Kódigu Minéiru. Ezbosu ida ne’e aprova tiha ona hosi Konsellu Ministru iha Agostu 2016 liu ba, hafoin iha tinan rua nia laran hala’o diskusaun segredu no revizaun lubuk ne’ebé lidera hosi Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM). 

Ezbosu lei ida ne’e hatuur hela inisiativa Governu Timor-Leste atu iha regulamentasaun ida atu hadalan atividade minéiru. Governu hanoin Lei ne’e nudár buat “importáncia extrema” mai Timor-Leste, atu apoiu dezenvolvimentu no kreximentu ekonómiku no prosperidade nasaun nian. 

Maske nune’e, atu asegura benefísiu ba povu, Lei labele fó de’it insentivu legal forte ba investidores sira atu buka riku-soin iha rai okos, maibé presiza konteúdu legal ida ne’ebé bele lori estadu hodi halo protesaun ba meiu ambiente iha Timor-Leste. Lei tenke konsidera asuntu importante sira hanesan kondisaun jeografiku, ekonómiku, sosiál, ambientál no mós prinsipiu polítika mundiál seluk ne’ebé daudauk ne’e Timor-Leste adere tiha ona.

Artigu ida ne’e sei ko’alia oinsá minériu ida ne’e sei fó impaktu ba Timor-Leste, inklui lori esperiénsia sira hosi rai seluk nudár lisaun. No espera katak ideia sira ne’ebé mai hosi artigu ida ne’e bele sai konsiderasaun ba Parlamentu Nasional bainhira halo sira nia desizaun, no mós bele ajuda povu Timor-Leste, liu-liu komunidade sira ne’ebé sira nia rai iha poténsia tama iha area minériu hodi bele komprende risku no benefísiu sira hodi indústria minériu ba sira nia moris.

Molok introduz lei foun, ita presiza aprende hosi rai seluk nia esperiénsia.

Vantajen ne’ebé indústria minériu bele lori ba estadu ida mak fornese rendimentu ba estadu, kriasaun kampu traballu, no mós kria oportunidade ekonómiku sira seluk. Rai sira balu hanesan Australia no Afrika do Súl nia indústria minériu nudár indústria primária ne’ebé importante no mós fó kontribuisaun boot ba sira nia ekonomia.

Maibé mós iha nasaun lubuk mak bainhira hala’o atividade esploitasaun ba nia riku-soin minéiru dala barak iha istória nakukun kona-ba estragus ambientál, pobreza, konflitu no moris iha klima laiha demokratizasaun. Iha rai sira ne’e, atu asegura benefísiu ba kompañia, governantes ka elites sira nia interese, ukun na’in sira sempre uza sira nia podér polítiku, legal no ekonómiku hodi limita ka halakon direitu povu nian hodi labele ko’alia sai kona-ba sira nia direitu. Guerra sivíl iha Sierra Leone, Angola, Congo, korrupsaun no konflitu iha Indonézia no mós maljestaun iha Filipina nudár ezemplu hosi implikasaun atividade minéiru nian ba moris sosiál, demokrasia no governasaun iha nasaun produtór ida.

Iha rai Papua Osidentál, kompañia Freeport hosi Estadus Unidus halo hela esploitasaun ba osan mean no cobre (copper). Maske prodús osan ba Governu sentrál Indonézia nian no governu provínsia iha Papua, maibé osan sira ne’e falla atu liberta povu Papua sira hosi pobreza no konflitu naruk nia laran. Foho lubuk mak lakon tiha ona, mota barak mak kontaminadu ona, no violénsia hosi autoridade militár sira hasoru ema indijena kontinua buras. Interese atu asegura osan ba Governu Jakarta halo militár mak sai tiha vanguarda ba interese kompañia sira nian, no mós valor hosi rekursu sira ne’e mak halo tanba sá Jakarta lakohi husik Papua oan sira hodi halo determinasaun ba sira nia futuru rasik.

