Mostrar mensagens com a etiqueta Timor-Leste. Mostrar todas as mensagens
Mostrar mensagens com a etiqueta Timor-Leste. Mostrar todas as mensagens

quinta-feira, 18 de outubro de 2012

AUSTRÁLIA PREVÊ DECISÃO SOBRE GÁS DO MAR DE TIMOR DENTRO DE UM ANO

.

Por Manolo Serapio Jr - Terça-feira, 16 de outubro de 2012 - REUTERS -Tradução de TIMOR HAU NIAN DOBEN 

* Timor Leste e Woodside discordaram sobre como desenvolver gás 

 * Woodside diz que reuniões com Timor-Leste continuam 

 SINGAPURA, 17 de outubro (Reuters) - A Austrália antecipa uma decisão sobre o desenvolvimento dos recursos de gás no Mar de Timor no próximo ano e espera que Timor-Leste honre um tratado entre os dois países para desenvolver o gás, disse o ministro Australiano dos Recursos. 

Martin Ferguson respondeu aos relatos da média local de que Timor-Leste estava prestes a afastar-se de um tratado entre os dois países, para desenvolverem o recurso. 

 "Evidentemente que nós estamos a pensar em avançar e alcançarmos algumas decisões (sobre o campo de gás do Mar de Timor) durante os próximos 12 meses ou mais", disse Ferguson numa entrevista à Reuters na terça-feira, em Singapura.

 "Timor-Leste e a Austrália assinaram livremente um tratado há alguns anos. Nós vamos honrar o tratado, esperamos que Timor-Leste faça o mesmo".

Os responsáveis em Timor-Leste não puderam ser imediatamente contactados para comentarem. A companhia Australiana de petróleo e gás, Woodside Petroleum e Timor-Leste estão encravados há já uns anos num debate, por vezes amargo, em como desenvolver os campos do Greater Sunrise.

 A Woodside prefere construir uma plataforma flutuante de gás natural liquefeito, que a empresa diz que seria a opção menos dispendiosa. 

Timor-Leste quer um gasoduto em terra, dentro das suas fronteiras e argumentou que irá proporcionar mais empregos e desenvolvimento económico. 

A "Australian Broadcasting Corporation" informou na terça-feira que um advogado do governo timorense estava na Austrália a fazer um "lobby" entre os funcionários do governo em Camberra e disse que a pequena nação pode "facilmente encontrar um novo parceiro" para desenvolver o gás. Mas Ferguson disse que Timor Leste não comunicou esta intenção ao seu departamento. 

 "Os comentários feitos publicamente, certamente que não foram feitos privadamente em discussões com o meu departamento na semana passada. (O advogado) não é o governo de Timor-Leste, ele é um representante de um escritório de advocacia dos EUA,",acrescentou Ferguson. 

 A Woodside disse na quarta-feira que continua a negociar com Timor- Leste e que se reuniu com o governo timorense em setembro, e que foi aprovado um calendário para uma série de reuniões futuras, para compartilharem dados técnicos sobre os planos de desenvolvimento de gás. 

"Estamos ansiosos para uma discussão mais aprofundada sobre o desenvolvimento do Greater Sunrise", disse um porta-voz num comunicado enviado por email à Reuters. (Reportagem de Rebekah Kebede; edição de Joseph Radford). 
.

Akordu IUA Mate Iha 2013; “Negosiasaun TL-Australia Kontinua La’o”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 18 Outubru 2012 

Akordu International Unitisation Areement (IUA) nebe Governu Timor Leste ho Australia asina iha Marsu 2003 ba area Joint Petroleum Development Area (JPDA) nebe sei mate iha 2013, maibe negosiasaun entre Timor Leste-Australia sei kontinua lao hodi bele hetan solusaun. 

