sábado, 13 de maio de 2017

LIAFUAN BADAK HUSI S. E. PREZIDENTE TAUR MATAN RUAK IHA OKAZIAUN KONDEKORASAUN MONSEÑÓR D. MARTINHO DA COSTA LOPES NO RELIJIOZU MASAKRADU SIRA HO ORDEM DE TIMOR-LESTE

.

Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Dili 12 Maiu, 2017

Ho laran-ksolok boot tebes mak ha'u lori nasaun tomak nia naran hato'o ha'u-nia rekoñesimentu profundu ba figura no hahalok estraordináriu saudozu Monseñór Don Martinho da Costa Lopes nian. Ha'u aproveita mós oportunidade ida-ne'e atu rekoñese Uma-Kreda Katólika nia papél boot tebes iha Timoroan sira-nia destinu.

Sira merese duni Timoroan sira-nia omenajen no gratidaun.

Don Martinho nia prinsípiu morál, inklui ninia aten-barani hodi lidera Uma-Kreda Timór nian durante tempu okupasaun, fó impaktu ne'ebé boot tebes ba ita-nia sosiedade no ita-nia luta.

Don Martinho relijiozu ida hosi primeiru grupu relijiozus atu rekoñese katak Rezisténsia povu timoroan nian mosu hosi nesesidade sobrevivénsia no lejítima defeza hasoru perigu mate nian.

Nia koñese didi'ak ita-nia rain. Nu'udar amlulik no indivíduu, ita bele dehan katak faktu hirak ne'ebé sai motivasaun ba ninia atividade iha sosiedade nia leet no ninia serbisu pastorál maka nia esforsu atu buka dalan hodi hamenus kiak no sentimentu abandonu ne’ebé mak domina iha Timór dezde tempu koloniál. 

Sira-ne'ebé hetan oportunidade atu koñese nia pesoalmente la iha dúvidas katak Don Martinho fó nia atensaun tomak ba ema kiak sira no povu terus-na'in, no buka kontribui ba hadi'ak sira-nia kondisaun moris.

Hafoin invazaun, koñesimentu ne'ebé kadavés boot liután kona-ba brutalidade no violénsia okupasaun nian hanesan xoke todan boot ida ba Don Martinho. Ninia sentidu justisa mak dudu Don Martinho book an hasoru violénsia hirak-ne'e.

Nu'udar administradór apostóliku Dili nian, Don Martinho fiar Rezisténsia nia sinseridade wainhira deside haluan atividade Rezisténsia nian ba iha setór sosiál hotu-hotu hodi reprezenta nasaun tomak.

Iha tinan 1982, Don Martinho halo enkontru subasubar ho lider Rezisténsia Xanana Gusmão iha Mehara. Nu'udar lider hosi Igreja Timoroan, Don Martinho nia desizaun atu hasoru malu ho gerrilla hanesan hahalok estraordináriu aten-barani ida, liuliu tanba iha momentu ne'ebá nasaun sei moris hela iha susar nia laran.

La'ós de'it aten-barani fíziku maibé mós aten-barani morál.

Administradór apostóliku Dili nian bá hasoru Rezisténsia la'ós tanba razaun polítiku, maibé tanba konsidera nu'udar devér morál no identifika an ho povu ne'ebé terus maka'as ba nasaun ida-ne'e.

Bazeia ba ninia esperiénsia nu'udar sarani no nu'udar sasin ba masakre hirak ne'ebé mosu, Don Martinho sente devér atu book an.

Nia identifika an ho nasaun nia terus no ida-ne'e mak sai hanesan pontu-virajen ba Uma-Kreda timoroan ho influénsia maka'as iha sosiedade.

Iha tinan 15 tuirmai, amlulik sira no relijiozu no relijioza katóliku seluseluk iha Timór laran tomak habesik an ba populasaun hodi moris iha terus no perigu nia laran. Relijiozu barak hetan persegisaun no balun hetan tortura.

Ohin ha'u fó omenajen mós ba komunidade relijioza sira-ne'ebé sira-nia membru na'in-sia hetan oho iha fulan-Setembru 1999 durante asaun violénsia no dezumanidade ne'ebé mak mosu hafoin referendu.

Kondekorasaun ne'ebé mak ohin ha'u entrega ona hanesan símbolu gratidaun nasaun nian ba ema katóliku sira-ne'ebé sai vítima ba violénsia hirak-ne'e, ba komunidade relijioza sira-ne'ebé sira pertense ba no mós ba Uma-Kreda Timor-Leste.

Martir na'in-sia ne'ebé ita ohin fó omenajen ba, mak vítima dahikus hosi hahalok violénsia ne'ebé komete durante okupasaun ne'ebé referendu hapara tiha ba benefísiu umanidade nian, ho respeitu ba dignidade Timoroan sira-nian no mós dignidade povu Indonézia nian rasik.

Amlulik no madre sira-nia aten-barani hodi banati tuir Don Martinho nia ezemplu, loke kapítulu foun ida iha istória nasaun no Uma-Kreda Timór nian.

Uma-Kreda Katólika fó kontribuisaun ne'ebé folin-boot ba pás nia vitória finál, no Don Martinho rasik mak loke dalan ida-ne'e.

Molok atu hakotu, ha'u apela ba governu atu hanoin didi'ak kona-ba posibilidade atu lori mai Timor-Leste saudozu Don Martinho nia mate-ruin hodi hakoi iha Jardim dos Heróis iha Metinaro, nu'udar fatin iha ne'ebé merese hela ba.

Lori nasaun tomak nia naran, obrigadu ba relijiozu no relijioza sira Timor-Leste nian. Obrigadu ba Igreja Timoroan.

Husu boot ba Maromak atu proteje ita-nia povu no proteje Timor-Leste.

Foto de Presidência da República de Timor-Leste, Facebook.
,

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.