Mostrar mensagens com a etiqueta Xanana Gusmão. Mostrar todas as mensagens
Mostrar mensagens com a etiqueta Xanana Gusmão. Mostrar todas as mensagens

quarta-feira, 31 de outubro de 2012

Forças de defesa e segurança timorenses provaram estar aptas a cumprir o seu papel - Xanana Gusmão

.

Díli, 31 out (Lusa) - O primeiro-ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, disse hoje, na cerimónia de certificação da Polícia Nacional (PNTL) do país pela ONU, que as forças de defesa e segurança do país provaram estar aptas para cumprir o seu papel. 

 "Tendo as F-FDTL [forças de defesa] e a PNTL provado estarem aptas a cumprir, com profissionalismo e competência, as obrigações que constitucionalmente lhes estão atribuídas, a situação de apoio externo não poderia, obviamente, perdurar no tempo", afirmou Xanana Gusmão. 

A cerimónia, que decorreu no Palácio do Governo, incluiu também a condecoração com a Ordem de Mérito dos comandantes da Polícia das Nações Unidas e da Força de Estabilização Internacional para simbolizar o final das atividades daquelas missões em Timor-Leste. 

As autoridades timorenses e as Nações Unidas decidiram em setembro que não haverá prolongamento do mandato da Missão Integrada da ONU no país, que termina a 31 de dezembro, nem da Força de Estabilização Internacional. 

O governo timorense anunciou também em setembro que após o final do mandato da UNMIT não querem "nem missões políticas, nem de paz", mas uma relação de cooperação "inovadora" com aquela organização. 

"O dia de hoje constitui, assim, um marco capital para a história recente, mas gloriosa da nossa Pátria. É um motivo de júbilo e de orgulho para todos os timorenses (...) conseguimos corrigir os nossos erros e melhorar as nossas capacidades técnicas e profissionais", afirmou Xanana Gusmão. 

No discurso, o primeiro-ministro timorense agradeceu a todas as forças de defesa e segurança que desempenharam no país um papel "meritório" para uma "sociedade mais segura e mais justa". 

 "A condecoração com a Ordem de Timor-Leste, que as duas instituições acabaram de receber, representa o nosso genuíno agradecimento a todos quantos, ao longo destes últimos seis anos, serviram a UNPOL e as ISF, servindo também, dessa forma, Timor-Leste e o seu povo", disse. 

A UNMIT e a Força de Estabilização Internacional entraram no país em 2006, na sequência da crise política e militar que assolou o país e provocou milhares de desalojados. 

 A PNTL recebeu da UNPOL a responsabilidade para tomar conta da segurança do país em março de 2011. 

Nos últimos 18 meses, a UNPOL tem dado formação e apoio institucional à PNTL. 

MSE // PNE. 

 Lusa/Fim 
.

UN hands power back to East Timor police

.

By Sara Everingham - Australia Network News - 31-10-2012 

The United Nations has handed over full control of policing operations to the East Timorese National Police Force (PNTL) at a ceremony in Dili. 

The current UN deployment - the United Nations Integrated Mission in East Timor (UNTEL) - came in 2006, after a political crisis in which dozens were killed and hundreds-of-thousands displaced. 

Police Officers from more than 40 countries, including Malaysia, Bangladesh, Pakistan and the Philippines, arrived to help with police duties, restore order and conduct training. 

The head of UNTEL, Finn Reske-Nielsen, says the bulk of peacekeepers will now leave over the next six weeks. "We expect that most of our personnel will leave by the middle of December," he said. 

"We will still have a handful of people left here by 31 December in order to sort of formally close what would be then be almost 13 years of UN peacekeeping and political missions in this country." 

Mr Reske-Nielsen says a recent evaluation by the UN and East Timor found the PNTL was ready to take back control, but still needed improvement in several areas, including discipline. 

 "Although the way of dealing with problems might not be up to international standards, in the Timorese context they are really ready to do their job," Nelson Belo, director of the security organisation Fundasaun Mahein, told Radio Australia's Connect Asia program. 

 East Timor's Government says it plans to keep developing its security forces with continued help from countries like Australia after the UN withdrawal. 
,

GNR vai continuar a apoiar formação da polícia timorense - Xanana Gusmão

.

Díli, 30 out (Lusa) - O primeiro-ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, disse hoje à agência Lusa que a Guarda Nacional Republicana vai continuar a apoiar a formação da polícia timorense. 

A cooperação vai continuar "em consequência de um acordo que fiz com o ministro da Administração Interna", Miguel Macedo, afirmou Xanana Gusmão. 

O primeiro-ministro timorense falava no final da última cerimónia de imposição da Medalha da Solidariedade de Timor-Leste e da Medalha da UNMIT (Missão Integrada da ONU em Timor-Leste) aos militares da GNR destacados naquele país, no âmbito da missão de manutenção da paz da ONU. 

"Assinei o acordo para que em termos bilaterais nós prossigamos com a assistência da GNR na formação dos nossos polícias", disse Xanana Gusmão. 

O primeiro-ministro esclareceu também que agora vai começar a ser preparada a forma de cooperação, nomeadamente o número de elementos da GNR necessários para as várias áreas, ainda não definidas, em que Timor-Leste vai precisar de apoio. 