Istória negra Timor-Leste nian durante okupasaun Indonézia nian mós la sees hosi esploitasaun rekursu minerais sira ne’ebé maioria hala’o hosi kompañia sira ne’ebé hetan apoiu hosi militár Indonesia. Atividade estrativa ba mármore iha parte Ilimanu, Manatutu nudár ezemplu oinsá Militár Indonézia hetan benefísiu hosi okupasaun ne’e rasik, liu hosi PT Marmer Timor-Timur, ramu hosi PT Batara Indra Group, kompañia Indonézia nian ida ne’ebé hetan influensia boot hosi Jenerais Indonéziu sira ne’ebé pertense ba iha operasaun Seroja durante invazaun Indonézia mai iha Timor-Leste.

Timor-Leste tenke aprende hosi nia esperiénsia rasik iha tempu okupasaun nian, no mós hosi nasaun sira seluk nian ne’ebé labele jere sira nia minéiru ba povu nia benefísiu. Nune’e, bainhira Timor-Leste iha ona rejime atu hadalan atividade minéiru, problema ba komunidade lokál sira ne’ebé hela iha area afektadu sira sei aumenta mos. Impaktu negativu sira ne’e bele akontese hosi fatór intensional ka mosu tanba asidente, bele akontese durante faze konstrusaun, hosi operasaun normal, nakfera, fakar ka akontese depois projetu ida remata ona. Perigu sira ne’e presiza tempu barak molok ita bele sente, hanesan kankru, abortu ka hamenus ka estraga produsaun agrikultura nian.

Dala barak impaktu negativu sira hosi minéiru ne’e boot liu kompara ho benefísiu sira ne’ebé sidadaun sira ne’e sei hetan. Benefísiu barak hosi minéiru ne’e sei halai liu ba kompañia minéiru bo-boot sira ne’ebé maioria mai hosi rai seluk, no produtu minéiru nian sei benefisia konsumidór sira hosi rai seluk. Governu ho Parlamentu iha knar atu asegura sidadaun Timor-Leste nia benefísiu no Proteje didi’ak meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian hanesan Konstituisaun RDTL hateten, duke halo lei ne’ebé hadalan estragus ba ambientál.

Ameasa hosi fo’er kímiku ba ita nia ambientál.

Timor-Leste ne’e nudár nasaun hosi metade illa ki’ik ida, sei laiha rekursu minériu barak hanesan nasaun seluk iha no mós la apropriadu atu halo atividade minéiru. Minéiru bele halo degradasaun rai, halo kloot area ba abitasaun, agrikultura no mós atividade ekonómiku sira seluk. Foho as sira ka rai furak sira bele lakon de’it iha mapa Timor-Leste bainhira ita fó ona lisensa ba kompañia minéiru ruma atu esploita. 

Vejetasaun no biodiversidade ne’e loloos presiza hetan protesaun tenke iha ameasa nia laran. Parte balu, hanesan area iha Ilimanu sei hetan ameasa hosi poténsia ba estrasaun mármore, Caisidu iha Baucau tanba iha poténsia ba estrasaun material sira ba simentu, inklui fatin poténsia sira seluk. Foer hosi estrasaun minéiru halo fo’er ba bee rai nian, rai no mós tasi hodi hamate organizmu sira ne’ebé moris iha ne’ebá. Perigu sira ne’e akontese tanba atividade minéiru sira sempre prodús ka presiza material kímika lubuk sira atu fera fatuk, ke’e rai ka fase produtu sira. Residu kímiku sira ne’e sei soe sai ba tasi, mota ka ár nudár dalan fasil liu atu soe fo’er sira ne’e. Iha estrasaun osan mean, merkúriu nudár matéria kímika ida ne’ebé importante tebes maske perigu tebes ba ema nia saúde.

