quinta-feira, 30 de agosto de 2012

DISKURSU HUSI S. E. PREZIDENTE TAUR MATAN RUAK IHA MOMENTU KOMEMORASAUN ANIVERSÁRIU BA DALA 13 HUSI REFERENDU

.

DISKURSU HUSI S. E. PREZIDENTE TAUR MATAN RUAK
IHA MOMENTU KOMEMORASAUN ANIVERSÁRIU BA DALA 13 HUSI REFERENDU
BA AUTODETERMINASAUN POVU TIMOR-LESTE NIAN

Palásiu Governu nian, 30 Agostu 2012

Povu Timor-Leste nian ne’ebé ha’u hadomi. Exelénsia sira.

Iha loron ne’e ita selebra tanba referendu ba autodeterminasaun ba ita-nia povu halo tinan 13. Referendu ne’e marka pontu-virajen fundamentál ida iha ita-nia Istória nasionál no simboliza mós momentu ne’ebé komunidade internasionál asume ninia responsabilidade kona-ba Timor-Leste.

Iha 2012, ita asinala simbolikamente tinan atus lima dezde kontaktu ba dala uluk entre timoroan sira no portugés sira, ita-nia primeiru kontaktu ho povu sira husi Europa. Tinan atus lima liubá, ita-nia rain ne’e sei nakfahe ba reinu ki’ik barak. Liurai sira funu malu beibeik, halakon rekursus no kbiit. Funu entre liurai sira halo povu sai fraku.

Ita selebra mós iha tinan ne’e tinan atus ida dezde liurai Dom Boaventura mate. Dom Boaventura halibur povu iha kampaña durante tempu naruk kontra administrasaun koloniál no hamosu abut ba nasionalizmu timoroan sira-nian. Dom Boaventura hatudu oinsá maka unidade, lider sira-nian no povu nian, bele doko podér koloniál.

Liutiha tinan tolunulu dezde revolta ne’ebé Dom Boaventura lidera, Timor-Leste hetan okupasaun dala rua: husi ezérsitu australianu, iha Dezembru 1941; no husi ezérsitu japonés, iha Fevereiru 1942. Liutiha tinan tolunulu tan dezde Funu Mundiál Daruak [ka Segunda Guerra Mundial] remata, ita hetan invazaun husi Indonézia.

Durante tinan tolu okupasaun japoneza nian, timoroan rihun neenulu mate.

Matenek-na’in balu halo estimativa ho númeru boot liu. Númeru timoroan ne’ebé mate inklui entre masakre sira ne’ebé boot liu iha Funu Pasífiku nian, iha otas ne’ebá, bainhira ita-nia populasaun la to’o metade husi millaun ida. Entre 1975 no 1999, ita-nia maluk timoroan ne’ebé mate sai barak liután – barak liu dala rua ka tolu. Ita-nia luta ba independénsia nasionál ne’e luta deziguál ida, luta susar ida.

Durante tempu naruk, ita-nia povu kuaze só iha ninia kbiit rasik de’it, komunidade internasionál kuaze haluha ita, ho exesaun ba ita-nia maun-alin sira husi CPLP – liuliu Angola, Mosambike no Portugál.

Indonézia nia demokratizasaun fó biban, finalmente, atu hala’o direitu ba autodeterminasaun no mós ba vitória Justisa nian. Iha 1999, Indonézia, Austrália, Nasoins Unidas, no komunidade internasionál tomak, finalmente, asume sira-nia devér tuir direitu internasionál, rezolusaun sira husi Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian no mós valór sivilizasionál sira ne’ebé fó lejitimidade ba orden internasionál.

Husi ita-nia Istória, no husi ha’u-nia esperiénsia iha luta, ha’u aprende lisaun ida, maka divizaun entre timoroan sira fasilita okupasaun, iha pasadu antigu no iha pasadu foin daudaun ne’e; no mós unidade povu nian lori ita ba vitória, mezmu bainhira haree hanesan buat hotu-hotu kontra ita. Timor-Leste manán tanba ita-nia povu unidu, metin no firme.

Husi ita-nia kontaktu ho kultura no povu seluseluk iha mós rezultadu pozitivu oioin. Ita bele haree ida-ne’e husi ita-nia sentimentu identidade nasionál nian, ne’ebé marka ho fiar katóliku, ho lian portugés, no mós ho ligasaun metin ba valór sira kultura universál nian ne’ebé halibur nasaun ualu iha kontinente haat, iha família CPLP nia leet.