 "Isto foi pensado porque já estávamos a planear a saída da ONU", acrescentou o primeiro-ministro timorense. As autoridades timorenses anunciaram em setembro que, após o final do mandato da UNMIT, a 31 de dezembro, não querem "nem missões políticas, nem de paz". 

 "Gostaríamos de estabelecer com as Nações Unidas umas relações inovadoras de cooperação", afirmou na altura o primeiro-ministro timorense. 

Os 140 elementos da GNR destacados em Timor-Leste no âmbito da UNMIT regressam a Portugal a 12 de novembro e cessam a atividade operacional quarta-feira, quando a ONU certificar a Polícia Nacional do país (PNTL) como força de segurança. 

MSE // HB 

 Lusa/Fim
,

terça-feira, 30 de outubro de 2012

Selebrasaun Tinan 100 dom Boaventura; “PM Xanana Gusmao: Nova Jerasaun Presiza Hatene Istoria Ho Nasionalizmu”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda-Kalan, 29 Outubru 2012 

Primeiru Ministru Xanana Gusmao Selebrasaun tinan 100 Dom Boaventura importante ba povu Timor-Leste, Xanana Gusmao mos husu atu jerasaun foun presiza hatene istoria. 

Primeiru Ministru hala’o inkontru ho administrador distritu 13 hodi deskute ba preparasaun selebrasaun tinan 100 Funu Manufahi. Tinan 100 ba kotuk, Dom Boaventura lidera funu Manufahi hasoru kolonializmu Portugues. 

 “Selebrasaun ne’e la’os loron boot baibain, maibe malae mutin sira iha ita nia rain durante tinan 40 resin, tamba ne’e presiza tebetebes Nova jerasaun hatene nafatin ispiritu nasionalizmu,” dehan Xanana Gusmao. 

 Entertantu Xefe Komisaun organizadora pronto ona atu simu bainaka sira ne’ebe mai husi distritu 13 hodi komemora loron istoriku ne’e. 
.

quinta-feira, 18 de outubro de 2012

PN Aprova OR, “PM Agradese Deputadus Hotu, Xanana Rekoinese ‘Hamutuk Ita Mos Bele”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 18 Outubru 2012 

Durante loron lima nia laran (11-17) Outubru) Parlamentu Nasional (PN) konsentra hodi halo diskusaun ba Orsamentu Retifikativu ne’ebe mak aprejenta husi V Governu konstitusional Bloku Koligasaun ne’ebe lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao. 

 Natureza diskusaun, normalmente iha diferensia ideias, tanba ne’e hanesan mos prinsipiu demoktratiku ne’ebe mak Timor Leste rasik adopta iha nia sistema, maibe idferensia hirak ne’e la sai obstaklu, tanba maske eziste pro no kontra maibe parte rua (Bloku koligasaun-opozisaun-red) ne’e hotu komunga konseitu ida hakarak hadia povu Timor Leste ninian kondisaun moris tuir prinsipiu ukun rasik an. 

Orsamentu Retifikativu, V Governu Konstitusional ho montante USD 50 miloens, ho objetivu atu finansia investimentu foun no finansia ministeriu foun. Depois de iha loron 5 nia laran halo diskusaun entre Parlamentu nasional ho parte Governu, tetu ho tasak, ho nune’e OR USD 50 miloens hetan autorizasaun husi parlamentu nasional, ho vota a favor 40, kontra 25, abstensaun 0, OR USD 50 miloens aprovadu, atu governu ezekuta iha fulan tolu nia laran, tuir nesesidade governu nian, maibe kaer metin ba efisiensia no efikasia.

 “Ami mos agradese rekomendasaun no buka atu kaer preokupasaun, ida ne’e mak ami garante ba ita boot sira (PN-red) klaru, ita iha papel diferente, maibe ita hasoru malu iha ne’e, ita boot sira uza onaita boot sira nia knaar hodi ajuda ami atu ami bele hala’o ami nia knaar ho diak, ita konslida ita nia estadu de dereitu demokratiku atu sai forte liu tan,” hateten PM Xanana Gusmao iha nia intervensaun final, depois de aprovasaun OR iha parlamentu Nasional, kuarta (17/10).

 Xefi do Governu ne’e husu ba membru governu tomak atu iha fulan rua nia laran tenke ezekuta OR tuir nia regras, efisiensia no efikasia, basa ida ne’e mak ejizensia husi PN. “ITa tenki hatudu duni katak, ita bele, deputadu sira husi opozisaun ami agradese tebes, ami nuudar governu kaer tuir ita boot sira nia lia fuan rasik husi ita boot sira ninian ida temi respeita demokratika ne’e diak tebe-tebes,” PM Xanana Gusmao afirma.

 Xanana Gusmao esplika tan katak, iha prosesu demokratiku normal, bainhira kritika malu, maibe realidade ne’ebe mak tenki orgullhu hamutuk maske kritika malu maibe hotu-hotu semrpre iha hanoin ida atu hadia Timor. 