Infelizmente, ezbosu lei ida ne’e la hatuur prinsipiu klaru kona-ba responsabilidade legal kompañia sira nian hodi asegura protesaun ba komunidade sira, sira nia subsistensia no sira nia ambientál. Perigu ida mak, artigu kona-ba jestaun ambientál ne’e foka liu ba fo’er ki’ik sira hanesan rai rahun duke foka ba iha material kímika perigozu sira. Nune’e mós, laiha artigu ida ne’ebé define ho klaru kona-ba estandarte ba ambientál, saúde no seguransa atu kompañia minériu sira hodi bele halo tuir, maske kontinua hateten katak indústria minéiru iha Timor-Leste sei halo tuir pratika di’ak sira ne’ebé sai padraun iha indústria minéiru nian. Buat ida ne’ebé ita labele haluha mak padraun sira ne’ebé aseitavel iha indústria minéiru sira ne’e la signifika nudár padraun ne’ebé di’ak ba povu nia moris. Aleinde ne’e, “Boas Praticas da Indústria Minéiru” ne’e la define ho klaru, nune’e buat ne’e laiha forsa legal ida, katak objetivu ne’ebé la vale ida.

Buat prinsipál seluk ne’ebé sai tiha preokupasaun ba iha protesaun ambientál tuir lei minériu ida ne’e mak laiha foka ba obrigasaun kompañia sira nian atu halo desmantelamentu ka rekuperasaun ba area minériu nian ba kondisaun ida antes nian. Ezbosu lei ida ne’e fó abrigu de’it atu Governu bele foti area mineiru nian hosi kompañia ida bainhira kompañia abandona ona area refere, maibé la obriga kompañia minériu ida atu halo desmantelamentu ba area ida ne’ebé antes ne’e nia halo hela nia atividade minériu. Provizaun fraku ne’e fó vantajen boot liu ba iha kompañia minériu sira.

Ita nia vontade ba jestaun fo’er kímiku nian sei fraku.

Buat importante ida ne’ebé durante ne’e sai tiha obstákulu estadu nian hodi asegura protesaun ambientál iha Timor-Leste mak ita nia vontade instituisaun reguladór ba ambientál ba jestaun fo’er kímiku nian sei fraku tebes. Iha kazu barak mak reguladór ambientál nian falla atu ejerse sira nia funsaun tuir mandatu legal sira ne’ebé nia iha tanba falta rekursu umanu, finanseiru no mós tanba intervensaun polítika ida ne’ebé maka’as ba sira nia knar. Nune’e, rejime jurídiku ida ne’e sei halo Timor-Leste sai vulneravel ba fo’er kímiku sira hosi estrasaun minéiru ba ita nia setór turizmu, saúde no rendimentu peskadór no agrikultór sira ne’ebé sadere sira nia moris ba bee, tasi no rai.

Bainhira regulasaun sira fraku, ne’e sei halo kompañia sira fasil hodi viola prinsipiu legal. Iha projetu barak iha Timor-Leste ne’ebé la halo nia avaliasaun impaktu ambientál, dalan mandatóriu ida ne’ebé loloos tenke halo tuir molok implementa projetu boot sira.

Violasaun hosi kompañia sira ne’e nudár ezemplu hosi Timor-Leste nia vulnerabilidade ba ameasa hosi projetu boot sira, ne’ebé nia na’in sira sempre lakohi kumpre ita nia regra sira. Nee ezemplu ida oinsá servisu diresaun ambientál governu nian tenke hakru’uk ba instituisaun ne’ebé nia servisu mak atu promove setór petroleum no mineral nian, no kompañia sira ne’ebé iha podér finanseiru no iha polítika maka’as, duke proteje sidadaun sira nia moris.

Karik Timor-Leste iha duni rekursu minériu ne’ebé iha valor boot iha rai okos, maibé ita nia instituisaun sira no ita nia kapasidade laiha atu proteje ita nia povu sira hosi impaktu negativu hosi minéiru, rekursu ne’e kontinua ona sai tiha Timor-Leste nia riku-soin iha rai okos. No bele dezenvolve bainhira Timor-Leste haforsa tiha ona nia sistema reguladór nian, liu hosi fokus hodi implementa uluk lai nia prosedimentu lisensiamentu ambientál nian ho efetivu no forte, duke hahú introduz lei foun, todan no kompleksu.

Timor-Leste nia servisu diresaun ne’ebé tutela ba servisu lisensiamentu ambientál nian tenke hetan apoiu entermus finanseiru no rekursu umanu ne’ebé di’ak, no presiza hetan independénsia polítika atu foti desizaun ba proteje ita nia ambiente ho efetivu liu.

