segunda-feira, 28 de setembro de 2015

Semana ida ne’e governu 'halo pagamentu' ba iha pensaun veteranu foun sira ho dolar millaun 51

.

SAPO TL ho Lusa - 28 de setembro de 2015

Ohin governu hahú halo pagamentu iha ekonomia liu dolar millaun 51 ba benefisiáriu foun 13.307 hosi sistema pensaun veteranu, prosesu ne’ebé halo hodi prova sistema bankáriu nian iha país.

Iha semana ikus liu ba sempre halo rejistu finál, liuhosi Ministériu Seguransa Sosiál, hodi fasilita prosesu rejistu bankáriu nian hosi benefisiáriu foun sira, ne’ebé maka 6.151 sei hetan pagamentu úniku no 7.156 maka sei simu pensaun mensál.

Ida ne’e sai hanesan aumentu signifikativu liu liu to’o pagamentu ida ne’e sira simu hela pensaun mensál ema 18.725.

Maior fatia hosi pagamentu sira ne’e maka prosesa hela iha sede Banco Nacional Ultramarino (BNU) iha Díli banku ne’ebé estabelese ona ekipa espesiál ida hodi ba ajuda prosesu, ,maka ba diresaun sukursál Caixa Geral de Depósitos alerta ona ninia kliente sira hosi presaun signifikativa ne’ebé rekursu umanu hosi sede sei sente iha loron 10 oin mai.

Períodu ne’e, subliña, kona-ba alén halo pagamentu rihun ne’ebé hala’o ona "Kombatente ká Mártires hosi Libertasaun Nasionál" sei proses benefisiáriu foun 6.000, ho média diária entre ema 600 no 700.

Ba primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo, ida ne’e hanesan programa ne’ebé "la’ós de’it injeta osan iha ekonomia maibé mós ajuda distribui uitoan rikeza país nian ba diferente kamada sosiál sira", esplika ba Lusa.

"Valór ne’e maka agregadu, sei injeta iha ekonomia no los katak sira hetan ninia efeitu. Osan maka fó sirkula iha ekonomia, sei insentiva liu komérsiu transasaun nian", haktuir.

"Maibé hein mós katak montante ida ne’e bele utiliza ona ba setór produtivu sira, liu liu ba nível de ki’ik no ho ekala média", subliña.

Ba xefe Governu fiar katak, iha futuru, programa ida ne’e bele ajuda veteran sira ne’ebé luta kontra okupasaun indonézia hodi sira iha papel ida ne’ebé ativu liu iha ekonomia nasionál.

"Ida ne’e maka objetivu maibé ita tenke rekoñese katak iha barak maka sei luta nafatin hodi hasoru moris loro-loron nian, ho montante ida ne’e", nia tenik.

"Ha’u hakarak liu tan haree diversifikasaun iha utilizasaun hosi osan ne’e liuliu iha área produtiva. Maibé ida ne’e bele hahú uitoan, progresivamente, haree ba nesesidade subsisténsia ema ninian. Ami fiar katak diversifikasaun ida ne’e bele haree iha tempu oin", afirma.

Dezde hahú iha 2008 programa pensaun ba veteranu sira totaliza kuaze dolar millaun 425, ho aumentu progresivu ida dezde besik dolar millaun 3,58 iha tinan ida ne’e ba ema liu millaun 129 maka sei selu iha tinan ida ne’e.

Iha tinan 2016 Governu timoroan preve hela no orsamentadu dolar millaun 104 ba programa ne’ebé, iha totál, ne’ebé benefisia ona ema  47.078 husi sira ne’e maka 18.225 simu úniku pagamentu no sira seluk simu pensaun mensál.

Hosi totál ne’e iha kuaze mane rihun 36 no feto besik 11.280,  benefisiáriu 23 ho menus tinan 10 no 14 ho liu maka 95, grosu benefisiáriu ema ninian entre tinan 35 no 70. Ermera maka hanesan rejiaun ida ho benefisiáriu liu: 5.510.

To’o ba inkluzaun hosi grupu iha semana ida ne’ebé pagamentu pensaun  mensál atinji benefisiáriu 25.881 no valór totál dolar millaun 4,7, ne’ebé aumenta ba millaun 6,6ho pensionista foun sira.

Valór inisiál hosi primeiru pagamentu kada benefisiáriu abranje retroativu dezde inísiu tinan ne’e ne’ebé validadu ona no adkiri direitu ba pensaun.

Kuantia ne’ebé determina ona maka hosi tinan luta ninian, hosi idade ka hosi grau parentesku, karik halai ba kazu valuk, ki’ak ka irmaun sira ne’ebé varia entre dolar mensál 230 no 575 hodi inklui ba ba pagamentu úniku ho dolar 1.380 ba kategoria balun.

Kritériu ba validadu hanesan kombatente, ka mártir Libertasaun Nasionál, depende hosi validasaun pelumenus ema na’in neen hosi estrutura tuan komandu luta ninian, ba nível munisipál, ho baze iha lei ne’ebé aprova ona iha 2006 (no revista iha 2009).

Atu adkiri pensaun hanesan kombatente, tenke iha dedikasaun luta eskluziva tinan 8 ba leten, ne’ebé konsidera "tempu frente armada, prizaun preventiva ka prolongada, desterru no tempu frente klandestina bainhira determina ona hosi orden superiór luta ninian, la akumula ho servisu remuneradu ka atividade estudantil".
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.