Atu hadia Timor Leste hanesan mos nasaun seluk iha mundu, tuir Xanana Gusmao, bainhira halo sala, tenki rekoinese, depois hamutuk hadia, tanba hamutuk ita mos bele. 
.

quarta-feira, 17 de outubro de 2012

FRETILIN Preokupa Kargu La-Sama; “Orsamentu Passa”

.

Jornal Timor Post - Kuarta-feira, 17 Outubru 2012 

Reprejetante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), husi Bancada FRETILIN preokupa ho pojisaun Vice Primeiru Ministru (VPM), Fernando La Sama de Araujo, tanba assume mos kargu nuudar koordenador ba asuntu sosiais. 

 Tuir Bancada FRETILIN, kargu refere duplifika ho funsaun Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS). Maske nune’e, orsamentu retifikativu ba Vice Primeiru Ministru (VPM) konsege pasa iha plenaria PN ho total Rihun U$ 101. Deputadu FRETILIN, Antonino Bianco hateten, ho preokupasaun ba kargu La Sama nian ne’e, mak nia parte mos konsidera orsamentu ne’ebe aprova la partinente, nia lembra, uluk VPM rua iha kuartu Governu gasta osan oituan kompara ho agora. 

 “Osan ne’e aumenta fali iha bens e servisu, ida ne’e atu lori halo saida,” hateten Bianco iha nia intervensaun iha debate orsamentu retifikativu iha sesaun espesialidade, Tersa (16/10). Nune’e mos, preokupasaun hanesan hato’o husi Deputada Josefa Pereira husi bancada FRETILIN.

 “Senor Vice Primeiru Ministru ninian kompetensia ne’ebe saida los, tanba iha tan ona Ministru social, maibe assume tan koordenador ba asuntu sosiais ninian,” dehan Josefa. 

Entertantu iha okajiaun ne’e, Primeiru Ministru Kay Rala xanana Gusmao, esplika, kargu VPM ne’ebe trata mos ba asuntu social la’os liga de’it ba parte ida, maibe nia fo ijemplu, kna’ar ne’e liga hotu ba edukasaun, Saude Solidaridade Sosial.

 Xanana sublina, objetivu prinsipal husi knaar ne’e mak atu integradu, no fo solusaun ba problema ruma ne’ebe trasfersal. 

 Nia hatutan, kona-ba total orsamentu ne’ebe aprova ona ba VPM hasai husi salariu ba iha bens de servisu, ne’e iha nesesidade, para atu ekipa sira Gabinete VPM bele responde ba funsaun ne’ebe iha.
.

Kontra Conoco Philips “PM Propoin U$ 1.500.000 Selu Advogado Internasional”

.

Jornal Timor Post - Kuarta-feira, 17 Outubru 2012 

Primeiru Ministru husu ba Ministra Financas atu foti osan husi fundus kontijensia ho montante U$ 1.500.000,00 (um pontu sinco milaun Dollar Amerikanu) hodi selu advogadu internasional atu defende interese povo no nasaun iha area mina. 

 Proposta ne’e propoin iha debate espesialidade ba orsamentu retifikativu, Tersa (16/10) iha uma fukun parlamentu Nasional. 

 Durante diskusaun mosu preokupasaun husi Bancada Opozisaun Frente Revolusionariu Timor-Leste Independente (FRETILIN), deputadu Antoninho Bianco tanba la preve iha orsamentu retifikativu sekretaria PM nian. 

 “Teki-teki mosu numeru osan ne’ebe boot, tuir lolos iha pedidu ne’e 500.000 mil ba iha sekretariu Primeiru Ministru nian iha orsamentu retifikativu, hau husu ida ne’e laos atu redus, mais sa’e fali ba 1 mialun 500 mill ne’e hau hanoin katak, keta tekniku sira mak aumenta karik,” Antoninho Bianco kestiaona.

 Hatan ba preokupasaun ne’e, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao hatan, Primeiru Ministru iha kbiit atu halo transferensia pursentu 20. 

 “Um milaun e quinentus ne’ebe mak la mai iha retifikativu ninian ne’e tradus duni iha taxa ezekusaun nian, hau rasik mak husu 1 milaun de quinhentus ne’e atu selu advogado ne’ebe atu mai defende ita nia mina,” esplika Kay Rala xanana Gusmao iha uma fukun PN.

 Nia afirma, presiza dudu prosesu ne’e ba oin, maske osan ne’e hodi selu advogado, maibe rekooperasaun sei boot liu fali, tanba minimu um billaun seis sentos miloens no maximu tres billoens. PM xanana mos akresenta tan katak, advogado ne’ebe foti husi liur, laos kestaun tanba la konfia rai laran, maibe tanba problema ne’e kompleksu tebe-tebes. 

Nia mos hatutan, Advogado husi Amerika ne’e sei defende interese Timor iha area mina ho esperensia boot iha kazu impostu. Hafoin hetan esklaresementu deputadu proponente Antoninho Bianco retira hikas proposta, tanba hetan esklaresementu husi PM Xanana Gusmao.
.

La Konfia Advogadu Timor Oan; “PM Xanana Gusmao Hili Aren Foks Husi Amerika”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 17 Outubru 2012 

 Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak, Governu la iha konfiansa ba advogado Timor oan hodi defende Governu iha Tribunal, nune’e hili advogado internasional (Amerika-red), Aren Foks ne’ebe esperensia maka’as ba asuntu petroliu no Gas nian. 