Kazu eviksaun rai sei barak, maka’as no inevitavel.

Bainhira Timor-Leste inísia ona nia indústria minériu, kazu sira eviksaun ba rai komunitária sei barak, maka’as no inevitavel. Komunidade sira bele de’it iha direitu atu hetan kompensasaun no laiha direitu atu la entrega. Sira tenke hakru’uk ba desizaun estadu no kompañia sira bainhira sira nia rai ne’e tama ona iha kategoria rai ba domíniu públiku hanesan hatuur ona iha Proposta de Lei Ba Rai ida ne’ebé aprova ona hosi Parlamentu no hein hela desizaun promulgasaun ka veto hosi Prezidente da Repúblika.

Ezbosu Lei minéiru ida ne’e mós introduz hela limitasaun ida ba direitu komunidade sira nian, mak la fó atensaun ba konsulta públiku ho komunidade molok halo “Abertura, encerramento e redefinição de áreas” minéiru nian. Dala barak violasaun ba direitu komunidade lokál akontese tanba lejizlasaun la konsidera sira nia ezisténsia no mós sira nia lian. Esperiénsia ida mak eviksaun komunidade sira iha Suai tanba projetu Tasi Mane iha Suai ne’ebé MPRM - TimorGAP inísia, tenke sai sasukat hosi Parlamentu molok aprova lei ida ne’e.

Limitasaun ida ne’e kontradikte ho evolusaun sira iha pratika indústria minériu ka projetu sira hanesan ne’ebé introduz ona pratika transparénsia no mós komunikasaun ho komunidade sira. Maske seidauk implementa ho luan liu nudár estandarte, excetu ba povu indijena sira, prinsipiu sira “Free, Prior, Informed Consent (FPIC) ne’e di’ak tebes no tenke adopta iha Lei minériu ida ne’e nia laran. Katak lei minéiru ne’ebé halo iha periodu sira ohin loron nian ne’e tenke promove direitu povu hodi hetan informasaun sira ne’ebé ho loloos, fasil atu komprende, sufisiente ba sira atu bele deside no iha tempu ne’ebé nato’on ba sira atu diskute ho livre, sees husi kualkér intimidasaun ka intervensaun. Komunidade mós iha direitu atu retira sira nia konsentimentu nian bainhira projetu ida la respeita sira nia direitu ka la serve ba interese nasionál.

Perigu seluk mak, ezbosu lei ne’e fó “direito exclusivo” ba kompañia mineiru nian de’it atu tama no okupa area minériu inklui fó direitu ba kompañia atu okupa area sira ne’ebé fora hosi area konsesaun nian. Direitu ne’ebé luan liu ida ne’e sei halo kompañia sira hodi bele viola direitu komunidade sira ne’ebé sira nia rai besik hela ba iha area mineiru maske rai povu nian ne’e la inklui iha area kontratu nian. Atu evita violasaun ba direitu komunidade nian, kompañia mineiru ida so de’it bele halo nia atividade dentru iha area ne’ebé define ona iha kontratu, no mós fó asesu ba polísia no lider komunitária sira mós, espesialmente atu lider komunitária sira bele asegura katak pratika sira iha area ne’e la fó ameasa ba povu nia moris.

Poténsia reguladór la independente, iha korrupsaun no abuzu de podér.

Iha parte seluk, efeitu negativu ida hosi indústria minériu nian mak fó tentasaun ba ulun boot no lider governu lokál sira barak hodi ba envolve iha korrupsaun, espesialmente liu hosi fó lisensa ba kompañia sira atu iha lisensa kontratu ba minéiru nian. Iha Indonézia, besik iha kazu korrupsaun barak ne’ebé envolve ofisiais governu nian tanba fó sai lisensa la tuir regra boa governasaun nian.

Tuir Artigu 14 hosi ezbosu Lei ne’e, lisensa ba esplorasaun nian ne’e kabe ba responsabilidade Autoridade Nasional ba Petróleu no Minerais (ANPM) nudár reguladór. Provizaun ida ne’e la hamriik mesak, maibé mós iha Artigu sira seluk ne’ebé mensiona mós autoridade MPRM nian fó influensia ba ANPM atu foti desizaun.

