segunda-feira, 30 de dezembro de 2013

“Naturalisasi Jogador, SEJD Prontu Simu Investiga”

.

Jornal Nacional Diario - Segunda-feira, 30 Dezembru 2013 

Naturalisasi Jogador iha ekipa fotebol Timor Leste ne’ebe partisipa iha Sea Games Myanmar nebe sai preokupasaun Primeiru Ministru Xanana Gusmao ho eis Primeiru Ministru actual Sekretariu Jeral FRETILIN, Mari Alkatiri nian ne’e, Parte Sekretariu Estadu Joventude e Desportu (SEJD) prontu simu investigasaun. 

 Jogador naturalisasi nebe tama iha ekipa nasional timor Leste hodi ba joga iha Sea Games Myanmar ne’e maioria mai husi Brazil no Portugal, tan ne’e Xefe Governu Timor Leste, Xanana konsidera jogu entre Myanmar ne’e laos Timor Leste mak kontra Myanmar, maibe jogu entre Brazil ho Myanmar. 

“Hau hanoin publiku iha razaun, se ne’e hanesan kazu ida grave ami hotu SEJD nakloke ba ida ne’e (investigasaun), mas hau la dun hatene lei mas hau husu tuir ema lei hateten, “atu fo sidadaun nian ba ema ida ne’e so parlamentu mak aprova”, hau hanesan Sekretariu estadu hau pronto ba ida ne’e, se kazu ida ne’e hanesan kazu grave ida se to’o altura ida tamba ejijensia publiku mak tenki halo duni investigasaun, hau hanoin ami laiha problema, ne’ebe investigasaun ba SEJD pronto para kolabora,” deklara SEJD, Miguel Manitelu ba JNDiario sabadu (28/12) iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato. 

Manitelu afirma, antis ne’e kestaun refere sai mos ninia preokupasaun, maibe labele koalia iha publiku, tanba eventu besik dadaun entaun desidi hodi lakohi koalia asuntu naturalisasi jogador ne’e. 

 “Antes atu ba joga Sea Games iha preparasaun hau evita atu koalia ba publiku tanba liu-liu koalia ba televizaun, televizaun ne’e nia sira liu husi sateliti ema Indonezia rai seluk mos nontong, quer zer ne’e ita sobu ona ita nia sasan iha uma laran bainhira ita too ba atu joga, ema kritika ita nia ekipa it abele la joga, tanba ne’e hau lakohi koalia,” dehan Manitelo. 

Nia komenta FFTL mos hateten katak naturalisasi ne’e politika ne’ebe mak halo hodi nune’e Timor Leste labele lakon a’as liu, maibe tuir nia naturalisasi ho ema nain 10 ne’e lalos. 

 “Iha resposta rua, iha razaun bele mos laiha razaun, hau hatete se iha razaun ida ne’e ital abele lori barak, ita lorin nain at (4) ou lima (5) hanesan ne’e iha linha ida ne’ebe mak ita nia sei fraku, prozemplu iha kampo klaran (mediu) mak ita refirsa iha mediu ou iha avansadu ida, defeza ida i klaran ida para atu kompleta deit ita nia Timor oan ne’e hau bele simu razaun naturalisasi,” afirma Manitelu. 

 Sekretariu Estadu ne’e konfesa mos katak, naturalisasi ne’e laiha konesementu mai SEJD ba asuntu ne’ebe refere. 
,

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.