 Problema ne’ebe iha, PM Xanana dehan, tamba kompania Conocophilips seidauk selu taxa ba estadu Timor Leste ho total osan U$ 3 billoens, tanba ne’e autoridade Conocophilips la satisfeitu hodi hatama Governu ba PGR ho kazu hamutuk 28. 

 “Ami hili Aren Foks, tanba haree tuir advogadu sira iha mundu, Aren Foks ne’e senadu iha Washintong, Amerika ne’ebe iha mos esperensia kona ba problema sira relasionadu taxa kontratu petroliu,” esplika PM Xanana Gusmao iha Parlamentu Nasional, Tersa (16/10), hodi responde perguntas Deputadu Bancada FRETILIN, Francisco Branco ne’ebe husu kona-ba numeru atu selu advogadu internasional oinsa. 

PM Xanana dehan tan katak, Governu kontratu Advogadu Aren Foks ne’e atu defende mos interese ba nasaun ne’e nian, tanba nia dehan, kazu ne’e laos fasil. 

 “Fofoun Aren Foks tau kazu lima kona ba selu ne’e oinsa, no fim bainhira ita book ba book mai sira hare ita Timor Leste sira hanoin katak, ita la dun iha,” haklaken PM Xanana Gusmao.

 Ho Volume servisu sira ne’e, PM Xanana optimista katak, Governu Timor Leste ne’ebe Aren Foks mak atu defende ne’e sei manan Conocophilips iha Tribunal. 
.

segunda-feira, 15 de outubro de 2012

Kazu Porto Hera: “Lu-Olo Fiar Tribunal Sei Julga PM Xanana Gusmao”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda, 15 Outubru 2012 

 Prezidenti partidu FRETILIN, Francisco Guterres Lu-Olo garante fiar katak, tempu ruma Tribunal sei halo julgamentu ba Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao, tanba IV Governu Konstitusional ne’ebe lidera husi Xanana Gusmao la hare didiak kauza kontratu ho kompania internasional Lifes Enginering ba mega projetu porto temporariu komponente Naval nian iha Suku Hera, Distritu Dili. 

Mega projeitu ne’ebe tinan kotuk Governu deside fo single source ba kompania lifes Enginering husi Australia la iha kualidade no agora tohar tiha ona, maibe governu kontinua tau tan osan milaun 1.1 USD iha orsamentu retifikativu hodi selu projeitu ne’ebe laiha kualidade. 

Mega projeitu ne’e, inisiu tau orsamentu 4 USD, maibe tanba iha adisional osan ba projeitu ne’e nakfilak tiha ba milaun 7.5 USD. At liu tan, projeitu ne’e laiha kualidade mos Governu kontinua tau tan milaun 1.1 USD iha orsamentu retifikativu hodi selu kompania lifes Enginering. 

“Governu orsamenta tiha halo porto ida ne’e, depois la iha garantia tan no at tiha fali, Governu aumenta tan osan para hadia fila fali obra ne’ebe la iha kualidade, pior liu tan, iha kontratu la iha klauza ida para garantia katak, bainhira ponte ne’e at to’o iha tempu ida ne’e, kompania sira tenki haree nafatin, la’os mai para atu aumenta tan osa,” afirma Francisco Guterres Lu-Olo hodi rsponde JNDiario iha parlamentu Nasional, hafoin akompanha debate Orsamentu Retifikativu, Kinta (11/10). 

 Lu-Olo sublinha katak, governu tenki responsabliza ba failnasu ida ne’e, tanba governu maka la hare klauza kontra ho Lifes Engenering no la iha jestaun ida diak kona ba projeitu ne’ebe sira halo.

 “Hau hare governu la iha responsablidade ba kazu ida ne’e, tanba PM Xanana hare katak, lalika responsabliza ba ninia Governu no tenta atu taka deit ona,” Lu-Olo argumenta.

 Lu-Olo hatutan, loron ruma Tribunal mak sei julga fila fali kazu ne’e hodi responsabliza. “Hau repete fila fali katak, kualker dia Tribunal mak sei julga fila fali,” Lu-Olo afirma tan. 

Ba kestaun ne’e, antes nee mos, Xefi bancada FRETILIN, Aniceto Guterres liu husi deklarasaun politika iha PN, hato’o FRETILIN nia preokupasaun boot ba erru ne’ebe IV Governu halo iha kontratu ho Kompania Lifes Enginering.
.

quinta-feira, 11 de outubro de 2012

Estanislau da Silva: “Governu Bele Kontratu Advogadu Amerika Maibe Tenki Konsidera Advogadu Timor Oan”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 11 Outubru 2012 

Deputadu Bancada FRETILIN iha uma fukun Parlamentu Nasional, Estanislau da silva, hatan ba kestaun pozisaun Governu atu selu advogadu husi Amerika atu defende interese Estadu Timor Leste, nia hateten, iha dalan atu ba husu advogadu husi rai liur maibe, tenki mos konsidera advogadu Timor oan tanba sira mak hatene nia kondisaun real kona ba lei nian iha Timor Leste. 