Provizaun kona-ba kompeténsia entre MPRM ho ANPM mak kria konfuzaun legal lubuk iha artigu sira hanesan Artigu 17.3 hateten reguladór sei aprova relatóriu estudu pre-viabilidade depois hetan autorizasaun hosi membru governu ne’ebé responsavel ba iha minéiru, Artigu 25.3 (MPRM bele asina kontratu depois simu proposta hosi ANPM), Artigu 25.4 (MPRM bele delega kompeténsia asina kontratu nian ba ANPM atu halo) no mós Artigu 31 (ANPM fó sai lisensa depois hetan autorizasaun hosi MPRM). Konfuzaun ba responsabilidade entre órgaun rua ne’e sei kria oportunidade ba abuzu de podér ka hafraku mekanizmu transparénsia no kontabilidade instituisaun estadu nian sira bainhira ejerse sira nia funsaun.

Forma korrupsaun seluk ne’ebé sempre akontese mak gratifikasaun hosi kompañia sira ba reguladór ka instituisaun ne’ebé tutela ba setór minériu nia ema sira. Maske iha provizaun balu proibidu atu ema sira ne’ebé simu ofertas ka benefísiu direta hosi kompañia minériu nian ba interese pesoál nian, maibé kontinua loke oportunidade atu kompañia sira bele fó prémiu ka prezente natal ba funsionáriu reguladór no mós hetan apoiu karreta ka sasán sira ba órgaun reguladór sira atu bele halo sira nia atividade kontrolu nian. Provizaun sira iha ezbosu lei ne’e hare ba atu lejítima gratifikasaun ba ANPM nudár autoridade reguladór.

Oinsá reguladór ida bele halo servisu supervizaun nian ida ne’ebé independente no livre bainhira reguladór ida nia funsionáriu sempre hetan prezente natal ka nia atividade hetan apoiu direta hosi kompañia ne’ebé nia atu ba kontrola?

Nune’e mós, ezbosu lei ne’e promove ANPM no MPRM nudár parte hosi ekipa ne’ebé sei fó sai lisensa ambientál nudár oportunidade ba konflitu interese. Loloos knar atu fó lisensa ambientál ne’e kabe de’it ba kompeténsia Diresaun Ambientál iha Ministériu Komérsiu Indústria no Ambientál nia okos atu asegura desizaun ba fó lisensa nian independente no tuir prosedimentu sira tuir lei nian, duke envolve ANPM no MPRM nudár órgaun ne’ebé iha interese ekonomia no polítika ba indústria mineiru ida ne’e. No iha poténsia boot hodi halo sira sei la halo tuir regulasaun ambientál sira ne’e bainhira sira foti desizaun.

Aleinde ne’e, rejime ida ne’e mós sei introduz kompañia estatal ida ba minériu iha Timor-Leste. Maske seidauk iha rejime espesífiku ba estabelesimentu kompañia estatal ida ne’e, maibé ita presiza atu aprende hosi ita nia istória rasik kona-ba estabelesimentu kompañia mina-rai TimorGAP, EP iha tinan sira hira liu ba, ne’ebé ikus mai ne’e nia atividade sira maioria depende ba apoiu hosi orsamentu jerál tinan-tinan.

Ho poténsia ba menus esperiénsia, kapasidade finanseiru, inklui planu komersiál, entaun buat sira ne’e bele lori posibilidade atu kompañia minériu estatal ida ne’e hodi bele la’o tuir TimorGAP, EP nia situasaun, ne’ebé hakarak gasta de’it osan públiku nian ba sira nia remunerasaun diretór sira no ba kustu operasionál sira seluk ne’ebé karun tinan-tinan maske reseita finanseiru ne’ebé nia prodús dook hosi nia gastu anuál. 

Labele haluha katak kompañia estatal ida, dala barak goza sira nia priviléjiu nudár instituisaun ne’ebé mai hosi polítika estadu nian maibé la tuir regra no prinsipiu sira kona-ba transparénsia, protesaun ambientál no boa governasaun nian. Risku sira ne’e presiza konsidera no antisipa hosi estadu iha lei. No ezbosu lei ida ne’e falla hodi ezije katak kontratu minéiru nian tenke publika sai, hanesan hateten iha EITI-ITIE (Inisiativa Transparénsia iha Indústria Estrativa) ne’ebé Timor-Leste adopta ona.