 “Agora ne’e iha prosesu negosiasaun ida que kontinua hela ne’ebe ita nia Ministeriu Rekursu Naturais, ita nia Autoridade nasional Petroleum sira ne’e servisu hela halao hela servisu ne’e, ne’ebe ita hein, ita halo buat hotu tuir dalan, tuir akordus ne’ebe ita asina, ita ho seridade maibe firmeza, buat ne’ebe ita haree katak, ne’e tuir justica, tuir diretu pertensia ba ita, ita Timor oan hatudu tiha ona dala barak katak tempu bele naruk maibe ita sei manan,” Ministru negosiu Estranjeiru, Jose Luis Guterres deklara asuntu ne’e ba JNDiario, kuarta (17/10) iha Edifisiu MNE, Pantai Kelapa, Dili.

 Koalia kona ba oinsa prosesu negosiasaun hodi dada pipeline mai TL, Jose Luis Guterres dean,” Rekursu naturais biat ne’ebe ita nian ne’e ita tenki defende, ne’e Timor tomak, ne’e povu tomak tenki defende, nusa mak ital abele defende,” dehan nia. 

Ministru ne’e sublina liu tan katak, atu mehi Timor Leste sai realidade GS dada mai Timor Leste, maibe presiza movimenta rekursu diplomatiku no seluk tan. 

 Jose Luis Guterres mos dehan tana, MNE komitmentu defende GS dada mai TL, tanba nuudar obrigasaun no moral hodi defende riku soin Timor. 
.

quarta-feira, 26 de setembro de 2012

PORQUE...

.

Sophia de Mello Breyner Andresen

Porque os outros se mascaram mas tu não
Porque os outros usam a virtude
Para comprar o que não tem perdão.
Porque os outros têm medo mas tu não.
Porque os outros são os túmulos caiados
Onde germina calada a podridão.
Porque os outros se calam mas tu não.

Porque os outros se compram e se vendem
E os seus gestos dão sempre dividendo.
Porque os outros são hábeis mas tu não.

Porque os outros vão à sombra dos abrigos
E tu vais de mãos dadas com os perigos.
Porque os outros calculam mas tu não.

Nota: Hey...Muito obrigada por tudo, meu querido amigo!!! De mãos dadas, mais uma vez, mostraste-me mais do que eu queria ver, mas... Valeu a pena, valeu mesmo.  Beijos e muitas saudades.Tua sempre muito amiga, Rosarinho.:O)
.

sexta-feira, 7 de setembro de 2012

“Hillary Promete Apoiu U$6 Milloens”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 07 Setembru 2012

Sekretaria Estadus Unidus Amerika relasaun externa, Hillary Klinton, promete Estadus Unidus Amerika sei apoiu osan U$6 milloens liu atu ajuda fo bolss estudus ba joven Timor-oan hodi ba estuda iha nasaun Amerika.

Intensaun apoiu ne'e atu dezenvolve kapasidade Timor-oan atu ba hetan matenek no wainhira remata estudus sei fila mai Timor leste hodi hadia futuru nasaun ba povu nia moris diak.

Hafoin hasoru malu ho Xefi Governu Kay Rala xanana Gusmao, Hillary hateten, nia orgullu tanba primeira vez nia reprezenta Estadus Unidus Amerika mai Vizita Timor-Leste, tan ne'e, nia husu ba lideransa sira katak, Timor Leste atu sai diak tenki iha koperasaun diak ho nasaun boot sira atu nuneé bele tulun malu.

"Buat importante ne'ebe sai prioridade husi ami no ami garante ba imi nia joven Timor Leste atu muda sira nia vida ne'ebe hetan potensia liu husi Maromak, iha ema pursentu 60 populasaun (60%), liu-liu sira neébe iha tinan 25 mai kraik hau hasoru sira iha dalan, mesak estudante diak deít," Hillary haktuir liu husi konferensia ba imprensa iha palasiu Governu, Kinta (06/09).

