segunda-feira, 29 de junho de 2015

Soldadu ida hetan kanek bainhira tirumalu ho grupu ilegál

.
Foto, Facebook


Sapo ho Lusa - 29 de junho de 2015

Soldadu ida maka hetan kanek horisehik, durante halo patrullamentu, tanba elementu hosi grupu ilegál ne’ebé polísia ho forsa armada Timor-Leste nian buka desde marsu, maka tiru kona. 

Bainhira halo patrullamentu, soldadu ida maka kona tiru hosi elementu grupu ilegál nian ida Brigadeiru jerenál Filomena Paixão, visi-xefe Estadu maiór jenerál Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) dehan katak insidente refere akontese horisehik dader iha “rejiaun entre Atalari ho Sagrada” munisípiu Baucau. 

Ida ne’e hanesan elementu dalima hosi forsa seguransa (hafoin ajente polísia dahaat) nian maka hetan kanek durante operasaun ho kódigu Hanita, desde fulan marsu, ba iha parte leste Timor-Leste, no operasaun ne’e envolve efetivu hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ho Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL). 

Tuir esplikasaun hosi Filomeno Paixão, deskunfia katak atake ne’e hala’o hosi element grupu CRM (Conselho da Revolução Maubere), nu’udar organizasaun ne’ebé Estadu konsidera lalegál, lidera hosi Mauk Moruk, traidór rezisténsia timor-oan nian no tenke ka’er duni. 

“Hosi tuku 10 to’o 11, patrullamentu ne’ebé ami halo hodi buka tuir grupu refere, hetan tiru hosi element organizasaun Mauk Moruk nian. Soldadu ida maka kona tiru no kilat-musan kona iha ninia kelen hodi hakanek ninia ain-kelen”, dehan. 

“Tuir analize preliminár iha ospitál, hatudu katak soldadu ne’e kona tiru hosi pistol glock ida. Ami hein hela analize finál hosi espesialista sira”, dehan, hosi esplika katak forsa defeza sira “halo tuir regra empeñamentu nian”. Kontinua hala’o operasaun, atu nune’e bele hetan responsável hosi insidente refere. 

Haktuir hikas fali katak durante operasaun hala’o elementu hosi grupu Mauk Moruk nian balun rende ona ka ka’er ona element 468. 

Bainhira husu kona-ba papel Mauk Moruk, eis-líder rezisténsia, Filomeno Paixão dehan ba Lusa katak, Mauk Moruk ne’ebé tama ona komarka preventive iha tinan kotuk, husik hela rezisténsia armada kontra okupasaun indonézia “iha tinan 1985 ka 1986”. 

“Depois nia hamutuk ho militár indonézia hodi luta kontra gerilla. Nia ba tiha rai liur durante besik tinan 30 no durante iha estranjeiru nia nunka apoia ami. La’os de’it laapoia ami, maibé nia mós kontra rezisténsia”, hatutan. 

Akuza Mauk Moruk hakarak kria instabilidade iha Timor-Leste, tanba ninia ezizénsia latuir lei, orden no instituisaun nasaun nian. “Hakarak halakon Konstituisaun, dissolve parlamentu nomós Governu. Ne’e demais”, hateten. 

“Ami lakohi ko’alia ho kriminozu. Nia tenke ba hatan iha tribunál nomós ho Prokuradór Repúblika”, esplika. Husu kona-ba ka’er Mauk Moruk kleur liu, responsável F-FDTL dehan katak, kleur tanba “ladun iha teknolojia” nomós “populasaun ne’ebé ladun koperasa ho soldadu sira”, hatutan lahó klean. 

Haktuir fali katak operasaun ne’e hanesan orden Governu nian, hodi “prevene no hapara asaun krimonozu hosi grupu ilegál hothotu”, hafoin durante fulan fevereiru no marsu, liu-liu iha 08-marsu elementu polísia hetan atake iha Baguia, sul Baucau hodi hakanek ajente na’in haat durante atake ba iha postu seguransa nian. 
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.