 Tanba bainhira iha kolaborasaun entre parte rua ne’e, bele defende estadu Timor Leste nia interese ho diak liu, realidade Prokuradoria Jeral da Republika Ana Pessoa mos uluk salva ona osan balun husi kompania, bainhira hala’o intervensaun. 

Hanesan Reprejenta povu Estanislau da Silva konkorda ho Politika governu nia kontratu advogado internasional, tanba tuir nia politika ne’e bele intensivu liu iha antendementu kazu bas a advogadu Timor oan hetan apoiu husi advogadu internasional e aproveita oportunidade transfere hela matenek. 

“Tratamentu kazu mak tenki haree didiak, tuir duni kompetensia juridiku,” Estanislau da Silva rekomenda. Antes ne’e, Procurador Geral da Republika Ana Pessoa Pinto, hateten katak, Advogado Amerikanu ida ne’ebe maka oras ne’e governu TL hasoru Conocophilips iha Tribunal, ne’e dezastre tebes tanba advogado Amerimanu ne’e la hatene lei Timor Leste.

 Iha sorin seluk, parte konfirmadu hateten katak Governu lakon konfiansa ba advogadu Timor oan tanba durante ne’e iha pratika advogadu Timor oan maioria mak defende liu interese kompania nia duque estadu Timor Leste ho povu Timor Leste nia interese. 

 “Faktu kona ba kazu rai nian, ita nia advogadu sira ne’e defende liu ema estranjeirus maka’as liu duque nia maluk kulit metan,” fontes ne’e kestiaona. Ba kestaun ne’e.

 Antes ne’e, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak, nia sei ba hatan iha Tribunal kona ba keixa 28 ne’ebe maka husi Conocophilips hato’o tiha ona ba PGR. Kompania Conocophilips husi Amerika ne’ebe exprora mina rai iha Tasi Timor ne’e, PM Xanana koalia katak, sira la selu tiha ona taxa ba estadu hamutuk US$3 biloens, nune’e halo kompania refere la satisfeitu hodi hatama keixa ba PGR.
.

PR Taur Husu, “Eis Prizioneirus Politika Hari’i Asosiasaun”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-feira, 10 Outubru 2012 

Prezidenti da Republika (PR), Taur Matan Ruak husu ba eis prizioneirus politiku sira hotu atu hamutuk hodi organiza hari’i asosiasaun ida, nune’e labele hamosu failansu ba eis Prizionairus Politika sira. 

 “Ohin iha ami nia sorumutu ho Sr. Prezidenti da Republika ne’e, Prezidenti husu atu ami ne’ebe mak hanesan eis prizioneirus organiza an hamutuk para atu bele iha Asosiasaun ida, par abele haree moris baa mi nia oan sira, ba ita nia futuru no buat sira ne’e hotu,” hateten rerejetante eis prijioneiru Politiku Maria da Silva alias “Benfika” ba Jornalista sira Tersa (09/10) hafoin hato’o asuntu prizionierus nian ba Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak, Bairo Pite, Dili. 

Asuntu hanesan mos, antes ne’e Prizioneirus Politiku Cipinang ho Prizionairus politika nebe kastigu iha Dili ona ho Prezidenti da Republika.

 Nune’e mos, eis prijioneiru Politika ne’ebe maka kadeia iha eis komarka Balide, Dili, iha tinan 1975 ne’e husu ba prijioneirus politiku sira seluk ne’ebe mak namkari iha teritoriu Timor laran tomak atu hamutuk para bainhira estadu no governu tau matan labele hamosu insatisfas husi parte balun, hodi nune’e tenki kria unidade.

 Antes ne’e mos Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, husu ba eis prizioneiru sira atu organiza an bainhira hakarak eizji direitu.
.

sexta-feira, 28 de setembro de 2012

TL fails to achieve MDG’s goals

.

Timor Post, September 27, 2012 Language source: Tetun 

Prime Minister, Xanana Gusmao recognized that Timor-Leste was failed to achieve Millennium Development Goals’ objectives because of the poverty level in the country. 

 Mr. Gusmao talked about the issue in the opening of the New Deal Conference which was held in New York accompanied by Minister for Foreign Affairs and Minister for Finance. 

 According to Lusa agency, Mr. Xanana said it was a big challenge for Timor-Leste, but the country would continue to fight against poverty, he was optimistic that the country would achieve the objectives in 2030.
.

quinta-feira, 20 de setembro de 2012

Rezolve Problema Veteranus:“PM Xanana Husu Veteranus Organiza-an”

.

Jornal Nacional Diario - Kuarta-Feira, 19 Setembru 2012

Primeiru Ministru Kay Rala xanana Gusmao, husu ba veteranu sira atu ba oin tenki organiza-an, bainhira hakara eziji kona ba sira nia diretu, tanba ho nune’e deit maka bele fasilita Estadu no Governu atu tau matan hodi resolve sira nia problema ne’ebe mak durante ne’e sira infrenta.
 
