segunda-feira, 25 de maio de 2015

GOVERNO LAIHA MUDANSA

.

Timor Post - 25 de maio de 2015

DILI—Sestu governu konstitusionál ne’ebé lidera hosi Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo besik atu kompleta loron 100, maibé Mário  Viegas Carrascalão  konsidera loron 100 ne’e laiha valor, tanba laiha indikasaun ruma ba avansu (progresu).

“Ha’u haree avansu ladun iha, maibé atu hakiduk mós laiha ida. Patina fatin de’it. Ha’u hanoin durante tempu loron 100 ne’e ita haree sasan hotu la’o hakmatek. Laiha buat ida aselera liu ba parte negativu, ne’e ha’u hanoin laiha ida. Maibé, ba parte positivu nian mós ladun iha, ” Carrascalão  via telemovel ba Timor Post, Domingu, (24/5).

Eis PM asuntu Boa Governasaun tempu Aliansi Maioritaria Parlamentar ne’e relembra, durante seremonia posse, PM promete sei hamenus despezas desnesesariu, maibé Carrascalão  konsidera kestaun ne’e sei stagnadu.

“Ba kestaun importante sira ne’e, sira toma medidas, maibé asesor sira bar-barak ne’e to’o ohin loron nafatin de’it. Dala-ruma ita la-hatene, sira agora estuda situasaun ba oin sira sei reduz karik ita la-hatene, maibé salariu ba asesor sira ne’e bo’ot demais, ” Carrascalão  hatutan.

Entretantu, deputada komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansas Públikas, Florentina Pereira Smith hatete, atividade governu ne’ebé mak trasa ba loron 100 bazeia ba ezekusaun orsamentu atinji ona pursentu 30.

“Tuir informasaun ne’ebé mak ami hetan hosi portal transferensia e akompañamentu fontes balun, ezekusaun orsamentu agora atinji to’o ona pursentu 30 ne’ebé bele dehan katak normal, tanba atividade ne’ebé mak halo 100 dias, signifika konta hosi orsamentu ratifikativu maizumenus três meses ona, ha’u hanoin ne’e normal,” Florentina Smith dehan ba jornalista iha uma fukun, Kinta, (21/5).

Nia dehan, pursentu 65 populasaun uza ona eletrisidade. Edukasaun, saúde, bee no saniamentu seidauk masimu.  Dezafia nafatin governu atu hadi’a, nune’e povu iha baze bele senti parlamentu nafatin halo akompañamentu.

“Bainhira partisipa iha serimonia restaurasaun independensia iha postu administrativu Maliana, bele dehan estrada hosi postu administrativu Maubara to’o Maliana bele dehan estrada kuaze di’ak ona. Maibé parte balun presiza nafatin hadi’a. Labele dehan estrada Dili ba Maliana di’ak ona hodi reprejenta ona munisipiu seluk hodi atinji ba susesu no progresu, ne’e la’e,”  Florentina dehan.

Smith realsa, hanesan bankada FRETILIN hakarak fó nafatin hanoin hodi hadi’a. Aprova osan ho unaminidade atu uza ba dezenvolvimentu sosiedade nomos progresu servisu povu tomak nian.

Aleinde ne’e, Mário Viegas Carrascalão  mos hatutan, governu to’o oras ne’e seidauk halo mudansa ba problema korupsaun iha rai laran, realidade hatudu koruptór sira kontinua la’o livre.

“Ha’u haree korupsaun mós governu ida ne’e seidauk halo mudansa. Koruptu bobo’ot sira sei nafatin hela de’it,” Carrascalão  hatutan tan.

Antes ne’e, Mário  Viegas Carrascalão  la-konsege komprende razaun eis PM Kay Rala Xanana Gusmão haruka karta ba Parlamentu Nasionál hodi labele hasai (levanta) imunidade governante koruptu sira. Nune’e, konsidera karta ne’e hanesan meius ida hodi proteze koruptór sira.

“Ha’u la-kompriende, tanba saida mak koruptór sira labele hasai sira nia imunidade. Tuir loloos tenke nakloke ba públiku hodi hatene,” Carrascalão  tenik.

Carrascalão  hanoin hikas kuandu Komisaun Anti-Korupsaun (KAK) bolu Ministra Finansas, Emília  Pires iha tinan 2013 hodi hatan kona-ba kazu sosa kamas ba hospitál nasionál, depois to’o tempu prosesu debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) Emília  Pires lakon tiha ba Austrália durante tempu lubuk ida.

Entretantu, antes ne’e advogadu Manuel Tilman esplika, Tribunál Distritál Dili  (TDD) la-presiza hein PN hasai imunidade Ministra Finansas, Emília  Pires mak halo julgamentu, maibé tenke hahú ona tuir konstituisaun RDTL artigu 113 alinea primeiru.

Konstituisaun RDTL artigu 113 kona-ba Governu nia membru hatan kona-ba krime iha alinea primeiru esplika, bainhira membru Governu ida akuzadu loloos ba krime, ne’ebé bele simu kastigu iha kadeia boot liu tinan rua nian, tenke para hala’o servisu atu bele foti prosesu no alinea segundu esplika, krime ne’ebé simu kastigu iha kadeia to’o de’it tinan rua, Parlamentu Nasionál mak sei tesi kona-ba membru Governu ne’e bele para nia knaar karik, ka lae.