Agora daudaun ne’e ita nu’udar nasaun ho belun barak, no ita integra didi’ak iha komunidade internasionál. Ita hakarak estabelese relasaun di’ak ho povu sira hotu iha mundu bazeia ba igualdade no respeitu entre povu no nasaun sira hotu, boot ka ki’ik, riku ka kiak.

Ita iha relasaun amizade ho ita-nia viziñu sira-ne’ebé besik – Indonézia no Austrália – ho Malázia, Filipinas, Singapura, Tailándia no nasaun sira seluk ASEAN nian. Ita mós iha relasaun metin ho Nova Zelándia, Xina, Japaun, Repúblika Koreia nian, Estadus Unidus, Uniaun Europeia, Brazíl, no nasaun barak tan. Ita hetan benefísiu oioin ho apoiu husi ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira; ita-nia povu agradese sira, no ita sei kontinua serbisu maka’as ho sira atu fó benefísiu ba malu.

Integrasaun rejionál no internasionál ne’ebé ita hala’o daudaun fó prestíjiu ba ita-nia nasaun. Timor-Leste hakarak fó kontribuisaun pozitiva ba pás no ba estabilidade, iha ita-nia rejiaun no iha mundu.

Nasoins Unidas akompaña no apoia ita, durante tinan 13 ona, iha ita-nia serbisu hodi harii Estadu no iha konstrusaun nasionál. Esperiénsia, kompeténsia no sensibilidade husi sira-nia xefe-misaun no enviadu espesiál oioin mós kontribui, dala barak, ba rezultadu ne’ebé ita alkansa.

Ha’u hanoin, espesialmente, Ian Martin, tanba nia konsege komprende ho neon-moos ita-nia povu nia determinasaun; no mós saudozu Sérgio Vieira de Mello, tanba ninia kualidade diplomátika no umana oioin, ne’ebé kontribui ba UNTAET nia susesu. Ba kolaboradór hotu-hotu ONU nian ne’ebé serbisu tiha ona ho ami [iha Timor-Leste] ha’u hato’o ha’u-nia rekoñesimentu.

Misaun Nasoins Unidas nian ne’ebé akompaña ita tinan neen ona la kleur sei remata ninia mandatu. Sekretáriu-jerál Ban Ki-moon, ne’ebé foin vizita ita iha fulan ne’e, haree rasik progresu ne’ebé ita konsege hetan ona.

UNMIT nia kontribuisaun ba estabilizasaun, hodi kria ambiente konfiansa no kondisaun sira atu hala’o eleisaun, iha 2007 no iha 2012, merese ita-nia rekoñesimentu no sei inklui iha Istória Nasoins Unidas nian nu’udar ezemplu susesu iha operasaun manutensaun ba pás.

Ha’u hato’o saudasaun ida ba Reprezentante Espesiál Interinu Sekretáriu-Jerál nian, señór Finn Reske-Nielsen no membru hotu-hotu UNMIT nian. Ha’u hakarak temi, espesialmente, señór Komisáriu UNPOL no polísia sira ne’ebé serbisu tuir nia komandu tanba sira-nia kontribuisaun ba seguransa ba ita-nia komunidade sira, no asisténsia ne’ebé sira fó ba operasaun hirak-ne’ebé PNTL hala’o no ba prosedimentu eleitorál, ne’ebé fó biban, dala ida tan, ba sidadaun sira atu espresa livremente, liutiha tinan lima ne’ebé restaura konfiansa no muda ambiente iha nasaun nia laran.

Hakarak reconhece mos nasaun hotu-hotu nebe, desde 1999, contribui com forsa manutensaun da Paz ita nia rain, hahu husi Interfet to’o ISF, hodi salva ema nia moris no proteje sira nia sasan.

Enkuantu ita selebra aniversáriu ida-ne’e, ita mós hanoin timoroan rihun hirak ne’ebé ema oho durante violénsia ne’ebé akontese iha ita-nia nasaun depoizde referendu. Ha’u fó omenajen ba memória no espíritu husi ita-nia maun-alin no naan-feton sira-ne’e: sira-nia votu ba independénsia nu’udar sira-nia kontribuisaun, finál no barani, atu liberta ita-nia pátria doben. Ha’u fó mós omenajen ba elementu sira husi Nasoins Unidas no organizasaun internasionál seluseluk ne’ebé mate iha Timor-Leste enkuantu sira serbisu iha misaun asisténsia ba ita-nia nasaun.

