sexta-feira, 15 de abril de 2016

Xanana Gusmão analiza fronteira maritime entre Timor-Leste no Austrália hamutuk ho líder ONU nian

.

Sapo TL ho Lusa

Ministru Xanana Gusmão ho sekretáriu jerál ONU, Ban Ki-moon horisehik hasoru-malu iha Nova Iorke hodi analiza, mos kestaun kona-ba delimitasaun fronteira marítima entre Timor-Leste ho Austrália.

Xanana Gusmão ho Ban Ki-moon hasoru malu, hafoin Timor-Leste fó hatene ba Austrália formalmente katak halo ona Prosedimentu Konsiliasaun Obrigatóriu (PCO) ba Nasoens Unidas, atu nune’e obriga Kambera tur iha meza negosiasaun, hodi define fronteira marítima entre nasaun rua.

“Ida ne’e hanesan prosesu ida ne’ebé bele ajuda nasaun rua hetan solusaun di’ak ba malu kona-ba fronteira maritime permanente”, tenik Xanana Gusmão, hanesan ema ne’ebé hetan nomeiasaun hosi Governu Timór, lidera negosiasaun ho Austrália.

Xanana Gusmão ne’ebé asumi pasta hanesan ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, esplika ba jornalista sira iha Nova Iorke katak sorumutu ne’ebé halo ho Ban Ki-moon, hala’o atu define “prioridade Timor-Leste: ba delimitasaun fronteira marítima”.

“Ami luta durante tinan 24 hodi hetan ukun-aan nomós ba soberania hosi ami-ninia nasaun. Agora ami luta hikas, hodi bele manan soberania hosi ami-ninia tasi”, dehan.

“Ami hakarak atu fronteira iha delimitasaun tuir lei internasionál no ami hahú halo ona negosiasaun ho Indonézia. Maibé Austrália lakohi ko’alia ho ami. Larespeita lei internasionál nomós lei tasi nian”, dehan.

Kambera lakohi halo hikas negosiasaun ho Timor-Leste hodi defini permanentemente fronteira marítima entre nasaun, tanba parte Kambera konsidera katak akordu temporáriu ne’ebé aplika, sufisiente ona.

Xanana Gusmão akuza Kambera “abuza Timor-Leste ninia frakeza”, tanba asina ona akordu hodi fahe rekursu iha Tasi Timór, rekursu ne’ebé tuir lei internasionál pertense ba Timor-Leste.

“Ami husu beibeik ona ba Austrália hodi ko’alia ho ami. Maski, sai ona hanesan espiaun, halo gravasaun kona-ba saida maka ami ko’alia ho sala konsellu ministru durante negosiasaun kona-ba akordu refere, maibé ami sempre tau nafatin relasaun bilaterál maka uluk”, dehan.

Xanana Gusmão haktuir hikas katak rekursu ba Nasoens Unidas importante duni tanba Austrália dada-aan hosi jurisdisaun painel arbitrajen kona-ba Lei Tasi nian, no “halo ida ne’e tanba sira hatene katak sala duni”, bainhira haree ba kestaun fronteira.

“Ami maka nasaun dahuluk uza mekanismu refere no hanesan sekretáriu jerál dehan ohin katak ami fi’ar ba lei no sistema internasionál nian. Austrália dehan ba nasaun seluk hodi respeita lei tasi nian iha Tasi parte Sul Xina, agora ami husu ba nia atu respeita lei internasionál iha Tasi Timór”, dehan.

Horisehik, traballista australiana nian ne’ebé iha opozisaun garante katak karik iha eleisaun tinan oin maka sira manan, sei promete atu sei halo negosiasaun ho Timor-Leste.

Ministra sombra ba Negosiu Estranjeiru hosi partidu refere Tanya Plibersek, konsidera negosiasaun ne’e “tuir lolos halo tuir termu morál”, hodi hatudu pozisaun ne’ebé partidu refere asumi iha inisiu tinan ne’e.
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.