“Ida ne’e la-presiza hein Parlamentu Nasionál hasai nia imunidade mak foin bele hasai, la’e ida. Ida ne’e konstituisaun mak koa’lia. Ita la-presiza tan Parlamentu Nasionál no karta hosi Primeiru-Ministru nian,” Manuel ba Timor Post iha Garden Beach Hotel, Praia dos Coqueiros-Dili, foin lalais ne’e.

Entretantu, konstituisaun artigu artigu 114 kona-ba imunidade ba membru Governu nian esplika, membru Governu ida labele detidu ka dadur bainhira  Parlamentu Nasionál seidauk fó
lisensa, bele de’it bainhira  nia halo krime ne’ebé bele simu kastigu ida ho limite másimu bo’ot liu tinan rua ka ema kaer rasik ho liman.

“Atu hasai imunidade la ka’e, la’ós  artigu 114, tanba artigu ne’e ko’alia de’it kona-ba detensaun mak tenke hetan autorizasaun hosi Parlamentu Nasionál. Hanesan kazu Emília  Pires ne’e tenke suspende ona, tanba nia kazu ne’e a’as liu tinan rua,” Tilman esplika.

Nia hatutan, arguida Emília  Pires hetan akuzasaun ho lei Kodigu Penál Timor-Leste artigu 299 katak, kuandu osan ne’ebé mak desvia liu tina rihun 10, maibé informasaun ne’ebé iha katak, Emília  Pires desvia tiha osan kuaze rihun 200. Entaun nia pena prizaun ne’e liu tiha ona tinan rua. Mínimu tinan tolu to’o tinan 15. La-presiza hasai imunidade, maibé tenke suspende ona.

Ministra Finansas, arguida Emília  Pires hetan ona akuzasaun definitivu hosi Ministériu Públiku kona-ba prosesu sosa kamas ba hospitál nasionál iha tinan 2012, maibé inflizmente juiz internasionál ne’ebé ka’er kazu ne’e tenke husik hela, tanba PN hasai ona rezolusaun ida hodi duni sai hotu juíz estranjeiru sira iha rai laran.

Tribunál sei hamrik metin hodi halo prosesu julgamentu ba koruptor sira, tanba krime korupsaun ne’e responsabilidade individual, la’ós  komunál. Maibé kuandu koruptor sira mate tiha mak sei la-hetan julgamentu iha tribunál sira iha rai laran.

“Ami iha ne’e konsidera karta Primeiru-Ministru nian ba Parlamentu Nasionál hodi labele hasai imunidade ba governante sira ne’ebé akuzadu, ami sente normál hela. Buat hotu la’o di’ak. Ohin labele julga mós, iha tempu seluk sei halo julgamentu kona-ba kazu hirak ne’e,” Prezidente Tribunál Rekursu, Guilhermino da Silva.

Nia hatutan, saida mak Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hatete ba nia katak, ema hotu atu manda ne’e iha limite. Kuandu loron ida mak laiha ona poder hodi manda, entaun sei ba hatan iha tribunál.

“Só ita mate tiha mak ita la ba hatan ona. Kuandu sei moris hela mak sei ba hatan nafatin ba sira nia hahalok hodi bele hetan lia loos,” Guilhermino tenik tan.

Nia hatutan, oras ne’e dadauk polítika nain sira bele halo esforsu mazimu hodi impede prosesu hirak ne’e, maibé lais ka kleur ema sira ne’e sei ba hatan iha tribunál.

“Ne’e iha ne’e ami konsidera karta ne’e hanesan buat bai-bain ida. Ami kontinua hala’o ami nia serbisu hanesan mós bai-bain,” realsa nia.

Kazu korupsaun ne’ebé oras ne’e hetan ona akuzasaun kriminal hosi Ministériu Públiku mak Isabel Ximenes atual Sekretaria Estadu Arte no Kultura hetan akuzasaun ho krime tolu kona-ba kazu Expo Yeosu, Korea Sul, tanba deskonfia ‘tolan’ osan estadu hamutuk $68,442.19 iha tinan 2012.

Nune’e mós eis Ministru Edukasaun, João Câncio  Freitas hetan akuzasaun krime partisipasaun ekonómia no negósiu kona-ba projetu instala Televizaun no Radio iha Ministériu Edukasaun ne’ebé deskonfia nakonu ho prosesu naksalak.

Inklui mós eis Ministru Finansas, Emília  Pires hetan akuzasaun kriminal kona-ba prosesu sosa kama ualu ba Hospital Nasinál Guido Valadares ne’ebé deskonfia mosu prosesu naksalak.

Nune’e mós, Prezidente Parlamentu Nasionál, Vicente Guterres, eis sekretariu jeral Parlamentu Nasionál, João Rui Amaral no Francisco Burlaco mós hetan ona akuzasaun kona-ba prosesu sosa kareta ba deputadu sira nian. Entre kazu hirak ne’e seidauk iha rezultadu ida. (oki)
 .

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.