Nune’e mós, ezbosu lei ne’e la tau anexu ka provizaun espesífiku kona-ba modelu kontratu ne’ebé Timor-Leste sei implementa, maske Modelu kontratu ida iha indústria minéiru ne’e importante tebes ba ita atu hatene saida mak benefísiu ekonómiku ne’ebé Timor-Leste sei hetan no mós obrigasaun sira ne’ebé kompañia minéiru ida ne’e sei halo tuir. Modelu kontratu ne’ebé la klaru sei la ajuda sidadaun sira hodi bele hatene osan sira ne’e suli ba ne’ebé, no hafasil governantes sira hodi subar osan sira ne’e ba sira nia interese pesoál, grupu ka polítiku nian duke ba povu nia moris.

Ita kontinua lori ameasa ba ita nia ekonomia sustentável.

Klaru katak nasaun ida ne’ebé sei promove indústria minériu ida sei sakrifiika nia rai sira ba atividade estrasaun. Transformasaun rai agríkola ba iha area minériu sai tiha buat komún no bai-bain iha nasaun produtór minériu nian. Infelizmente Timor-Leste ne’ebé menus rai agrikultura ne’e sei kontinua menus tanba futuru atividade minériu.

Aleinde ne’e, polítika ida ne’e sei kontinua kesi metin Timor-Leste iha dependénsia ba rekursu naun renovavel sira hanesan petróleu no minerais nian. Dezde tinan barak nia laran ona, ita depende tebes ba ekonomia petrolíferu ne’ebé mai hosi reseita sira hosi fan mina-rai hosi kampu mina-rai sira iha Tasi Timor. Maske setór ida ne’e konsege fó osan lubuk mai Timor-Leste nia estadu durante tinan hirak kotuk ne’e, maibé situasaun ida ne’e tenke halo Timor-Leste la foti oportunidade hodi dezenvolve nia setór ekonomia sustentável sira hanesan agrikultura, turizmu, indústria ki’ik no fontes ekonomia naun petrolíferu sira seluk durante tinan sanulu kotuk ne’e.

Dala ruma Timor-Leste iha espetasaun as tebes hodi konsidera nia an nudár nasaun ne’ebé iha minériu, no iha hela polítika atu estabelese Fundu Minériu ida, maibé ita haluha katak entre tipu minériu ho forma hanesan fatuk, mak maioria kompara ho metal ka gemas. Aleinde ne’e, osan hosi minériu ida ne’e sei la fó osan barak hanesan durante ne’e setór petrolíferu kontribui mai ita nia rai.
Maske Timor-Leste nia kampu mina-rai sira hanesan Elang Kakatua no Kitan maran tiha ona, no kampu Bayu-Undan ne’ebé durante ne’e fó reseita barak sei maran iha tinan tolu ka hat nia laran, inklui futuru kampu Greater Sunrise ne’ebé la serteza. Maibé kriasaun rejime jurídiku foun ba minériu ne’e la’ós solusaun atu iha substituisaun reseita ba petrolíferu.

Kriasaun rejime ida ne’e nudár resposta ansi ida hosi sira ne’ebé durante ne’e servisu iha indústria estrativa sira atu kontinua sira nia atividade ekonomia la sustentável sira ne’e. Loloos ho rezerva mina-rai ne’ebé hahú miis ona ne’e halo tiha situasaun sira ne’e sai tiha oportunidade ba Governu atu hahú ona fó prioridade hodi dezenvolve setór ekonomia naun petrolíferu sira, inklui ona meloria despeza estadu nian hodi sai efisiente liu duke halo lei sira ne’ebé kontinua lori ita ba moris ida ne’ebé la sustentável. 

*Hakerek na’in nudár peskizadór ba asuntu ekonomia no rekursu naturais iha ONG La’o Hamutuk.
-Hotu-
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.