segunda-feira, 28 de outubro de 2013

“PROGRAMA Miss Timor Leste” muda naran ba “ Miss Turismo” 2013 NAFATIN KONTRA HOSI SOSIEDADE SIVIL

.

KONFERENSIA DA IMPRENSA 

 Asuntu: “PROGRAMA Miss Timor Leste” muda naran ba “ Miss Turismo” 2013 NAFATIN KONTRA HOSI SOSIEDADE SIVIL 

 (Salaun FONGTIL - Caicoli, 25/10) Ministeriu Turismo nafatin kontinua ho sira nia plano iha tinan ne’e nia laran ho esforsu oi – oin ne’ebe sira halo hodi realize nafatin ivento Miss Timor. 

Buat nebe ita hare dadaun tamba prekupasaun ita nian nebe ita hato’o iha fulan hirak liu ba maka konseque iha mudansa kik oan ida ba naran, husi Miss Timor hodi muda ba “Miss Turismo”, maibe Konseitu husi Ivento ne’e nia orientasaun nafatin hanesan “kontes bonita”. 

Nune’e bolu hikas ita hotu hodi nafatin ezize ba inisiator sira ne’ebe haksumik an iha Ministreriu Turismo ne’ebe obriga an ho ambisioju los ba realija iventu ne’e. 

Pergunta bot nebe ita iha no hakarak husu ba ministru turijmu atu responde maka, Iventu ne’ebe hakarak los realija ne’e atu responde ba nesesidade no intrese se nian,no rajaun saida maka motivu ministru turismo hodi uja orsamento estadu nian ba realija iventu nebe tuir lolos laos kompetencia ministerio nian hodi realija iventu sira hanesan ne’e. 

Husi Pergunta hirak ne’e reafirma ami nia reasaun kontra hodi fortifika deklarasaun ne’ebe hato’o ona iha Kongresu Feto Timor Leste ba dala IV tinan 2013 loron 14 agostu 2013,ihanebe delegadas hosi Kongresu Nasional Feto Timor-Leste nebe reprezenta feto hosi aldeias, suku, sub-distritu no distritu, hamutuk deklara no hasai resolusaun ba publíka hodi foti pozisaun rejeita no kontra total ba realijasaun Iventu Miss Timor-Leste. 

Maibe, husi parte Ministerio Turismo nian ami nota katak lafo nafatin kunsiderasaun ba prekupasaun hirak ne’e. 

Ho nune’e maka Ami hakarak uja biban diak ida ne’e atu Alerta ba Publiku sira, ba Sosiedade timor laran tomak no ba Orgaun Kompetente sira iha repoblika ida ne’e, katak ami firmi ho pozisaun nafatin kontra programa Miss Timor/Miss Turismo ho razaun hirak mak hanesan tuir mai ne’e: 

 -Programa refere la refleta polítika atu Liberta Povu hosi Kiak no Mukit; Programa Miss Turismo laos programa ida nebe’e maka kualidade no sustentavel ba joven feto, satan atu hasai povu hosi kiak no mukit. 

 -Programa ne’e tuir ami sidauk sai ejijencia ba Prioriedade Dezenvolvimento humana nian tanba kondisaun no nesesidade prioridade barak mak presiza atensaun hosi Ministerio Turismo; hodi dezenvolve uluk liu – liu hanesan area potencialidade turistiku ,fatin istoriku ho fasilidades infrastrutura báziku hanesan saneamentu públiku, ijiene, ambiente no Estrada. 

 -Alokasaun orsamentu Estadu nebé boot tebes ba programa Miss Turismo no ami kuncidera ne’e nudar inkapasidade bo’ot ba Jere Orsamento nebe iha, seidauk difini lolos ninia Objetivu no benefisiu, tuir lolos montante orsamentu estadu nian ne’e bele uza hodi responde ba nesesidade povu ki’ik no fo benefisiu ba ema barak, liu-liu ba ema kiak no grupo vurnerabel hanesan feto no labarik. 