Hillary mos fo mensazen ba povu Timor Leste tomak katak, estadus Unidus Amerika orgullu hamrik ho Timor Leste dezde luta to'o ukun rasik an, tan ne'e sira sei hamrik nafatin ho TL hodi servisu hamutuk atu hari demokrasia ne''be forte ho instituisaun global bazeia ba lei no orden atu proteze diretu sidadaun ida-idak nian.

"Demokrasia ne'ebe metin hatudu husi ita nia pratika loro-loron entre ita nia relasaun diak ho vizinu no parseiru sira, ne'e razaun ida, tamba estadus unidus Amerika hare ba demokrasia no diretus humanus hanesan pilar importante iha ASEAN," nia esklarese.

Hillary rekomenda ba governu atu, Timor Leste nuudar nasaun primeiru iha Azia no terseiru iha Mundo kona ba Transparansia.
.

Evita Veneno: “Protokolu Hillary Hasai Agua Iha Konferensia”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 07 Setembru 2012

Protokolu Sekretaria estadu Unidus Amerika Relasaun Externa, Hillary Clinton hasai Agua (bee) ne'ebe prepara husi Protokolu Gabinete Primeiru Ministru tanba tauk Veneno (racun) ruma iha agua no kopu laran.

Tuir observasaun Diariu ne'e hatudu iha Palasiu Governu, Kinta (06/9), antes oras ida Hillary to'o iha Palasiu, ekipa Protokolu husi Gabinete Primeiru Ministru halo preparasaun ba fatin konferensia imprensa.

Maibe, molok minutu 30, delegasaun ne'e to'o derepenti ekipa protokolu husi Embaixada Estadus Unidus Amerika iha Timor Leste to'o Palasiu Governu hodi haree preparasaun ba fatin konferensia nian.

Nune'e, ekipa protokolu husi Embaixada Estadus Unidus ne'e hasai hotu kopu inklui agua ne'ebe prepara ona ba iha Primeiru Ministru xanana Gusmao nia fatin no Sekretariu Estadu estadus Unidus Amerika, Hillary Klinton.

Ho serviso husi protokolu Amerika ne'e, halo Jornalista inklui Timor oan sira ne'ebe iha sala konferensia sente konfuzaun tanba ho razaun saida maka tenki hasai agua no kopu ne'ebe prepara ona iha meza leten.

Maibe, tuir informasaun husi fonte balun katak, asaun husi Protokolu Hillary ne'e akontese beibeik ona, ho intensaun atu evita karik ema balun tau aimoruk (racun-red) iha kopu ne'ebe prepara ba sira nia lideransa nasaun.

Aleinde hasai kopu no agua, diariu ne'e mos observa katak, protokolu husi delegasaun refere lori kedas agua no kopu husi sira nia servisu fatin hodi troka kopu ne'ebe prepara ona husi protokolu Gabinete Primeiru Ministro.
.

quinta-feira, 30 de agosto de 2012

DISKURSU HUSI S. E. PREZIDENTE TAUR MATAN RUAK IHA MOMENTU KOMEMORASAUN ANIVERSÁRIU BA DALA 13 HUSI REFERENDU

.

DISKURSU HUSI S. E. PREZIDENTE TAUR MATAN RUAK
IHA MOMENTU KOMEMORASAUN ANIVERSÁRIU BA DALA 13 HUSI REFERENDU
BA AUTODETERMINASAUN POVU TIMOR-LESTE NIAN

Palásiu Governu nian, 30 Agostu 2012

Povu Timor-Leste nian ne’ebé ha’u hadomi. Exelénsia sira.

Iha loron ne’e ita selebra tanba referendu ba autodeterminasaun ba ita-nia povu halo tinan 13. Referendu ne’e marka pontu-virajen fundamentál ida iha ita-nia Istória nasionál no simboliza mós momentu ne’ebé komunidade internasionál asume ninia responsabilidade kona-ba Timor-Leste.