“Veteranu sira iha diretu atu eziji sira nia direitu, maibe tenki organiza-an didiak, para fasil atu identifika, hanesan eis veteranus, eis prizioneiru ou ita bolu eis, eis, eis, buat sira ne’e hotu organiza malu forma tok hanoin diak balun para buat sira ne’e hotu bele lao diak,” hateten Primeiru Ministru Kay Rala xanana Gusmao ba Jornalista sira iha Palasiu prezidensial, Aitarak laran Dili, hafoin enkontru ho xefe estado Taur Matan Ruak, Tersa (18/9).

PM Xanana Gusmao kompara, iha Timor Leste difesenti sira sai ezemplu ba sosiedade tomak atu banati tuir, tanba maske difesenti maibe sira konsege organiza malu hodi nune’e fasil liu hodi ema bele tau matan.

Tuir Xefi Governu katak, bainhira organizadu ona, importante mak tenki la’o ho hanoin ida deit atu dezenvolve organizasaun, nune’e bele atende kualker problema ne’ebe mak mosu, ba dahuluk sei forma uluk konsellu veteranus iha distritu 13, nune’e bele hatenede tiha problema veteranus nia tomak husi baze, hafoin harii konsellu nasionalveteranus nian.

Bainhira konsellu veteranus harii ona, PM Xanana dehan, ba futuru asuntu veteranus labele partidariza, tanba esperensia veteranu ne’ebe mak iha nasional sempre unidade, maibe veteranus distritu nian sempre han malu.
.

sábado, 15 de setembro de 2012

"PM Xanana Promete Lori Pipeline GS Mai TL"

.

Jornal Nacional Diario - Sesta-feira, 14 Setembru 2012

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmao, promete katak, V Governu Konstitusional ne'ebe nia lidera, sei lori Pipeline Greater Sunrise (GS) mai rai maran Timor Leste nian, atu nune'e bele fo serviso ba povu tomak no mos hasae kresimentu ekonomia nasaun ninian.

Chefe Governu deklara kestaun ne'e iha Parlamentu Nasional, kinta (13/9), bainhira ba aprejenta planu no programa V Governu konstitusional nian iha tinan lima nia laran atu bele hetan apresiasaun husi deputadu III legislatura.

PM Xanana hatutan tan katak, Planu Estratejia dezenvolvimentu Nasional (PEDN) kotempla ona programa no ba longu prazu nian, tanba ne'e iha kintu Governu sei fo perioridade ba hadia infraestrutura bazika, liu-liu ba hadia fatin ba suplay base iha Sub Distritu Suai, Distritu Covalima, refinaria iha suku Betano, sub Distritu Same, Distritu Manufahi, ne'ebe naran projetu Tasi Mane.

"Hau bele hateten iha ne'e (Parlamentu Nasional) katak, Pipeline Greater Surise ita sei lori mai, tanba ne'e mak Governu haree hela ona fasilidade sira ne'ebe atu koresponde ba planu ne'e," dehan PM xanana hodi responde deputado sira husi Bancada opozisaun FRETILIN kona ba planu Governu atu dada Pipeline mai Timor Leste.

Iha Oportunidade ne'e, PM Xanana mos hateten, iha tinan lima nia laran ne'e Governu sei foka liu ba hadia infraestrutura hanesan estrada, Be mos, Saude, edukasaun, no apektu sosial hirak seluk.

Iha oportunidade ne'e, Xefe bancada Partidu FRETILIN, Aniceto Guterres iha plenaria hateten mos katak, nia sente duvidas tebes ho Programa kintu (V) Governu konstitusional ne'ebe aprezenta iha PN, tanba sei la realiza tuir saida mak Governu promete, tanba experensia tinan lima liu ba (Governasaun AMP) promete buat barak, maibe la realiza no povu kontinua halerik ba nessidade baziku no infra-estrutura, maske Governu fakar osan povu nian barak.
.

Estatistika MF: "La Refleta Kondisaun Moris Povu"

.

Jornal Independente - Sesta-feira, 14 Setembru 2012

Estatistiku Ministeriu Finansas (MF) iha tinan 2012 katak kresimentu ekonomia iha Timor Leste oras ne'e dadaun sa'e to'o pursentu 14, hamosu deferensia idea katak, la refleta realidade kondisaun ekonomia povu.

Kinta horsehik (13/9) iha diskusaun planu Governu ba tinan lima, mosu preokupasaun no kritika makaas husi deputadu sira liuliu Bancada FRETILIN kona ba realidade ekonomia ne'ebe povu infrenta kompara ho orsamentu ne'ebe Governu gasta.

Deputado Osorio Florindo husi bancada FRETILIN hatete, nia parte senti konfuzaun ho dadus ne'e, tanba rendimentu ekonomia to'o pursentu sanulu resin haat (14%) uniku iha azia maibe rendimentu baisu mos kiik liu iha azia mak Timor Leste rasik.

"Sasukat saida mak governu iha atu komprova katak kresimentu ne'e sa'e ba pursentu 14, enkuantu povu barak hakilar dehan, folin sasan aumenta, dezenpregu aumenta," kestiaona Osorio Iha PN horsehik.

Tuir dadus husi total populasaun ne'ebe mak iha pursentu 55 mak konsidera kiak, ne'e tuir osorio la refleta ho dadus Governu estabelese ho gastus liu US$5 Billions.

