sexta-feira, 26 de maio de 2017

Ramos Horta: Tempu Reviu Konstituisaun

.

Timor Post - 26 de Maio de 2017 - Transcrição de José Salvação para o Timor Hau Nian Doben

Díli - Eis Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, Hatete, tempu to’o ona bele halo revizaun ba Konstituisaun República Demokrátika Timor Lesre (RDTL), importante maka partidus tenke iha maioria iha Parlamentu Nasionál (PN).

“Konforme, tenke liuhosi Parlamentu, atu muda konstituisaun dois tersus (⅔), tempu to’o ona, segundu Konstituisaun tinan sanulu resin lima ona, mas tenke sukat didiiak,”eis PR Ramos Horta hatete ba jornalista sira iha Muzeu Rezisténsia, Kinta (25-05), relasiona ho polémila partidu balun bainhiea manán iha eleisaun hakarak muda sistema semi-prezidensiak ba prezidensial.

Maske nune’e, eis Xefe Estadu ne’e hatete, dadauk ne’e sistema semi prezidensiál ne’ebe maka adopta iha Timor-Leste la’o ho diak. Tanba ne’e nia rasik la apoia ideias balun hodi muda kompeténsia Prezidente Repúblika nian.

Biar nune’e, eis Xefe Estadu hatete, konforme partidus politiku ne’ebe maka manán iha eleisaun parlamentár no maioria iha PN.

“Ba ha’u ita nia sistema to’o agora di’ak, sistema be konstitusionalista sira halo iha 2001, 2002, di’ak ba realidade Timor nian. Ha’u la apoia muda poder Prezidente nian mas ne’e ha’u nia opiniaun, opiniaun ne’ebé kontra ⅔, maioria Parlamentu”, Ramos Horta hatete.

Entretanti tuir Konstituisaun RDTL iha artigu 154.º kona ba inisiativa no tempu revizaun nia haktuir:

1. Deputadu no Bankada Parlamentár sira maka halo inisiativa revizaun nian ba LeiInan.
2. Parlamentu Nasionál bele halo revizaun Lei-Inan liutiha tinan neen sura hosi data
publikasaun ida ikusliu kona-ba lei revizaun nian.
3. Prazu tinan neen atu halo revizaun ba dalauluk ba Lei-Inan ida-ne’e nian, sei konta
hosi loron ne’ebé Lei-Inan tama iha vigór.
4. Parlamentu Nasionál, lalika haree ba prazu tempu nian, bele asume kbiit atu halo
revizaun Lei-Inan, wainhira Deputadu barak liu baluk-lima haat (4/5) ne’ebé hala’o
sira-nia knaar mak hakarak.
5. Proposta ruma kona-ba hala’o revizaun ba Lei-Inan tenke hatama ona iha
Parlamentu Nasionál iha loron atus ida ruanulu nia laran, molok atu hahú haksesuk.
6. Atu hato’o projetu ruma ba Revizaun Lei-Inan, nu’udar hateten ona iha númeru
hirak liubá, eh seluk-seluk tan, sei bele hato’o duni iha prazu loron 30 nia laran.

Nune’e mos iha Konstituisaun RDTL artigu 155.º, kona ba promulgasaun haktuir katak:

1. Atu hafila buat ruma ba Lei-Inan, tenki hetan apovasaun hosi marioria baluk-tolu
rua (2/3) hosi Deputado sira-ne’ebé hala’o hela sira-nia knaar.
2. Testu Lei-Inan ida-ne’ebé foun sei publika hamutuk ho Lei revizaun nian.
3. Prezidente-Repúblika labele rekuza atu promulga lei revizaun nian.

Iha parte seluk, iha Konstituisaun RDTL artigi 156.º, kona ba limite ba materia revizaun nia haktuir katak:

1. Lei kona-ba hala’o revizaun ba Lei-Inan tenke respeita:
a) Independénsia nasionál no Estadu nia unidade;
b) Sidadaun sira-nia direitu, liberdade no garantia;
c) Forma republikana governu nian;
d) Kfahek kbiit nian;
e) Tribunál sira-nia independénsia;
f) Multipartidarizmu no direitu atu hala’o opozisaun tuir demokrasia;
g) Sufrájiu livre, universál, diretu, sekretu, no periódiku kona-ba órgaun soberanu
sira, nune’e mós ba sistema reprezentasaun proporsionál nian;
h) Prinsípiu ba deskonsentrasaun no desentralizasaun administrasaun nian;
i) Bandeira Nasionál;
j) Data proklamasaun independénsia nasionál nian;
2. Asuntu sira iha alinea c), no i) bele iha revizaun husi referendu nasionál, tuir lei
haruka.

Nune’e mos iha Konstituisaun RDTL artigu 157.º, kona ba limite sirkunstansial nian ba revizaun haktuir katak: Wainhira iha-hela estadu serku eh emerjénsia nia laran, labele hala’o hahalok revizaun ruma ba Lei-Inan. (dgx)
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.