Ha’u hato’o ha’u-nia saudasaun ba timoroan sira ne’ebé hela iha fronteira nia sorin-balu ne’ebá. Timor-Leste mós sira-nian hotu. Ha’u hato’o ba sira katak ha’u espera sira sei mós kontribui nafatin ba sira-nia bei’ala sira-nia rain.

Povu doben Timor-Leste nian. Exelénsia sira.

Mandatu UNMIT nian la kleur sei remata, maibé Timor-Leste nia parseria ho Nasoins Unidas sei kontinua.

Ita-nia nasaun sei aprezenta, la kleur, planu ida ho objetivu ne’ebé ita espera ba misaun Nasoins Unidas nian ida iha sirkunstánsia foun, ne’ebé rezulta husi prosesu eleitorál sira-ne’ebé ita hala’o iha tinan ne’e. Liuhusi povu Timor-Leste nia esforsu, konsensu hirak-ne’ebé mosu iha ita-nia sosiedade, no apoiu husi ONU no komunidade internasionál, Timor-Leste konsege ultrapasa tiha ona faze ida instabilidade no inserteza nian.

Dezde restaurasaun independénsia ita halo progresu barak, depoizde simu nasaun ida ne’ebé violénsia sobu tiha.

Maibé, ita sei hasoru dezafiu foun boboot oioin. Liutiha tinan 24 funu nian, ho realizasaun referendu, ita konkista independénsia polítika. Agora, iha ita-nia dalan ba oin ita sei hasoru luta susar liután, hodi bele konkista independénsia ekonómika.

Uluk iha ai-laran, ita luta atu harii nasaun prósperu ida, ita-nia mehi atu iha país ida ne’ebé timoroan hotu-hotu bele moris di’ak liu. Maibé ita seidauk to’o iha ne’ebá.

Ita tenke uza independénsia polítika nu’udar instrumentu ida atu halakon hamlaha, atu la iha tan má-nutrisaun ne’ebé sei kontinua estraga dezenvolvimentu labarik barak nian, iha aldeia barabarak, atu kombate kiak no mós atu harii, gradualmente, moris-di’ak ba família sira Timor-Leste nian.

Objetivu sira-ne’e iha ita-nia liman. Maibé ita só bele konsege halo objetivu sira-ne’e sai realidade ho serbisu maka’as no partisipasaun husi sidadaun sira hotu. Dezenvolvimentu la’ós buat ida ne’ebé Estadu de’it bele halo, mesamesak. Atu hetan susesu iha luta ba independénsia ekonómika, ita presiza unidade, ita presiza ema hotu-hotu nia serbisu, ita presiza envolvimentu komunidade lokál sira-nian iha projetu dezenvolvimentu sira, no ita presiza mobilizasaun joven sira-nian.

Foin-sa’e sira disponivel. Ita tenke integra sira iha ekonomia nasionál, atu sira mós kaer responsabilidade hodi harii nasaun ida ne’ebé prósperu liu no seguru liu.

Atu ita bele manán luta ba moris di’ak liután ita tenke serbisu ho onestidade no laran-moos, no ita tenke hala’o ita-nia moris ho maneira simples.

Ita tenke haburas no foti filafali valór tradisionál sira husi ita-nia povu no ita-nia kultura, no, iha tempu hanesan, ita mós tenke aproveita matenek tékniku, sientífiku no aprende ho prátika di’ak ne’ebé kooperasaun internasionál lori ba ita.

Nune’e, ha’u husu ba ita hotu – ba Governu no ba povu – atu ita serbisu lisuk, ho laran-loos, ho laran-moos, ho espíritu sakrifísiu, atu hamenus kiak no atu uza rikusoin Nasaun nian hodi harii país ida ne’ebé di’ak liután, país ida ne’ebé prósperu liután ba Timor-Leste nia oan hotu-hotu.

Maromak tulun Povo Timor-Leste tomak no ita hotu nebe ohin halibur malu iha ne’e.

Obrigadu Barak
.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.