Iha 2012, ita asinala simbolikamente tinan atus lima dezde kontaktu ba dala uluk entre timoroan sira no portugés sira, ita-nia primeiru kontaktu ho povu sira husi Europa. Tinan atus lima liubá, ita-nia rain ne’e sei nakfahe ba reinu ki’ik barak. Liurai sira funu malu beibeik, halakon rekursus no kbiit. Funu entre liurai sira halo povu sai fraku.

Ita selebra mós iha tinan ne’e tinan atus ida dezde liurai Dom Boaventura mate. Dom Boaventura halibur povu iha kampaña durante tempu naruk kontra administrasaun koloniál no hamosu abut ba nasionalizmu timoroan sira-nian. Dom Boaventura hatudu oinsá maka unidade, lider sira-nian no povu nian, bele doko podér koloniál.

Liutiha tinan tolunulu dezde revolta ne’ebé Dom Boaventura lidera, Timor-Leste hetan okupasaun dala rua: husi ezérsitu australianu, iha Dezembru 1941; no husi ezérsitu japonés, iha Fevereiru 1942. Liutiha tinan tolunulu tan dezde Funu Mundiál Daruak [ka Segunda Guerra Mundial] remata, ita hetan invazaun husi Indonézia.

Durante tinan tolu okupasaun japoneza nian, timoroan rihun neenulu mate.

Matenek-na’in balu halo estimativa ho númeru boot liu. Númeru timoroan ne’ebé mate inklui entre masakre sira ne’ebé boot liu iha Funu Pasífiku nian, iha otas ne’ebá, bainhira ita-nia populasaun la to’o metade husi millaun ida. Entre 1975 no 1999, ita-nia maluk timoroan ne’ebé mate sai barak liután – barak liu dala rua ka tolu. Ita-nia luta ba independénsia nasionál ne’e luta deziguál ida, luta susar ida.

Durante tempu naruk, ita-nia povu kuaze só iha ninia kbiit rasik de’it, komunidade internasionál kuaze haluha ita, ho exesaun ba ita-nia maun-alin sira husi CPLP – liuliu Angola, Mosambike no Portugál.

Indonézia nia demokratizasaun fó biban, finalmente, atu hala’o direitu ba autodeterminasaun no mós ba vitória Justisa nian. Iha 1999, Indonézia, Austrália, Nasoins Unidas, no komunidade internasionál tomak, finalmente, asume sira-nia devér tuir direitu internasionál, rezolusaun sira husi Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian no mós valór sivilizasionál sira ne’ebé fó lejitimidade ba orden internasionál.

Husi ita-nia Istória, no husi ha’u-nia esperiénsia iha luta, ha’u aprende lisaun ida, maka divizaun entre timoroan sira fasilita okupasaun, iha pasadu antigu no iha pasadu foin daudaun ne’e; no mós unidade povu nian lori ita ba vitória, mezmu bainhira haree hanesan buat hotu-hotu kontra ita. Timor-Leste manán tanba ita-nia povu unidu, metin no firme.

Husi ita-nia kontaktu ho kultura no povu seluseluk iha mós rezultadu pozitivu oioin. Ita bele haree ida-ne’e husi ita-nia sentimentu identidade nasionál nian, ne’ebé marka ho fiar katóliku, ho lian portugés, no mós ho ligasaun metin ba valór sira kultura universál nian ne’ebé halibur nasaun ualu iha kontinente haat, iha família CPLP nia leet.

Agora daudaun ne’e ita nu’udar nasaun ho belun barak, no ita integra didi’ak iha komunidade internasionál. Ita hakarak estabelese relasaun di’ak ho povu sira hotu iha mundu bazeia ba igualdade no respeitu entre povu no nasaun sira hotu, boot ka ki’ik, riku ka kiak.