 - Miss Turismo sei haforsa estereótipus katak feto tenki bonita ba konsumu audiensia nune’e sei hamosu diskriminasaun entre feto sira no sei halo feto sira hanesan objetu ba mane deit, alen ne’e programa ne’e mos sei laiha benefisiu no lafo impaktu pozitivu ba feto joven tamba konsidera sexismu feto klosan sira nian ne’ebe bele hatudu fisikamente ba komersio publiku no ida ne’e sei fo vantajen liu ba esplorasaun feto foinsae sira. tanba maioria konkorentes nebe iha maioria ho idade nebe nurak tebes husi tinan 16 to’o 25 ne’ebe fasil tebes atu infrenta tentasaun assediu sexual, esplorasaun no interese ho formas oioin nebé prejudika sira nia vida iha futuru.At liu tan mak sidauk iha mekanismu nebe klaru no sufisienti hodi hetan no fo protesaun ba abuzu seksual, sa tan Timor-Leste rasik seidauk iha Lei ba Asédiu Sexual. Ida ne’e sei sai ameasa no perigu boot ida ba Miss Turismo sira. 

 Ho nune’e ami Husu no Ejije ba Governu, Estado no Parlamento nacional, liu-liu ba Ministeriu Turismo ho KAK (Komisaun Anti Korupsaun : 

 1. Tenki fo prioridade uluk ba infrastrutura turismu nian hodi dejenvolve uluk Fatin Potencial turistiku sira ho fasilidades nebe adekuadu no halo mos kordenasaun ho ministeriu seluk atu kompleta hadia istrada, ahi no saniamento hodi bele fasilita turista sira ba asesu fatin turismo sira, hanesan hadia istrada ba foho Ramelau, Com-Jaco-Lospalos, be manas Marobo no fatin-fatin seluk. 

 2.Orsanmentu governu nian nebe uja ba programa ne’e labele uza ba halao atividade eventual hanesan ne’e, maibe tenki uza ba necesidade prioridade no urgenti sira, tamba tinan ida ne’e nia laran deit iventu bot rua ona mak gasta osan estadu nian hanesan Karnaval no karavana. 

3.Identifika no rehabilita area hirak nebe sai potensialidade ba turismo (fatin historiku no fatin turista) nomos halo promosaun ba potencia hirak nebe iha hodi bele atrai turista sira atu bele mai vijita no fo rendimentu ba comunidade nomos sai nudar fontes rendemento alternative seluk ba nasaun.

4.Ezize ba Ministeriu Turismo atu tenki fo esplikasaun konaba objetivu no benefisiu husi programa Miss Turismo ba povu no nasaun durante loron 5 nia laran hahu husi loron ohin Sesta/25 de Outobro 2013, tanba orsamentu ba programa ne’e povu ki’ik no kiak sira nian. 

 5.Husu mos ba Presidente da Republika Timor Leste, Primeiru Ministru, Parlamentu Nasional no Primeira Dama, hodi uza ita boot sira nia poder hodi hapara programa ida ne’e. Hein Ita bo’ot sira nia vontade diak, matenek atu dezenvolve Rai ida ne’e no promove dignidade feto timor 

6.Husu ba KAK atu halo investigasaun ba prosesu utilijasaun Orsamento estadu ba iventu ne’e.

 Karik husi parte ministeriu turismo nian ne’e sei lahapara Iventu ne’e durante loron lima nia laran hahu husi ohin maka, ami sei mobilijasaun hodi halo asaun Pasifiku ba hapara ivento ne’e. 

Ejijencia hirak iha leten ami hato’o bazeia mos ba Konvensaun CEDAW nebe Governu Timor Leste ratifika tiha ona konaba oinsa ita nia estado halaon Formas diskriminasaun oi – oin kontra feto nune’e governu iha obrigasaun atu hapara realizasaun Miss Turismo hodi proteze feto Timor-Leste hosi formas diskriminasaun oioin. 

Dili, 25 de Otubru2013 

 Ba informasaun liu tan, bele kontaktu: Gill Boavida (77287429) no Marlita (77882409)
,

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.