"Entertantu, se los mak goza kresimentu ekonomiku 14 pursentu ne'e, povu ka membru Governu, ka deputadu sira ou emprezariu sira," kestiaona deputadu FRETILIN ne'e.

Entertantu Primeiru Ministru xanana Gusmao hatete, kresimentu ekonomia ne'ebe mak iha, bazeia ba ekonomia rai laran, liu-liu prosesu konstrusaun ne'ebe estadu ne'e iha.

Nune'e, Primeiru Ministru (PM) xanana Gusmao hatete, inportante tebes governu investe alende rekursu umanu, tenke investe maka'as mos iha area infra-estrutura bazika atu fasilita produsaun tomak ne'ebe povu iha.
.

"Zero Toleransia Ba Violensia Domestika"

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 14 Setembru 2012

Konstitusionalmente feto ho labarik iha diretu ba protesaun espesial iha aspetu hanesan abandona, diskriminasaun, violensia, presaun, abuju no neglijensia, nune'e V Governu Konstitusional sei promove politika toleransia zero (0) ba violensia hasoru feto no labarik.

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao dehan Governu sei reforsa nia kumprimisiu atu feto iha diretu ho oportunidade hanesan mos mane, iha aspeitu hotu, liu-liu vida familiar, kultural, sosial, ekonomia no politika.

"Ami sei promove politika toleransia zero ba violensia hasoru labarik no feto, tanba feto ho labarik sira iha diretu ba protesaun espesial, liu-liu hasoru formas hotu," dehan PM Xanana liu husi debate apresiasaun programa governu ba tinan lima iha parlamentu Nasional, Kintu (13/9).

Xanana hatutan, Governu sei estabelese lina labarik nian ida ne'ebe permanente atu atende situasaun kona-ba labarik, alende ne'e, governu sei halo protesaun ba joven sira atu partisipa iha dezenvolvimentu rasik, liu husi programa ho inisiativa ne'ebe estimula Joven sira nia potensial inklui atividade desportivas kulturais, artistika no assosiativa hodi promove valores etika toleransia no dialogu.
.

quinta-feira, 13 de setembro de 2012

Kazu Tuana-Laran: "Lere Nega Haruka Boby Halai"

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 13 Setembru 2012

Komandante Jeral FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Lere Anan Timor nega (bantah) total informasaun katak, nia rasik haruka ona nia oan mane (Boby) halai tiha ba Indonezia tanba kazu Tuana-Laran foin lalais ne'e.

"Boby ne'e Timor oan, tanba uluk funu ne'e maka ema lori nia ba Indonezia, maibe agora ne'e nia mate ka moris nia moris iha Timor Leste, kuandu ba hau, hau hakarak nia ba hataan, nia la halai," klarifika Lere ba Jornalista sira, kuarta (12/9), hafoin hasoru malu ho Prezidenti Republika Taur Matan Ruak iha Palasiu Prezidensial, Aitarak-laran, Dili.

Kona-ba kazu ne'e, Lere hateten, nia simu ona despaisu husi Primeiru Ministru Kay-Rala xanana Gusmao nuudar mos Ministru defeza no seguransa (MDS).

Xefi Estadu Maior ne'e mos husu, diak liu familia sira lori ba tribunal, tanba joven Maximiliano ne'ebe maka hetan agresaun fiziku husi membru forsa militares, antes ne'e aprezenta ona ba Primeiru Ministru Xanana no lori ona ba Hospital Nasional Guido valadares (HNGV).

"Hau hanoin kazu ne'e labele para deit iha ne'e, kuandu hau nia ema sala, hau dehan suspende tuir ami nia regulamentu militar," Lere dehan.

Maibe, desizaun Tribunal bele diferente ho regulamentu disiplina militar no desizaun gamilia nian, haree tuir tipu kazu bele tidan bele aplika todan tinan 5 to'o 10.

Nota: Epááá!!!Deixem o Sr. General Lere em paz, isto já parece uma perseguição!!!Que culpa tem este senhor do que aconteceu???
.

"FRETILIN Husu Xanana Realistiku"

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 13 Setembru 2012

Bancada FRETILIN iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), duvida tebes ho implementasaun programa governu nian atu halakon kiak iha Timor-Leste, tanba ne'e, sira husu ba Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao atu labele koalia barak maibe tenke realistiku.

Bancada FRETILIN, liu husi Xefi Bancada Aniceto Guterres levanta kestaun ne'e, relasiona ho aprezentasaun planu Governu ba tinan lima ne'ebe PM xanana rasik ho nia membru sira offisialmente ba aprezenta iha Plenaria PN, Kuarta (12/9).

Nune'e, Bancada FRETILIN nafatin preokupa, liu-liu ba kapasidade rekursu umanus ne'ebe tuir sira seidauk sufisiente atu halo jestaun ho didiak ho kustu ne'ebe boot.

"Hau duvidas Senor Primeiru Ministru, ita boot nia programa ida ne'e realistiku ka lae?," afirma Xefi bancada FRETILIN, Aniceto guterres.

