sexta-feira, 15 de abril de 2016

EUA hatudu problema sira iha forsa seguransa no justisa iha Timor-Leste

.

Sapo Tl ho Lusa

Abuzu hosi forsa seguransa, violénsia doméstika no jéneru, frakeza iha sistema judisiál no esplorasun ba rai sai hanesan problema prinsipál ne’ebé hatudu hosi Departamentu Estadu norte-amerikanu  Timor-Leste nian iha 2015.

Relatóriu Anuál Direitus Umanus kona-ba Timor-Leste, fó sai hosi Departamentu  Estadu EUA nian, refere moos  problema iha  liberdade  halo  assembleia no movimentu, tráfiku umanu no protesaun  direitus ba traballadór sira ne’ebé laadekuadu.

Análize Governu norte-amerikanu nian refere liu ba  operasaun konjunta forsa defeza no polísia ne’ebé taka eis-membru resisténsia Mauk Moruk nia mate, hatene katak organizasaun barak no Provedoria Direitus Umanus no Justisa relata " abuzu direitus umanus barak" relasiona ba operasaun ne’e.

"Governu fó fatin atu julga elementu no responsável  forsa seguransa balun ne’ebé  uza forsa demaziadu liu ka trata detidu sira tuir hakarak, maibé hahalok sira ne’e sei kontinua nafatin ", haktuir  relatóriu ne’e.

Iha  dokumentu ne’e hatudu katak "pelumenus membru nain haat iha grupu" Mauk Moruk, inklui nia rasik, mate hotu, ho relatu iha "uzu forsa ne’ebé demaziadu tebes" hosi forsa seguransa sira, liliu iha zona sira ne’ebé  hala’o  operasaun.

Relatóriu moos refere laiha klareza kona-ba papel Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Polisia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC) no F-FDTL (forsa defeza), iha "funsaun operasionál no relasionamentu entre PNTL no F-FDTL ladun klaru".

Dokumentu ne’e halo  analiza akontesimentu prinsipál sira Timor-Leste nian iha tinan kotuk, inklui tranzisaun iha Governu lideradu hosi Xanana Gusmão ba ida  atuál, primeiru-ministru Rui Maria de Araújo, no refere moos kestaun barak relasiona ho direitus umanus.

Iha  kapítulu prizaun nian, ezemplu, ne’ebé hatudu katak  sela sira latuir  padraun internasionál, ho falta saneamentu no kama sira, no kona moos ba fatin  prizaun Becora nian, iha Díli, ne’ebé maka iha rekluzu  475 maibé kapasidade máxima kadeia nian iha deit 330.

Tamba ne’e, sistema judisiál, maski neneik, maibé justu no, "iha medida barak, independente". Ne’e maski mosu "preokupasaun kona-ba independánsia órgaun judisiál iha kazu ne’ebé sensitive liu, falta pessoál kualifikadu no komplexu rejime jurídiku ne’ebé vigora", haktuir relatóriu.

Kona-ba  violénsia kontra feto, sei sai " problema boot" no refere moos katak ne’ebé "komun" liu maka violénsia kontra labarik sira, iha uma no iha eskola, no servivu infantil.

"Sistema justisa formál hala’o  dadauk atendimntu ba númeru kazu abuzu sexuál ne’ebé sa’e maka’as  liu no violénsia doméstika, maibé  asessu limitadu ba justisa no pressaun kultura halo  komunidade barak komete  violasaun no violénsia doméstika hosi lei tradisionál", haktuir relatóriu.

"Polísia sira dalabarak iha kazu violénsia doméstika haruka fila ba líder tradisionál sira atu rezolve no halo rekonsiliasaun  emvez lori ba  sistema justisa formál. Bainhira investiga, tuir  ONG sira, investigasaun ne’e básiku liu", haktuir iha nota ne’e.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.