Ita iha relasaun amizade ho ita-nia viziñu sira-ne’ebé besik – Indonézia no Austrália – ho Malázia, Filipinas, Singapura, Tailándia no nasaun sira seluk ASEAN nian. Ita mós iha relasaun metin ho Nova Zelándia, Xina, Japaun, Repúblika Koreia nian, Estadus Unidus, Uniaun Europeia, Brazíl, no nasaun barak tan. Ita hetan benefísiu oioin ho apoiu husi ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira; ita-nia povu agradese sira, no ita sei kontinua serbisu maka’as ho sira atu fó benefísiu ba malu.

Integrasaun rejionál no internasionál ne’ebé ita hala’o daudaun fó prestíjiu ba ita-nia nasaun. Timor-Leste hakarak fó kontribuisaun pozitiva ba pás no ba estabilidade, iha ita-nia rejiaun no iha mundu.

Nasoins Unidas akompaña no apoia ita, durante tinan 13 ona, iha ita-nia serbisu hodi harii Estadu no iha konstrusaun nasionál. Esperiénsia, kompeténsia no sensibilidade husi sira-nia xefe-misaun no enviadu espesiál oioin mós kontribui, dala barak, ba rezultadu ne’ebé ita alkansa.

Ha’u hanoin, espesialmente, Ian Martin, tanba nia konsege komprende ho neon-moos ita-nia povu nia determinasaun; no mós saudozu Sérgio Vieira de Mello, tanba ninia kualidade diplomátika no umana oioin, ne’ebé kontribui ba UNTAET nia susesu. Ba kolaboradór hotu-hotu ONU nian ne’ebé serbisu tiha ona ho ami [iha Timor-Leste] ha’u hato’o ha’u-nia rekoñesimentu.

Misaun Nasoins Unidas nian ne’ebé akompaña ita tinan neen ona la kleur sei remata ninia mandatu. Sekretáriu-jerál Ban Ki-moon, ne’ebé foin vizita ita iha fulan ne’e, haree rasik progresu ne’ebé ita konsege hetan ona.

UNMIT nia kontribuisaun ba estabilizasaun, hodi kria ambiente konfiansa no kondisaun sira atu hala’o eleisaun, iha 2007 no iha 2012, merese ita-nia rekoñesimentu no sei inklui iha Istória Nasoins Unidas nian nu’udar ezemplu susesu iha operasaun manutensaun ba pás.

Ha’u hato’o saudasaun ida ba Reprezentante Espesiál Interinu Sekretáriu-Jerál nian, señór Finn Reske-Nielsen no membru hotu-hotu UNMIT nian. Ha’u hakarak temi, espesialmente, señór Komisáriu UNPOL no polísia sira ne’ebé serbisu tuir nia komandu tanba sira-nia kontribuisaun ba seguransa ba ita-nia komunidade sira, no asisténsia ne’ebé sira fó ba operasaun hirak-ne’ebé PNTL hala’o no ba prosedimentu eleitorál, ne’ebé fó biban, dala ida tan, ba sidadaun sira atu espresa livremente, liutiha tinan lima ne’ebé restaura konfiansa no muda ambiente iha nasaun nia laran.

Hakarak reconhece mos nasaun hotu-hotu nebe, desde 1999, contribui com forsa manutensaun da Paz ita nia rain, hahu husi Interfet to’o ISF, hodi salva ema nia moris no proteje sira nia sasan.

Enkuantu ita selebra aniversáriu ida-ne’e, ita mós hanoin timoroan rihun hirak ne’ebé ema oho durante violénsia ne’ebé akontese iha ita-nia nasaun depoizde referendu. Ha’u fó omenajen ba memória no espíritu husi ita-nia maun-alin no naan-feton sira-ne’e: sira-nia votu ba independénsia nu’udar sira-nia kontribuisaun, finál no barani, atu liberta ita-nia pátria doben. Ha’u fó mós omenajen ba elementu sira husi Nasoins Unidas no organizasaun internasionál seluseluk ne’ebé mate iha Timor-Leste enkuantu sira serbisu iha misaun asisténsia ba ita-nia nasaun.