Aniceto konsidera, to'o oras ne'e situasaun administrasaun publika sei fraku tebes, rekursu umanus seidauk sufisiente, problema jestaun sei infrenta problema boa-governasaun, tanba ne'e, nia hatutan, nia duvida tebes ho programa governu ne'ebe sei gasta osan boot.

Aniceto mos haktuir dehan katak, tuir loloos, PM xanana iha aprejentasaun programa Governu ne'e tenki temi katak, wainhira osan mina rai ne'ebe oras ne'e estadu uza hela, to'o tempo ida maran, estadu atu gasta tan osan husi ne'ebe.

"Hau hanoin ita agora dehan, ita seguru tanba ita iha fundu, maibe deklarasaun Primeiru Ministru iha aprezentasaun ne'e la temin katak, se fundu ne'e hotu karik, foti osan husi ne'ebe," sublinha Aniceto.
.

"Alkatiri Rekonese Xanana Famozu Liu Nia"

.

Jornal Independente - Kinta-feira, 13 Setembru 2012

Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri rekonese katak, Xanana Gusmao famozu liu iha Timor, tanba, rezustamentu ne'ebe mak FRETILIN halo, militante FRETILIN barak mak hakarak vota ba Xanana duke Vota ba FRETILIN.

"ITa halo rejustamentu bar-barak, ita esplika, esplika mas ema barak komesa hanoin Xanana mos hanesan ita (FRETILIN), hateten ami vota ba Xanana ami la vota ba CNRT, ne'e ita FRETILIN nia ema duni maka hanesan ne'e," dehan Mari Alkatiri iha Sede Comite Central FRETILIN (CCF), foin lalais ne'e.

Nia hatutan, tuir lista eskrita militante Fretiliza nian liu rihun 160, ne'e duni, kuandu militante ida lori ema ida tan bele lori FRETILIN hetan maioria absoluta, maibe, realidade la'o oin seluk.

"Ne'e tamba laiha militante konxiente no laiha kuadru konxiente hodi lori partidu ba oin.

Alkatiri mos informa, realidade ne'ebe FRETILIN hasoru, husu ba militante tomak, liuliu estrutura partidu atu labele fo sala ba malu, maibe oinsa atu deskobre failansu ne'ebe maka iha no kontinua hakat ba oin.
,

Governu Aprezenta Programa Tinan 5: "Xanana: Sei Lori Moris Diak Ba Povu"

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 13 Setembru 2012

V Governu konstitusional ne'ebe lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala xanana Gusmao ofisialmente aprejenta programa governu ba tinan 5 (2012 to'o 2017) nian ba Parlamentu Nasional (PN).

Iha aprezenta planu Governu nia ne'e, PM Xanana hateten, programa governu nia ne'e sei lori dezenvolvimentu no moris diak ba povu Timor Leste.

Planu Governu tinan lima (2012-2017) ne'e, rejumu iha perioridade kapital sosial, dezenvolvimentu ekonomiku, no kriasaun empregu, infra-estrutura e reforsa konsolidasaun iha kuadrus institusional.

Iha seitor kapital Sosial, PM Xanana dehan, sei investe makas iha area saude hodi hasae kualidade no asesu ba saude, edukasaun, formasaun profesional, informasaun, justisa sosial no ba kultura.

PM Xanana mos afirma katak, tinan lima mai ne'e governu promete atu hadia kondisaun eskola, rejolve problema meza kadeira no hadia kualidade edukasaun.

Nune'e mos iha seitor infra-estrutura, governu sei hadia tomak estrada nasionais, distritais no rurais ho planu implementasaun ne'ebe fazeadas.

"Atu hadia tomak estrada nasionais, distritais no rurais, konstruksaun foun estrada Dili-Manatuto-Baucau, konstruksaun foun estrada Manatuto ba Natarbora, konstruksaun foun Estrada Dili-Likisa-Bobonaro, no hahu projeitu rodaviariu, Dili, Aileu, Maubisse-Aituto, Ainaro to'o Kasa," dehan PM Xanana.

Aliende ne'e, PM Xanana mos dehan, sei halo mos konsepsaun ba programa regional ba konstruksaun Porto no sei haree Porto foun no halo reparasaunb ba Porto ne'ebe iha ona hanesan, instalasaun entre Laga, Baucau, Lauteme, Atauro, Cairavela, Manatuto ho Wekusse.

Iha parte Aeroporto, sei hasia mos aeroporto Nicolau Lobato no aeroporto Baucau, sei dezenvolve nuudar Aeroporto ba karga no sei sai baze militar.

"Sei dezenvolve planu aviasaun ba distritu hodi rehabilita pistas areas iha Suai, Oekuse,Lospalos, Maliana, Vikeke, Atauro no Same," Promete Xanana.

Planu tinan lima, PM Xanana dehan, sei aproveita masimu ho seitor petrolifeiru neébe sai hanesan pilar fundamental ba dezenvolvimentu Timor Leste tanba rikusoin mina neébe mak iha bele multiplika benefisius ba Timor oan tomak.

Le'e mis iha ne'e: ME halo ona planu no tau ona osan ba merenda escolar, ba alunu ida hamutuk $0.15 centimu/ loron.
,