terça-feira, 1 de setembro de 2015

Tenke Rejolve Labarik Timor Tane Liman Dalan Ninin

.
Foto de, Mauk Moruk
Timor Post - 01 de setembro de 2015


DILI—Reprejentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál konsidera labarik barak maka sei kontinua tane liman iha dalan ninin tanba falta kontrolu hosi governu no inan aman rasik. Problema ne’e tenke rejolve tanba labarik sira maka futuru nasaun nian ke iha direitu ba edukasaun.

Membru Komisaun F ne’ebé trata asuntu Saúde, Edukasaun, Juventude no Desportu, Solidaridade Sosial, Igualidade Jeneru no Veteranus, Deputadu Eládio  Faculto de Jesus hosi bankada FRETILIN hatete, inan-aman iha obrigasaun atu tau matan ba oan sira hahú hosi uma laran too ba eskola no iha eskola mestre sira tenke fó edukasaun ne’ebé loloos. Iha kontekstu ne’e governu mos iha responsabilidade boot atu fó apoiu tomak atu kuidadu labarik sira liuliu povu kiik sira nia oan nia futuru.

“Labarik ne’ebé maka idade seidauk to’o maibé nia bele halo servisu hanesan ema bo’ot. Labarik sira ne’ebé maka kontinua ismola iha dalan ninin, Ministériu Solidade Sosial maka tenke fó atensaun, inklui inan aman eduka oan sira atu labele ba tane liman ida estrada,” subliña deputadu Eládio  iha PN, Segunda (31/08).

Tuir nia observasaun, durante ne’e iha labarik barak ho idade ne’ebé ki’ik hala’o servisu ema boot nian bele prejudika sira nia saúde hodi la fó oportunidade ba eskola no goza sira nia vida nu’udar labarik kiik.

“Lei ne’e iha atu haree labarik sira nia liberdade no direitu atu ejerse, lei iha para halo kontrolu ida másimu atu haree,” dehan Eládio.

“Se nesesidade ekonomia família  nian maka obriga labarik ba ismola, entaun governu tenke buka tuir atu hetan asistensia,” subliña Eládio
Ba kestaun ne’e, organizasaun naun Govermental Forum Tau Matan (FTM) ne’ebé  mak ninia kna’ar  haree mos kona-ba  prolema labarik hatete, governu iha obrigasaun boot atu rejolve problema labarik iha dalan ninin.

Diretór  Ezekutivu ForumTau Matan (FTM), Ana Paula Sequeira, hatete, governu  ratifika ona konvensaun direitu ba labarik nian, tanba ne’e kada tinan lima dala ida governu tenke dezemvolve konvensaun ba direitu labarik.

“Agora tinan lima dala ida ne’e tenke halo ita nia relatoriu ba aprejenta iha Jenebra, entaun iha ne’eba ne’e ita atu reprejenta situasuan saida de’it, ita atu reprejenta situasaun jerál  iha ita nia nasaun liuliu  haree kona-ba  labarik nia direitu, ita atu sukat katak durante tinan hirak ida ne’e, mais ou menus labarik sira nia direitu ne’e ita proteje duni sira ka la’e, iha protesaun ba labarik sira ne’e ka la’e, e dalabarak kazu barak ne’e akontese dehan katak labarik sira ne’e lahetan protesaun ida hosi  inan Aman, hosi  Komunidade, no mos hosi  ema hotu-hotu?” subliña Ana Paula ba Timor Post iha nia knaar fatin, Kaikoli-Dili, Segunda (31/08).

Tuir Ana Paula, atu proteje labarik sira nia direitu, ema hotu iha obrigasaun la’ós  de’it inan aman.
“Ita sempre fo sala inan aman, maibé  dalabarak ita laharee, lahusu tuir, labuka tuir, tanba sa maka labarik sira iha dalan ninin, ita haree katogoria labarik sira iha dalan ninin, labarik sira iha dalan ninin balun ne’ebé  maka fa’an sasan atu hetan osan, razaun ne’e tanba ekonomikamente inan aman iha família la suporta,” hatete Ana Paula.

Tuir monitorizasaun FTM, labarik sira ne’ebé  maka fa’an iha dalan ninina laiha protesaun, tanba dalaruma ema boot sira hadau tiha sira nia osan, no hadau sira nia sasan, ida ne’e hatudu katak laiha ema duni atu haree kona-ba  protesaun ba labarik sira ne’e.

Kazu seluk maka iha labarik balu maka dalaruma iha luron no halo problema, labarik sira ne’e bolu dehan labarik sira ne’ebé  konflitu ho lei,dalabarak na’ok. Portantu na’ok ne’e krime,maibé  tenke hatene nia na’ok tanba saida,se labarik ne’e hamalaha maka na’ok saida maka tenke halo ba nia, saida maka bele fo ajuda ba nia.

Povu La’ós Ki’ak, Fraku iha Koñesementu

Entretantu kona-ba deklarasaun no avaliasaun hosi Primeira Dama Timor-Leste, Isabel Ferreira katak, povu  Timor barak maka oras ne’e sei kontinua moris iha ki’ak no mukit nia laran, Deputada Josefa Perreira hosi bankada FRETILIN rejeita total.

Vise Prezidente bankada FRETILIN ne’e lakonkorda tanba laiha sasukat ida hodi hatete povu  Timor-Leste ne’e sei ki’ak.

“Iha rai Timor, se ita haree didi’ak  ema barak riku, iha sasan, iha animal hanesan bibi, kuda, karau maibé só falta de koñesementu oinsa atu jere sasan ne’ebé nia iha para atu bele moris ho di’ak,” Josefa hatete iha PN, Segunda (31/08).

Tanba ne’e reprejentante povu ne’e subliña, povu timor la’ós ki’ak, maibé falta koñesimentu atu dezenvolve a’an.

“De faktu ita haree de’it ne’e iha númeru ida ne’ebé ke ita tenke servisu maka’as atu oinsa bele redus ki’ak sira ne’e. Mas ida ne’e depende ba iha programa estadu nian atu oinsa maka bele iha programa ida ne’ebé bele tau matan ba asuntu ida ne’e,” dehan Josefa.

Maske nune’e, Josefa afirma, polítika estadu no governu nian atu redus númeru ki’ak iha Timor-Leste ne’e la’ós  liuhosi fahe osan (subsídiu).

“Tanba buat ida ita fahe osan ho subsidiu ne’e, ita apenas abitua ita nia povu  atu moris dependente de’it ba iha estadu, no ema sei la esforsu án oinsa atu moris di’ak no ida ne’e buat ida ladiak, tanba ita abitua de’it ita nia povu  atu hein de’it estadu maka halo, maibé inisiativa rasik hosi ema ne’e laiha,” tenik Josefa. (tay/try)
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.