Ha’u hato’o ha’u-nia saudasaun ba timoroan sira ne’ebé hela iha fronteira nia sorin-balu ne’ebá. Timor-Leste mós sira-nian hotu. Ha’u hato’o ba sira katak ha’u espera sira sei mós kontribui nafatin ba sira-nia bei’ala sira-nia rain.

Povu doben Timor-Leste nian. Exelénsia sira.

Mandatu UNMIT nian la kleur sei remata, maibé Timor-Leste nia parseria ho Nasoins Unidas sei kontinua.

Ita-nia nasaun sei aprezenta, la kleur, planu ida ho objetivu ne’ebé ita espera ba misaun Nasoins Unidas nian ida iha sirkunstánsia foun, ne’ebé rezulta husi prosesu eleitorál sira-ne’ebé ita hala’o iha tinan ne’e. Liuhusi povu Timor-Leste nia esforsu, konsensu hirak-ne’ebé mosu iha ita-nia sosiedade, no apoiu husi ONU no komunidade internasionál, Timor-Leste konsege ultrapasa tiha ona faze ida instabilidade no inserteza nian.

Dezde restaurasaun independénsia ita halo progresu barak, depoizde simu nasaun ida ne’ebé violénsia sobu tiha.

Maibé, ita sei hasoru dezafiu foun boboot oioin. Liutiha tinan 24 funu nian, ho realizasaun referendu, ita konkista independénsia polítika. Agora, iha ita-nia dalan ba oin ita sei hasoru luta susar liután, hodi bele konkista independénsia ekonómika.

Uluk iha ai-laran, ita luta atu harii nasaun prósperu ida, ita-nia mehi atu iha país ida ne’ebé timoroan hotu-hotu bele moris di’ak liu. Maibé ita seidauk to’o iha ne’ebá.

Ita tenke uza independénsia polítika nu’udar instrumentu ida atu halakon hamlaha, atu la iha tan má-nutrisaun ne’ebé sei kontinua estraga dezenvolvimentu labarik barak nian, iha aldeia barabarak, atu kombate kiak no mós atu harii, gradualmente, moris-di’ak ba família sira Timor-Leste nian.

Objetivu sira-ne’e iha ita-nia liman. Maibé ita só bele konsege halo objetivu sira-ne’e sai realidade ho serbisu maka’as no partisipasaun husi sidadaun sira hotu. Dezenvolvimentu la’ós buat ida ne’ebé Estadu de’it bele halo, mesamesak. Atu hetan susesu iha luta ba independénsia ekonómika, ita presiza unidade, ita presiza ema hotu-hotu nia serbisu, ita presiza envolvimentu komunidade lokál sira-nian iha projetu dezenvolvimentu sira, no ita presiza mobilizasaun joven sira-nian.

Foin-sa’e sira disponivel. Ita tenke integra sira iha ekonomia nasionál, atu sira mós kaer responsabilidade hodi harii nasaun ida ne’ebé prósperu liu no seguru liu.

Atu ita bele manán luta ba moris di’ak liután ita tenke serbisu ho onestidade no laran-moos, no ita tenke hala’o ita-nia moris ho maneira simples.

Ita tenke haburas no foti filafali valór tradisionál sira husi ita-nia povu no ita-nia kultura, no, iha tempu hanesan, ita mós tenke aproveita matenek tékniku, sientífiku no aprende ho prátika di’ak ne’ebé kooperasaun internasionál lori ba ita.

Nune’e, ha’u husu ba ita hotu – ba Governu no ba povu – atu ita serbisu lisuk, ho laran-loos, ho laran-moos, ho espíritu sakrifísiu, atu hamenus kiak no atu uza rikusoin Nasaun nian hodi harii país ida ne’ebé di’ak liután, país ida ne’ebé prósperu liután ba Timor-Leste nia oan hotu-hotu.

Maromak tulun Povo Timor-Leste tomak no ita hotu nebe ohin halibur malu iha ne’e.

Obrigadu Barak
.